Istočna renesansa

  • View
    236

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Istočna renesansa

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    1/26

    Srednji put

    Theravda budistiko drutvo

    Tweet

    Start

    Srednji put

    Uvod

    Pali kanonTumaenja

    Praksa

    Knjige

    Linkovi

    Kontakt

    Vi ste na "ome # Tumaenja # $edomil Veljai% # &stona renesansa

    '&stona renesansa'

    u doba prosvetiteljstva i romanti(ma

    i njen odra( u novijoj povijesti )lo(o)je

    $edomil Veljai%

    Samo (a besplatnu distribu*iju+ kao dar ,hamme

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    2/26

    'Knjige -end i .upnekhat /upaniade0 sadr1e iste istine kao i djela platonova*a+ a tisu ih )lo(o) mo1da i preu(eli od istonjaka2'

    3n4uetil5,uperron+ 67872

    '9a istoku treba tra1iti vrhuna* romantike /das ho*hste :omantis*he0;

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    3/26

    'Prodorna i ra(orna kritika -ellerova> prognala je avet nejasnog romantikogshva%anja povijesti i prokrila put (dravom povijesnom shva%anju o porijeklu grke)lo(o)je2 -a du1e su vrijeme umukli glasovi onih> koji su poetke grkog )lo(oFskogmiljenja tra1ili na istoku2 Tek u drugoj polovi*i sedamdesetih godina prolog stolje%apoinje ponovo da se javlja avet istoka>'

    'U najnovije vrijeme ponovo je pokrenut problem utje*aja istoka na grku kulturu+ atime i na )lo(o)ju+ u ve(i s ogromnim napretkom babilonsko5asirskih istra1ivanja uposlednjim de*enijama>'

    '9e mo1emo unaprijed odbiti kao povijesno neprihvatljivu mogu%nost da je grka)lo(o)ja ve% u starijem ra(doblju+ od Thalesa do Platona+ dobila poti*aje (a svojapojedina gledita i( Cgipta ili i( Gedije i Per(ije2'

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    4/26

    osobito s

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    5/26

    sistema darana2 QER

    Vrhuna* dokumentiranog (nanja o indijskoj mudrosti u 682 st2 prije 3n4uetil5,uperrona posjedovao je je(uitski misionar Pater Pons+ koji je 67B=M67E=2 objavio u

    Lettres Cdijiantes ni( lanaka napisanih ne samo s odlinim po(navanjem stvari ii(vora+ nego i sa stanovita divljenja i potovanja prema indijskoj religiji i )lo(o)ji2 [email protected] objavio je u istom almanahu Pater Walmette lanak u kojem na osnovupodataka i( veda doka(uje da brahmanska vjera nije ra(liita od kr%anske u biti+'jer veda sadr1i nauku o bo1jem jedinstvu+ o svojstvima pravog oga+ o spasenju inagradi i ka(ni'+ iako su to tamo tek 'mrvi*e (lata na grumenima pijeska'2 PaterPons+ meutim+ govori o spe*i)nim naukama indijskih mudra*a+ ra(likuje+ npr2+indijski buddhi(am /'bauddhamatham'0 od kineskog i tibetanskog+ ili ankarinuidealistiku nauku o atmanu od nauka drugih darana2 Cvo kako Pater Pons 67E=+ udoba kad je Kant jo bio student+ ra(janjava sredinju ideju indijskog spo(najnog

    ideali(ma ? atman 3psolutno bi%e /brahman0 je 'jednostavno u svom jedinstvu+ alije na neki nain trojno po svojoj eg(isten*iji+ po beskrajnoj svjetlosti i po vrhovnombla1enstvu2 Sve je tu vjeno+ nematerijalno+ beskrajno2 9o+ budu%i da nae unutarnjeiskustvo o sebi nije usklaeno s tom idejom koja je toliko lijepa+ oni pretpostavljaju idrugi prin*ip+ iako potpuno negativan koji doslijedno tome ne posjeduje nikakvurealnost bitka+ a to je maa naega ja+ tj2 (abluda2 Tako+ npr2+ ja sada vjerujem davam piem o sistemu vedanta+ ali se varam2 -apravo ja sam a /je suis moi0+ ali vi nepostojite+ ja vam ne piem+ nitko nije nikada mislio ni o vedanti+ ni o sistemu+ ja sevaram+ to je sve+ ali moja (abluda nije bitak2 .ni to tumae usporedbom koju uvijekponavljaju+ o u1etu na (emlji koje nam se ini da je (mija2' ? Prin*ip objektivnogideali(ma Pater Pons konano Formulira sanskrtskom Formulom 'aham eva parambrahman' ? ja sam sam vrhovni /ili trans*endentni0 brahman'2

    U isto doba /67EO0 poinje i(la(iti opirna povijest op%e )lo(o)je akoba ru*kera/"istoria *riti*a philosophiae0 u koju je ukljuen na ra(nim mjestima [email protected] pregledtadanjeg (nanja o indijskoj mudrosti na osnovu podataka kod antikih autora2

    Trideset godina poslije 3n4uetil5,uperrona stigao je u &ndiju ota* engleske indologije+

    Hilliam ones /678B02 Slijede%e godine Cngle(i u Kalkuti osnivaju '3(ijsko udru1enje'+u ijim se publika*ijama pojavljuju prvi potpuni prijevodi sanskritskih djela /3siati*:esear*hes+ 6788M68BA+ objavljeno je ukupno O= knjiga02

    H2 ones je odmah po dolasku u &ndiju objavio diserta*iju u kojoj usporeuje indijskumitologiju s grkom i rimskom2 Jrau (a te usporedbe lako mu je bilo na%i kod

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    6/26

    antikih pisa*a nakon pohoda 3leksandra Velikog u &ndiju+ jer su se i oni bavili tomtematikom da u odnosu prema svjetskoj mitologiji u(veliaju lik 3leksandrov2 .d

    onesa potjee i usporedba Kalidase sa Shakespearom /povodom prijevodaSakuntale+ 678A0+ a na podruju komparativne )lo(o)je najsmionija te(a da jeKallisthen kod &ndija*a naao gotovu logiku /naa5sutra0+ pa ju je poslao svom stri*u

    3ristotelu2 &ako je nemogu%nost doka(a ovako spe*i)nih te(a br(o postala jasna+ naisti se je problem vratio 687E2 9jema* W2 S*hluter+ usporeuju%i strukturu indijskogi 3ristotelova silogi(ma2 QIR

    Polemike oko prvih radova 3n4uetil5,uperrona i H2 onesa krajem 682 st2 svjedoe oteko%ama lomljenja leda na tim podrujima2 Q7R o prije toga su neujednaenagledita misionara i prva dokumenta*ija na kojoj su se osnivala bili povodprosvetiteljskim duhovima da se preuranjeno poslu1e orijentalnim oru1jem protiv*rkvenog autoritativi(ma2 Vanredno je (animljiv u tom pogledu pro)l Voltairea u

    povijesti moderne orijentalistike u djelu :2 S*hwaba2 Q8R S tom je polemikom u ve(idjelo koje je 67772 objavio 2 S aill+ Lettres sur Vorigine des s*ien*es et sur *elledes peuples de 3sie+ adressees a G2 de Voltaire et pre*edees de 4uel4ues lettres deG2 de Voltaire a Vauteur2 ? aill i(nosi duhovitu usporedbu Galebran*heovemeta)(ike te(e da sve stvari promatramo u bogu sa srodnim stavom vedante2

    vaj*ara* P2 Sonnerat objavio je 678B2 djelo koje je br(o postalo popularno+ :eisenna*h .stindien und Whina+ gdje indijske na(ore o svijetu i 1ivotu usporeuje s grkim)lo(o)ma i sa novijim do ,es*artesa i Spino(e2 ,jelima Sonnerata i ailla koristio

    se Kant+ kako %emo u nastavku poka(ati2 QAR

    Predromantikim duhom odie prvi prika( indijskih religio(no5)lo(oFskih ideja+ jouvijek djelo misionarske erudi*ije+ iji je autor austrijski karmeli%anin hrvatskog roda+

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    7/26

    "erderovo oduevljenje (a &ndiju potjee i( istog 1arita i( kojeg JoetheovoiS*hopenhauerovo+ a to je ujedno i najstarije 1arite u Cvropi2 Jod2 678E2 objavio jeWh2 Hilkins engleski prijevod hagavad5gite2 Slijedio je 678A2 onesov prijevodakuntale2 To je djelo s engleskog odmah preveo na njemaki J2

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    8/26

    U ve(i s prvim ra(logom (animljivo je slijediti u S*hopenhauerovu djelu stav premaKlementu 3leksandrijskom+ koji je jedan od najboljih i(vora (nanja o &ndiji u dobakasne antike+ a i pou(dano mjerilo stavova prema istonim utje*ajima na tadanjuevropsku kulturu2 Q6OR U pogl2 E82 ,odatka Svijetu kao volji i predod1bi /odnosi se naparagr2 I82+ knj2 &V ? '. nega*iji volje (a 1ivot'0 S*hopenhauer opirno *itiraKlementa i polemi(ira s njegovim stavom u B2 knj2 Stromata+ optu1uju%i ga (bogobrane staro(avjetnog stava+ koji je nespojiv s kr%anskim idealom aske(e2 Kro( tose *ijelo poglavlje provlai isti*anje kako je nemogu%e da se Stari (avjet 'adaptira'tako da se na njega mo1e 'nakalemiti' mitos kr%anskog morala2 'Tu je pria oistonom grijehu bila jedino mesto (a kalem sa staroindijskog debla'2 Q6BR.datle sera(vija dalje mitos o 'bogu koji je postao tijelo /avatar0'+ 'o osloboenju koje jemoka+ tj2 konano sjedinjenje s brahmom' itd2 Pa ipak+ pri(naje vrijednostKlementova svjedoanstva kad ka1e da u 72 knji(i Stromata 'indijskom asketi(mukao loem suprotstavlja kr%ansko51idovski+ a pri tome se jasno oituje osnovna

    ra(lika duha dviju religija2' U ovom komentaru+ kao i u poglavlju na koje se odnosiosobito se istie bogatstvo i ra(novrsnost dobrih i(vora S*hopenhauerova (nanja oindijskoj )lo(o)ji+ ne samo o vedanti /ankaru *itira doslovno u latinskom prijevodu0nego posebno o buddhi(mu2 :adi se o poglavlju gdje S*hopenhauer buddhi(amobilje1ava kao 'ateistiku religiju'2 Q6ER Kasnije se /u Parerga i Paralipomena0 stavprema Klementu+ pa i prema odnosu judai(ma i kr%anstva+ u kojeemu mijenja2 ?'9e samo kod 3rriana nego i kod ve%ine neki%anskih )lo(oFskih pisa*a u prvimstolje%ima kr%anske ere vidimo kako prodire 1idovski tei(am+ koji %e uskoro kaokr%anstvo postati narodna vjera+ isto onako kao to danas kro( djela uenjakaprodire pantei(am ija je domovina &ndija+ a koji je takoer predodreen da kasnije

    pree u narodno vjerovanje2 /CN orienteluN02 [email protected] Jovore%i o mogu%im prethodni*imasvog voluntari(ma u postkantovskoj )lo(o)ji /S*helling+

  • 7/24/2019 Istona renesansa

    9/26

    Paragra) o Plotinovoj )lo(o)ji sastoje se od svjedoanstava o njenom indijskomporijeklu+ prema amblihu+ Por)riju i drugima+ a i prema neposrednomdoksograFskom tumaenju simbolike /bo1anstvo koje sjedi na lotosu0 i nauke2Por)rije je dao is*rpno ra(janjenje metempsiho(e+ 'potpuno u indijskom smislu+ iako

    je uvijeno u platonsku psihologiju'2 QO=R

    -a srodnost psiholokog raspolo1enja u istonjatvu helenistikih i gnostikihmislila*a sa romantiarskim protagonistima srodnih stavova+ ako u(memo kaomjerilo problem autohtonosti grke )lo(o)je+ (animljivo je usporediti neke ekstremnei(jave Voltairove sa relativno umjerenim o*jenama Klementa 3leksandrijskog2

    Klement ' Zidovsko je pleme daleko starije od svih2tih naroda+ a da jenjegova pismeno pribilje1ena )lo(o)ja prethodila helenskoj+ doka(ao je opirnopitagorova* Philon> /Strom2 &+ [email protected]+ 6602 9ajstariji mudra*i i )lo(o) kod "elena> bilisu barbarskog porijekla i obra(ovali su se kod barbara'2 /Strom2 &+ [email protected]+ II02

    Voltaire kao da proiruje tenden*iju ove polemike kad doka(u

Search related