Statistike i propagandaoliko Amerikanaca stvarno umre od gripe svake godine? Pitajte ameridko

UdruZenje za zdravlle plu6a. Ili jo5 bolje, proditajte njihov izvje5taj iz

kolovoza 2004, pod naslovom <Trendovi kod upale plu6a i gripe/poboli-jevanje i smrtnosb. Ovaj izvje5taj potjede od jedinice za epidemiologiju

i statistiku njihovog Odjela zaistraLivanja i znanstvena pitanja. Na kraju dokumenta,

kao izvor navodi se <Izvje5taj o konadnim statistikama o smrtnosti, 1979-200 1 > Na-

cionalnog centra zazdravstvene statistike.Pripremite se zaiznenadenje, posebno zato sto ameridki Centar za kontrolu bolesti

(CDC) na sve strane trubi o 36.000 urnrlih od upale plu6a godi5nje' Todno poput

urice. Godinu za godinom, 36.000 ljudi u Sjedinjenim Drlavama svake godine umre

od upale pluia. ubojita bolest. iuvajte se! obavezno se cijepite. Svake jeseni. Ne

dekajte. Mogli biste se sru5iti mrtvi nasred ceste!

Ovo su ukupni brojevi smrtnih sludajeva od gripe prema izvjeitaju (od 1979. do

1995. statistike su objavljivane svake druge godine): 1979:.604; 1981: 3-006, 1983:

1.431; 1985: 2.054; 1987: 632; 1989:1.593; 1991 : 1.137; 1993: 1.044; 1995: 606;

1996: 745; 1997 : 72O; 1998: 1.724; 1999: 1.665; 2000: 1765; 2001: 257 .

Ne vjerujete mi? Stranica se nalazi ovdje: http://www.lungusa.org/atflcfloA'7 Bi ABD 42C2-F CC A-4 604 - 8AD E-7F 5D 5E7 6225 6%7 D I Pl I . PDF. Oti dite tamo ipogledajte devetu stranicu dokumenta. Zatim pornidite stranicu prema dolje dok ne

dodete do grafikona smrtnih sludajeva od gripe kao posebne kategorije.

Nedavno je Tommy Thompson, [tada5nji] arneridki ministar zdravstva i socijalnih

sluZbi, ilavio da je 9l posto ljudi koji u Americi svake godine umru od gripe staro

65 ili vi5e godina. Tako biste se mogli malo pozabaviti matematikom i izradunati

koliko ljudi mladih od 65 godina stvarno umre od gripe svake godine. Ali nije vaLno.

Sirove statistike o svir-n dobnim skupinama dovoljno su niske. Prilidno dovoljno ni-

ske. Prilidno prilidno.Vidite li Sto se ovdje dogada? MoZete oti6i u moju arhivu, proditati nedavne dlanke

na ovu temu i pronaii moje argumente za one koji s osmijehom govore, <Paa, hm-

hm, vidite, uh, ah, gripa desto vodi do upale plu6a, i zato moramo biti tako oprezni s

gripom. Od upale pluia se naveliko umire, hm-hm, bla bla bla...>

To je obidna prijevara, ljudi. CDC stoji na uglu ulice s rnalim stolom, namamljivadi

hodaju okolo i ponavljaju brojke o 36.000 mrtvih, dok agenti iz odjela za odnose s

javno5du za stolom prodaju pride o cjepivima. Gomila postaje nemirna. Netko vide,

<Gdje je moje cjepivo protiv gripe? Svi 6emo umrijeti!> Za to vrijerne, na Capitol

Hillu, Kongres planira mjeru koja 6e proizvodadima cjepiva garantirati godi5nje is-

plate od vi5e milijardi dolara, bez obzira koliko doza ostane neupotrijebljeno.

Sada kad imamo puno jasniju sliku o niskom broju umrlih od gripe u SAD-u svake

godine, bilo bi prirodno ponovno razmotriti pitanje cjepiva. Ako oduzmemo histeriju

oko <visokog broja umrlih od gripe> i <hitne potrebe za nabavom cjepivu, s dime

zapravo imamo posla? Odgovor je PR (sluZba za odnose s javno56u)' Propaganda se

koristi za umjetno napuhavanje statistika o gripi, kako bi se tirne natjeralo ljude da

odlaze u lijednidke ordinacije i klinike po svoju dozu. A Sto je s cjepivima? Koliko su

. ,'' Jon Rappoport . ,,,i..'@ listopad 20M - sijeianj 2006

E-mail:' rEppop.ortjg,nOhotmal Lco# .

Web lokacija:http://www.n omorefaken ews.com

. 1-.

Preveo: KreiimirJuki€

VELJACA-OzVIerc zoOA www. nexusmagazlne. co m NEXUS.1l

ona sigurna i djelotvorna?Vei dugo upozoravam na opasnosti od cjepiva, posebno

kada se radi o bebarna i maloj djeci, diji imunolo5ki sustav jo5nije u stanju nositi se s mnogim kontaminantima i toksidnimkonzervansima u cjepivima. Postoje i drugi razlozi za5to bidak i odrasle osobe trebale izbjegavati cjepiva. Sadaje, po prviput, jedan biv5i dlan unutarnjeg kruga industrije cjepiva pris-tao govoriti o opasnostima od cjepiva.

<Dr Mark Randall> je pseudonim biv5eg istraZivada cjepivakojije dugi niz godina radio u laboratorijima velikih farmaceu-tskih kompanija i Nacionalnog instituta za zdravlje ameridkevlade. Sada je umirovljen i s oklijevanjem je pristao progovor-iti za javnost. Po mom rniSljenju, njegovo svjedodenje slaZe se

sa svim drugim tvrdnjama koje sam proudio proteklih godina.Intervju koji slijedi valan je ne samo zbog intimne upuienosti

dr. Randalla u opasnosti od cjepiva, nego i zbog njegovogsvjedodenja o unutarnjem radu i zata5kavanjima vlade i indus-trije cjepiva- dvaju izvora koji nastojeuvjeriti Arnerikance da im se moZe

vjerovati. Ovaj veliki izvadak moLdaje najbolji samostalan pisani saZetak

dokaza koji potkrepljuju sludaj protivirnunizacije.

Intervju s biv5im istraiivaiemcjepiva

P i t anj e (Jon Rappoport): Nekada ste

bili sigurni da su cjepiva simbol dobremedicine.

Odgovor (dr. Mark Randall): Da, biosam. Pomogao sam u razvoju nekolikocjepiva. Nedu reci kojih.

Pitanje; Zalto ne?

Oclgot or; Zelio bih saduvati svoju privatnost.Pitanje. Dakle, mislite da biste mogli imati problema kad

biste se predstavili?Odgovor: Vjerujem da bih mogao izgubiti mirovinu.Pitanje. Na temelju dega?

Odgovor: Nije vaZno na temelju dega. Ti ljudi imaju nadi-ne da vam stvore probleme, ako ste nekada bili <dio Kluba>.Znatn za jednu ili dvije osobe koje su stavljene pod nadzor,koje su uznemiravane.

Pitanje. Tko ih je uznemiravao?Odgovor: FBl.Pitanje. Stvarno?Odgovor: Naravno. FBI je koristio druge izgovore. A i pore-

zna inspekcij a moLe podeti praviti probleme.Pitanje: Toliko o slobodi govora.Odgovor: Ja sam bio <dio unutarnjeg kruga>. Ako bih sada

podeo navoditi imena i iznositi optuZbe protiv odreilenih istra-Liva(a, mogao bih se naii u velikim problemima.

Pitanje. Vjerujete li da bi ljudima trebalo dopustiti da samiodlude hode li se cijepiti?

Odgovor: Na politidkoj razini, da. Na znanstvenoj razini,ljudima su potrebne informacije kako bi mogli ispravno iza-brati. Jedna je stvar re6i da je mogu6nost izbora dobra. Ali ako

je atmosfera puna laZi, kako moZete birati? Takoder', kad biUpravu zahranu i lijekove vodili dasni ljudi, ta cjepiva ne binikada dobila dozvolu. Ona bi bila ispitivana do besvijesti.

Pitanje: Neki povjesnidari medicine tvrde da op6e srnan-jenje bolesti nije posljedica cjepiva.

Odgovor: Znam. Dugo sam ignorirao njihov rad.

Pitanje: ZaEto?

Odgovor: Zatoito saln se bojao onoga Sto iu otkriti. Ja sam

bio u biznisu razvijanja cjepiva. O nastavku tog rada ovisio jemoj kruh.

Pitanje: A onda?Odgovor: Proveo sam vlastito istraZivanje.Pitanje: Do kakvih ste zakljudaka doili?Odgovor: Za smanjenje bolesti moZemo zahvaliti pobolj5a-

nim uvjetima Livota.P ilanj e : Kojirn uvjetima?Odgovor; iisttlo1 vodi. Naprednom kanalizacijskom susta-

vu. Prehrani. SvjeZijoj hrani. Srna-

njenju siromaStva. Klice rnogu bitiposvuda, ali kada ste zdravi neietese tako lako zaraziti.

Pitanje: Kako ste se osjedali kadaste zavr5ili vlastito istraZivanie?

Odgovor: Odajno. Shvatio sarn

da radim u sektoru koji se temeljina zbirci laLi.

Pitanje: Jesu li neka cjepiva opas-

nija od drugih?Odgovor: Da. DTP cjepivo, na

primjer. MMR [protiv ospica, ru-beola i zau5njaka]. Ali neke serijecjepiva opasnije su od drugih serijaistog cjepiva. Ako se mene pita. sva

cJeplva su opasna.

Pitanje: Zairo?Odgovor: Ima vi5e razloga. Oni ukljuduju ljudski irnLrnoloiki

sustav u procesu koji teZi ugroZavanju imunosti. Cjepiva za-

pravo mogu izazvati bolest koju bitrebala sprijediti.Pitanje: ZaEto nam citiraju statistike koje naizgled doka-

zuju da su cjepiva bila strahovito uspje5na u iskorjenjivanjubolesti?

Odgovor: ZaSto? Kako bi se stvorila iluzija da su ta cjepivakorisna. Ako cjepivo suzbija vidljive simptome bolesti kao Sto

su ospice, svi pretpostavljaju da je cjepivo uspje5no. Ali, ispodpovr5ine, cjepivo moZe o5tetiti sam imunolo5ki sustav. A ako

izazove druge bolesti - recimo, meningitis - ta je dinjenicamaskirana, zato Sto nitko ne vjeruje da to moZe biti posljedicacijepljenja. Ta dinjenica se previda.

Pitanje: Tvrdi se da je cjepivo protiv velikih boginja iskori-jenilo velike boginje u Engleskoj.

Odgovor: Da. Ali kada proudite dostupne statistike, dobivatedrugadiju sliku.

Pilanje: A to je?Odgovor: U Engleskoj je bilo gradova u kojirna ljudi koji

nisu bili cijepljeni nisu dobili velike boginje. Bilo je mjesta u

kojima su ljude koji su bili cijepljeni pogodile epidemije ve-

12.NEXUS www. nexusmaqazine. com vELlAeA-OzVler ZOOA

likih boginja. Osim toga. velike boginje su ved bile u opadanju

prije uvodenj a cjepiva.Pitanje;Dakle, kaZete da su rlarn podvalili laZnu povijest.

Odgovor; Da. To je todno ono Sto Zelim re6i. To je povijest

koja je izmi5ljena kako bi se ljude uvjerilo da su cjepiva bez

iznimke sigurna i djelotvorna.

Zagailenost cjepivaPitanje:Radili ste u laboratorijima u kojima je disto6a vaZna

stvar.

Odgovor: Javnost vjeruje da su ti laboratoriji, ti proizvodni

pogoni, najdistga mjesta na svijetu. To nije istina. Zagadenja

se dogatlaju cijelo vrijeme. U cjepiva ulaze svakakvi ostaci.

Pitanje. Na primjer, majmunski virusSV40 moZe zalutatiu cjepivo protiv djedjeparclize.

Odgovor. Pa, da, i to se dogodilo. Ali ni-sam to htio re6i. SV40 se naiao u cjepivuprotiv djedje paralize zato sto je cjepivonapravljeno koriStenjern majmunskih bu-

brega. Ali sada govorim o nedem drugom.Samim uvjetima u laboratorijima. Greika-ma. Greikama zbog nemara. SV40, kojijekasnije pronaclen u tumorima... to je ono

Sto bih naz'tao strukturalnim problemom.To je bio prihva6en dio procesa proizvod-nje. Ako koristite majmunske bubrege,

otvarate vtataza klice za koje ne znate

da se nalaze u tim bubrezima.Pitanje. U redu, ali hajde da na tre-

nutak zanemarimo razliku izmedurazliditih tipova zagadenja. Koje kon-taminante ste vi otkrili tijekom mnogihgodina svoga rada sa cjepivima?

Odgovor: Dobro. Nabrojat 6u vamneke sfvari na koje sam ja nai5ao, a

takoder iu vam re6i Sto su naili mojikolege. Evo nepotpune liste. U Rima-vex cjepivu protiv ospica pronaili smo

razne kokoSje viruse. U cjepivu protivdjedje paralize prona5li smo acanthamoebu, takozvanu <ame-

bu koja jede rnozak>. Majmunski citomegalovirus u cjepivuprotiv djedje paralize. Majmunski pjenasti virus u cjepivuprotiv rotavirusa. Virus ptidjeg raka u MMR cjepivu. Razne

rnikroorganizrne u cjepivu protiv bedrenice. Prona5ao sam po-

tencijalno opasne inhibitore enzima u nekoliko cjepiva. Padje,

pasje i zedje viruse u cjepivu protiv rubeole. Mrus ptidje leu-

koze u cjepivu protiv gripe. Pestivirus u MMR cjepivu.Pitanie. Dajte da ovo razjasnimo. To su sve kontaminanti

kojirna rrije mjesto u cjepivirna.Otigot'or. Tako je. A ako pokuSate izradunati kakvu Stetu

rnogu uzrokovati ti kontarninanti. pa. rni to zaprayo ne zna-rno jer nisu provedena nikakva testiranja, ili ih je provedeno

vrlo rnalo. To je rulet. Isku5ajte svoju sreiu. Takoder, veiinaljudi ne zna da se neka cjepiva protiv djeije paralize, adenovi-rusa, rubeole. hepatitisa A i ospica rade s abortilanirn ljudskirn

fetalnirn tkivorn. S vt'etnena na vt'ijeme sam u tiln cjepivimapronalazio ne5to za Sto vjerujern da su fi'agmenti bakterija iviLus djedje paralize, koji su mogli potjecati od tog fetalnogtkiva. Kada traZite kontarninante u cjepivilna, rnoZete nai6i na

zbunjujuie materijale. Znate da ne bi trebali biti tamo, ali ne

znate Sto todno imate. Ptonaiao sam ne5to za Sto sam vjerovaoda je vrlo mali <fragmen$ ljudske dlake, a takoder i ljudsku

sluz. Prona5ao sam ne5to 5to se moZe nazvati samo (strana

bjelandevina), sto bi moglo znaditi bilo Sto. To bi rnogla bitibjelandevina iz virusa.

Pitanje: Pale se alarmi na sve strane.

Odgovor; Sto mislite, kako sam se ja osje6ao? Sjetite se, taj

materijal odlazi u krvotok bez prolaska kroz uobidajene imu-nolo5ke obrane.

Pitanje: Kakve su bile reakcije na vaiaotkri6a?

Odgovor: U osnovi, bile su <Ne brini;protiv toga se ne moZe niStu. Kod pro-izvodnje cjepiva koriste se tkiva raznihZivotinja, i tuda ulaze ove vrste zagade-

nja. Naravno, niti ne spominjem standar-

dne kemikalije poput formaldehida, Zive

i aluminija, koje se namjemo stavljaju u

cjepiva [kao konzervansi].Pitanje: Ta informacija je priliino

zapanjuju6a.Odgovor: Da. A spominjem samo

neke od biolo5kih kontaminanata.

Tko zna kakvi sve jo5 postoje. Drugene otkrivamo zato Sto i ne pomi5ljamoda ih traZimo. Ako se u izradi cjepi-va koristi tkivo, recimo, ptice, kolikomogudih klica moZe biti u tom tkivu?Nemamo pojma. Nemamo pojma ka-kve bi one mogle biti, ili kako bi mo-gle djelovati na ljude.

I'tfo,e pretpostavke o bezopasnmticjepiva

Pitanje: A druga pitanja osimdisto6e?

Odgovor: Imate posla s temeljnom krivom premisom o cje-pivima: da ona kompleksno potidu imunolo5ki sustav na stva-ranje uvjeta imunosti na neku bolest. To je pogre5na premisa.

To ne funkcionira na taj nadin. Cjepivo bi trebalo <stvarati>

antitijela koja, indirektno, pruZaju za"ititu od bolesti. Medutim,imunolo3ki sustav je puno ve6i i sloZeniji od antitijela i njimasrodnih stanica <ubojico.

Pitanje: Imunolo5ki sustav je...?

Odgovor: Cijelo tijelo, u biti. Plus um. Sve je to imunoloSkisustav, moglo bi se reii. To je razlog za5to usred epidernijemoZete imati pojedince koji ostaju zdravi.

Pitanje: Dakle, valna je opcarazinazdrav!1a?Odgovor: ViSe nego vaZna. Vitalna.Pitanje: Na koje se nadine statistike o cjepivima laZno pri-

kazuju?

VELJACA OZUJ.\K ]006 \\'nvw. n exus m a gazl n e. co m NEXUS. 13

Odgovor: Postoje mnogi nadini. Pretpostavimo da vam 25

ljudi koji su primili cjepivo protiv hepatitisa B dode s hepati-

tisom. Pa, hepatitis B je bolest jetre. Ali mnoge stvari moZete

zvati bole56u jetre. MoZete promijeniti dijagnozu. Tada ste sa-

krili glavni uzrok problema.

Pitanje: A to se dogada?Odgovor: Cijelo vrijeme. To se mora dogadati, ako lijednici

automatski pretpostavljaju da ljudi koji prime cjepivo ne obo-lijevaju od bolesti od kojih bi sada trebali biti zaStiieni. A to jetodno ono Sto lijednici pretpostavljaju. Vidite, to je cirkularnorazmi5ljanje. To je zatvoreni sustav. On ne priznaje gre5ke. Ni-kakvu moguiu greSku. Ako osoba koja je bila cijepljena protivhepatitisa dobije hepatitis ili neku drugu bolest, automatski se

pretpostavlja da to nema nikakve veze s cjepivom.Pitanje: Tijekom godina koje ste prov-

eli u establi5mentu cjepiva, koliko ste up-oznali lijednika koji su priznavali da su

cjepiva problem?

Odgovor Nijednog. Bilo ih je par

[istraZivada koji su radili u farmaceutskimkompanijamal koji su privatno dovodili upitanje to Sto rade. AIi nikada to nisu javnoiznosili, dak ni unutar svojih kompanija.

Pitanje; Sto1" ,a vas bila prekretnica?Odgovor: Imao sam prijatelja dije je di-

jete umrlo nakon DTP injekcije.Pitanje: Jeste li istraZivali?Odgovor: Da, neformalno. Otkrio sam

da je dijete prije cijepljenja bilo potpu- |no zdravo. Nije bilo razloga za njego-vu smft, osirn cjepiva. To je potaknulornoje sumnje. Naravno, Zelio sam vje-lovati da je dijete dobilo loSu dozu izloSe serije. Ali kad sam to detaljnijeistraZio, otkrio sam da to ovaj put nijebio sludaj. Bio sam uvuden u spiralusurnnje koja se s vremenom pojadava-la. Nastavio sam istraZivati. Otkrio samda se, suprotno onom 5to sam mislio,cjepiva ne testiraju na znanstven nadin.

Pitanje: Kako to mislite?Odgovor: Na primjer, ni za jedno cjepivo se ne provode

nikakva dugorodna istraZivanja s kontrolnom grupom. Dioonoga Sto Zelim reii je da se ne provode nikakva korektna iduboka naknadna ispitivanja, imajuii u vidu dinjenicu da cje-piva mogu izazvati, s vremenom, razne simptome i ozbiljneprobleme koji izlaze iz opsega bolesti protiv koje je osobabila cijepljena. Opet, polazi se od pretpostavke da'cjepiva neizazivaju probleme. Pa za5to bi bilo tko provjeravao? Poredtoga, reakcija na cjepivo definiranaje tako da se kaZe da svenegativne reakcije na cjepivo dolaze vrlo brzo nakon davanjainjekcije. Ali to nema smisla.

Pitanje' Za5to to nema smisla?Odgovor: Zato lto cjepivo odigledno djeluje u tijelu dugo

nakon Sto se unese. Reakcija moZe biti postupna. Pogor5anjemoZe biti postupno. Neurolo5ki problerni mogu se razviti s

vremenorn. To se i dogada pod razliditim uvjetima, dak i prema

konvencionalnoj analizi. Pa za5to to ne bi mogao biti sludaj i

kod cjepiva? Ako se kemijsko trovanje moZe javljati postupno,

zaSto to ne bi mogao biti sludaj s cjepivom koje sadrZi Zivu?

Pitanje: I to ste uwrdili?Odgovor; Da. Vedinorn se radi o korelacijama. Korelacije

nisu savr5ene. Ali ako imate 500 roditelja dija su djeca pretr-

pjela neurolo5ka o5teienja tijekom razdoblja od jedne godine

nakon cijepljenja, to bi trebalo biti dovoljno za pokretanje in-tenzivne istrage.

Pitanje: Je li bilo dovoljno?Odgovor. Ne. ].likada. To vam samo po sebi ne5to govori.Pitanje: A to je...?

Odgovor: Ljude koji se bave istragom zapravo ne zanimajudinjenice. Oni pretpostavljaju da su cje-piva bezopasna. Tako, i kada istraZuju,

oni bez iznimke dolaze do zakljudka da

cjepiva nisu kriva. Oni kaZu, <Ovo cje-pivo je bezopasno>. Ali na demu ternelje

te zakljudke? Temelje ih na definicijama i

idejama koje automatski odbacuju optuZ-

be protiv cjepiva.Pitanje: Postoje brojni sludajevi u ko-

jima je kampanja cijepljenja podbacila,

kada su ljudi oboljeli od bolesti protivkoje su bili cijepljeni.

Odgovor:Da, puno je takvih sludajeva.I tu se dokazijednostavno ignoriraju. Od-

bacuju se. StrudnjacikaZu, ako uop6e

iSta kaZu, da je to izolirana situacija.ali da se ukupno gledano cjepivo po-

kazalo sigurnim. Ali ako zbrojite sve

kampanje cijepljenja u kojima su se

javila o5te6enja i bolesti, shvatit ietedato nisu izolirane situacije.

Sukobi interesaPitanje: Jeste li ikada raspravljali s

kolegama o ovome o demu sada gov-

orimo dok ste jo5 radili u establi5mentu

cjepiva?Odgovor: Da, jesam.

Pitanie: l Sto se dogodilo?Odgovor: Nekoliko puta su mi rekli da Sutim o tome. Jasno

mi je stavljeno do znanja da bih se trebao vratiti poslu i zabo-raviti na svoje bojazni. U nekoliko sludajeva nai5ao sam na

strah. Suradnici su me pokuSavali izbjegavati. Osjeiali su da

bi ih mogli etiketirati kao <krive po asocijaciji>. Ipak, sve usvemu, ponaSao sam se pristojno. Trudio sam se da ne stvaramsebi probleme.

Pitanje: Ako cjepiva zapravo izazivalu Stetu, zaSto se prim-jenjuju?

Odgovor: Prije svega, tu nema <ako>. Ona izazivaju itetu.Ne5to je teZe pitanje da li uzrokuju Stetu i kod onih ljudi kodkojih naizgled nema Stete. Tada govorimo o vrsti istraZivanjakoje bi trebalo provesti, ali se ne provodi. IstraZivadi bi trebali

14. NEXUS wwwnexusmagazlne.co m vELlAeA-OzVltX ZOoA

pokusavati do6i do nekakve mape, ili dijagrama toka, koji bi

precizno pokazivao Sto cjepiva rade u tijelu od trenutka kada

u njega udu. Ta istraZivanja nisu provedena. A 5to se tide toga

zaito se primjenjuju, mogli bismo ovdje sjediti dva dana i ra-

spravljati o svim razlozima. Kao Sto ste vi5e puta rekli, ljudi

imaju svoje motive na razliditim razinarnasustava: novac, strah

od gubitka posla, ulizivanje, prestiZ, nagrade, napredovanje u

karijeri, zabludjeli idealizam, naviku da se ne razmiSlja i tako

dalje...Pitanje: iini se da je op6a uzbuna oko hepatitisa B jedan

dobar smjer.

Odgovor: Da, mislim da je. Re6i da bebe moraju dobivati

cjepiva a ond4 u sljedeiem dahu, priznati da osoba moZe do-

biti hepatitis B seksualnim kontaktom i upotrebom iste igle

zvudi smijeSno. Medicinski autoriteti pokuSavaju se opravdati

tvrdnjom da oko 20.000 djece u SAD-u svake godine oboli od hepatitisa B

od <nepoznatih uzroka>, i da zato sva-

ka beba mora biti cijepljena. Sumnjamu brojku od 20.000 oboljelih i takozva-ne studije koje to podupiru.

Pitanje. Andrew Wakefield, bri-tanski lijednik koji je razotkrio vezu

izmedu MMR cjepiva i autizma, up-ravo je otpuiten sa svog posla u jednoj

londonskoj bolnici.Odgot,or Da. Wakefield nam je udi-

nio veliku uslugu. Njegove korelacijeizmedu cjepiva i autizma su zapanju-ju6e...

Pitanje; Znam da holivudska rvijez'da koja javno izjavi da se odbija cijepiti time okondava svojukarijeru.

Odgot'or; Hollywood je vrlo snaZno povezan s medicinskim

karlelom. Za to postoji vi5e razloga, ali jedan od njih je jedno-

stavno to Sto poznati glumac moZe privuii ogromnu pozornost

kada kaZe bilo ito. 1992. bio sam prisutan na va5im demon-

stracijama protiv FDA u centru Los Angelesa. Jedan ili dva

glumca progovorili su protiv FDA. Od tog vremena nadalje,

bilo bi vam jako teSko naii nekog glumca kojije na bilo kojinadin govorio protiv medicinskog kartela.

P i t anj e ; Kakvo j e raspoloZenj e, kako razmi5lj aju u Naciona-lnom instirutu za zdravlje?

Odgovor: Ljudi se medusobno natjedu za novac za istra?;i-

varya. Zadnja stvar o kojoj razmi5ljaju je osporavanje statusa

quo. Oni su ve6 u internom rafiiza taj novac. Ne trebaju imdodatne nevolje. To je vrlo izoliran sustav. On ovisi o ideji da

je, op6enito uzev5i, moderna medicina vrlo uspje5na na svimpodruijima. Priznati sistemske probleme u nekom podrudjuznaiilo bi baciti sumnju na cijeli pothvat.

Zbog toga biste mogli misliti da je Nacionalni institut za

zdravlje zadnje mjesto koje bi trebalo uzeti u obzir za odrLa-vanje dernonstracija. Ali istina je upravo suprotna. Kad bi se

pet tisuda ljudi pojavilo tamo zahtijevaju6i polaganje raduna o

sfvarnim koristima od tog istraZivadkog sustava, zahtijevajudida znaju kakr,e je stvarne zdravstvene koristi imala javnost od

milijardi stra6enih dolara uloZenih u tu ustanovu, ne5to bi se

moglo pokrenuti. Mogla bi se zapaliti iskra. Uz daljnje demon-

stracije, mogli biste dobiti svakakve rezultate. Poneki istraZi-

vadi mogli bi podeti odavati informacije.Pitanje: Dobra ideja.

Odgovor: Ljudi u odijelima koji bi stajali uzzgrade onolikoblizu koliko bi policija dopustila. Ljudi u poslovnim odijelima,

u trenirkama, majke i djeca. Dobrostojeii ljudi. SiromaSni lju-di. Svakakvi ljudi.

Pitanje; Sto .je s kombiniranom razornom snagom brojnihcjepiva koja se daju bebama ovih dana?

Odgovor: To je Sokantno i kriminalno. O tome nisu naprav-

ljene nikakve studije bilo koje dubine. Opet, polazi se od pret-

postavke da su cjepiva bezopasna, i daje zato bilo koji broj

cjepiva danih zajedno takoder bezopasan. Ali prava je istinada cjepiva nis u bezopasna. Zbog toga

se potencijalna Steta poveiava ako

ih date velik broj u kratkom nzdo-blju.

Pitanje: Tada imamo jesensku se-

zonu gripe.Odgovor: Da. Kao da te klice

stuno u jesen stiZu u SAD iz Azije.Javnost je <popuSilar> tu premisu.

Ako se dogodi u travnju, ondaje tote5ka prehlada. Ako se dogodi u li-stopadu, ondaje gripa.

Pitanje:Laliteli Sto ste sve te go-dine radili na podrudju cjepiva?

Odgovor: Da. Ali, nakon ovogintervjua, Lalit 6u malo manje. A ra-

dim i na druge nadine. Dajem informacije odredenim ljudimakada mislim da 6e ih iskoristiti na pravi nadin.

Pitanje: Sto biste najviSe Zeljeli da publika shvati?

Odgovor: Da teret dokazivanja kod utvrdivanja sigurnosti i

djelotvomosti cjepiva leZi na ljudima koji ih proizvode i licen-ciraju za javnu upotrebu. Samo to. Teret dokazivanja nije na

vama ili meni. A zadokaze trebaju postojati dobro osmi5ljena,

dugorodna istraiivanj a. Potrebno je dugorodno pra6enj e subje-

kata. Potrebno je intervjuirati majke i posvetiti veliku paZnju

onome Sto majke govore o svojim bebama i Sto se s njima do-ga{la nakon cijepljenja. Potrebne su vam sve te stvari - stvarikojih nema.

Pitanje: Stvari kojih nema.Odgovor: Takoje.Pitanje: Kako bismo izbjegli bilo kakvu zabunu, Zelio bih

da joS jednom ukratko ponovite probleme koje cjepiva mogu

uzrokovati - koje bolesti, kako se to dogada...Odgovor: U osnovi govorimo o dva potencijalna, Stetna

ishoda. Prvi je da osoba dobije bolest iz cjepiva. Ona dobijebolest od koje ju je cjepivo trebalo zaitititi, jer se u cjepivu i

nalazi neka venlja bolesti. Drugi, osoba ne dobije /z bolest,ali nakon nekog vremena, ili moZda odmah, dobije neko drugostanje koje je uzrokovano cjepivom. To stanje moZe biti auti-zam - ili moZe biti neka druga bolest, poput meningitisa. MoZepostati mentalno invalidan.

vELlAeA-OZUIrr zOOO www nexusmagazlne.com NEXUS. I5

Pitanie. Postoji li bilo koji nadin da se usporede relativneudestalosti ova dva ishoda?

Odgovor; Ne, zato Sto je daljnje pra6enje jako slabo. MoZe-

rno samo nagatlati. Ako pitate, u populaciji od sto tisu6a dje-ce koja su dobila cjepivo protiv ospica, koliko 6e njih dobitiospice a koliko 6e dobiti druge problerne zbog cjepiva, nemapouzdanog odgovora. To je ono o demu govorim. Cjepiva su

praznovjerje. A kod praznovjerja nemate 6injenice koje bisternogli koristiti. Irnate samo pride, od kojih je ve6ina smi5ljenatako da podupire praznovjerje. Ali,iz mnogih kampanji cije-pljenja rnoZerncl sastaviti pridu koja otkriva neke vrlo uzne-rniruju6e stvari. Ljr-rdirna su naudili. Steta .je stvarna, moZe

biti duboka i rnoZe znaiiti smrt. Steta ilyeogranidena na nekoliko sludajeva kao Sto

nas navode da rnislirno.U SAD-u postoje grupe majki koje svje-

doie o autizmu i cjepivima prir-nljenim udjetinjstvu. One istupaju u javnostima i

ustaju na sastancirna. One u biti poku5a-

vaju popuniti lupu koju sfvorili istraZivadii lijednici koji okreiu leda cijeloj stvari.

Pitanje:Ne5to me posebno zanima. Kadbiste odveli dijete, recimo, u Boston, ikadbiste odgojili to dijete na dobroj hranjivojhrani, kad bi ono vjeZbalo svakog danai bilo voljeno od svojih roditelja i ne

bi dobilo cjepivo protiv ospica, ka-kav bi bio njegov zdravstveni status

u usporedbi s prosjednim djetetom uBostonu koje se slabo hrani, gleda TVpet sati dnevno i dobiva cjepivo protivospica?

Odgovor: Naravno da je tu uklju-ieno puno faktora, ali ja bih se kladiona bolji zdravsfveni status prvog dje-teta. Ako dobije ospice, ako ih dobijes devet godina, vjerojatno je da 6e bitimnogo blaZe od ospica koje bi moglodobiti drugo dijete. Uvijek bih se kla-dio na prvo dijete.

Pitanje. Koliko ste dugo radili s cjepivima?Odgovor: Dugo. DuZe od deset godina.

Pitanje: Kad se sada osvrnete, moZete li se sjetiti bilo kojegdobrog razloga da kaZete da su cjepiva uspje5na?

Odgovor:Ne, ne mogu. Kad bih sada dobio dijete, zadnjastvar koju bih dopustio bilo bi cijepljenje. Odselio bih se izdrZave ako bi to bilo potrebno. Promijenio bih prezime. Nestao

bih. Zajedno s obitelji. Ne kaZem da bi moralo do6i do toga.

Postoje nadini da se elegantno izbjegne sustav, ako znate kakotreba postupati. U svakoj saveznoj drZavi postoje izuzimanlana koja se moZete pozvati, temeljena na vjerskim i/ili filozof-skim gledi5tima. Ali ako ne bi bilo drugog izbora, odselio bih.

Pitanje; Pa ipak, posvuda ima djece koja primaju cjepiva i

naizgled su zdrava.

Odgovor. Kljudna rijed je <naizgled>. Sto je sa svom onom

djecom koja se ne mogu koncentrirati na udenje? Sto .je s

djecom koja povrerneno doZivljavaju napade brjesa? Sto je s

djecom koja nisu potpuno tnentalno zdrava? Znam da posto-je mnogi mogu6i razlozi za te stvari. ali cjepiva su jedan od

razloga. Ne bih htio riskirati. Ne vidim razloga za riskiranje.I iskreno, ne vidim razloga da se vladi dopusti da irna zadnju

rijed. Vladina medicina je, prema mom iskustvu, desto kontra-diktoran pojam. MoZete imati jedno ili drugo, ali ne oboje.

Pilanje: Tako dolazimo do po5tenih odnosa.

Odgovor: Da. Dopustite onima koji Zele cjepiva da ih pri-

maju. Dopustite disidentima da ih odbiju primiti. Ali, kao Sto

sam ranije rekao, nema poStenih odnosa ako je atmosfera puna

laZi. A kad se radi o bebama, sve odluke donose roditelji. Tirn

roditeljima treba jaka doza istine. Sto ies djetetom o kojem sam govorio, ko.ie je

umrlo od DTP cjepiva? Prema kojinr su

informacijama postupali njegovi rodite-lji? Mogu vam reii da su bile vrlo neo-

bjektivne. To nisu bile prave informacije.Pitanje: Ljudi iz medicinskih odjela za

odnose sjavno5du, u suradnji s tiskoni.nasmfi pla5e roditelje mradnim scenariji-ma o tome 5to 6e se dogoditi ako njihovadjeca ne prime cjepiva.

Odgovor: Kako oni to prikazuju, izgle-da kao da je zlodin odbiti cjepivo. Oni

to izjednaduju s loiim roditeljswom.Protiv toga se treba boriti boljim in-formiranjem. Uvijek je velik izazov

suprotstaviti se vlastima. A samo vimoZete odluditi ho6ete li to udiniti.Odgovomost svake osobe je da do-

nese svoju odluku. Medicinski kartel

voli tu igru. Oni igraju na to da iestrah pobijediti.

O voditelju intervjuaJohn Rappoport radioje kao neza-

visni istraZiteljski novinar 20 godina.Pojavio se kao gost u preko 200 ra-

dijskih i televizijskih programa, ukljuiujuii ABC-jev Nightli-ne, PBS-ove Tony Brown's Journoli Hard Copy.

Posljednjih deset godina, Jon je uglavnom djelovao izvan

mainstreama. Kroz proteklih 30 godina njegovo nezavisnoistraZivanje obuhvatilo je duboku politiku, zavjere, alterna-tivno zdravlje, kontrolu uma, medicinske kartele, simbologi-ju i rjeienja za preuzimanje planeta od strane skrivenih elita.1996. Jon je pokrenuo Veliki bojkot protiv osam korporacij-

skih kemijskih divova: Monsanta, Dowa, DuPonta, Bayera,

Hoechsta, Rh6ne-Poulenca, lmperial Chemical lndustriesa i

Ciba-Geigya. Bojkot joi uvijek traje.Jon je diplomirao filozofiju na Amherst Collegeu u Massa-

chusetts. lma Sezdeset tri godine i Zivi sa svojom suprugom,dr. Laurom Thompson, u San Diegu, Kalifornija.

Jona Rappoporta moZe se kontaktirati e-mailom na rappo-portjon@hotma i Lcom i I i preko njegove web-stran ice, http:/ /www.nom orefakenews.com.

15 . NEXUS www. nexusmagazlne. com VELJACA_OZUJAK2006