4
Na štandu Češke Republike je potpisan Protokol o međusobnoj saradnji Češke Republike i Crne Gore. Pomoćnik ministra u Ministarstvu za trgovinu i industriju Češke Republike, Vladimir Bartl, potpisivanje Protokola smatra jako važnim, kako za češku, tako i za crnogorsku stranu: „U okviru ove, češko - crnogorske Komisije, koja se bavi pitanjima ekonomske i industrijske saradnje, trudimo se da zajedničkim naporima sarađujemo na projektima u različitim oblastima od obostranog interesa i naravno, trudimo se da, u kontinuitetu i u različitim intervalima, što više osnažimo tu našu saradnju“. Sastajanje Komisije upravo na Jadranskom sajmu Bartl smatra takođe veoma bitnim, zato što je to dokaz da su institucije Češke Republike tu prisutne za firme i kompanije iz Češke koje su zainteresovane za export u Crnoj Gori. „Mislim da je to značajno za njih, jer možemo da saslušamo njihove želje, a i mi, kao institucije, možemo da dobijemo informacije i da im pomognemo u tome, posebno kada je riječ o ekologiji, ekološkim rješenjima, kao i o proizvodnji hrane. Mislim da Češka Republika i njene firme mogu puno toga da ponude“. Ambasadorka Češke Republike u Beogradu, Ivana Hlavsova, smatra da je zasijedanje ovakve Komisije uvijek dobar način da se zajedničkim naporima sagledaju budući projekti i buduća saradnja. Zvanični Newsletter Jadranskog sajma Maj 2017. br. 125 85310 Budva, Trg Slobode 5 Tel: +382 (33) 410-400 Fax: 452-132 [email protected] www.adriafair.org EXPOBUDVA info NA JADRANSKOM SAJMU POTPISAN PROTOKOL O SARADNJI IZMEĐU REPUBLIKE ČEŠKE I CRNE GORE

EXPOBUDVA Info/2017/ExpoBudva - Maj 20… · TURIZAM U FUNKCIJI RAZVOJA PROIZVODNJE HRANE U okviru Jadranskog sajma, u hotelu Budva održan je jednodnevni seminar pod nazivom „Turizam

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Na štandu Češke Republike je potpisan Protokol o međusobnoj saradnji Češke Republike i Crne Gore.

    Pomoćnik ministra u Ministarstvu za trgovinu i industriju Češke Republike, Vladimir Bartl, potpisivanje Protokola smatra jako važnim, kako za češku, tako i za crnogorsku stranu: „U okviru ove, češko - crnogorske Komisije, koja se bavi pitanjima ekonomske i industrijske saradnje, trudimo se da zajedničkim naporima sarađujemo na projektima u različitim oblastima od obostranog interesa i naravno, trudimo se

    da, u kontinuitetu i u različitim intervalima, što više osnažimo tu našu saradnju“.

    Sastajanje Komisije upravo na Jadranskom sajmu Bartl smatra takođe veoma bitnim, zato što je to dokaz da su institucije Češke Republike tu prisutne za firme i kompanije iz Češke koje su zainteresovane za export u Crnoj Gori. „Mislim da je to značajno za njih, jer možemo da saslušamo njihove želje, a i mi, kao institucije, možemo da dobijemo informacije i da im pomognemo u tome, posebno kada je riječ o ekologiji, ekološkim rješenjima, kao i o

    proizvodnji hrane. Mislim da Češka Republika i njene firme mogu puno toga da ponude“.

    Ambasadorka Češke Republike u Beogradu, Ivana Hlavsova, smatra da je zasijedanje ovakve Komisije uvijek dobar način da se zajedničkim naporima sagledaju budući projekti i buduća saradnja.

    Zvanični Newsletter Jadranskog sajma • Maj 2017. • br. 125 85310 Budva, Trg Slobode 5 • Tel: +382 (33) 410-400Fax: 452-132 • [email protected]

    EXPOBUDVA info

    NA JADRANSKOM SAJMU POTPISAN PROTOKOL O SARADNJI IZMEĐU REPUBLIKE ČEŠKE I CRNE GORE

  • EXPOBUDVA i n f o • Maj 2017. • str. 2

    „Obzorom da se to dešava upravo ovdje na Sajmu, mogu da kažem da je to od velike važnosti, kako za nas, kao predstavnike Vladinih institucija, tako i za predstavnike firmi. To daje još veću važnost ovako značajnom događaju“, kazala je ambasadorka.Na pitanje o podršci Češke Republike Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji, odgovorila je: „Crna Gora je na dobrom putu ka Evropskoj uniji i imate našu punu podršku. U interesu Crne Gore, a i Češke Republike, je da Crna Gora uđe u Evropsku uniju što

    prije i mi podržavamo Crnu Goru i ostale države Zapadnog Balkana u procesu eurointegracija, na političkom nivou, a i na različitim tehničkim i praktičnim nivoima, jer postoji i druga vrsta saradnje i sa Crnom Gorom i državama Zapadnog Balkana“ .Potpisnik Protokola sa crnogorske strane, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Igor Noveljić, kazao je da je svaki od ovakvih Sporazuma vrlo značajan, pogotovo sa zemljama Evropske unije, kao što je Češka Republika.

    TURIZAM U FUNKCIJI RAZVOJA PROIZVODNJE HRANE

    U okviru Jadranskog sajma, u hotelu Budva održan je jednodnevni seminar pod nazivom „Turizam u funkciji razvoja proizvodnje hrane“, koji je organizovala Privredna komora Crne Gore“.

    Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, Ljiljana Filipović, kazala je da je tema koja

    je okupila ovaj skup za Privrednu komoru Crne Gore neiscrpna, te da istoj poklanjaju jako veliku pažnju.

    „Otvaranje Sajma poljoprivrede i turizma za nas je bila nezaobilazna prilika da na jednom mjestu okupimo predstavnike državnih organa, privrednih komora Regiona, svakako proizvođače, hotelijere, restoratere, koji su u središtu pažnje ovog skupa.Veoma nam je stalo da dobijemo informacije i razmijenimo uporedna iskustva zemalja Regiona kako su domaći proizvodi zastupljeni u turističkoj ponudi.Saglasni smo i do sada bili i smatramo u svakom pogledu da domaći proizvodi nisu još dovoljno dobro valorizovani u turističkoj ponudi“ – poručila je Filipović.

    Sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Crne Gore, Lidija Rmuš, kazala je:„Poruka se ove Konferencije jeste da jedna turistička ponuda više ne može da bude bez prisustva gastro ponude. Znači, vi ne možete jednu zemlju zaboraviti nikada upravo po tome šta ste pojeli. Dakle, poruka je da se moraju što više Ljiljana Filipović

    Vladimir Bartl

    Ivana Hlavsova

  • EXPOBUDVA i n f o • Maj 2017. • str. 3

    uvezati turizam i poljoprivreda, da se nacionalni brend, ne samo u turizmu, nego i u poljoprivredi, mora jako dobro poštovati i uključiti u sve segmente, ne samo gastro, nego i kulture, istorije, itd.

    Ova Konferencija nama pokazuje da je turizam jedna veoma važna grana razvoja Crne Gore, ali ne manje bitna nego poljoprivreda. Ono što je jako važno za crnogorsku ponudu i poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori, je da moraju da se udružuju. To je jedna važna poruka, jer se, uglavnom, radi o malim poljoprivrednim proizvođačima i oni imaju problem u plasmanu.Veliki proizvođači, naravno, imaju dogovore sa velikim hotelijerskim lancima, ali naši manji poljoprivredni proizvođači polako moraju da ispunjavaju uslove koji su propisani. Onog momenta kada imaju registrovane objekte, oni mogu bez problema da plasiraju svoje proizvode hotelijerima.Evropska unija novom zajedničkom poljoprivrednom politikom omogućava to pravo, jer su shvatili da mali poljoprivredni proizvođači ne mogu ispuniti baš sve toliko rigidne uslove poslovanja, kao što to mogu uraditi veliki proizvođači.Nešto što je još interesantno jeste da je danas bilo priče da bi trebalo formirati neku određenu berzu. U Privrednoj komori je pokrenut jedan takav projekat „Berza ME“ i u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, Ministarstvom trgovine i Ministarstvom turizma pokušavamo da

    obezbijedimo spisak registrovanih poljoprivrednih proizvođača, odnosno hotelijera ili ugostitelja, koji bi na tom sajtu mogli da susretnu svoju ponudu i tražnju. To je još jedna poruka sa Konferencije i nešto gdje će i naši poljoprivredni proizvođači moći da bolje koriste prilikom plasmana svojih proizvoda“. O značaju ovakavih, internacionalnih sajmova, kazala je: „Privredna komora se trudi da bude prisutna na internacionalnim sajmovima i mislimo da je to jako bitno. Naši privrednici smatraju da bi trebalo da duže traju. I ovaj naš Sajam je skraćen, a znao je trajati duže, ali u svakom slučaju ti susreti privrednika su jako bitni. Na ovom sajmu su prisutni privrednici Češke, Mađarske, Srbije i iz Regiona i mislim da su ti susreti neophodni“.

    Sekretar Udruženja za turizam i ugostiteljstvo u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, Mirko Bošković, izlagao je u okviru prvog panela „Razvoj integralne tiurističke ponude Regiona kroz podsticanje plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda“.

    „Narodski rečeno – akcija: kako da probudimo svijest kod domaćih ljudi o potrebi konzumiranja domaćeg proizvoda u svakodnevnoj ponudi hotelskih preduzeća u funkciji turizma. Možda i malo patriotski, kroz neke subvencije, poreske olakšice, da bi proizvode koji sami proizvedu mogli da prezentiramo gostima. Strani turisti koji dođu bilo u Crnu Goru,

    Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku ili bilo koju zemlju u okruženju, konzumiraće ono što im ponude njihov domaćini, tako da smo mi taj ključ koji treba da otključa vrata za ulazak domaćim proizvodima na naše tržište i u naše hotele“ – između ostalog je akcentovao Bošković.

    U okviru ostog panela, izlaganje je imao i sekretar za prehrambenu industriju Privredne komore Srbije, Dimitrije Ivanović. Kazao je da je zajednički imenitelj svih izlaganja hrana u ponudi turizma.„To bi trebalo nazvati 'etno hrana', koja mora biti u ponudi zajedno sa turizmom. Svi misle da je etno

    hrana nešto što se može naći na policama u radnjama. Najbolja stvar je da se dođe na gazdinstvo, gdje imate turističku ponudu, i da tu plasirate svoje proizvode i hranu. To je, realno, budućnost za sada, dok ne izgradimo neko ime za posebne tipove hrane gdje će turisti dolaziti zbog toga i željeti da to kupe i ponesu sa sobom, u jednom autentičnom ambijentu.Crna Gore je jedna od najljepših zemalja, i ko god dođe ovdje iz diplomatskog kora kaže da ima nevjerovatna bogatstva prirode i hrane, samo da to treba još bolje brendirati“.

    Lidija Rmuš

    Mirko Bošković

    Dimitrije Ivanović

  • EXPOBUDVA i n f o • Maj 2017. • str. 4

    85310 Budva, Trg Slobode 5Tel: +382 (33) 410-400Fax: [email protected]

    EXPOBUDVA info

    ISSN broj 2337-0033 mjesečno

    UrEdnikDoc. dr Rajko Bujković

    Nastupamo na sajmu u zemlji koja nije naše tradicionalno tržište i u kojoj nemamo podršku domaćih partnera. Interesuje nas da li sajmovi uobičajeno imaju svoje oficijalne špeditere , na koje bismo se oslonili? Tržište špediterskih usluga je u

    mnogome liberalizovano. Opšti trend globalizacije suprotstavio se i nekim od tradicionalnih, protekcionističkih aranžmana. Nisam siguran, u koliko

    Vas domaćini nisu već uputili na nekog špeditera, da postoji oficijelni špediter .

    Kako ne poznajemo ni uslove skladištenja na samom sajmu , niti pristupa štandu i izlaganja eksponata, odgovorite nam da li u svijetu imamo specijalizovanih firmi za ovu vrstu usluga? Svakako. Riječ je o potrebi da se

    obezbijedi transport od vaših vrata do štanda na sajmu u nekoj drugoj zemlji ("door-to-stand"). Mi takve usluge nazivamo event logistikom ili logistikom događaja. Riječ je o specijalizovanim firmama, sa velikom ekspertizom u ovom području, koje su spremne da se suoče najčešće sa veoma kratkim vremenom dostave eksponata na željenim sajamskim destinacijama. Ovakve firme posluju

    i na našim prostorima, a mnoge imaju i svoje domaće predstavnike kako bi prevazilazile eventualne urgentne probleme (najčešće se tiču dokumentacije i propisa).

    Gdje bismo mogli da steknemo više informacija o ovakvim specijalizovanim kompanijama čije su nam usluge neophodne? Za početak, uputio bih Vas na sajt

    Međunarodne asocijacije za sajamsku logistiku (International Exhibition Logistics Association) - www.iela.org. Poruka na sajtu glasi da je riječ o grupi koja se o Vama brine u čitavom svijetu : “A group that looks after you worldwide”. Dozvolite da Vam dam još jedan savjet: Kada sajam prođe , uključiti njihov izvještaj i Vašu ocjenu poslova logistike u posao ukupne evaluacije događaja.

    43. Bazar robe široke potrošnje 15. maj-15. septembar

    43. Ljetnji sajam 15. maj-15. septembar

    39. Sajam građevinarstva 20.-24. septembar

    12. Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije

    20.-24. septembar

    5. Sajam energetike 20.-24. septembar

    19. Sajam automobila 11.-15. oktobar

    18. Sajam malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva 27.-28. oktobar

    Kalendar priredbi 2017.

    NA SAJAM SA USPJEHOM BR. 125