Embed Size (px)
Citation preview
SADRŽAJ
List
1. Predmet standarda 2
2. Tumač kratica 2
3. Zavarivanje 3
4. Pomoćni elementi ugrađeni u brodskoj
konstrukciji 28
5. Pogreške izvedbi – popravci 31
6. Pogreške spajanja brodske konstrukcije 34
7. Deformacije 36
8. Izmjere broda 38
1. PREDMET STANDARDA
1.1. Ovaj standard će se primjenjivati za postizanje traženog kvaliteta radova u izgradnji brodskog trupa.
1.2. Svrha ovih standarda je da se osigura potrebni kvalitet zavarivanja trupa i da sa deformacije svedu na najmanju moguću mjeru, odnosno izbjegne razilaženje u kriterijima o kvaliteti između proizvođača i inspekcijskih službi, bilo internih bilo drugih.
1.3. Ovdje su izneseni samo oni standardi iz zavarivanja i deformacija trupa, za koje je bilo moguće utvrditi, da sa teoretskog i praktičnog stajališta zadovoljavaju i da se mogu primjeniti u brodogradnji.
Sve navedene probleme kao i navedena rješenja, ako mogu kvalitetom ili izgledom utjecati na vrijednost objekta, valja dogovorno rješavati s inspektorima Klasifikacionih zavoda i brodovlasnika.
2. TUMAČ KRATICA R - Ručno
GA - Gravitacioni auto kontaktor (zavarivanje gravitaciono)
OA - Opružni auto kontaktor (zavarivanje gravitaciono)
EPP - Elektroda pod praškom (automatsko zavarivanje)
FCB - Jednostrano automatsko zavarivanje na panel liniji (Flux copper backing)
EG-U - Automatsko vertikalno sučeno zavarivanje pod CO2 (Elektro-gas)
KOB - Zavarivanje pod šljakom - (taljiva sapnica)
OSW - Jednostrano zavarivanje (one side welding)
IIW / MIZ - International institute of welding (Međunarodni institut za zavarivanje)
MAG - Zavarivanje pod zaštitom plina CO2 (Metal Active Gas)
MIG - Zavarivanje pod zaštitom inertnog plina (Metal Inert Gas)
TIG - Zavarivanje netaljivom elektrodom pod zaštitom inertnog plina
(Tungsten Inert Gas)
KP - Jednostrano zavarivanje primjenom samoljepljivih keramičkih podloški i
MIG / MAG poluautomatskog postupka
2
3. ZAVARIVANJE
Daljnja svrha ovog standarda je da međusobno uskladi praksu brodogradilišta u
elektrolučnom zavarivanju brodograđevnog čelika sa zahtjevima iz pravila
Klasifikacionih zavoda.
3.01. Osnovni materijal za zavarivanje
Brodograđevni čelici svih kategorija predviđeni pravilima Klasifikacionih zavoda.
3.02. Dodatni materijali i postupak zavarivanja
3.021. Primjena dodatnih materijala za zavarivanje i postupka zavarivanja.
Za zavarivanje će se upotrijebiti samo dodatni materijali i postupci koji su odobreni od
Klasifikacionih zavoda.
3.022. Dodatni materijal mora biti uskladišten u orginalnom pakiranju. Držati ga na suhom i
čistom mjestu.
3.023. Rukovanje dodatnim materijalom mora biti pažljivo da se spriječi njegovo fizičko
oštećenje ili onečišćenje uljem, vodom ili drugim stranim materijalima.
3.03. Predgrijavanje
Predgrijavanje će se vršiti samo na onim spojevima gdje je to predviđeno tehničkom
dokumentacijom.
3.04. Pojednostavljeno prikazivanje zavara na nacrtima
3.041. Uprošćeno prikazivanje odnosi se samo na zavare koje sadrže na nacrtu prikazani spoj,
dok se ostali elementi spoja prikazuju na uobičajeni način.
Uprošćeno prikazivanje zavara vrši se pomoću znakova koji obuhvaćaju:
- znak za vrstu zavara
- kote zavara
- znak za način zavarivanja
- ostale podatke, potrebne za pravilno izvođenje zavarivanja
3.042. Ako je zavar prikazan na nacrtu u više projekcija, daje se njegov potpuni uprošćeni
znak samo na jednoj projekciji, po pravilu u pogledu sprijeda ili odozgo, izuzetno u
bočnom pogledu (pogled s lijeva i s desna) odnosno u presjeku zavara, ako nema
opasnosti nesporazuma.
3
3.043. Znak za uprošćeno prikazivanje zavara upisuje se u blizini zavara uz korištenje
prelomljene pokazne linije, čiji jedan krak ide paralelno sa zavarom. U sučeonim
spojevima, u pogledu u kome je prikazana linija zavara, može se znak za uprošćeno
prikazivanje zavara ispisati i bez korištenja pokazne linije. U tom slučaju se znak za
vrstu zavara ucrta na samu liniju zavara, ili u prazan prostor dobijen prekidom te linije
(Sl. 3.044a)
3.044. Znak za uprošćeno prikazivanje zavara ispisuje se iznad ili ispod onog kraka pokazne
linije, koji ide paralelno sa linijom zavara.
- Znak se ispisuje iznad pokazne linije, u onom pogledu u kojem se vidi cijelo tjeme
zavara (Sl. 3.044.b)
- Znak se ispisuje ispod pokazne linije u onoj projekciji u kojoj se vidi korijen zavara,
odnosno kada se ne vidi tjeme zavara (Sl. 3.044c)
Sl. 3.044.a Sl. 3.044.b Sl. 3.044.c
3.045. Dvostruki kutni zavari u T-spojevima mogu se označiti bilo pomoću dva odvojena
znaka, bilo jednim udvojenim trokutom. Prikaz udvojenim trokutom primjenjuje se, po
pravilu, samo u slučajevima kada je u nacrtanom pogledu jedan zavar nevidljiv.
Sl. 3.045.a Sl. 3.045.b
4
3.046. Znaci za označavanje vrste zavara
Označavanje vrste zavara vrši se pomoću
- osnovnih znakova prema obliku presjeka zavara
- dopunskih znakova za obradu zavara, mjesto i način zavarivanja i žljebljenja
3.046.1 Osnovni znaci su slijedeći:
3.046.2 Za označavanje dopunskih radova koje treba izvesti na zavarenom spoju
upotrebljavaju se slijedeći znaci:
a) jedna lučna crta, dodata osnovnom znaku, pokazuje da se sa naličja zavara polaže
korijenski zavar, bez prethodnog žljebljenja
b) dvije paralelne lučne crte dodane osnovnom znaku, pokazuju da se s naličja
zavara polaže korijenski zavar po prethodnom žljebljenju. Na znaku X-zavara i
K- zavara ovaj dopunski znak pokazuje da se korijen mora ižljebiti prije nego što
se počne zavarivati s druge strane.
Sl.3.046.2a..............bez žljebljenja
Sl.3.046.2b..............sa žljebljenjem
5
c) u sučeonim spojevima limova različitih debljina, ako je potrebno da se kraj
debljeg lima koso izreže i tako njegova debljina izjednači sa debljinom tanjeg lima
dodaje se osnovnom znaku zavara kosa crta (pod kutem 45º) kao na primjerima:
Sl.3.046.2c
d) Ako se zavar izvodi pri montaži, to se označava sjenjčanjem osnovnog znaka
zavara:
Sl.3.046.2d
e) Kada se zavari, čiji su znaci:
koriste u sučeonim spojevima, znaci
zavara se ispisuju na projekciji onog lima u kojem treba ležati žlijeb zavara.
Sl.3.046.2e
f) Asimetričnost X i K zavara označava se presjecanjem osnovnog znaka jednom
crtom u sredini
Sl.3.046.2f
6
g) Kod zavarivanja limova različitih debljina potrebno je izvršiti skošenje debljeg
lima ako je
Sl.3.046.2g
T – t >3 mm kad je T 12 mm
T – t >2 mm kad je T 12 mm
Duljina skošenja je 4:5 (T –t)
3.05. Oblici spojeva i tolerancije za ručno i automatsko zavarivanje
- prikazani su u slijedećoj tablici, koja je izrađena na osnovu JUS C.T3.001, 011 i 030:
7
Tablice
8
9
10
11
12
13
14
15
16
3.06. Priprema i čišćenje spojeva
3.061. Priprema rubova se može izvršiti mehanički, plinski ili na drugi pogodan način.
3.062. Površine koje će se rastaliti, moraju se očistiti od rđe, okujine, šljake, masti, ulja i
drugih stranih materijala koji štetno utjeću na kvalitet zavarenog spoja. Čišćenje se
može izvršiti čeličnom četkom, brusom, pjeskarenjem ili drugim podesnim
sredstvima.
3.063. Prilagođavanje spoja za zavarivanje
Prilagođavanje će se vršiti privarivanjem ili putem vanjskih naprava. Standardni
razmaci između privara su 250 mm, a duljina privara 30-50 mm ukoliko zahtjevi
stabilnosti i čvrstoće ne zahtjevaju dodatna osiguranja.
3.064. Radi izbjegavanja pogrešaka na početku i završetku spoja, kada su spojevi slobodni,
postaviti će se produžna pločica iste debljine kao osnovni materijal.
Sl.3.064.
17
3.07. Metode popravka pripreme rubova za ručno zavarivanje
3.071. I-spoj
Dozvoljena odstupanja zračnosti S 3 mm
Sl.3.071.
3.071.1. U slučaju da je zračnost 3 mm S 10 mm, rub skositi pod kutem od 45° i navariti
tako da je S = 3mm (vidi Sl.3.071.1.).
Sl.3.071.1.
3.071.2. U slučaju da je zračnost S > 10 mm primjeniti podložnu traku i izvršiti navarivanje
(Sl.3.071.2a.).
Nakon navarivanja traku odstraniti i izvršiti brušenje.
Sl.3.071.2a. Sl.3.071.2b.
Alternativno može se umetnuti traka minimalne širine 300 mm (Sl.3.071.2b.).
3.072. V, X, V i K
Dozvoljena odstupanja zračnosti S 4mm
Sl.3.072.
18
3.072.1. U slučaju da je zračnost 4 mm S 20 mm, izvršiti navarivanje do zračnosti S 4
mm (Sl.3.072.1.).
Sl.3.072.1.
3.072.2. U slučaju da je zračnost S > 20mm kod V i V primjeniti podložnu traku i izvršiti
navarivanje do S 4mm (Sl.3.072.2a.).
Nakon navarivanja traku odstraniti i izvršiti brušenje.
Sl.3.072.2a. Sl.3.072.2b.
Alternativno može se umetnuti traka minimalne širine 300 mm (Sl.3.072.2b.).
3.073. Odstupanje ravnina (smaknutost) sučeonih spojeva
Za palube, oplatu, tankove i sl. Unutar 0,4 L broda.
a 0,15 t1
Za ostale elemente a t1, max. 4 mm.
Sl.3.073.
3.074. KUTNI SPOJ
19
Dozvoljeno odstupanje
S 3 mm za grlo zavara 4 mm
S 2 mm za grlo zavara 4 mm
Sl.3.074.
3.074.1. U slučaju da je zračnost 3 mm S 5 mm potrebno je povećati grlo zavara za 3
mm. Ako je zavar 4 mm onda povećati grlo zavara za 2 mm.
3.074.2. U slučaju da je zračnost 5 mm S 10 mm rub skositi pod kutem 45° i izvršiti
navarivanje (Sl.3.074.2.)
Sl.3.074.2.
3.074.3. U slučaju da je zračnost S > 10 mm rub skositi pod kutem 25º i izvršiti navarivanje
uz primjenu podložne trake (Sl.3.074.3.)
Sl.3.074.3. Sl.3.074.4.
Alternativno za veće zračnosti može se staviti umetak minimalne širine 300 mm
(Sl.3.074.4.).
3.075. KUTNI V SPOJ
Dozvoljena odstupanja zračnosti S 3 mm
Sl.3.075.
U slučaju da je zračnost S > 3mm vrijede iste korekcije kao u točci 3.074.
20
3.076. KUTNI K SPOJ
Dozvoljena odstupanja zračnosti S 4 mm
Sl.3.076.
3.076.1. U slučaju da je zračnost 4 mm S 10 mm izvršiti navarivanje do zračnosti 4 mm
(Sl.3.076.1.).
Sl.3.076.1.
3.076.2. U slučaju da je zračnost S > 10 mm izvršiti navarivanje uz primjenu podložne trake
(Sl.3.076.2a.)
Sl.3.076.2a. Sl.3.076.2b.
Alternativno za veće zračnosti može se staviti umetak minimalne širine 300 mm
(Sl.3.076.2b.).
3.08. Metode popravaka pripreme rubova za automatsko zavarivanje
21
3.081. EPP POSTUPAK (Elektroda pod praškom)
3.081.1. Zavarivanje spojeva gdje je zračnost 1 mm S 5 mm ižlijebiti samo I spoj.
Zavariti bazičnom elektrodom 1 – 2 gusjenice, a zatim zavariti automatom.
Sl.3.081.1.
3.081.2. U slučaju da je zračnost S > 5 mm popraviti i zavariti ručno prema točki 3.071. i
3.072. ili djelomično obnoviti materijal suglasno s Klasifikacionim zavodom.
3.082. FCB POSTUPAK (Jednostrano automatsko zavarivanje OSW)
U slučaju da je zračnost kod pripreme spoja izvan dozvoljenih toleranci 2 mm S 3
mm, položiti ručnu gusjenicu i izvršiti automatsko jednostrano zavarivanje.
3.084. EG-U ELEKTRODA GAS (Automatsko vertikalno sučeono zavarivanje pod CO2)
3.084.1. U slučaju kad premošćenje nije u potpunosti postignuto potrebno je nepromoštena
mjesta ižlijebiti i ručno zavariti bazičnom elektrodom.
Sl.3.084.1.
3.084.2. U slučaju kad je zračnost S > 40 mm materijal djelomično obnoviti suglasno s
Klasifikacionim zavodom.
3.09. Ispravljanje pogrešaka u zavarenom spoju
22
3.091. Popravak pukotina
Pukotinu i oko nje prije zavarivanja valja iskopati do zdravog metala.
Sl.3.091.
3.092. Popravci ugarnih utora
Sl.3.092.a. Sl.3.092.b
3.092.1. Ugarni utori su klasificirani u dvije grupe i to:
Grupa A - ugarni utori na sučeonim spojevima (Sl.3.092.b.) koji se nalaze na
vanjskoj oplati i palube čvrstoće
Grupa B - svi ostali ugarni utori
3.092.2. Ugarni utori koji su dubine 0,8 mm neće se poravljati, za slučajeve kada je na
dužinama 90% za grupu A i 80% za grupu B zavarivanje zadovoljavajuće.
Za spojeve iz grupe A ukoliko dođe do ugarnog utora obostrano na istoj poziciji
pojedinačne dubine ne smiju biti veće od 0,5 mm.
3.10. Osnovni principi za zavarivanje
23
3.101. Redoslijedi zavarivanja na detaljnim nacrtima dati će se brojevima upisanim u
kružnicama, a smjer napredovanja biti će označen strelicom.
3.102. Kod redoslijeda zavarivanja na mjestu gdje se križaju stik i šav primjenivati će se jedan
od dva načina prikazanih na slikama 3.102.a. i 3.102.b.
Sl.3.102.a. Sl.3.102.b.
3.11. Žlijebljenje
3.111. Žlijebljenje korijenskog zavara vršit će se sječenjem, plinskom tehnikom ili ugljenom
elektrodom u električnom luku (arcair).
3.112. Dubina žlijebljenja ovisiti će od slučaja do slučaja, a obavezno do čistog metala zavara
položenog sa suprotne strane.
3.12. Toplinska obrada
3.121. Toplinska obrada nakon zavarivanja neće se primjenjivati ukoliko to nije isključivo
specificirano na nacrtima.
3.122. Ako se ipak traži toplinska obrada nakon zavarivanja biti će u skladu sa zato posebno
napravljenom specifikaciojm.
3.13. Kontrola zavarnih spojeva
24
3.131. METODE ISPITIVANJA
3.131.1. Vizualna
Vizualna kontrola zavarenih spojeva je osnovna za pristup ispitivanju bez razaranja.
Potrebno je kontrolirati: pripremu spoja, izgled lica i korijena zavarenog spoja. Isto
se mora vizualno pregledati ižlijebljen korijen prije zavarivanja.
3.131.2. Magnetska metoda emulzijom ili praškom
Ovom metodom ispitivat će se prvenstveno pukotine u konstrukcionim elementima.
Metode će se primjenjivati ondje, gdje se smatra, da je vizualna kontrola nedovoljna
za otkrivanje pogreške koja dopire do površine ili svega par milimetara ispod
površine.
3.131.3. Penetrirajućim tekućinama
Primjenit će se kao dopuna ostalim metodama bez razaranja, tamo gdje to bude
tehnički opravdano.
3.131.4. Radiografijom
Zavareni spojevi na brodu snimat će se po elementima, prema odobrenom nacrtu
Klasifikacionog zavoda.
3.132. BROJ SNIMAKA ZA CJELOKUPNI BROD
3.132.1. Približan broj snimaka za cijeli brod odrediti će se na zadovoljstvo «Surveyors» u
skladu s Pravilima Registra.
Iz konstrukcionih nacrta, izraditi će se nacrti za potrebe dokumentacije o
radiografiji. Svi ti nacrti bit će složeni u jednoj fascikli. U nacrtima će se vidjeti
lokacija radiografa. Jedna kopija uputiti će se na znanje brodovlasniku, a jedna na
verifikaciju Klasifikacionim zavodima.
Po odobrenju Klasifikacionih zavoda pristupit će se snimanju u vrijeme pogodno za
brodogradilište.
Po završetku snimanja jednog elementa, ili dijela jednog elementa, pozivat će se
predstavnici Klasifikacionih zavoda i brodovlasnika zbog pregleda radiografa i
preuzimanja zavarenog spoja.
3.132.3. Ocjena radiograma
25
Lice za to određeno u brodogradilištu, pregledati će radiograme i predložiti svoju
ocjenu. Predstavnik Klasifikacionog zavoda svojim parafom će ovu ocjenu potvrditi
ili je izmijeniti.
3.133. KLASIFIKACIJA POGREŠAKA
Suglasno sa klasifikacijom pogrešaka predloženom od strane Međunarodnog instituta
za zavarivanje (IIW) pogreške u zavarenim spojevima dijele se na grupe i podgrupe
čiji su nazivi:
A - plinski mjehuri
Aa .................................. porozitet
Ab .................................. izduženi plinski mjehurići
B - uključci
Ba ................................. šljaka bilo kojeg oblika i smjera
Bb .................................. šljaka u liniji
Bc .................................. pogreška vođenja elektrode
Bd .................................. pogreška uslijed slabog žlijebljenja
Be .................................. pogreške prouzrokovane izmijenom
elektrode
Bf .................................. pogreške u križištu zavarenog spoja
C - pogreške vezivanja
D - pogreške u korijenu zavarenog spoja
E - pukotine
Ea .................................. uzdužna pukotina
Eb .................................. poprečna pukotina
F - ugarni utor
Osim opisane ocjene iz pojedine grupe – podgrupe, svaki radiogram imat će i svoju
brojčanu ocjenu od 1 – 5.
26
Ocijena 5 (crna boja u katalogu IIW) označavat će zavarene spojeve potpuno
homogene ili sa neznatnoim usamljenim porozitetom (ocjena: 5, 5 Aa, Ab).
Ocijena 4 (plava boja u katalogu IIW) označavat će neznatna odstupanja od
homogenosti zavarenog spoja i to: plinski mehurići, uključci šljake i ugarni utor
(ocjena: 4 Aa, Ab, Ba, Bd, F).
Ocjena 3 (zelena boja u katalogu IIW) označavat će znatnije odstupanje od
homogenosti zavarenog spoja (ocjena: 3 Aa, Ab, Ba, Bb, F, D).
Ocjena 2 (smeđa boja u katalogu IIW) označavat će krupna odstupanja od
homogenosti u zavarenom spoju (ocjena: 2 Aa, Ab, Ba, Bd, F, D, C).
Ocjena 1 (crna boja u katalogu IIW) označavat će krupna odstupanja od homogenosti
u zavarenom spoju (ocjena: 1 Aa, Ab, Ba, Bb, F, D, C, Ea, Eb).
Pri ovom je potrebno napomenuti da će se obzirom na svrhu i namjenu broda smatrati
prolaznima radiogrami čije ocjene prema klasifikaciji budu ocjenjene ocjenom 5 i 4
(5, 5 Aa, 5 Ab, 4 Aa, 4 Ab, 4 Ba, 4 Bb).
Zavareni spojevi ocjenjeni sa 3, popraviti će se ako to bude zahtjevao Klasifikacioni
zavod.
Ocjena 2 će se obavezno popravljati.
Ocjena 1 zahtijeva obnavljanje zavarenog spoja.
Kontroliraju se najkritičnija mjesta zavarenog spoja, a to su počeci i završeci stikova i
šavova zavarenog spoja (križevi).
Inspektor može zatražiti i izmjenu tog rasporeda u okviru izračunatog broja snimaka.
Cjelokupno radiografiranje izvodit će se isključivo na sučeonim spojevima elementa.
Alternativno, u dogovoru s nadzornim organom, ocjenijvanje se može vršiti po
JUS-u.
3.134. APARATURE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU ZA ISPITIVANJE METODOM BEZ
RAZARANJA
Aparature i postupci koji se upotrebljavaju za ispitivanje metodom bez razaranja biti
će odgovarajuće.
4. POMOĆNI ELEMENTI UGRAĐENI U BRODSKOJ KONSTRUKCIJI
27
4.01. Uške za dizanje i tranport
4.011. Uške za dizanje i transport biti će uklonjene sa lica svih horizontalnih ploha,
neobloženih prolaza i vanjskih djelova broda. Eventualno oštećena mjesta prilikom
rezanja navariti će se i izbrusiti.
4.012. Uške na vertikalnim stijenama ispod paluba, pokrova dvodna i sl. (osim vanje strane,
vanjske oplate, vanjskih površina stijena nadgrađa i kućica) odrezati će se do visine
zavara, te izbrusiti.
Sl.4.012.
4.013. Sredstva za transport i dizanje ugrađena u elementima brodske konstrukcije, biti će
tretirana kao sastavni djelovi konstrukcije. Njihovo prisustvo mora omogućiti
funkcionalnost osnovnog elementa na kojem su pričvršćeni, kao i mogućnost
kvalitetnog spajanja s dodirnim ili veznim elementima.
Sl.4.013.a Sl.4.013.b
Sl.4.013.c
4.014. Sredstva i privarci za montažu biti će izvedeni i smatrani kao 4.011., 4.012. i 4.013.
28
4.02. Elementi za skele
4.021. Elementi za pričvršćenje skela biti će zadržani na čitavoj untarnjoj strukturi čelične
konstrukcije ako su kvalitetno izvedeni zavarivanjm.
4.022. Elementi za pričvršćivanje skela, na svim vanjskim djelovima broda (vanjskoj oplati;
vanjskim stijenama nadgrađa i otvorima grotala), biti će uklonjeni, a eventualno
oštećena njesta navarena i izbrušena.
4.023. Na poseban zahtjev brodovlasnika ukloniti će se elementi iz 4.021., ali moraju biti
prethodno specificirani. Uklanjanje ovih elemenata izvesti će se kao 4.012.
4.024. Svi elementi skela, te njihovo pričvršćenje za brodsku strukturu biti će izvedeni prema
standardu.
4.025. Sva sredstva za konstrukciju skele koja se postave na strukturu broda van standarda biti
će uklonjena.
4.03. Privremeni otvori
4.031. Privremeni otvori za prolaz ljudstva ili ubacivanje pojedinih elemenata opreme,
strojeva i sl., izvesti će se isključivo prema posebnom nacrtu ili uputi, a potrebno se
pridržavati osnovnih principa koji su niže navedeni:
4.031.1. Prilikom izrezivanja lima za privremeni otvor (ako seže do pola visine) rub lima će
imati radijus od 75 mm.
Sl.4.031.1.
4.031.2. Ako privremeni otvor zahvaća orebrenja (ukrepu, provezu, rebro i sl.) ravnina
siječenja toga orebrenja može se poklapati s odgovarajućim rubom otvora:
29
Sl.4.031.2.
4.031.3. Privremeni otvori u vanjskoj oplati za provlačenje energetskih vodova, kružnog su
oblika, promjera 300-500 mm.
Zatvaranje otvora vrši se na način prikazan na donjoj skici:
t
20 mm
Sl.4.031.3a.
Sl.4.031.3b.
4.031.4. Otvori u vanjskoj oplati za prolaz ljudi, ili druge svrhe, režu se između dvaju šavova
u dužini ne manjoj od 1800 mm.
4.031.5. Svi privremeni otvori prilikom spajanja tretiraju se kao i sama struktura gdje se
nalaze (priprema, postupak spajanja, deformacije i sl.).
4.031.6. Privremeni otvori ne mogu biti otvoreni na limovima:
a. kobilice
b. uzvojnom limu vanjske oplate
c. završnom voju
30
d. proveznom limu palube čvrstoće
e. limovima palube čvrstoće, kod pražnice i uglova grotala
f. svim limovima pojačanja.
4.031.7. Ako iz naročitih razloga privremeni otvor mora biti otvoren u nekom od elemenata
spomenutim u 4.031.6., tada će brodogradilište zatražiti posebno odobrenje od
Klasifikacionih zavoda, za svaki slučaj posebno.
5. POGREŠKE IZVEDBI – POPRAVLJANJE
5.01. Pogreške izvedbe, ako se ne mogu popraviti prema točki 3 tretirati će se kao privremeni
otvori.
5.02. Ako se pogreška izvedbe pojavljuje na djelu od više limova, ova će se popraviti
sporazumno između vlasnika, Klasifikacionog zavoda i brodogradilišta.
5.03. Popravak svih vezanih elemenata ispod 900 mm, izvesti će se u punoj visini i duljini i
visine, a ne manje od 300 mm.
Sl.5.03.
31
5.04. Rebrenice i uzdužni nosači dvodna, popraviti će se prema slici, ako je visina ili širina –
1200 mm.
Sl.5.04.a. Sl.5.04.b. Sl.5.04.c.
5.05. Pogrešno izvedeni otvori za prolaz uzdužnjaka dvodna, paluba i sl., biti će popravljeni
sa dodatnom pločicom koja će biti zavarena u dužini visine uzdužnjaka. Prethodno
će se pogrešan otvor proširiti da se pločica može zavariti i s druge strane.
Sl.5.05.a. Sl.5.05.b.
5.06. Pogrešno izvedeni otvori za prolaz cijevi na unutrašnjoj strukturi, zatvorit će se
odgovarajućim materijalom, pripremom i postupkom uz uvjete:
a. da ne prelaze širine elementa u kojem su otvoreni
b. da se nalaze najmanje 75 mm od strukturnog uzdužnog ili poprečnog spoja
c. da su udaljeni od normalnog otvora najmanje promjera cijevi.
32
Sl.5.06.a. Sl.5.06.b. Sl.5.06.c.
5.07. Ako se ne može primjeniti točka 5.06. tada će se kompenzacije oštećenog djela prolaza
izvesti prema slikama 5.07.a., 5.07.b. ili 5.07.c.
Sl.5.07.a. Sl.5.07.b. Sl.5.07.c.
5.08. Ako se popravci prolaza cijevi kroz brodsku strukturu moraju izvesti na elementima
specificiranima u točki 4.031.6. (a, b, c, d i f), tada će se popravak ili kompenzacija
otvora izvesti uz odobrenje Klasifikacionog zavoda.
5.09. Pogreške prolaza otvora drugih namjena (kabelske trase, ventilacija, prozori, ulazi,
silazi, provlake i sl.) biti će tretirani kao privremeni otvori, ako se ne bi mogla primjeniti
jedna od specifičnih točaka 5.07.
33
6. POGREŠKE SPAJANJA BRODSKE KONSTRUKCIJE
6.01. Odstupanja ravnine prilikom spajanja čeonih spojeva svih oblika dopuštena su prema
slici.
t – debljina tanjeg lima
Ako su spojni rubovi obrađeni za dvostruki V-spoj, odstupanje može biti veće za 1 mm.
Sl.6.01.
6.02. Ako se spajanje elemenata vrši prema pregradnim, proveznim i sličnim načinom, tada se
pomak ravnine spajanja dopušta do t za sve debljine.
∆t 0,3 t za uzdužne i primarne elemente čvrtsoće
∆t 0,5 t za sekundarne elemente čvrstoće
Sl.6.02.
6.03. Odstupanja linije spajanja elemenata u odnosu na nacrt dopuštena su do 2° (35º/oo).
Sl.6.03.
34
6.04. Odstupanje kuta postavljanja elemenata strukture dopuštena do 1,5° ( 26°/oo) u
odnosu na nacrt.
Sl.6.04.a. Sl.6.04.b.
6.05. Dopušteno odstupanje kuta pojasnih traka, krakova profila i flanži je 2º , osim u
slučajevima, gdje se nacrtom izričito drugačije zahtjeva.
Sl.6.05.a. Sl.6.05.b.
35
7. DEFORMACIJE
Manje deformacije, koje se javljaju kao posljedica naprezanja uslijed zagrijavanja
prilikom zavarivanja, dopustive su sa stanovišta čvrstoće. Ukoliko se radi o većim
deformacijama, nastalim uslijed zavarivanja, montaže, podizanja, udaraca i sl., one će se
otkloniti grijanjem autogenim plamenom, hidrauličkim i mehaničkim prešama i drugim
postupcima. Pri tome će se voditi računa da se ne narinu nova zaostala naprezanja.
7.01. Deformacije vanjske oplate i palube čvrstoće
a. za srednji dio (paralelni srednjak) dopustiva deformacija je do 6 mm na razmaku
od 800 mm, ali ne veća od 10 mm na razmaku od 2400 mm.
b. pramčani i krmeni dio (izvan paralelnog srednjaka) deformacije mogu biti do 7
mm, na razmaku od 800 mm, ali ne veće od 12 mm na razmaku od 2400 mm.
7.02. Pokrov dvodna, nepropusne pregrade, palube, platforme i sl., dopuštene deformacije su
kao i pod 7.01. pod b, ali da ukupni progib visine prgrade, duljine dvodna u jednom
skladištu, duljine palube u jednom skladištu ne prelazi 25 mm za navedene duljine.
7.03. Nadgrađa i palubne kućice
a. Sva nadgrađa – dopuštene deformacije kao 7.01.b.
b. Unutarnje stijenke nadgrađa i palubnih kućica
- ako su obložene 8 mm na 800mm duljine ili 15 mm na razmaku od 2400 mm
- ako nisu obložene 6 mm na razmaku 800 mm ili 12 mm na razmaku od 2400
mm.
c. Palube ili krovovi palubnih kućica
- ako nisu obložene 7 mm na 800 mm duljine ili 14 mm na razmaku od 2400
mm
- ako su obložene raznim palubnim masama mogu imati derofmaciju f1 = 8 mm na
razmaku 800mm ili f2 = 15 mm na razmaku od 2400 mm
d. Vanjske stijenke nadgrađa i šetne palube 6 mm na 800 mm duljine ili 10 mm
na razmaku od 2400 mm.
7.04. Deformacije svih ostalih elemenata brodske strukture ne smiju preči navedene
tolerancije.
7.05. Nakon otkanjanja deformacija (ravnanja) na brodskoj strukturi, izravnata područja će
biti ukrućena kao i ostala područja
36
Sl.7.05.
7.06. Ako je za otkrivanje deformacije potrebna ugradnja pojačanja dodatnih veza ili
smanjenje međuraspona orebrenja, tada će brodogradilište donijeti odgovarajuće
rješenje u skladu s pravilima Klasifikacionih zavoda.
37
8. IZMJERE BRODA
8.01. Brodogradilište je dužno prije porinuća, izvršiti kontrolu glavnih dimenzija broda.
8.02. Prije izmjere moraju se otkloniti sve zapreke koje bi mogle omesti pravilno snimanje ili
očitavanje izmjera.
8.03. Brodogradilište je dužno obavijestiti vlasnika i Klasifikacioni zavod o datumu kada će
se vršiti izmjere.
8.04. Brodogradilište će službenim putem obavijestiti Klasifikacioni zavod i vlasnika o
rezultatima izmjera.
8.05. Izmjere ostalih djelova broda, brodogradilište će vršiti na isti način, ako to bude
predviđeno u tehničkom opisu.
8.06. Dopuštena odstupanja u glavnim dimenzijama broda.
Za La ∆ La = 0,0012 La mjerno u
Za Lpp ∆ Lpp = 0,0010 Lpp mjerno u
Za B ∆ B = 0,0010 B mjerno na
Za D ∆ D = 0,0010 D mjerno na
Sl.8.06.
38
8.07. Prije porinuća broda, brodogradilište je dužno ustanoviti kakva su visinska odstupanja u
odnosu na viziranu – ravnu liniju kobilice.
Izmjera će biti izvršena u CL-u broda.
Sl.8.07.a.
Sl.8.07.b.
Sl.8.07.c.
Sl.8.07.d.
8.09. Ostale progibe linije kobilice smatrati kao 7.01. pod a.
39
f0 = ± 0,005 D
f = ± 0,0025 D
f1 = ± 25 D
f2 = ± 12 D
