HELENISTIKA ARHITEKTURA nasljeduje klasinu arhitekturu arhitekti se posveuju dekoraciji, nema novina u gradnji vrijeme bujanja helenistikih gradova nova gradnja ili na temeljima prijanjih naselja svi su bili grki plansko naseljavanje Aleksandrovih nasljednika koji u novoosvojenim podrujima dovode nove ljude grki tipovi arhitekture plan grada u obliku pravilnog rastera po Hipodamu iz Mileta od sredine 5. st. pr. n. e. bit sve javne graevine moraju biti dostupne svim dijelovima grada jednako i moraju biti vizualno atraktivne najvanija odlika stapanje grkih i istonih karakteristika ''civilizacija hramova'' srednji umjereni pojas mnogo oborina i vlage klasina arheologija odnosi se na klasine periode antike umjetnosti kree se od ''mranog doba'' ( 1100. god.) siromatvo, mrak, nepismenost prevladavaju: vrlo jednostavne kolibe uslijed pojednostavljenja oblika u arhitekturi malo hramova, zgrada, temelja poveava se broj stanovnika, postepeno dolazi eljezo (za klanfe vrsto dranje kamena) razvojem standarda mijenja se i materijal opeka (suena na suncu)/erpi, kamen, mramor, drvo, eljezo, olovo zid sa vezivom nije grki jer su oni kamen spajali eljezom (klanfe) temelji morali biti od grubog netesanog kamena kako cigla ne bi bila na vlanom tlu blokovi d 60 cm, 30 cm, de 10 cm kamen veinom vapnenac dobar za gradnju, mramor (zbog skupoe sluio za dekoraciju) IT i Sicilija ga nemaju bijelim tukom premazivali su hramove tvorei podlogu za oslikavanje graevina drvo elastino ojaavalo je zidove od opeke na kraju ''mranog doba'' izumljeni su crepovi (kr. 8./po. 7 . st.) i proirili se po Grkoj crep: d 70-90 cm, 75-80 cm, de 3-4 cm peenje je poseban proces jer prodire enormne koliine drveta dugo suenje pa peenjeTipovi arhajskog crepa:a) lakonski zaobljena tava/tebula i kanalicab) sicilski ravna tava i zaobljena kanalicac) korintski

1. riznice izgleda kao hram, sadri zavjete graana i financijske zalihe u njima je blago sigurno nalaze se pored svetita postoje jo od arhajskog razdoblja2. gimnazij vjebalite za mladie shema trijema s kvadratnim dvoritem za vjebanje3. kazalita na prirodnim obroncima brda jer nisu znali graditi na katove (za razliku od Rimljana)Kazalite u Epidauru Epidaur mali grad u Saronskom zaljevu na Peloponezu, prefektura Argolida najslavniji po starogrkom istoimenom polisu s Asklepijevim svetitem poznat po najveem grkom kazalitu, promjera 114 m, za 12 000 gledatelja dio Asklepijevog svetita, na UNESCOvom popisu od 1988. god. okrugla orkestra (kruni plesni podij sa rtvenikom u sredini) 34 reda klupa koje se proteu na vie od pola kruga oko orkestre i nisu graene prema standardnom polumjeru vodoravno ih dijeli irok prolaz parados; gornje klupe strmije od donjih takav poloaj poboljavao je akustinost4. oltari fokus tovanja, glavni ulaz u hramSvetite u Olimpiji glavno svetite, oltar Zeusa, a ne hram na njemu je hrpa smea i darova, veliine 20x30 m ljudi su je ogradili da se ne raspadneOltar u Miletu Apolon u Didimi, 6. st. pr. n.e. jonski stil ograda za oltar od pepela (Aschenaltar)Oltar Here na otoku Samu 10. st. (do kraja antike) najvei oltar

Zeusov oltar u Pergamu mramor, gigantomahija kamena oplata AschenoltaraZeusov oltar u Sirakuzi najvei oltar ikad 200m dug, ukraen u dorskom stilu Istovremeno se moglo rtvovati 100 goveda5. ostaloPrijena, Mala Azija savreni grad zbog poplave sele na vie podruje, gdje zatim grade novi savreni grad kazalite, dvorane, kue Hram Atene Pacijade najljepa graevina, graditelj Pytheas, 4. st. pr. n. e., posveen 334. god. pr. n. e., tip jonskog periptera, heksastil, dvostruki templum in antis, 11 stupova na boku, gradnja kamenjem planski napravljena, ivi do 7. st. (potres, ali vidljiva posveta Aleksandra Mak.)Mauzolej u Halikarnasu graditelj Pytheas neobina konstrukcija, niz visokih podija grobnica Nereida iz Sarta u Likiji mjeavina grke, bliskoistone i egipatske arhitekture

6. kraljevska palaa Aleksandrovi nasljednici grade palae istonog tipa koje postepeno zauzimaju sve vie trga najraskonija verzija kue mjeavina grke kue i palae istonih kraljeva glavni sadraj andron muka soba za primanje gostiju, sredinje dvorite ulice dosadne, nevaneBlok iz Hersoneza na Krimu blok od 4 kue najea konstrukcija helenistikog stambenog bloka u helenizmu postaju bogatije, ukraenije

Kue s otoka Dela od 166. god. pr. n. e. nadalje Del postaje slobodna kua stanovnitvo raste bogate graanske kue, bunari, cisterne utjee na razvoj rane rimske kue oko 70. god. pr. n. e. pljakaju gusari grad umireKua u Prijeni kua 33 dvorite, stupovi, eksedre, vestibuli...7. stoa/trijem naslijeen od klasinog perioda zaklon sa zidom, trijem sa stupovima, nadsvoeno krovom kameni stupovi su iri od onih u klasinom perioduStoa Izalinde u Kari u Maloj Aziji postaje najvaniji dio grada ima funkciju trnice i okupljalita8. vijenica bouleuterion druga najvanija zgrada u helenistikim gradovima proirena stoa s prednjim zidom time postaje zgrada zaobljenaPrijena jo uvijek kvadratna (21x20 m) vrata, prozori, sjedala uzdignuta kao u kazalitu, oltar u sreditu za svako zasjedanje jer je ono pod zatitom bogovaMilet 170. god. pr. n. e. jedan od najljepih primjera helenistike gradnje u Miletu 2 kata, dvorite s golemim oltarom Neleja (osnivaa Mileta)Arhitektonski princip slino klasinom razdoblju, ali jonski red doivljava promjene Hermogenes gr. teoretiar arhitekture, arhitekt, istonjak, uvodi inovacije u helenizam (npr. atiku bazu u jonski stil u Maloj Aziji postaje normalna pojava) napisao je knjigu koja je glavni izvor za Vitruvijeve knjige; nabraja: eustylos (omjer irine baze i interaks. razmaka) 2,25:1 pyknostylos 1,5:1 sistylos 2:1 diastylos 3:1 araiostylos 3,5:1 Hram Artemide iz Magnezije u Maloj Aziji, Dionizov hram u Teosu, Hram Zeusa Sosipolisa (''spasitelja grada'') iz MagnezijeDionizov hram u Teosu veliine 35x18 m, atika baza, jonski peripter, oktostil, dvostruki templum in antis eksperimentiralo se sa irinom izmeu stupova eustylos idealni razmak izmeu stupova (po Hermogenesu) odnos irine baze stupa i interaksijalni razmak (razmak izmeu osi stupova)

RANA RIMSKA ARHITEKTURA Rim glavni grad ogromnog carstva, stalno se obnavljao, pratio modu (nema sauvane najranije arhitekture), imao civilne graevine razliite namjene koje su zauzimale puno vie prostora Etruani dolaze u Rim i grade prve arhitekture na tom podruju prijanjeg sela Tarkvinije Stariji prvi rimski kralj, sagradio prve zgrade i napravio Rim gradom posveenje 13.09.509. pr. n. e. etruanskog hrama s etruanskom trijadom (Jupiter, Junona, Minerva) drvena gradnja, krovovi s crijepovima, terakota (specifina za etruansku arhit.) dovode tuskonski tip hrama podignut na jako visokom podiju kojemu se pristupa sa stepenica za pristup (ne sa svih strana kao u grkom hramu) podij uglavnom pokriven trostrukom celom, stupovi su samo na ulazu trijada: Jupiter, Mars, Janus, nakon toga Jupiter, Mars, Kvirin hram na 3 vode, nema ukraeni zabat (ima krov), pristup samo sprijeda hram postaje mjesto za rtve i obrede nije ispred (za razliku od grkog hrama) tip rimskog peripternog hrama - peripterus sine postico straga nema niega, vei je i ljepi, od mramoraSaturnov hram u Rimu poznat po visokom podiju s prostorijama (dravna riznica Rimske drave) jedini hram jonskog stila na Forumu

HELENISTIKA SKULPTURA helenizam je opi naziv za one kulture koje su nastale izvan granica grke drave ali pod grkim utjecajem helenistika kultura nastala je poslije smrti Aleksandra Velikoga koji je na Sredozemlje, prednju Aziju i sjeveroistonu Afriku uveo grki duh i grki jezik glavna sredita: Egipat, Antiohija i Rod te Pergam u Egiptu se za vrijeme helenizma pojavljuju portreti, najee vladara a zatim i uglednijih osoba ponekad kipar idealizira lik ali redovito se ide za realistinijim prikazivanjem osobnih crta

1. rani helenizam (323 225) esto prikazuje djecu i tinejdere (nezamislivo u klasici) postaju samostalna tema eli prikazati psiholoko stanje lika Glava filozofa iz brodoloma kod Antikitere (3. st.) nove teme anr scene, priroda, pokret novost kjaroskuro raspored svjetla i sjene na slici, tehnika prikazivanja pri kojoj svjetlo postupno prelazi u sjenu u elji da se stvori iluzija trodimenzionalnih predmeta u prostoru ili atmosferi Praksitelova kola najvie utjecaja mekane oi, jake obrve, njean osmijeh, uska i puna usta Eutihid nastavlja Lizipovu kolu Tiha Antiohijska brojne kopije (snop itnog klasja simbol Antiohije) Atenska kola, Demosten, kipar Polyeuktos Atena ostaje vjerna jednostavnom stilu zatvorena obrisna linija, vrste ploheTemida (boica pravde) iz Nemezidinog hrama Atika, 3. st. pr. n. e. Hairestratos (Herestrat)Reljef Nereide na morskom udovitu Nereida morska nimfa, njih 50, keri Nereja i Doride, pratnje boga Posejdona izmiljena ikonografija Nereide, polugole i okrenute leimaAfrodita koja ui bronana skulptura iz 250. god. pr. n. e. savijena lea, rukama skriva grudi i pubis, glava zabaena poznata po mnogobrojnim kopijamaDjevojka iz Ancija puno detalja na odjei izgleda kao krep papirAgija iz Delfa Eros sa lukom za grad Tespiju Heraklo koji se odmara za stolom (Epitrapesios) Hermo vee sandale (350. god. pr. n. e.)Heraklo Farnese kolosalni tip Herakla za grad Tarent golemi mramorni kip gr. junaka Herakla, koji se umoran naslanja na toljagu potpisani rad atenskoga kipara Glikona, izveden prema Lizipovu djelu za renesanse u palai Farnese, danas u napuljskome Nac. MuzejDioniz sa Helkona u Atici 340. 330. god. pr. n. e. Vaan zbog konstrukcije lica (zakoeno je), upave koseAleksandar Makedonski na konju dio velike bronane skulpture, simbol pobjede u bitci kod Ise?Portreti Aleksandra Makedonskog nagnuta glava, napet vrat, upava kosa, pune usne postoji i Sokratov tip portretaKairos iz Trogira mladi na kugli s britvom ili maem u ruci, kasnije mladi bujne kose s vagom u ruci motrio trenutak kad bi vaga bila u ravnotei povoljnom poloaju i trenutku sree trogirski reljef (u samostanu Sv. Nikole) iz 4. st. pr. n. e. po uzoru na Lizipov kip iz 3. st. pr. n. e. goli mladi s uperkom za koji ga treba u pravi as zgrabiti sreaApoksiomen prikaz mladog atlete iz antike Grke, koji nakon natjecanja strugaljkom skida sloj praine i ulja kojim je bilo namazano njegovo tijelo hrvatska verzija (2. 1. st. pr. n. e.) izvaen iz podmorja otoka Loinja 27.4.1999. napravljen po prototipu iz 4. st. pr. n. e. autor nepoznatBrijaksid grki kipar iz 4. st., Mala Azija, kolovan u Ateni, majstor ranoga helenistikog razdoblja izveo brojne kipove boanstava (Asklepije; Dioniz) esto kopirane u rimsko doba jedan od majstora kiparskih ukrasa na sjevernojstrani mauzoleja u HalikarnasuAnonimci Demetra Knidska mramorni original sred. 4. st. pr. n. e.GRKA OPENITO prve OI 776. pr. n. e. 8. st. naglo buenje umjetnosti i arhitekture

1. osmo stoljee figurice slue kao zavjetni darovi u hramovima panhelenistiko svetite boanstva Olimpija, Herino svetite na otoku Samu, Apolonov hram u Delfima i u Didimi, Herino svetite u Argu bronana figurica iz Olimpije Ahilej i Hiron (Kentaur), figurica sviraa na liri (s Krete)2. sedmo stoljee bujica istonih utjecaja (orientalizzante) ideja monumentalne skulpture dolazi iz Sirije i Egiptaa) dedalski period (700 660) po Dedalu koji je navodno izumio sve to su Grci poznavali figurice od bjelokosti, gole ene u plesu (Pretove keri) imaju kockastu glavu i 3-5 pletenica koje nalikuju dredovima skulpture iz Apolonovog hrama na Kreti Apolon, sestra mu i majka im najraniji pokuaj u Grkoj gradnje monumentalne bronane skulpture: sphyrelaton bronani lim se mota u cilindar, oblikuje se dlijetom, unutranjost se popuni nekom masom i onda se dlijetom dodatno oblikuje, unutranjost se istopi, ili se na isklesani kip od drva stavi lim pa se oblikuje

b) rani arhajski period (660 620) prva grka monumentalna kamena plastika tipino trokutna lica s obrnutim trokutima (pletenicama-dredovima)Nikandra prvi najraniji primjerak ona je to posvetila hramu Artemide? Frontalna, masivna, velika, zatvorena obrisna linija

Reljef bjelokosti s otoka Sama (630 620) Perzej i Meduza u ratu spartanska tradicija rezbarenja bjelokosti ranoarhajska glava, ukoenost, ikonografija

c) strogi arhajski stil (620 570) poeci stila su u Ateni izgraivanje masivnih kipova mladia kurosa golo tijelo, pletenice na leima svezane vrpcom, zatvorena obrisna linija, neke odvojene klesanjem dipilonski majstor nekoliko radova mnogi kipovi zavjetni, na grobovima materijal mramor s Egejskih otoka osobitosti goleme bademaste oi, uho kao dvije spirale, koljeno i lakat oznaeni crtom ili krugom

3. prijelaz iz sedmog u esto stoljee p. r. n. e. skulptura doivljava zrelost Argidska kola (Argam na Peloponezu) Braa Kleobis i Biton, prikazani na skulpturi (kipar Polimedes)Zabati Artemidinog hrama na Krfu prvi reljefi uope sauvane su crvena i crna boja leopardi, trostruki bog Tifej (udovite)Moskoforos nosa teleta pokuaj prikaza odjee naen na Atenskoj Akropoli kouros iz oko 570. god. pr. n. e. zavjetni dar Rombosa, prikazuje tovanje boga

a) zreli arhajski stil (570 530) sklonost ogromnoj skulpturi sfinga visoka 2.30 m kao dar s otoka Naksa svetitu u Delfima tipina sfinga, ali sjedi na jednom od najranijih jonskih kapitela ikad

b) kasni arhajski stil (530 500) radovi kipara Antenora glava Atene otac mu je bio slikar, Atena od njega naruuje skupinu tiranoubojica nakon ubojstva vladara Kora majstora Antenora naruio slikar/kipar Nearh kao zavjetni dar Zabati Apolonovog hrama u Delfima period Perzijskih ratova, treba obnoviti Akropolu

4. prijelaz iz petog u etvrto stoljee pr. n. e. Aristogiton mramorna kopija bronanog originala Panatenejska amfora kr. 5. st. pr. n. e. prikaz tiranoubojica na titu Efem kipar Kritija, kontrapost (480. pr. n. e. vrijeme razaranja Atene) Favissa rtvena jama uz hram pohranjeni stari zavjetni darovi (kore, kurosi, stare stvari) Tidej ratnik iz Riacea, kipar Hagelad ml. skupina ratnika protiv Tebe u gradu Argu Afrodita Sosandra spasiteljica ljudi ima plat 465. pr. n. e. Zeus Amon kipar Kalamid ovnovi rogovi 460. pr. n. e. kopija bronanog originala Portret pjesnika Pindara kipar Kalamid 450. pr. n. e. Apolon Aleksikakos odvraa zloAfain hram na Egidi zabati poeli u kasnom arhajskom razdoblju, zavrili sada Atena je arhajska, ratnik je na umoru a smije se (tradicija arhajskog smjeka), Heraklo (arhajske crte koljena i lakta, ali ve dobro oblikovane) majstor Kalon razni kipovi (npr. Spazija/Afrodita Sosandra) majstor Onata u Ateni prototip za Herma koji nosi ovna, Apolon Omfalos (pupak) iz Delfa Hermes Kriophoros ovan ispod ruke, bronani kip kopija Onatovog kipa Zeus iz Artemizija (Artemidinog hrama u Efezu) bronani kipAuriga iz Delfa (470. god. pr. n. e.) Egidska kola, auriga = onaj koji dri uzde natpisi, opisi narudba tiranina Polizala, a za pomo u pobjedi u trci dvokolica tokom pitijskih igara sauvan samo voza kola, oi od poludragog kamena, usne od bakraHarmodije i Aristogiton (477. god. pr. n. e.) bronana kiparska skupina koja prikazuje tiranoubojice, kopija Antenorovog djela iz 6. st. pr. n. e. Aleksandar Veliki nakon osvajanja Persepolisa vraa Antenorovu skupinu u Atenu, a od tada dvije grupe stoje jedna uz drugu strogi stil detaljna anatomija, pokrenuto tijelo u prostoru sa blagim kontrapostom, ozbiljan izraz lica, kratka poeljana frizuraTuna Atena stoji ispred kamena zavjetni dar natjecatelja sa stadiona boici Ateni novo skraenje udova i zaokret tijelaZeusov hram u Olimpiji (480 465) utjecaj jonskog stila 2 zabata i 12 metopa s Heraklovim djelima rad kipara Hagelada mlaeg iz Arga Polikletov uenik

a) visoka klasika (450 420) Fidijino doba zatitnica Atene Atena Polijada u Erehteionu, a ne Atena ParthenosFIDIJA Jonjanin, najvei kipar na svijetu, stvorio visoku klasiku uitelji Hegesija i Hagelad Fidijin Apolon (prije sred. 5. st. pr. n. e.) Apolon iz Kasela Atena Lemnija s otoka Lemno Minerva u Arh. muzeju u ZG-u Atena Parthenos iz PrijeneAtena Parthenos na Akropoli, posveena 438. pr. n. e. stajala u celi Partenona bila od zlata, bjelokosti i drveta krizelefantinska statua, visoka preko 12 m, postament od 3 m figurica Nike u dlanu desne ruke (v. 1.80 m) peplos, kaciga sa dva grifona i sfingom u bazi na reljefu roenje Pandore na rubovima sandale scena kentauromahije rimska kopija od mramoraZeus Olimpijski (448. pr. n. e.) krizelefantinska statua visoka 12 m Zeus na tronu, u celi Zeusovog hrama u Olimpiji Car Teodozije II. je 426. naredio uklanjanje te statue, prenoenje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u poaru) i ruenje hrama zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne vanosti novac je kovan 137. n. Kr., a statua je nastala oko 430. pr. n. e. ponos Fidijin, jedno od svjetskih uda antike drvo + bjelokost + zlato u lijevoj ruci ezlo, u desnoj ruci kip 1.80 m boice Nike na bazi scena raanja Afrodite iz morske pjene na naslonjau smrt Niobine djece puno rekonstrukcijaFriz za Partenon 92 metope, 100 m friza, 2 zabata Fidija daje nacrt i makete spomen ratova Grka i Perzijanaca nisu pravi dogaaji zapadni zabat Atena i Posejdon se natjeu za vlast nad Atikom istoni zabat roenje Atene iz Zeusove glave metope istok gigantomahija, bog Sunca i boica Mjeseca metope zapad amazonomahija Grci protiv Amazonki metope sjever Ilioupersis propast Troje metope jug kentauromahija Lapidi protiv Kentaura najbolje sauvane (448 442)MIRON IZ ELEUTERIJE grki kipar iz Atike, Hageladov uenik, bavio se teorijom pokreta u prostoru poznat po realistinim skulpturama radio je u bronci, ali sva njegova djela sauvana su u rimskim mramornim kopijama najpoznatija djela Diskobol, Glava kralja Erehteja, Grupa Atene i MarsijaDiskobol (baca diska) puno kopija motiv bacaa diska (starogrkog atlete) kratak zastoj izmeu snanog uzmaha koji ruku s diskom dovodi u najvii poloaj i zamaha kojim e ga naglo ispustiti i baciti u daljinu, nasilni trzaj torza dovodi ruke u istu liniju s nogama u pokretu, to je ini figurom u savrenoj ravnotei u pokretu uzoran primjer za izbor "odluujueg" trenutkaPOLIKLET IZ ARGA Doranin, najvei grki majstor 5. st. pr. n. e. kipario samo u bronci, radio kipove atleta pobijedio na natjeaju za kiparenje ranjenih Amazonki Diskofor (nosa diska) najranije poznato Polikletovo djelo ne spominje se u izvorima bronani kip od 21 cm uva se u Louvreu Dijadumen - pokazuje klasini grki profil mladi koji stavlja pobjedniki vijenac na glavu rimska kopija originala iz 425. pr. n. e. Efem Westmacott prikaz atleta Kiniska (pobjednika Olimpije)Dorifor (nosa koplja) kip kojim je umjetnik postavio kanon muke ljepote u grkom kiparstvu posebice zbog idealnih proporcija tijela tzv. grki kanon kopija iz Pompeja je najbolje sauvana (samo koplje nedostaje) javlja se kontrast izmeu napete lijeve ruke na koplju i oputene desne koja slobodno visi prvi put kod nekog kipa u povijesti lijeva noga je savijena u koljenu i poloena na kuglu na tlu, nagovjetavajui prethodni, ali i slijedei pokret kip pokazuje onaj svojstveni motiv iskoraka kad teina tijela poiva na jednoj nozi, dok je druga rastereena (kontrapost) prebacivanje teine tijela na jednu nogu uvjetuje kosi poloaj bokova, kojem opet odgovara linija sputenih ramena taj pokret oivljava sve dijelove tijela nakon prevladavanja arhajskog tipa kourosa i prelaznih oblika, ovaj Polikletov "izum" izaziva potpuno oslobaanje ljudskog likaALKAMEN grki kipar, Fidijin uenik i takmac, radio u Ateni u drugoj polovici 5. st. tvorac ideje trostruke Hekate zatitnice atenskih bedema 3 enska lika s isprepletenim udovima pripisuju mu se karijatide na Erehtejonu i mramorna grupa ena i djeak s atenske Akropole kopije mnogobrojnih Afrodita izraene su po uzoru na Alkamenovu Afroditu u vrtovima skupina Prokrija i Itis original, a ne kopija

b) kasna klasika (430 323) 323. smrt Aleksandra Makedonskog, Peloponeski rat bogati Rimljani se natjeu tko e imati vie kopija skulptura (originala ba i nema) to je razdoblje kad se jo kupovalo, a ne kralo i zapljenjivalo u ratu bilo je puno falsifikata arhajsku skulpturu skupo naplate, iako je to netko kod kue napravio rije umjetnost sada dobiva znaenje kakvo ima danasTIMOTEJ S PELOPONEZA kipovi za Epidaur u Asklepiju, zabat napravio nacrte koje su kipari radili napravio akroterij na istonom zabatu, Niku na istonom zabatu itd. Nika na istonom zabatu efekt mokre tkanine ena na konju moda Nerida ili Higija Higija i Asklepijeva zmija Reljefi za Mauzolej u Halikarnasu amazonomahija Leda s labudomKEFISODOT boica Irena s malim Phitosom boica mira s djetetom obilja najraniji lik gospe s djetetomPRAKSITEL Atenjanin, volio raditi u mramoru, suraivao sa slikarom Nikijom zakrivljenost linije, naglaena je linija obrnutog slova S, mala glava na elegantnom tijelu umjetnici 4. st. sve vie rade u kamenu pa je ponekad teko rei je li u pitanju grki original u kamenu ili rimska kopija Satir izlijeva vino najranije djelo Apolon Saurokton Apolon koji ubija gutera 340. p. n. e. Hermes iz Olimpije Satir koji plee naen u brodolomuAfrodita Knidska ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan, trebao je biti nainjen za otoki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola, ali su ga kupili graani Knida postoji pria daje helenistiki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman, oni su to odbili skulptura se nalazila na knidskom novcu, ima hidriju na koju odlae draperiju ima zakrivljenu liniju, najbolji primjerdvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture 340. p. n. e. najstarija potpuno razodjevena skulptura grke boice u grkoj umjetnosti opjevana, kopirana, opisana najslavniji kip tadanje antike

LEOHOR kipar, Atenjanin prijelaz iz rascvjetanog u jednostavni stil u Halikarnasu izveo friz na zap. strani mauzoleja i kip Aresa 320. god. zajedno s Lizipom radio bronanu grupu Aleksandar Veliki u lovu na lavove Apolon na hramu Apolon Patroos hram jonskog reda pripisuju mu se originali po kojima su raeni Apolon Belvederski i Artemida iz Versaillesa

Artemida iz Versaillesa 4. st. pr. n. e. kopija mramorne replike prema originalu u bronci

Apolon Belvederski lijep kao Apolon Belvederski mramorni kip grkog boga Apolona smatrao se idealnim primjerom klasine ljepote rimska kopija klasine ili helenistike bronce otkrivena u 15. st. naziv dobio po dvoritu Belvedere u Vatikanu gdje je bio smjetenSKOPAS grki kipar i arhitekt s otoka Para vrlo temperamentan jake emocije htio izraziti kroz kiparstvo pathos jake sjene oko oiju i napeti miii vrata po Horaciju najbolji grki kipar u mramoru izveo je veinu reljefa na mauzoleju Menada divlja nimfa koja tuje boga Dioniza mnotvo opisa vrhunac izraajnosti ekstaze u kip.Atena Aleja na Peloponezu Atena Alea je najpoznatija po hramu koji je u Tegei, prema predaji, sagradio Alej taj je hram spaljen godine 394. pne., a novi je sagradio Skopas, pri emu je koritenje dorskog reda hram uinilo najimpozantnijim na cijelom Peloponezu statua boice, koju je Endoj bio napravio od slonovae, je kasnije odvedena u Rim od strane Augusta kako bi ukrasila Augustov forumLIZIP najvei grki kipar s po. 4. st. pne ivio 90 god., najvei grki majstor u bronci znamo da je poznavao ostale kipare tvrdio je da je samouk, ali nije bio osobni kipar Aleksandra Makedonskog Heraklo omiljena Lizipova tema Dorifor Polikletov jedini dostojni model meu ljudima Lizip stvara novi kanon nije 1:7 ve 1:8 likovi djeluju vitkije, kao jonski stil

Afrodita koja ui bronana skulptura iz 250. god. pr. n. e. savijena lea, rukama skriva grudi i pubis, glava zabaena poznata po mnogobrojnim kopijamaApoksiomen prikaz mladog atlete iz antike Grke, koji nakon natjecanja strugaljkom skida sloj praine i ulja kojim je bilo namazano njegovo tijelo hrvatska verzija (2. 1. st. pr. n. e.) izvaen iz podmorja otoka Loinja 27.4.1999. napravljen po prototipu iz 4. st. pr. n. e. autor nepoznatHeraklo Farnes danas se uva u Napulju, vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo, stajao je u Karakalinim termama, ovaj naziv je dobio po zbirci Heraklo se odmara, oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom, toljaga je naslonjena na stijenu, preko nje je prebaena draperija, desna ruka prebaena na lea, mala bradata glava, datiran u 330/320. pne ima natpis koji kae da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu razlika izmeu ova dva je uproporcijama, sigurno je nastala krajem 4.st., ali je jo na tragu Polikletovih proporcija, glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko

Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni, toljaga kraj nogu, dri pehar u desnoj ruci; u prijevodu ovo znai stolni Heraklo Lizip ga je izradio u srebru i navodnopoklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja poziva na sladostrasti stola, tj. neumjerenost u jelu i piu

Hermes koji vee sandalu rimska kopija mramorne replike prema originalu u bronci vjerojatni izgled originala postoji na novcu na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac), na drugom se nalaktio (kip), na jednom gleda prema nozi (novac), na drugom naglo okree glavu u lijevo (kip)

Statua koja prikazuje Sokrata maloga, runoga, zdepastoga, elavog, duge iljaste brade Sokrat je zapoeo kao Fidijin uenik, sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara prema izvorima, njegovu portretnu statuu je izradio LizipSkulptura Aleksandra Makedonskog uvana u Louvreu, vjeruje se da je replika kipa raenog u prirodnoj veliini razodjeven, prikazan kao heroj, oslonjen na koplje, ubronci

Kip pronaen u Delfima vjerojatno mramorna kopija bronanog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj to je zapravo grupa koja jeprikazivala tog kralja, njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala, vie od desetakfigura

Kip pronaen u moru kod Amfikitere ne moe se povezati sa nijednim velikim majstorom klasinog doba, ne zna se tono koga prikazuje s obzirom na poloaj ruku izgleda da je neto drao, moda je to bila glava Meduze, a ako je onda bi to mogao biti Perzej

BOETHOS (BOED) kipar iz Halkedona njegova imovina prodana na drabi nekom bogatom Rimljaninu Djeak koji davi gusku aktivnost malog djeteta puno kopija kasni helenizamGroteskna plesaica utjecaj aleksandrijskog stila vidljive su tjelesne i duevne mane kip 30 cm visine, iz 130. pne neoatiki stil (Boed jedan od tvoraca stila)

5. prijelaz iz treeg u drugo stoljee pr. n. e.

a) visoki helenizam (225 160) umirui Gali, pobjeda nad Galima, samoubojstvo Gala Epigonos grki kipar i slikar, ant. izvori spominju njegove bronane kipove (Truba) pronaene su potpisane baze na kojima su stajale kompozicije s ratnim prizorima Titani, Perzijanci, Amazonke na umoru... imaju rane hiperrealistiki prizori

Oltar Zeusa na Pergamu (180 160) autor: Piromah dao nacrt i glineni model 40 klesara potpisanih u frizu najvea graevina tog tipa u antici rtvenik podignut u slavu zajednike pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. 180. pr. n. e. najvjerojatnije ga podigao kralj Eumen II. u slavu pobjede njegova oca Atala nad barbarima (Galima), o emu svjedoi zavjetni natpis sa samog rtvenika cijeli hram je pobjeda skulpture nad arhitekturom, graevina je podreena skulpturalnim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviene pokretljivosti i reljefa dramatinih situacija borbe bogova i giganata tzv. gigantomahija jedan od najvanijih pergamskih spomenika, i uope jedan od najvanijih helenistikih spomenika remek djelo helenistike umjetnosti koje ima istu vrijednost, barem tei tome, kao Partenon za klasinu umjetnost danas se proelje tog oltara nalazi rekonstruirano u berlinskim muzejima jer su uglavnom njemaki arheolozi istraivali podruje pergamske Akropole najvaniji sadraj je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane, osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubite, opasuje graevinu praktiki, iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz, ne iznad stupova nego ispod frizova taj friz (120 x 2 m) prikazuje borbu grkih bogova sa Gigantima, ne na nain kao to je to bilo u grkoj umjetnosti klasinog ili arhajskog doba, gdje su giganti bili prikazani kao ratnici, ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom, a dijelom u teriomorfnom obliju imaju ljudski torzo, ali zmijolike repove i druge udovine elemente taj je friz ukljuivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora, a prikazivao je mit o roenju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobonji potomci Heraklova sinaTelefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje

Nika sa Samotrake rodska kola, nepoznati autor (vjerojatno Pitokritos s Rodosa) najvee i najuspjenije djelo helenistikog razdoblja podignuta je oko 190. pr. Kr. u slavu zajednike pomorske pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. (189.-182. pr. Kr.) danas se nalazi na poasnom mjestu glavnog stubita muzeja Louvre u Parizu ovaj mramorni kip visok 2,4 metra je prvobitno stajao na otoku Samotraci i to na postolju izvedenom u obliku brodskog pramca boginja je prikazana s krilima koje dri potpuno rairenima iza njenog tijela tako da izgleda kao da u njih pue vjetar, ima i izrazito sloeno raenu draperiju koja nam izgleda tako tanka da otkriva dijelove tijela ispod nje poloaj figure je takav da podsjea na figure s pramca broda, a pokret volumena je usmjeren u razliitim smjerovima najintenzivnija je iz profila; prednja dijagonala torza savija se usprkos vjetru, a dinaminost pojaana iskorakom desne noge, pokretom lijeve noge i krilima koji su ostali straga danas skulpturi nedostaje glava, dok su lijevo krilo, desna strana grudi i postolje novi

Pijana starica (kr. 3. st.)Dionizijski plesa (220. god.)

b) kasni helenizam (160 31) poinju se ugledati na Praksitela banausos rije koja znai obrtnik, a kasnije i seljaina, jadnik pojedinac koji se bavi runim radom je jadan u helenizmu postaje cijenjen kopija Kalimahove Menade toliko uvjerljiva kopija da se mislilo da je napravljena u 5. st. PNE, iako je zapravo iz 1. st. PNE

Kolos s otoka Roda skulptura sunanog boga Helija sainjen u bronci pretpostavlja se da je taj lik bio visok 30 do 40 m, teak 70 tona, a rairenih nogu stajao je na dva golema kamena postolja iznad ulaza u luku Rodos drei goruu baklju u ispruenoj ruci odluku da odliju i svoga boga zatitnika; donijeli su ljudi s Rodosa po predaji poslije njihove pobjede nad makedonskim kraljem Demetrijem Poliorketom to su je izvojevali u 4. st. pne Demetrije je dugo vremena opsjedao otok, ali se potom bez uspjeha povukao navodno su ljudi s Rodosa ostavljeni materijal iz opsade prodali i utrak upotrijebili da odliju kip taj su rad povjerili kiparu Haru s prvim je nacrtima zapoeo godine 291. pne 270. pne veliko je djelo bilo dovreno na svom je mjestu stajalo neto vie od 50 godina: potres je pogodio Rodos i kip Kolosa se sruio u more dijelovi golemih nonih cijevi ostali su stajati na podnojimaKALIMAH kipar koji je po legendi izmislio korintski kapitel njegove Menade dobivaju veliku popularnostMenade plesni pokreti, pleu s udovima ivotinja primjer kasnog helenizma koji se poziva na visoku klasikuBoksa koji sjedi dugo se smatrao djelom Apolonija, Nestorova sina nagli zaokret glave oko 75. PNE puno slinosti s Lizipom zato ga esto smjetaju u 4. st. PNE detaljne rane napravljene bakrom crvena krv, otekline, masnice u tamnijoj nijansi tipino helenistikiNEPOZNATI MAJSTOR BRONCE S OTOKA RODATorzo Belvedere prikaz Herakla mramorna kopija Apolonija (natpis na kopiji: APOLLONIOS NESTOROS ATHENAIOS EPOIEI) spominje kip Ciriak iz Ankone deifrirao taj grki natpis, pisao ljetopise o Dalmaciji Belvedere obitelj u ijem je vrtu bio kip utjecaj na Michelangela Buonarrotija i Picassa pria o njemu ne staje od 15. st. Je li to Heraklo? Prometej? Filoklet? Netko iz Dionizijevog kulta? R. Wuensche direktor minhenske Gliptoteke iznio teoriju da je rije o Ajantu Velikom koji sjedi na obali Troje i smilja samoubojstvoHAGESANDAR I SINOVI POLEDOR I ATENODORLaokont i sinovi sredina 1. st. PNE jake emocije, bogati detalji u antici bio vlasnitvo cara Tita predvien da se gleda samo sprijeda naen 1506. utjecao na renesansu Plinije govori da je to najljepe antiko djelo utjecaj Pergamske kole (Zeusov oltar u Pergamu)NEKOLIKO VRHUNSKIH MAJSTORABik Farnese uva se u Napulju utjecaj Rodske kole pretjeranost previe detalja i figura potpuno drugaije u odnosu na arhaiku masivna helenistika kiparska skupina koja dri samu sebe, a da se ne raspadne prikaz grkog mitolokog ciklusa o kanjavanju Dirke koju blizanci Amfion i Zeto privezuju za rogove razbjesnjela bikaKanjavanje Dirke hrv. verzija Farnekog bika otkriven u Puli nakon Drugog svjetskog rata antiki podni mozaik (2./3. st.), dimenzije 12x6 m ostao dobro sauvan danas je konzerviran, restauriran i izloen viebojnim pletenicama podijeljen u dvije gotovo jednake polovine sa 40 ukrasnih polja sredinje polje istone polovine ispunjeno je figuralnom kompozicijom s prikazom grkog mitolokog ciklusa o kanjavanju Dirke koju blizanci Amfion i Zeto privezuju za rogove razbjesnjela bika ostala polja ukraena rozetama, dupinima, ribama i pticama, te geometrijskim i biljnim motivima jedan je od najljepih antikih mozaika na svijetu te je u samoj Puli jedna od najdragocjenijih umjetnina iz ove skupine postoje jo samo dvije umjetnine u svijetu: u Rimu pronaeni Farneki bik (uva se danas u Napulju), a druga je "Dirka" dio serije slika o grenim enama u Vatikanu

RIMSKA SKULPTURA umjetnost svih zemalja izvan Italije koje Rimljani okupiraju i utjeu na umjetnost same Italije; rimska umjetnost grkih imena i utjecaja Carstvo od Britanije do Mezopotamije umjetnici drutveno nevani, svi imaju grka imena mramor uvozi se grki mramor od 2. st. PNE otvaraju se kamenolomi npr. Luna (etruanski grad, dolaze Rimljani) mramor Lunense kamenolomi se otvaraju u Cezarovo vrijeme mramor se poinje koristiti 50. god. PNE prva graevina s mramorom Apolonov hram na Palatinu rade se kopije grkih kipova prve rimske skulpture etruanski stil, ali rimske teme posljednji kralj Rima Tarkvinije Oholi dovodi majstora Vulka da radi na Kapitoliju Gaj Julije Cezar 44. god. PNE stavlja svoje lice na novac i dobiva maiestas u doba kasne republike Rimljani kipove stavljaju u zabat kao Grci Menelaj spartanski kralj, Atrejev sin, Helenin muKip Jupitera i ukrasi za Jupiterov hram na Kapitoliju za vrijeme drevnog Rima su na tom mjestu sagraena ukupno tri hrama prvi hram je, po rimskoj tradiciji, posveen 13.9. 509. PNE, odnosno na samom poetku Republike gradnju je zapoeo kralj Lucije Tarkvinije Prisk, zavjetovavi se Jupiteru nakon pobjede u ratu sa Sabinjanima, a dovravao ju je Tarkvinije Oholi pred svoje svrgavanje prema drevnim rimskim opisima, hram je bio dug 60 i irok 60 m, te, osim Jupitera, sadravao oltare Junoni i Minervi hram je bio ukraen statuama od terakote, a u njemu su se uvale i Sibilske knjige 6.7. 83. PNE u jeku graanskog rata, odnosno Sulinog pohoda na Rim, hram je izgorio, zajedno s najveim dijelom Sibilskih knjiga na njegovom mjestu je sagraen novi hram, u kojem su se 44. pne. sakrili Cezarove ubojice godine 69. NE hram je izgorio po drugi put, kada je Vespazijan ulazio u Rim u Godini etiri cara Vespazijan i njegovi nasljednici Tit i Domicijan su obnovili hram hram je ostao ouvan nekoliko stotina godina, sve do razaranja koje su poinili Vandali u 5. st. ostaci hrama danas ine dio kompleksa Musei Capitolini

Bista Lucija Junija Bruta bista, hiperrealistiki portret dio javne statue Rima etruansko-grko-rimska tradicija u bronci, 3. st. PNE Brut osloboditelj Rimljana, osniva Rimske Republike, jedan od sudionika u ubojstvu CezaraKapitolijska vuica 500. 400. PNE majstor Etruanin ili Grk u etruanskoj radionici bronana plastina skulptura, simbol antikog Rima: mrava i ilava vuica posveena bogu Marsu uvarica i zatitnica za stvaranje ove skulpture najzaslunija je probuena nacionalna svijest mlade rimske republike nakon protjerivanja Tarkvinijevaca na Kapitolu se uvala iva vuica koja je podsjeala Rimljane na mitsko osnivanje Rima popularna asocijacija ove skulpture s legendom o Romulu i Remu inspirirala je Antonia Pollainoloa za renesansni dodatak blizanaca krajem 15. st.Tit Kvincije Flaminije bio konzul koji je pobijedio Filipa V. Makedonskog prvi portret Rimljanina nainjen za ivota kovan u Grkoj jer su Rimljani zabranjivali ivue osobe u umjetnosti maiestas kazna za onog koji se prozove kraljemSpomenik Emilija Paula u Delfima pobjedniki spomenik rimskog vojskovoe Lucija Emilija Paula Makedonca reljefni friz sa prikazom bitke kod Pidne 168. PNE kada pada Makedonsko kraljevstvo Grci to rade preko metafora, a ovdje je doslovno to prikazano stil je helenistikiOltar Domicija Ahenobarba komemorativni spomenik iz razdoblja kasne republike penteliki mramor ime je iz 6. st., nije iz obitelji Ahenobarba nije sigurna datacija 2. st. PNE 30. god. PNE ima dva dijela vjerojatno nije ni sluio kao oltar ve kao baza na koju je bila postavljena grupa helenistiki reljefi na jednom dijelu reljefa povorka morskih boanstava i udovita, svadba Neptuna i Amfitrite 4. strana prikaz cenzusa na Marsovom polju tipino rimski rtvovanje svinje, ovce i bikaRazvoj republikanskih portreta u kasnoj republici razvoj realizma L'arringatore govornik Aullus Metellus natpis na rubu odjee, realistino lice General iz Tivolija Aulo Postunije Albin republikanski otri portret, realistino starije lice, grko mlado tijelo Togatus sa maskama patricij u togi dri likove svojih predaka rano carsko vrijeme, realistini portreti Portret Otricoli antika mramorna bista, jedan od najslavnijih portreta brutalni realizam Octavia Velletri enski portreti imaju iste frizure vor/nodus Portret iz Palombara Sabina jedan od najslavnijih enskih portreta nodus na glavi moderna frizura Pompej frizura kao kod Aleksandra Makedonskog helenistiki elementi Julije Cezar iz Napulja idealiziran Antonije opet zahtijeva uzvienost kipova on postaje ''bog na zemlji'' August Via Labicana August u funkciji vrhovnog sveenika rimske Drave odjea od carrarskog mramora, tijelo od parskog mramora Hadrijan opet uvodi sarkofage, budi se klasicizam vrhunac kr. 3. st. Sarkofag o Orestu, Sarkofag AlbaniAugust iz Prima Porte skulptura visoka cca 2 m nastala izmeu 20. i 12. god. PNE mramorna kopija bronanog originala vjerojatno stajala u nii stranja strana loe obraena poznati oklop posveen tome to je August porazio Parte i time vratio legionarske orlove Eros na dupinu ga vue za halju obraanje vojsci (poza ad locutio) modeliran prema Doriforu kontrapost prikaz bez manaAra Pacis Augustae (Oltar velianstvenog mira) zavjetovan 13. god. PNE, posveen 9. god. NE monumentalni oltar napravljen po naredbi Senata kako bi se proslavio Augustov pobjedniki povratak iz Galije i panjolske gornji dio povorka Augustove obitelji, donji dio biljni ornamenti oltarni ukrasi naglaavaju Augustovu vanost u odravanju mira i blagostanja u Rimu (Pax Romana) teko je identificirati likove jer su restaurirani u 16. st.Ara Pietatis Augustae rtvenik Augustovske pobonosti prikazan je Marsov hram na Augustovom forumu

Kip cara Vespazijana Ostija kipovi postaju tei i monumentalniji Tit iz Herkulaneja Vibija Matidija Trajanova neakinja flavijevska frizura s puno uvojaka Mars Uttor kopija iz flavijevskih vremena teina portreta Dioniz iz Parme od egipatskog kamena basamita (tvrd vulkanski kamen tamnozelene boje) imitacija bronceTitov slavoluk najraniji sauvan slavoluk u Rimu podignut nakon 81. god. u slavu Titove pobjede nad idovskim pobunjenicima u Velikom ustanku i osvajanja Jeruzalema 70. god. 15 m visina 13 m irina 4,75 m debljina na istoku Forum Romanuma osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani, ukraen brojnim reljefima podizani u ast vojnih pobjeda i trijumfalnih doeka Trajan iz Ostije prepoznatljivo lice Karijatide Hadrijanove vile kopije atenskih karijatida Portonaccio sarkofag bitka Rimljana i barbara 180. god. guva ljudi, duboki reljef, naglaene sjene Sarkofag Ahileja i Pentesileje kr. 3. st. Dionizov sarkofag 220. 235. god. Dioniz osvaja Indiju na panteri Lov na kalidonskog vepra sarkofag Sarkofag Ludovisi 260. god. bitka Rimljana i barbara Sarkofag Helene 4. st. Sarkofag Konstance 330. 360. god. od porfira (tvrd vulkanski kamen iz Egipta/Sirije) Septimije Sever bronana skulptura iz Leptis Magna otri prijelazi Car koji sjedi iz Cezareje 2. 3. st. ogroman, od 1 bloka porfira sa brda Mons Porphyrites Tetrarsi iz Venecije 300. god. Dioklecijan i suvladari Konstantin iz bazilike Nuovo lice, ruka, stopalo (ogromni komadi)Trajanov stup trijumfalni stup na Trajanovom forumu u Rimu, podignut 106. 113. god. u slavu pobjede cara Trajana u vojnom pohodu protiv Daana objava nepobjedivosti Rima visok 29,78 m, plitki spiralni reljef, zavidna karakterizacija, igra svjetlosti i sjene unutar stupa je stubite, a na vrhu skulptura Trajana

Trajanov slavoluk iz Beneventa zapoeti oko 114. god. reljefi prikazuju Trajana kao zatitnika i dobroinitelja RC-a detaljniji od onih na Titovu slavoluku na fasadi koja je okrenuta prema gradu, spandrile ispunjavaju Viktorije, a na suprotnoj fasadi nalaze se rijena boanstva na svakoj od fasada nalaze se dva puttija (novoroeneta s krilima) s raznim atributima personifikacije godinjih doba poruka koju nose spandrili Trajanova slavoluka glasi: Rim je pobjednik u svakom kutku svijeta i u svako godinje doba. tri reljefa krase prolaz slavoluka, kao i kod Titova slavoluka na svodu je reljefni prikaz na kojem Viktorija kruni Trajana dva horizontalnapanela prikazuju prinoenje rtve prilikom otvorenja Via Traiane i Trajanov novi programprehranjivanja stanovnitva taj je program omoguavao siromanoj djeci u Italiji da dobije hranu, a drava je namaknula novac tako to je posuivala novac u obliku hipoteka na zemljite, a onda na njemu zaraivala reljefi na fasadi okrenutoj prema gradu prikazuju Trajana kako ulazi u Rim, a pred vratima ga ekaju Jupiter i ostala boanstva Jupiter mu prua munju te mu daje vlast na zemlji, a on odlazi brinuti se za nebesa reljef s desne gradske strane i jedan na suprotnoj strani koja gleda izvan grada prikazuju bradatog mukarca koji se nijednom dotad nije pojavljivao na bilo kojem trajanskom reljefu Hadrijan na reljefu je car prikazan kako u prisutnosti ena s krunama na glavama koje su personifikacije talijanskih gradova dijeli novac djeci prema Pliniju Mlaem esta je pojava bila da otac svoga sina nosi na ramenima u ovakvim prigodama upravo je jedan takav sluaj prikazan na reljefu

GRKO SLIKARSTVO

poznajemo ga samo preko rekonstrukcija nastalih na temelju antikih pisaca postoji velik broj rimskih kopija grko slikarstvo na vazama drugaije od pravog slikarstva u poetku geometrijska umjetnost 2D, bez perspektive, ograniene boje (crvena, crna, bijela, uta), nema sjenanja naziv nastao prema karakteristinom keramikom stilu Atena, Korint i Eubeja kljuna podruja geometrijskog perioda

Razdoblja u grkom slikarstvu1. protogeometrijska umjetnost (1200. 900.) iz kasnomikenske faze 12. st. PNE aktualno u 10. st., a u 9. st. ga nasljeduje geometrijski stil najkvalitetnija keramika u Ateni groblje Kerameikos (SZ Akropole) njem. arheolog Conze dao ime keramici tipian oblik amfora s rukama na trbuhu vei dio posude je u prirodnoj boji, a slikane su crte, polukrugovi i krugovi te ruke s crtama Kentaur iz Lefkandija2. rana geometrijska umjetnost (900. 850.) vitkiji oblici, veina vaze obojana u crno, tamne trake sve brojnije javljanje meandra, vujih zubi (ukras iljastih trokuta), svastika, rombova, zvijezda3. srednja geometrijska umjetnost (850. 750.) piksida vaza za enske stvari (npr. nakit) javljanje likova konja, meandra, linija4. kasna geometrijska umjetnost 1 (750. 700.) divovske vaze kao nadgrobni spomenici ena, pikside za kozmetiku vrhunac geometrijskog stila precizni ornamenti, ljudski i ivotinjski likovi, cijela vaza je obojana (naena kod groblja Dipilon) natpisi na dipilonskoj vazi jedno od najstarijih grkih natpisa scena prothesis izlaganje mrtvaca krater posude za mijeanje vina i na mukim grobovima scena ekphora vonja slavnog pokojnika u kolima za pogreb majstorske radionice dipilonskog stila dipilonski majstor, majstor Itirfeld (po arheologu)5. kasna geometrijska umjetnost 2 (750. 700.) raspad strogoe geometrije, sve postaje pokretno i ivahno obiljeje svih grkih vaza pria lav koji gleda antilope, posuda oinohoa i prikaz brodoloma6. arte orientalizzante (750./650. 550.) utjecaj Orijenta udovita, grifoni, sirene, pegazi, sfinge, hibridi, cvjetni motivi brojni lokalni stilovi najraniji stil u Korintu protokorintski stil (715. 660.) i korintski stil (7. 6. st.) protokorintska oinohoa (700.) prikaz brodova, riba, valovite linije, mree, kuke novo protokorintska vaza jedini prikaz hoplitskog bojnog reda korintska oinohoa i zdjela (625. 600.) zone ukraavanja, ivi i udovini likovi, ispunjeno crnom i purpurnom bojom s naknadnim urezivanjem bijelom bojom, naknadno urezane rozete u sve slobodne prostore, glava Gorgone; korintska piksida plastini dodaci

Razdoblja u atikom slikarstvu

razvoju atikog slikarstva doprinosi velika proizvodnja keramike roba za izvoz zbog vee prodaje panju posveuju vanjskom ukraavanjuposua, to unapreuje umjetniki domet, slobodniji izbor teme, traenje specifinog izraza u tumaenju umjetnikog sadraja, to je stvorilo uvjete ukupnom razvoju umjetnosti, to e se pokazati u periodu klasine umjetnosti

Crnofiguralno slikarstvo prva pojava u Korintu prikazuje razne figure seljake, mornare, graane, bogove dinamine scene na vazama unaprijeena tehnologija obrade vaza tanki zidovi vaze, bolje slikanje (crven, bijela, ljubiasta)

Atiki crnofiguralni stil geometrijski i orijentalni ukras metalno-sjajna boja na crvenkastoj podlozi, bijela boja za enska tijela, ljubiasta za ornamente motivi iz ivota, prirode, mitova prvi put se pojavljuju potpisi slikara i grnara slikar Klitija i grnar Ergotim stvorili Fransoa vazu pronaenu u Etruriji, ne u Ateni nastala oko 570. god. PNE svadba Peleja i Tetide 66 cm i 250 likova

Crvenofiguralni stil za vladavine Pizistrovaca 525. god. vaza premazana metalno sjajnim lakom likovi i ornamenti boje cigle

1. protoatiki period (7./6. st.) idejska starija faza po peini Idi dedalska mlaa faza dinos (posuda za mijeanje vina), Eubea kolosalne amfore mix utjecaja Egeja posude iz Mileta ivotinje, linije cvjetia i rozeta Euforbov tanjur scena iz Trojanskog rata i natpisi ''Menelaj i Hektor'' najranija pojava Horus oi Kamiros stil stil divlje koze Euforbov stil na tanjurima Fikellura stil trkai Kikladski stil prvi put prikaz prirode vonjak, gnijezdo, ptice, zmija posudice od fajanse s Rodosa2. arhajski period (700. 500.) pojava monumentalnog slikarstva umjetnici prelaze na kamen, mramor i broncu metope na Apolonovom hramu Perzej, Meduzina glava, 3 boice... Euritijev krater zadnji izdanci Korinta Zavjetne ploice rudara s Korinta Mali glineni oltari s Korinta slobodno izraavanje Skifos pehar za pijenje vina (tzv. crvenkapica) Anfas osobina arhajske umjetnosti oko anfasa glava u profilu Chigi (kii) vr sa irokim lijevkom