UNIVERZITET U TRAVNIKUPRAVNI FAKULTETKRIVINO PROCESNO PRAVO POSEBNI DIO-SKRIPTAOblici krivinog postupkaRedovni-koji se vodi protiv punoljetne osobe za koju postoji vjerovatnoa da je izvrila krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina ili dugotrajni zatvor.Sumarni-skraeni predstavlja postupak za izdavanje kaznenog naloga koji se vodi protiv punoljetnog izvrioca krivinog djela za koje je propisana novana kazna kao glavna kazna ili kaza zatvora do pet godina. Izdvaja se krivini postupak protiv fizike osobe i postupak protiv pravne osobe.

ZKP BiH normiraju posebne postupke u sluaju:-izricanja sudske opomene,-neuraunljivosti osumnjiene,odnosno optuene osobe, -izricanje mjera sigurnosti i oduzimanja imovinske koristi,-donoenje odluke o brisanju osude,-prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude,-pruanja meunarodne krivinopravne pomoi,-naknade tete, rehabilitacije i ostvarivanja drugih prava,-zbog neopravdane osude i neosnovanog liavanja slobode-te izdavanja potjernice i objave.

Stadiji krivinog postupka-vie stadija koji imaju zakonom propisan odreeni cilj; radnje koje se preduzimaju i odluke koje se donose.Redovni krivini postupak obuhvata:-istragu,-provoenje istrage,-prava i dunosti ovlatenih slubenih osoba,-sudska osiguravanja dokaza i-obustava i okonanje istrage.

Postupak optuivanja obuhvata:-podizanje optunice,-sudsku kontrolu optunice,-izjanjavanje o krivnji,-pregovaranje o krivnji,-prethodne prigovore i povlaenje optunice.

Konana odluka obuhvata:-da li je izvreno krivino djelo,-ko ga je izvrio,-da li je izvrilac krivino odgovoran i-da li se mogu primijeniti krivinopravne sankcije ili druge odredbe materijalnog krivinog prava.

Predistrani postupakTuilac je dominus litis,on istragom rukovodi i nadzire je, te upravlja aktivnosima ovlatenih sluenih osoba-lica u vezi sa pronalaenjem osumnjienog. O izvrenom krivinom djelu tuilac moe saznati i:-Neposredno putem sredstava javnog informisanja,-vlastitim opaanjem izvrenja krivinog djela i-putem glasa koji je dopro do njega(fama est).Tuilac nadzire nad radom ovlatenih slubenih osoba koji imaju odgovornost.Istraga se oznaava onda kada je stanje dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica, jer za optuivanje pred sudom ili za podizanje optunice osumnjiena osoba mora biti osnovano sumnjiva. U toku istrage se prikupljaju zakoniti dokazi za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na glavnom pretresu.

Prijavljivanje krivinog djelaMoe biti posredno i neposredno. O nesporednom prijavljivanju govori se onda kada se neposredno tuiocu prijavljuje krivino djelo, a kao posrednom u sluaju kada je krivino djelo prijavljeno drugom dravnom organu. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu se mora upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. O njoj se sastavlja zapisnik, a ako je saoptena telefom onda je to slubena zabiljeka.U prijavi se navode bitne injenice:-opis djela, vrijeme, mjesto i nain izvrenja, lini podaci o izvriocu itd.-kao i izvor njihovog saznanja (iskaz osumnjienog ili svjedoka).

Postupak tuioca nakon prijavljivanja krivinog djelaTuilac nije duan da po svom prijavljivanju poduzme inicijativu za krivino gonjenje, ali je obavezan da svako prijavljivanje ocijeni i donese odgovarajuu tuilaku odluku. Naredba o provoenju istrage sadri:-podatke o izvriocu krivinog djela,-opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela,-zakonski naziv krivinog djela,-okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage.Tuilac moe zahtijevati od ovlatenih osoba dostavljanje informacija.

Predistrani postupak i provoenje istrageTuilac moe preduzeti sve istrane radnje uskljuujui ispitivanje osumnjienog, sasluanje svjedoka i oteenog, vrenje uviaja i rekonstrukcije kao i preduzimanje posebnih mjera koje osiguravaju sigurnost svjedoka i informacija.U toku istrage tuilac i branilac imaju pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji idu u korist osumnjienog. Postupanje ovlatenih slubenih osoba moe biti prije donoenja naredbe o provoenju istrage.Osoba prema kojoj je preduzeta neka od mjera ima pravo da podnese pritubu tuiocu.Sudiji za prethodni postupak dostavljaji se u zakoniti dokazi radi obavjetavanja branioca. On odobrava naredbu za prinudno dovoenje svjedoka.

Obustava i okonanje, odnosno prekid istrage-tuilac e o ovome obavijestiti oteenog. Odluku donosi tuilac pod sljedeim uslovima:-djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo,-nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo,-djelo je obuhvaeno amnestijom,-zastarom ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje.Oteeni ima pravo u roku od 8 dana podnijeti pritubu uredu tuioca. Jednom pokrenuti krivini postupak mora se zavriti kao i istraga. Ako je kod osumnjienog nakon izvrenja krivinog djela nastupilo loe psihiko stanje, tuilac e rjeenjem prekinuti postupak i uputiti ga nadlenom organu.Ukoliko u toku prekida krivinog postupka nastupi zastara krivinog gonjenja, postupak se obustavlja naredbom tuioca.

PODIZANJE OPTUNICE-slui kao jamstvo (sigurnost) osumnjienoj osobi. Tuilac okonava istragu i podie optunicu, kad nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni izvrio odreeno krivino djelo.Optuni akt kojim se osigurava prijelaz u ovaj ii stadij krivinog postupka je optunica, koju nadleni tuilac predaje sudiji za prethodno sasluanje nadlenog suda.Obavezni dijelovi optunice su:-podaci o stvarno i mjesno nadlenom sudu,-ime i prezime osumnjienog sa linim podacima,-opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela,-vrijeme i mjesto izvrenja krivinog djela,-predmet na kojem je izvreno krivino djelo,-zakonski naziv krivinog djela,-prijedlog o dokazima koje treba izvesti,-oznaavanje spisa koje treba proitati na glavnom pretresu i -rezultat istrage.Prvobitna optunica se moe mijenjati na glavnom pretresu, tj.optunica nije konaan optuni akt.

Sudska kontrola optunice-ogleda se u odluivanju u optunici, koju vri sudija za prethodno sasluanje, odnosno u tome da li e je potvrditi ili odbiti sudija za prethodno sasluanje. On odluuje o takama. On moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u roku od 8 dana od dana prijema optunice.Optunica se mora razmotriti u svim svojim takama, koje se mogu potvrditi u cjelini ili djelimino. Dostavljajui potvrenu optunicu, sudija za prethodno sasluanje e obavijestiti optuenog da e u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice biti pozvan da se izjasni.

Izjanjavanje o krivnji-sredstvo odbrane optuenog i predstavlja princip jednakosti oruja stranaka u krivinom postupku. Ovom izjavom optueni izraava svoj stav prema osnovanosti predmeta optube.Ovim institutom nastoji se prije poetka glavnog pretresa utvrditi da li optueni optubu prihvata ili osporava. Ono slijedi nakon to sudija za prethodno sasluanje prouavajui optunicu i materijale koje mu je dostavio tuilac utvrdi postojanje osnovane sumnje. Ono to potvrdi to e biti osnov za izjanjavanje optuenog o krivnji.Roite na kojem se razmatra izjava o priznanju krivnje poinje utvrivanjem da li se do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno,svjesno i sa razumijevanjem.

Pregovaranje o krivnji-za ovaj oblik nagodbe izmeu suprotstavljenih strana karakteristino je da bitno doprinosi ubrzanju krivinog postupka.Zakonodavac ne postavlja nikakva ogranienja vezana za teinu krivinog djela ili zaprijeenu kaznu na ravnopravnoj osnovi.Osumnjieni(optueni) sa svojim braniocem i tuilac, meusobno pregovarajui o krivnji e pregovarati o vrsti i visini kazne, te o krivinopravnoj sankciji za osumnjienog.-ovi pregovori doprinose ubraznju krivinog postupka i njegovoj efikasnosti.Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava da li se do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem.

Prethodni pregovori-su pravno sredstvo,a ne pravni lijek,jer se ulau protiv optunog akta a ne protiv sudske odluke. Uz sudsko odluivanje o optunici kroz njeno potvrivanje to je dodatno procesno jamstvo za zatitu odreenih prava i sloboda optuene osobe.Sud je potvrujui optunicu zakljuio da je optueni osnovano sumnjiv da je izvrio krivino djelo, ali prethodnim pregovorima optueni ukazuje na odreene vrlo vane okolnosti koje treba raspraviti prije dostavljanja predmeta.Kada sudija za prethodno sasluanje prihvati prigovor, donosi rjeenje kojim se oglaava nenadlenim i upuuje predmet nadlenom sudu.

Spajanje i razdvajanje postupka-pretpostavka za donoenje odluke o spajanju postupka je postojanje subjektivnog,objektivnog ili mjeovitog koneksiteta. Sudija za prethodno sasluanje mora imati u vidu meusobnu povezanost krivinih djela, predloenog dokaznog materijala, pravima optuenog i zahtjevima potenog suenja.Protiv iste osobe potvrene, da je optueni priznao krivnju u pogledu krivinih djela koja mu se stavljaju na teret.

Povlaenje optunice-tuilac ima pravo povui optunicu pod odreenim zakonskim uslovima, koji se odreuju u zavisnosti od toga li da je optunica prola sudsku kontrolu ili ne. Do potvrivanja optunice tuilac moe povui optunicu bez prethodnog odobrenja sudije za prethodno sasluanje koji je potvrdio optunicu.U sluaju povlaenja optunice sud rjeenjem obustavlja krivini postupak. O toj obustavi odmah se obavjetavaju osumnjieni, odnosno optueni, branilac kao i oteeni.

GLAVNI PRETRES-kao trei stadij krivinog postupka ima znaaj glavnog i centralnog dijela krivinog postupka. Na glavnom pretresu raspravlja se o krivinopravnom zahtjevu,tj.trae se odgovori na pitanja koja su u vezi sa utvrivanjem krivinog djela i okolnostima pod kojim je izvreno.-glavni pretres je roiste na kojem se raspravlja o krivinopravnom zahtjevu sadranom u povtrenoj ili na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici.Iznose se:teza optube i odbrane, preduzimaju se dokazne radnje kako bi se dolo do dokaza koji su bitni za donoenje presude, utvruje se injenino stanje, a ako ne nastupe procesne smetnje, donosi presuda kojom sud meritorno raspravlja o predmetu optube.

Pretpostavka za odravanje glavnog pretresa-nakon unoenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, odnosno odbacivanja izjave o priznanju krive, ili nakon donoenja odluke o prethodnim prigovorima ako su uloeni, sudija za prethodno sasluanje e uputiti predmet sudiji, odnosno predsjedniku cijea u svrhu zakazivanja glavnog pretresa.-glavni pretres zakazuje sudija, odnosno predsjednik vijea naredbom odreujui vrijeme i mjesto njegovog odravanja.-prisustvo optuenog na glavnom pretresu je obavezno i zakon iskljuuje mogunost suenja u odsustvu.-nedolazak branioca na glavni pretres ima za posljedicu odlaganje glavnog pretresa.

Odlaganje i prekidanje glavnog pretresaRazlozi za odlaganje glavnog pretresa odnose se na:-pribavljanje novih dokaza,-nesposobnost optuenog da prisustvuje glavnom pretresu s obzirom na njegovo psihiko stanje-druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede.Uvijek kada se odlae glavni pretres odredit e se ako je to mogue i sat nastavka glavnog pretresa. Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti s izmijenjenim sastavom vijea ali poslije sasluanja stranaka.Do prekida glavnog pretresa dolazi zbog odmora, isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optube ili odbrane.

Rukovoenje glavnim pretresomOdnosi se na:-odravanje reda u sudnici i ouvanja dostojanstva suda,-naruavanje reda i procesne discipline,-filmskog ili televizijskog snimanja na glavnom pretresu,-odreivanje redoslijeda radnji glavnog pretresa,-svestranog pretresanja predmeta,-dodatnog ispitivanja,-zapisnika o glavnom pretresu,-prekida glavnog pretresa,-zavrnih rijei subjekata itd.

Tok glavnog pretresaRadnje prije glavnog pretresa se odnose na:-ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu,-utvrivanje uslova za odravanje glavnog pretresa,-utvrivanje identiteta uptuenog,-potvrivanje sastava vijea i nadlenosti suda,-davanje uputa svjedocima, vjetacima i oteenom,-pouke optuenom.Radnje poslije glavnog pretresa su:-itanje optunice i-uvodna izlaganja optube i odbrane.Zavretak dokaznog postupka nastupa nakon izvoenja svih zakonitih dokaza stranaka odnosno branioca i suda. Zavrne rijei predstavljaju vrlo vaan dio procesnih aktivnosti na glavnom pretresu.

Izmjena optube-znai promjene u injeninom opisu djela, s tim da izmeu ranije optunice i opisa djela u izmijenjenoj optunici postoji istovjetnost u osnovnim elementima, jer je odlueno da se optunica odnosi na istu osobu/lice i na isti dogaaj.Tuilac nema potrebe da mijenja optunicu ako se nije izmijenilo injenino stanje, ve samo njegovo pravno shvatanje o neizmijenjenim dokaznim injenicama.

PRESUDA-posljednja faza u prvostepenom postupku redovnog krivinog postupka. Ova faza zapoinje kad se zavri faza glavnog pretresa. Zakonski je utvrena i traje do dostavljanja izraene presude u pismenoj formi sa izvornog dokumenta-zapisnika sa glavnog pretresa.Aktivnost krivinog suda se sastoji od izricanja presude, objavljivanja, pismenoj izradi iste, dostavljanju presude i eventualnom ispravljanju odnosno tehnikom dotjerivanju presude.U prvom dijelu o presudi obraene su odredbe koje ukazuju na znaaj vrenja sudske funkcije i preduzimanja sudskog odluivanja.

Izricanje i objavljivanje presude-izrie se i objavljuje u ime BiH, moe ili u ime naroda ili dravne zajednice. Ovakav stav je posljedica razmiljanja o znaaju presude kao sudske odluke kojom se na autoritativan nain stvaraju posljedice nakon njenog donoenja.Presudom Suda se u ime BiH konkretna krivina stvar raspravlja i snagom autoriteta drave na utvreno injenino stanje primjenjuju norme materijalnog krivinog prava.ZKP BiH sadri posebne odredbe o postupku vijeanja i glasanja iji rezultat jeste donoenje ili izricanje presude. Odluka se saoptava usmenim objavljivanjem odmah nakon to je izreena.

Vezanost presude za optubu-presuda se moe odnositi samo na osobu koja je optuena i samo na djelo koje je predmet optube sadrane u potvrenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici. Presudom Sud raspravlja i odluuje o krivinopravnom zahtjevu drave koji je naveden u optunom aktu. Rije je o postojanju identiteta izmeu predmeta optube i predmeta presude. Razmatra se u odnosu na injeninu i pravnu osnovu.-tuilac optunim aktom odreuje krivini dogaaj injenino i pravno.-sud presudom moe obuhvatiti samo onu osobu koja je optuena-subjektivni identitet(eadem persona).-tuilac ne moe proiriti optunicu na drugu osobu niti na glavnom pretresu podii optunicu protiv te osobe.

Pojam,vrste i predmet presudePresudom treba odgovoriti na pitanja:-da li je izvreno krivino djelo,-ko je izvrio krivino djelo,-da li je izvrilac krivino odgovoran,-da li se na izvrioca krivinog djela mogu primijeniti krivinopravne sankcije.Prema sadraju,presude se dijele na:-meritorne-sutinske, -formalne-procesne.

Presuda kojom se optuba odbijaSud e izrei:-ako za presuenje Sud nije nadlean,-ako je Tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice,-ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja,-ako je optueni za isto djelo ve pravomono osuen,-ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe poduzeti zbog zastarjelosti.

Presuda kojom se optueni oslobaa optubeSud e izrei:-ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo,-ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog,-ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje.

Presuda kojom se optueni proglaava krivimSud e izrei:-za koje se krivino djelo optuenik oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela,-zakonski naziv krivinog djela i koje odredbe kojeg krivinog zakona,-kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama krivinog zakona oslobaa od kazne,-odluku o mjerama sigurnosti,-odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,-odluku o trokovima krivinog postupka.

Objavljivanje i sadraj presudePresuda mora sadravati:-uvod,-izreku ili dispozitiv,-obrazloenje i-pouka o pravnom lijeku.

Postupak po pravnom lijeku i subjekti-nastupa poslije okonanja prvostepenog krivinog postupka i donoenja prvostepene sudske odluke. Ovaj dio postupka je fakultativan, kada od aktivnosti subjekata ovlatenih na podnoenje pravnih lijekova zavisi da li e doi do postupka po pravnim lijekovima.Princip viestepenosti omoguava sudu da u jednoj krivinoj stvari moe da odluuje vie sudija u vie stepena, to stvara mogunost da se otklone eventualni stvarni i pravni nedostaci.Da bi neko bio subjekt pravnog lijeka, mora imati neposredni pravni interes za njegovu upotrebu.Argentum a contrario proizilazi da svaki subjekt albe moe pobijati presudu samo ako ona pogaa neki njegov neposredni pravni interes i u pravcu otklanjanja tete koju on trpi.

Pravni lijek tuioca-tuilac moe izjaviti albu kako na tetu, tako i u korist optuenog to proistie iz njegove ope dunosti da tokom krivinog postupka sa jednakom panjom istrauje i utvruje kako injenice koje terete optuenog tako i one koje mu idu u korist.Takoer se moe govoriti o pravnom lijeku koga podnosi optueni, oteeni, pravni lijek lica kome je oduzet predmet ili lica od kojeg je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom.

Dejstvo pravnog lijeka-ima devolutivno, suspenzivno i ekstenzivno dejstvo. Pravni lijekovi u krivinom postupku u BiH su uspostavljeni i kao jedinstveni i dvostrani.Devolutivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u tome to o ovom lijeku odluuje drugi organ a ne onaj koji je donio odluku. Suspenzivno dejstvo pravnog lijeka postoji ako sprijeava da odluka stupi na pravnu snagu a time i da se izvri.Podjela pravnih lijekova:-redovni i vanredni,-suspenzivni i nesuspenzivni,-devolutivni i nedevolutivni,-potpuni i nepotpuni.

Redovni pravni lijekoviPravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i druge zakonom ovlatene osobe pobijaju odluku donesenu u krivinom postupku s ciljem da se ona ukine ili preinai. Znaaj pravnih lijekova je u spreavanju pravnog dejstva nepravilnih i nezakonitih sudskih odluka, odnosno donoenje pravilnih i zakonitih sudskih odluka, to je cilj koji treba da se ostvari kada se zavri krivini postupak. KPP BiH poznaje slijedee pravne lijekove:-alba na prvostepenu presudu,-alba na drugostepenu presudu i-alba na rjeenje.

alba na prvostepenu presudu-je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek kojim subjekti pravnog lijeka trae od drugostepenog suda da zbog odreenih nedostataka u prvostepenoj presudi ili u prvostepenom postupku izreenu presudu potpuno ili djelomino ukine ili preinai.

Pravo na albu i rokProtiv presude donesene u prvom stepenu,moe se podnijeti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude. U sloenim stvarima-predmetima na zahtjev stranaka i branitelja. Sud moe produiti rok za albu najdue za 15 dana. Do odluke suda o navedenom zahtjevu ne tee rok za albu. Blagovremeno podnesena alba odlae izvrenje presude.

Subjekti albe-albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteeni. U korist optuenog albu mogu podnijeti zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug optuenog,roditelj ili dijete i usvojitelj odnosno usvojenik.-albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom.

Odricanje i odustajanje od albeOptueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Optueni se moe i prije toga odrei prava na albu ako se tuitelj odrekao prava na albu.-do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja, optueni moe odustati od ve podnesene albe. Tuitelj se moe odrei prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnoenje albe.

albeni osnoviPresuda se moe pobijati:-zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,-zbog povrede krivinog zakona,-zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,-zbog odluke o krivinopravnim sankcijama,-oduzimanju imovinske koristi,-trokovima krivinog postupka,-imovinskopravnom zahtjevu.

Bitne povrede odredaba krivinog postupkaPostoje:-ako je sud nepropisno sastavljen,-ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti,-ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost po zakonu obavezna,-ako je povrijeeno pravo na odbranu,-ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost,-ako je sud povrijedio propise krivinog postupka itd.

Povrede krivinog zakonaOdnose se na povrede zakona u smislu:-da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo,-da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primjenjen zakon koji se ne moe primijeniti,-da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu i -da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje-presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kada je sud neku odlunu injenicu utvrdio ili je nije utvrdio.Nepotupuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi zakoniti dokazi.

VANREDNI PRAVNI LIJEKPonavljanje krivinog postupka predviaju krivinoprocesni zakoni skoro svih evropskih zemalja, jer pojedine krivine stvari mogu biti pogreno pravosnano presuene. Zbog toga zakon omoguava ispravljanje sudskih greki u krivinom postupku u koje su i nastale, a ispravljanje se postie izmjenom pravosnanih sudskih odluka. Osnovna karakteristika ponavljanja postupka je postojanje novih injenica koje se mogu pojaviti u razliitim oblicima:novi dokazi, izvrenje krivinog djela od strane procesnih subjekata, nove injenice i sl.

Odluke po albiVijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputeno ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi provstepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i odrati pretres.O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom odlukom.

Ponavljanje postupkaZakon propisuje da se odluka prvostepenog i drugostepenog suda moe pobijati albom kao redovnim pravnim lijekom. Kada on bude izjavljen i po njemu bude donesena odluka, sudska odluka postaje pravosnana.Ponavljanje krivinog postupka predstavlja vraanje pravosnano zavrenog krivinog postupka u neku raniju fazu te ponovno voenje krivinog postupka od te faze nadalje.ZKP poznaje samo jedan vanredni pravni lijek koji se iskazuje pod posebnim zakonskim uslovima tako da se preispituje u posebnom postupku pobijana sudska odluka.

Nepravo ponavljanje krivinog postupka-predstavlja oblik ponavljanja postupka u okviru kojeg dolazi do promjene u pravosnanoj sudskoj odluci, ali bez ponavljanja postupka. Pravomona presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka. Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroija vrsta kazne, a kod istovresnih kazni sud koji je izrekao najveu kaznu.

Ponavljanje postupka zavrenog pravomonim rjeenjemAko je izvan sluajeva usljed kojih se postupak moe nastaviti, krivini postupak pravomono obustavljen prije poetka glavnog pretresa, na zahtjev tuitelja moe se dozvoliti ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog postupka.

Ponavljanje postupka u korist osuenog-ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi,-ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije,-ako se iznesu nove injenice ili dokazi koji nisu bili predstavljeni na glavnom pretresu,-ako je neka osoba ili vie njih za isto krivino djelo vie puta osuena,-ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo iznesu nove injenice ili podnesu novi zakoniti dokazi,-ako Ustavni ili Evropski sud utvrde da su u toku postupka krena ljudska prava.

Ponavljanje postupka na tetu optuenogKrivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog odustanka tuitelja od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i druge dunosti tuitelja.

Postupanje po zahtjevuO zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje Vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija. U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrijepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva.Ako zahtjev ne sadri ove podatke sud e pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni.

Postupak za izdavanje nalogaZakonski uslovi za provoenje ovog postupka su:-da je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina ili novana kao glavna kazna;-da tuilac raspolae sa dovoljno zakonitih dokaza;-da je tuilac u optunici zatraio od sudije pojedinca da izda kazneni nalog,-da je tuilac zatraio izricanje jedne ili vie od takstaivno navedenih krivinopravnih sankcija.Taksativne su novana kazna, uvjetna osuda, oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta.

Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Sudija pojedinac e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi:-da postoji osnov za spajanje postupka,-da se radi o krivinom djelo za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina,-ako je tuilac zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja nije doputena po zakonu.Kad se odbaci zahtjev za izdavanje naloga sa optunicom se postupa kao da je podnesena za potvrivanje. Tuilac ima pravo albe na rjeenje kojim se ne prihvata zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.

Sudija pojedinac moe prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog nalogaSudija pojedinac e:-utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog na branioca,-utvrditi da li je optueni razumio optunicu,-upoznati optuenog s zakonitim dokazima koje je prikupio tuilac,-pozvati optuenog da se izjasni o krivnji i-pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.Zakonom nije odreen rok u kojem treba optuenog obavijestiti o optunici i zahtjevu za izdavanje kaznenog naloga.Ako optueni izjavi da je kriv i prihvata krivinopravnu sankciju ili mjeru koju je predloio tuilac, sudija e prvo utvrditi krivnju a onda presudom izdati kazneni nalog u skladu sa optunicom.

Opomena kao mjera upozorenjaSudska opomena je jedna od dvije mjere upozorenja, koje se mogu izrei punoljetnom izvriocu za laka krivina djela. Moe se izrei i za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine. Sudska opomena se moe izrei i za krivina djela u sticaju. Krivino odgovornom izvriocu se mora uputiti upozorenje, ne mora se primijeniti kanjavanje i kad ono nije nuno radi krivinopravne zatite.

Specifinost odluke o izricanju sudske opomeneSudska opomena se izrie rjeenjem, na koje se primjenjuju odredbe o presudi kojom se optueni oglaava krivim. Rjeenje se objavljuje odmah po zavretku glavnog pretresa. Sastavni dijelov tog rjeenja su:-uvod,-izreka i-obrazloenje. Dozvoljena je i pouka o pravnom lijeku.O albi na rjeenje o sudskoj opomeni odluuje drugostepeni sud. Objavljivanje rjeenja o sudskoj opomeni je upozorenje optuenom da mu se za krivino djelo koje je uinio ne izrie kazna jer se oekuje da e i sudska opomena dovoljno uticati na njega.

Neposredne i posredne odgovornosti pravnih lica za krivina djela-opisuje se kao kriminalnopolitika nunost jer pravne osobe zauzimaju izuzetno vano mjesto u savremenim ekonomskim, politikim i socijalnim odnosima i relacijama. One mogu biti pogodan oblik za izvravanje krivinih djela, i to tekih to dovodi do promjene u odgovoru na pitanje da li pravne osobe trebaju krivino odgovarati.Krivino zakonodavstvo propisuje koja krivina djela moe izvriti fizika osoba. Krivina odgovornost pravne osobe ne iskljuuje krivinu odgovornost fizike osobe.

Tok i specifinosti postupka protiv pravnih i fizikih-rukovodnih osobaTuilac moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka kada okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno jer:-doprinos pravne osobe izvrenju krivinog djelabio neznatan,-pravna osoba nema imovine,-ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna,-ako je protiv nje zapoet steajni postupak ili kada je izvrilac krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe.Optuena pravna osoba moe imati samo jednog zastupnika iji identitet i ovlatenja za zastupanje sud mora svaki put utvrditi. Pravne osobe u sluaju njenog gaenja prije pravosnanosti sudske odluke odreuje sud.Prekid postupka u sluaju nastupanja duevne bolesti-kod osumnjienog-optuenog moe nastupiti takva duevna bolest zbog koje on nije sposoban uestvovati u postupku, odnosno kad je optueni krivino djelo izvrio u stanju uraunljivosti a duevna bolest je nastupila poslije izvrenja krivinog djela.Krivini sud utvruje da li je krivino djelo bilo izvreno i da li je izvrilac bio uraunljiv, a s druge strane odreeni dravni organi izriu mjere prisilne hospitalizacije u sluaju da krivini sud utvrdi da je osoba ostvarila zakonska obiljeja krivinog djela u neuraunljivom stanju.

Odluka suda na glavnom pretresu po tuioevom prijedloguSud donosi odluku na glavnom pretresu kako bi se izvoenjem dokaza utvrdilo da li je optueni u vrijeme izvrenja krivinog djela bio u stanju neuraunljivostu.-sud donosi presudu kojom se utvruje da je optueni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti te odluuje da predmet uputi organu nadlenom za pitanje socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka.Ako je krivino djelo izvreno pod odluujuim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih narko sredstava, zakonom je predvieno da se o toj mjeri ne moe odluivati bez nalaza i miljenja vjetaka.

Postupak prema maloljetnicimaU sistemu krivinog pravosua BiH maloljetni izvrioci krivinih djela se vode odvojeno od punoljetnih uinalac krivinih djela pri izvravanju institucionalnih mjera, kako bi se sprijeili negativni uticaji punoljetnih delikvenata. Maloljetni izvrioci krivinih djela se vode odvojeno od punoljetnih. Procesna pravila trebala bi osigurati proceduru u kojoj bi se:-zatitila prava maloljetnika kao procesnog subjekta,-odstranile negativne posljedice voenja postupka na linost maloljetne osobe-ostvarili ciljevi pomoi maloljetnika.Suenje maloljetniku se ogleda prije svega u traenju najpogodnijih mjera za njegovu pozitivnu socijalnu integraciju i resocijalizaciju.

Fenomenoloki i krivinopravni status maloljetnog izvrioca krivinog djela-maloljetniki kriminalitet postaje sve vie predmet prouavanja, a jednodimenzionalna, pravna shvatanja ovog fenomena, preuska su za njegovo volje razumijevanje. Osnovno za krivinopravni status maloljetnog izvrioca krivinog djela jeste njegova linost i s obzirom na stepen njegovog razvoja, uspostavlja se i odreeni sistem krivine odgovornosti.Postupak prema maloljetnicima u BiH je ostao i krivini i sudski s tim to su mnogi njegovi instituti prilagoeni osnovnom postulatu krivinog postupka prema maloljetnicima.Nove ideje i nauni stavovi imaju djelimino svoju potvrdu i u meunarodnim dokumentima nastalim u pretposljednjoj deceniji prolog vijeka. U ovim dokumentima razvija se koncept prava maloljetnika kao osnovnih ljudskih prava.

Meunarodni pravni izvoriMeunarodni izvori su:-Konvencija UN o pravima djeteta,-Standardna minimalna povelja UN za administraciju pravosudnog sistema,-Smjernice UN za prevenciju maloljetnike delikvencije,-pravila UN o zatiti maloljetnika lienih slobode,-Beke smjernice,-Tokijska pravila i MPGPP-Pekinka pravila.

Domae zakonodavstvoKrivini zakoni definiu krivino djelo kao protupravno djelo,koje je zakonom propisano kao krivino djelo ija obiljeja su propisana zakonom i za koje je propisana odreena sankcija.Zakonom su propisane odgojne preporuke koje primjenjuju ovlateni tuioc ili sudac za maloljetnike, prema maloljetnicima koji poine krivino djelo s propisanom novanom kaznom ili zatvorskom do 3 godine.Kao krivine sankcije maloljetnom poiniocu mogu se izrei odgojne mjere i odreene mjere sigurnosti. Odgojne mjere su disciplinske mjere upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike.

Nomo odredbe koje se primjenjuju u postupku sa maloljetnicimaPolazne osnove za primjenu specifinih nomo odredbi materijalnog i procesnog krivinog prava o maloljetnicima veu se uz uzrast, i to kako u vrijeme izvrenja krivinog djela tako i u vrijeme pokretanja i voenja postupka. Da bi se ove odredbe mogle primijeniti potrebno je:-da je osoba u vrijeme izvrenja krivinog djela maloljetna,-da u vrijeme suenja nije navrila 21.godinu.Ove odredbe se primjenjuju i u postupku prema mlaoj punoljetnoj osobi ako se do poetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne odgojna mjera u skladu sa odredbama KZ FbiH.

Prava i dunosti Suda-sudije za maloljetnike-sudija utvruje okolnosti potrebne za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, ispituje sredinu i prilike u kojima maloljetnik ivi te utvruje injenice koje se odnose na krivino djelo.-odreuje nain izvoenja pojedinih radnji drei se odredaba procesnog zakona u onoj mjeri koja osigurava prava maloljetnika na odbranu.-kada primi obrazloeni prijedlog tuioca sudija zakazuje roite ili glavni pretres.

Prava i dunosti Vijea za maloljetnike-odluuje o neslaganju tuioca i sudije za maloljetnike o pokretanju pripremnog postupka prema maloljetniku,-vri kontrolu neophodnosti pritvaranja maloljetnika i pod zakonskim uvjetima donosi odluku o pritvoru,-odluuje o neslaganju sudje za maloljetnike s prijedlogom tuioca,-odluuje o postupku po albi protiv presude i rjeenja sudije za maloljetnike.Voenje postupka prema maloljetniku predstavlja traenje odgovora na pitanja:-da li je izvreno krivino djelo,-ko ga je izvrio te-da li se na izvrioca mogu primijeniti krivinopravne sankcije.

Specifinosti procesuiranja maloljetnika-iz redovnog krivinog postupka zamijenjeni su pripremnim postupkom,a glavni pretres postupkom pred sudijom za maloljetnike, koji se odvija kako na roitu tako i na glavnom pretresu. Predvien je i postupak po pravnim lijekovima.-tuilac je duan, prije donoenja odluke, razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke u skladu sa krivinim zakonom.

Pripremni postupak-sudija za maloljetnike duan je prikupiti sve dokazne injenice i utvrditi sve okolnosti potrebne za ocjenu linosti maloljetnika.-kao specifinost ovog postupka istie se mogunost sudije za maloljetnike da nareuje mjere kojima se maloljetnik titi od negativnih vanjskih uticaja.Ako odlui da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike e odluiti da se postupak protiv maloljetnika na pokrene. Sudija sam odreuje nain izvoenja pojedinih radnji vodei rauna o pravima maloljetnika na odbranu, pravima oteenog i prikupljanju dokaza potrebnih za odluivanje.

Prvostepeni postupak pred sudijom za maloljetnikeU poreenju sa krivinim postupkom protiv punoljetne osobe, prvostepeni postupak pred ovim sudijom ima svoje specifinosti. To su tajnost, ograniena neposrednost u izvoenju zakonitih dokaza i ograniena kontradiktornost.Cilj propisa o prvostepenom postupku je zatita prava i interesa maloljetnika, pravilno rasvjetljavanje krivinog dogaaja i izricanje adekvatne krivinopravne sankcije.Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuioca pri odluivanju hoe li maloljetniku izrei kaznu ili e primijeniti odgojnu mjeru.Zakoni o krivinom postupku predviaju postupak za izmjenu odluke o izreenoj odgojnoj mjeri.

Postupak po pravnim lijekovima-alba na presudu,-alba na rjeenje,-ponavljanje krivinog postupka.Obuhvaeni su oni pravni lijekovi koje poznaje i postupak protiv punoljetnog izvrioca krivinog djela. Postupak po pravnim lijekovima ima izvjesne specifinosti u postupku prema maloljetnicima.Odredbe o ponavljanju krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom dosljedno se primjenjuju i na ponavljanje postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem i primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku.

Odgojne preporuke-su zamjena za pokretanje i voenje krivinog postupka i primjenjuju se izvan krivinog postupka. Ove alternativne mjere doprinose rastereenju krivinog pravosua. Odgojne preporuke prema maloljetnicima su:-lino izvinjenje oteenom,-naknada tete oteenom,-redovno pohaanje kole,-rad u korist humanitarne organizacije,-prihvatanje odgovarajueg zaposlenja,-smjetaj u drugu porodicu,-lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi i-posjeivanje odgojnih i drugih savjetovalita.Pri izboru odgojne preporuke moraju se uzeti u obzir interesi maloljetnika i oteenog.

Prekid postupka u sluaju nastupanja duevne bolesti-u toku krivinog postupka kod osumnjienog/optuenog moe nastupiti takva duevna bolest zbog koje on nije sposoban uestvovati u postupku. Prije donoenja rjeenja o prekidu postupka mora se narediti psihijatrijsko vjetaenje kako bi se utvrdilo da li postoji duevno oboljenje i da li ta bolest onemoguava uestvovanje osumnjienog/optuenog.-u sluaju neuraunljivosti osumnjieni/optueni koji se nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi nee biti puten na slobodu ve e sud na tuioev prijedlog donijeti rjeenje o privremenom zadravanju do najvie 30 dana od donoenja tog rjeenja.

Tendencije u okviru izmjena krivinog postupka prema maloljetnicima-idu vie u pravcu promjena klasine svrhe krivinog postupka, tako da se postupak vodi i radi zatite linosti maloljetnika i nj.prevaspitanja.-prva tendencija se manifestuje u nastojanju da postupak u sutini ostane vrsta sudskog postupka ali da se postepeno izgubi karakter krivino pravne procedure.-druga tendencija se svodi na eliminisanje elemenata krivinog i sudskog karaktera koji se primjenjuje prema maloljetnim delikventima tako da proceduru umjesto sudija vode odreene komisije.Kod nas se postupak prema maloljetnicima moe bez ikakvih teorijskih i praktinih dilema oznaiti znaenjima-atributima krivini i sudski.

Oduzimanje predmetaPredmeti se oduzimaju i onda kad krivini postupak nije zavren presudom kojom se optueni oglaava krivim ako to zahtijevaju interesi ope sigurnosti. Predmeti e biti oduzeti posebnom odlukom ako je sud u presudi kojom je optueni oglaen krivim propustio donijeti odluku o obaveznom oduzimanju predmeta.Odluka o oduzimanju predmeta je u formi rjeenja i donosi je sud.

Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom-utvruje se u krivinom postupku po slubenoj dunosti,-tuilac postupka je duan prikupljati dokaze i utvrditi okolnosti koje su od vanosti za utvrivanje imovinske koristi,-ako je oteeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povraaja predmeta pribavljenim krivinim djelom,-kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba na koju je ta korist prenesena bie pozvana na glavni pretres i-osoba na koju je imovinska korst prenesena kao i predstavnik pravne osobe.

Postupak za opozivanje uvjetne osudeOvaj postupak se pokree kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osueni:-ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom,-ne nadokani tetu ili-ne ispuni druge zakonom utvrene obaveze.Sud je obavezan zakazati sasluanje radi utvrivanja injenica na koje e pozvati tuioca, osuenog i oteenog.Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom, donije e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu ili ukinuti taj uvjet.

Osnovna obiljeja meunarodne krivinopravne pomoi i oblici-mala meunarodna krivinopravna pomo,-izvrenje strane krivine presude,-ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi,-izruenje/ekstradicija.Saradnja drava u krivinom pravosuu i krivinim predmetima odvija se na osnovu meunarodnih ugovora ili domaih zakonskih propisa.Odredbama meunarodnih ugovora predvieni su uvjeti i osnovi za izvoenje krivinoprocesnih radnji, odnosno za izruenje osumnjienih/optuenih/osuenih osoba.Radnje se preduzimaju prema pravilima postupka drave moliteljice. Vrijedi princip identiteta norme ili princip obostrane kanjivosti.

Izvrenje strane krivine presude-vrlo sloen oblik meunarodne krivinopravne pomoi. Sud nee postupiti prema molbi inostranog organa kojom se trai izvrenje krivine presude inostranog suda. Sud donosi presudu u vijeu sastavljenom od trojice sudija. U obrazloenju presude iznijet e razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja te sankcije.Mogue je da strani dravljanin kojeg je osudio domai sud ili osoba ovlatena ugovorom podnese molbu sudu da osueni izdrava kaznu u svojoj zemlji.

Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi i preuzimanje krivinog gonjenja od strane draveMogue je pod sljedeim uvjetima:-da je stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi izvrio krivino djelo na teritoriji BiH,-da se strana drava ne protivi ustupanju krivinih spisa radi krivinog gonjenja i suenja,-da se stranac ne izloi nepravednom postupku,-da se radi o krivinim djelima za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina i-da je oteeni dobio osiguranje za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva.Nadleno ministarstvo u BiH e zahtjev strane drave dostaviti sa spisima nadlenom tuiocu. O odluci kojom se odbija zahtjev obavijestiti e se diplomatskim putem strana drava.

Obiljeja izruenja i njegove karakteristike-jedan od najznaajnijih i najstarijih oblika meunarodne krivinopravne pomoi. Osnovni principi koji se odnose na izruenje su:-princip reciprociteta-zamoljena drava svoju pozitivni odluku o izruenju uvjetuje s identinom odlukom drave moliteljice,-princip identiteta norme-obostrane kanjivosti,-princip specijaliteta-drava moliteljica moe krivino goniti ili kazniti izruenu osobu,-princip ekstradibimosti-ekstradicija je mogua samo u pogledu onih krivinih djela koja su kao takva bila unaprijed odreena meunarodnim ugovorom ili unutranjim pravom.

Pretpostavke za izruenje prema ZKP BiH-da osoba ije se izruenje trai nije dravljanin BiH,-da osoba ne uiva pravo azila u BiH,-da djelo zbog kojeg se trai izruenje nije izvreno na teritoriji BiH,-da djelo za koje se trai izruenje nije politiko ili vojno krivino djelo,-da stranca ije se izruenje trai nije zbog istog djela domai sud ve osuivao,-da protiv stranca nije u BiH zbog istog djela pokrenut krivini postupka,-da je utvren identitet osobe ije se izruenje trai,-da se izruenje stranca ne trai radi krivinog gonjenja ili kanjavanje zbog njegove rase, spola itd.Postupak izruenja iz Bosne i Hercegovine i drugu dravu-pokree se na molbu strane drave. Molba se podnosi diplomatskim putem. Uz nju se moraju priloiti sredstva za utvrivanje istovjetnosti osumnjienog/optuenog. Nuni su i podaci kao opis djela, zakonski naziv krivinog djela, zakoniti dokazi za sumnju itd. -ako se utvrdi da molba nije potpuna, trait e se od nadlenog ministarstva BiH da o tome obavijesti stranu dravu i da nadleni organ drave koja trai izruenje te nedostatke otkloni.Ako molba za izruenje odgovara zakonskim zahtjevima, sudija za prethodni postupak izdat e naredbu da se stranac pritvori. On sasluava tuioca i branioca o razlozima za prihvatanje molbe za izruenje svoje miljenje e dostaviti vijeu od trojice sudija.

Postupak izruenja meunarodnim krivinim sudovimaU ZKP BiH posebno je odreeno pitanje izruenja sudovima:-Meunarodni sud za gonjenje osobe koje su odgovorne za teke povrede meunarodnog humanitarnog prava,-Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju,-Meunarodni krivini sud iji je statut prihvaen u julu 1998.i-Stalni Meunarodni krivini sud.

Naknada tete osobama neopravdano osuenim i neosnovano lienim slobode-osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima pravo na rehabilitaciju, na naknadu tete iz budetskih sredstava. Sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje kojim se ponitava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji.Naknade tete osobi koja je neopravdano osloboena ili neosnovano liena slobode predstavlja jedan od osnovnih prava i sloboda ovjeka.Ako je neka osoba konanom presudom osuena zbog krivinog djela i ako je kasnije njena osuda bila ukinuta ima pravo na naknadu tete, kao i osoba koja je pretrpjela kaznu kao posljedicu takve osude dobit e naknadu tete u skladu sa zakonom.

Pretpostavke za naknadu tete osobama neopravdano osuenim-ako je osobi pravosnano izreena krivinopravna sankcija,-ako je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnano obustavljen,-ako osoba nije lanim priznanjem namjerno prouzrokovala svoju osudu.Pravo na naknadu tete ne postoji:-ako je do obustave postupka dolo zato to je tuilac odustao od krivinog gonjenja,-ako je u ponovoljenom postupku presudob optuba odbijena zbog nenadlenosti suda.

Pravo na naknadu tete osobi koja je neosnovano liena slobode-osoba koja je bila u pritvoru, zbog neutvrenog ili nepotpuno utvrenog alibija,-osoba koja je izdravala kaznu liavanja slobode,-osoba koja je zbog pogreke neosnovano liena slobode-ne pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima to prouzrokovala.-osoba koja je u pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora,-osoba koja je liena slobode bez zakonskog osnova.

Postupak za naknadu tete osobama neopravdano osuenim i neosnovano lienim slobode-upravni postupak i -postupak pred parninim sudom.Upravni postupak se mora pokrenuti prije donoenja tube za naknadu tete. Oteeni se obraa zahtjevom Federalnom ministarstvu pravde radi sporazuma o postojanju tete. Obraanje je procesna pretpostavka i bez nje se ne moe raspravljati u parninom postupku. Nasljednici oteenog nasljeuju samo pravo oteene osobe na naknadu imovinske tete.

Postupak za rehabilitaciju osoba neopravdano osuenih i neosnovano lienih slobodeAko je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano liavanje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informisanja i time bio povrijeen ugled te osobe, sud e na njen zahtjev objaviti neopravdanost ranije osude.Poslije smrti osuene osobe, pravo na zahtjev pripada njenom branom,odnosno vanbranom drugu,djeci,roditeljima,brai i sestrama. Podnosi se sudu u roku od 6 mjeseci. Osobi kojoj je zbog neopravdane osude prestao radni odnos,priznaje se radni sta. Tu se uraunava i vrijeme nezaposlenosti.

Ostali meunarodno pravni ugovori koje je potpisala BiH kroz zakone,bilateralne i multilateralne sporazume i odluke-ugovori koje je potpisala SFRJ i preuzela BiH,-Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju krivinih djela protiv lica pod meunarodnom zatitom,-Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida,-Konvencija protiv torture i drugih sirovih,neljudskih ili poniavajuih kazni,-Meunarodna konvencija protiv uzimanja talaca,-enevska konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima itd.

Traenje adrese-ako se zna prebivalite ili boravite osumnjienog/optuenog kad je to po odredbama zakona neophodno, tuitelj e zatraiti od policijskih organa da ga potrae. Tuitelj i sud imaju mogunost da od policijskih organa trae pronalazak osumnjienog/optuenog u cilju pribavljanja adrese ili boravita.O poduzimanju mjera na utvrivanju prebivalita ili boravita, sud odnosno tuitelj nee donijeti naredbu ve e uputiti poziv.

Izdavanje potjernice-ima za cilj da se osigura prisustvo osumnjienog/optuenog ili osuenog kada se ne zna njihovo prebivalite ili boravite odnosno ako se te osobe nalaze u bjekstvu ili su nedostine organima krivinog gonjenja.Naredba suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima rad izvrenja. Ako se osoba nalazi u inozemstvu, moe se raspisati meunarodna potjernica.

Izdavanje objaveAko su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivinim djelom treba ih pronai. Policijski organi mogu objavljivati i fotografije leeva, nestalih osoba ili predmeta ako postoje osnovi sumnje da je do smrti tih osoba dolo usljed krivinog djela. Objavu raspisuje nadleni policijski organ.

Krivinopravni imunitetLinost diplomatskog agenta je neprikosnovena-on ne moe biti podvrgnut bilo kakvoj vrsti hapenja ili pritvora i uiva potpuni imunitet od krivinog sudstva drave kod koje je akreditovan. Krivini imunitet konzularnih funkcionera je ui, oni mogu biti pritvoreni i u sluaju tekih krivinih djela, duni su da se odazovu pozivu krivinog suda.

Graanskopravni imunitetDiplomatski afenti osloboeni su od graanskog sudstva drave kod koje su akreditovani. Izuzeci od sudskog imuniteta, kad e diplomatski agent biti podvrhnut sudskoj odgovornosti bez obzira na diplomatsko svojstvu su:-kad se drava koja ga je akreditovala odrekne njegovog sudskog imuniteta,-kad stupi u postupak ne pozivajui se na svoj sudski imunitet,-kad sam pokrene sudski postupak pred sudom drave u kojoj je akreditovan. Postojei sudski imunitet ne oslobaa diplomatskog agenta od sudstva drave koja ga je akreditovala, tako da se u njoj ne moe voditi bilo koji pravni postupak.

Nepovredivost prostorija misije-zgrade ili dijelovi zgrada u kojima je smjetena diplomatska misija, kao i okolno zemljite imaju imunitet od svakog izvrenja, jer se smatra da su te prostorije i zemljite neophodni za obavljanje funkcija misije. Prostorije misije, namjetaj i drugi predmeti ne mogu biti predmet nikakvog pretresa, revizije, zapljene ili mjere izvrenja.