Lovranski list br. 38

LOVR

ANSK

I LIS

T G

lasilo

Opć

ine

Lovr

an

Iz

dava

č: O

pćin

a Lo

vran

Ul.

m. T

ita 4

1, 5

1415

Lov

ran

Godi

na: X

stud

eni 2

015.

ISSN

184

5 -

9609 Broj 38

Udruge su morale uskladiti statute

Općina Lovran raspi-sala je Javni poziv za dostavu prijava za financij-ske potpore projektima u

društvenim djelatnostima za 2016. go-dinu namijenjen udrugama programski usmjerenima na rad u području razvoja društvenih djelatnosti. U Lovranu djeluju ukupno 32 udruge za čiji se rad iz op-ćinskog proračuna izdvaja 1.188.111,00 kn. Kako bi se Zakon o udrugama, čiji je cilj osigurati učinkovito djelovanje udru-ga te djelotvorno financiranje njihova rada, provodio na najbolji mogući način, 2013. iz lovranskog Odbora za gospo-darstvo izdvojen je kao zaseban Odbor za društvene djelatnosti Općinskog vije-ća Općine Lovran, na čijem je čelu naša sugovornica Sanja Škorić. Članovi odbora još su Ivana Skočilić, Romina Piutti-Sterija, Sanja Slavić i Andrea Gržević. Ovo je pr-vi put da je Općina uputila Javni poziv, čime je data mogućnost povećanja bro-ja udruga, s time da, moram to naglasi-ti, iznos kojim se one financiraju ostaje isti, neovisno koliko ih ima, rekla nam je Škorić, koja je u našem razgovoru navela Zakone, Pravilnik i Uredbu koje članovi udruga moraju poznavati i o koje se ne smiju oglušiti.

TRAŽE SE NOVI PODACIZa početak spomenula je Uredbu

o kriterijima, mjerilima i postupcma fi-nanciranja i ugovaranja programa i pro-jekata od interesa za opće dobro koje provode udruge koja je stupila na snagu u svibnju ove godine. Njome se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci za financiranje iz javnih izvora, donacije i sponzorstva. Vlada je omogućila tzv. prijelazno razdo-blje u trajanju od godinu dana, s obzi-rom da će od 2016. udruge ispunjavati izmijenjene obrasce u kojima se traže podatci koji ranijih godina nisu bili po-trebni. Uredbom je osiguran bolji uvid u finaciranje udruga na način da će se

provoditi sustavno praćenje, koordinacija i unapređivanje postupaka i načina financiranja programa i projeka-ta putem informacijskog sustava. Isti će sadržavati podatke o natječajima za fi-nanciranje, o korisnicima financiranja koji provode program/projekt, o voditeljima programa/projekta, trajanju, statusu, ak-tivnostima, rezultatima, nepravilnostima u provedbi itd.

Udruge su do 30. rujna imale vremena da svoje statute usuglase sa Zakonom o udrugama iz 2014. godine, na koji se Škorić pozvala na naše pitanje tko i pod kojim uvjetima može osnovati udrugu. Udrugu, naime, mogu osnovati najmanje tri osniva-ča, a u trenutku osnivanja najmanje jedan osnivač mora biti punoljetna i poslovno sposobna osobna. Pravnu osobnost udruga stječe upisom u Registar udruga RH, o če-mu treba posebno osvijestiti članove udru-ga. Koristim priliku uputiti naše udruge na Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stra-nih udruga u Republici Hrvatskoj te im na-glasiti da je uvjet za dobivanje sredstava iz

Piše: Kristina Staničić

proračuna upis u Registar, o čemu se mogu više informirati u Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija čiji su obveznici primjene. Znam, nastavila je Sanja Škorić, da se čini kako rad udruga podliježe ve-likom broju pravnih akata, međutim, mora nam biti jasno da voditi jednu udrugu i realizirati nje-ne planove i programe nije lagan posao. Želi li se samo ukazati na neki problem te iznaći rješe-nje istog naši mještani, kao i same udruge mogu se uključiti u građansku inicijativu. Građanske inicijative nisu regulirane zakonom, ne podliježu upisu u Registar, ali moraju se pridržavati Ustava i zakona RH.

ZAKON O VOLONTERSTVUVrlo je važno, nastavlja Škorić, voditi i

evidenciju te prilagati Ministarstvu socijalne politike i mladih izvještaje o volonterima i volonterskom radu udruge i u udruzi. Ovom

evidencijom dobivaju se bodovi potrebni za financiranje po natječajima ministarstava. Većina udruga, pa tako i naših u Lovranu promiču volonterizam i neprofitne su orga-nizacije. U vezi s tim, pozivam se na Zakon o volonterstvu iz 2007. godine.

Odbor za društvene djelatnosti Općinskog vijeća Općine Lovran, osim radom udruga, bavi se uopće društvenom djelatnošću u našem mjestu. U našem djelokrugu i sferi

interesa su i predškolski odgoj, osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kultura i dr. Kada govo-rimo o udrugama, sa svim našim udrugama čije mail adrese imamo, ostvarujemo redov-nu komunikaciju. Koristim priliku pozvati sve udruge koje to još nisu učinile, da nam dostave mail kontakt kako bi bile upoznate s radom Odbora, s novostima vezanima uz rad i finan-ciranje udruga na državnoj i lokalnoj razini, s natječajima i sl.

O va vrlo aktivna udruga je nevladina udruga koja se ba-vi osmišljavanjem i organiziranjem slobodnog vremena djece predškolske i školske dobi. Svoj rad temelji na Konvenciji UN-a o pravima djece, zadaćama iz odgoj-

nog i obrazovnog sustava Republike Hrvatske, Nacionalnoj strategiji za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine te željama i potrebama djece i roditelja.

Godine 2012. obilježilo se punih 60 godina rada s djecom i za djecu.Član je Saveza Društva “Naša djeca” Hrvatske unutar kojeg djeluju

95 osnovnih društva, te punopravni član Eurochild organizacije sa sje-

dištem u Bruxellesu i organizacije Child Rights Connect sa sjedištem u Ženevi. DND Opatija ima svoj ogranak u Lovranu.

CILJEVI DRUŠTVA “NAŠA DJECA” SU:• ostvarivanje prava djeteta i dječja participacija• organiziranje dječjih aktivnosti u slobodno vrijeme• pomoć roditeljima i djeci u razvoju i odgoju djeteta.Nit vodilja DND Opatija, pa tako i ogranka Lovran glasi: “Ljubav djeci prije svega”.Zalažu se za promicanje vrijednosti volonterskog rada od najranijih dana.

Društvo “Naša djeca” Opatija - ogranak Lovran

1. ZAJEDNICA TALIJANA

2. DND OPATIJA – OGRANAK LOVRAN

3. SAVEZ ANTIFAŠISTIČKIH BORACA

4. UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA

5. UDRUGA UMIROVLJENIKA LOVRAN

6. UDRUGA „LUNJO I MAZA“

7. UDRUGA U TURIZMU LOVRAN

8. LOVAČKO DRUŠTVO „KOBAC 1960“

9. KUD „LOVOR“ LOVRAN

10. UDRUGA „TORONJERA“

11. UDRUGA „OGNJIŠĆE“

12. UDRUGA NAŠ LOVRAN – LOVRANA NOSTRA

13. „IN BAMBO VERITAS“ LOVRAN

14. KATEDRA ČAKAVSKOGA SABORA

15. HNK „LOVRAN“

16. JK „ISTRA“

17. STRELJAČKI KLUB „KOBAC“

18. ŠRD „ZUBATAC“

19. TK „LOVRAN“

20. BK „LOVRAN“

21. BK „LIGANJ“

22. BK „LOVRANSKA DRAGA“

23. ŠŠK „GALEB“

24. ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA OPĆINE LOVRAN

25. PD „KNEZGRAD“ LOVRAN

26. PD „T.R.I.S.“ LOVRAN

27. BBK „MARUN“ LOVRAN

28. PUHAČKI ORKESTAR LOVRAN

29. UDRUGE U SOCIJALI

30. CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO OPATIJA

31. GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA

32. DVD LOVRAN

Zakon o udrugama: www.zakon.hr/z/64/Zakon-o-udrugama

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija: www.zakon.hr/z/746/Zakon-o-financijskom-poslovanju-i-ra%C4%8Dunovodstvu-neprofitnih-organizacija

Zakon o volonterstvu: www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj: www.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_4_76.html

Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcma financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro: www.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_26_546.html

Udruge u Lovranu

U ovom, specijalnom iz-danju Lovranskoga lista uz nekoliko riječi su spome-nute gotovo sve lovranske udruge, a onim najbrojnijim je pripalo i nešto više pro-stora. Ipak, s obzirom na ograničeni prostor, ali i ovu problematiku koja je živa i podložna promjenama, mo-guće je da je neka od udruga nenamjerno izostavljena, te nije ušla u list. Ukoliko se to dogodilo, slobodno nam se javite - uvrstit ćemo vas u jedno od idućih izdanja...

Sanja Škorić

2 3LOVRANSKI LIST br. 38 LOVRANSKI LIST br. 38

SPECIJALNO IZDANJE: UDRUGE U LOVRANU SPECIJALNO IZDANJE: UDRUGE U LOVRANU

N a inicijativu tadašnjih glazbenih zaljubljenika u Lovranu je 1912. godine osnovana Limena glaz-ba Lovran iz koje je izrastao da-

našnji Puhački orkestar. I tada je bio cilj da se promiče glazbena kultura i njeguje amateri-zam među svojim mještanima i mladima ovo-ga kraja. Tako se do danas nastavlja glazbena tradicija koja je u skladu s društvenim inte-resima. Orkestar, naime, omogućuje redovitu glazbenu aktivnost članstvu, obrazuje mlade u sviranju raznih instrumenata kroz interne tečajeve, njeguje se skladan ljudski odnos, omogućuje da članstvo sudjeluje na raznim javnim nastupima, susretima, festivalima i na-tjecanjima u zemlji i inozemstvu. Uz glazbe-nu kulturu prezentira se i tradicija Lovrana, a putem raznih kulturnih manifestacija razvija se i tijesna suradnja sa srodnim orkestrima iz zemlje i inozemstva. Povremeno se izdaju i vlastiti nosači zvuka radi prezentacije svoje kvalitete muziciranja.

Trenutačni broj članova u orkestru je 40, a u pripremi je dvadesetak mladih koji se kroz interni rad pripremaju da se pridruže sadašnjim članovima ili ih zamijeni po pre-stanku njihove aktivnosti u orkestru. Sjedište orkestra je u zgradi Društvenog doma, M. Tita 84 a prostorije svojom veličinom zado-voljavaju potrebe orkestra. Orkestar tijekom godine ima 50 do 60 javnih nastupa, a osim toga pojedinačno i zajedno kroz probe (dva puta tjedno) uvježbavaju glazbeni repertoar s kojim izlaze u javnost putem koncerata, mi-mohoda, proslava, ali i pogreba.

NAŠ SVIJET JE GLAZBAU 103 godine postojanja lovranski su glaz-

benici tiskali jednu samostalnu glazbenu kazetu i 3 CD na kojima se mogu naći skladbe do-maće i svjetske glazbene scene. S ponosom ističu lovranski glazbenici da već 23 godine za redom organiziraju i nastupaju na međuna-rodnom festivalu puhačkih orkestara pod na-zivom „Naš svijet je glazba“ koji se početkom svibnja održava u Lovranu i Opatiji. Uz njih na festivalu nastupaju i inozemni orkestri iz Italije, Slovenije, Njemačke, Mađarske i Austrije.

U jeku Domovinskog rata mnogi članovi bili su na ličkom ratištu pa su lovranski glaz-

Puhački orkestar Lovran Piše: Radovan Trinajstić

benici organizirali nastupe na bojišnici čime su pridonijeli boljem raspoloženju branitelja u tim teškim vremenima. Kao rezervni voj-ni orkestar u suradnji s nastavnim središtem Hrvatske vojske Muzil u Puli orkestar je su-djelovao na 35 prisega mladih ročnih vojni-ka te na vojnoj paradi HV u povodu Dana Republike 1992. godine na Jarunu.

Lovranski orkestar sudjelovao je na dr-žavnom natjecanju u Petrinji u A kategoriji i osvojio prvo mjesto za 1996/97. godinu. Na dva gostovanja, 1997. i 1998. godine, na Međunarodnom festivalu „Europarade“ u francuskom gradu Villefranche de Rouegue orkestar je osvojio Grand Prix za ukupni dojam. Istih godina zajedno sa opatijskim Mažori-timom glazbenici su nastupili na jed-nom od najvećih karnevala u svijetu u Nici. Godine 1998. orkestar ima uspješan nastup na Sinjskoj alki. U ožujku 2002. održan je koncert koji je uživo prenosio drugi program Hrvatskog radija, a 2004. godine sudjeluju na retrospektivnom koncertu festivala Melodije Istre i Kvarnera u povodu jubileja festiva-la da bi 2010. orkestar nastupio s Duškom i Silvanom Jeličić na istom festivalu. HRT je 2005. godine snimila dokumentarni film o orkestru koji je emitiran u 1. programu HRT.

UZ OLIVERA, SEVERINU I GIBONNIJA

Orkestar je svih ovih godina sudje-lovao i u snimanju nosača zvuka za na-še poznate estradne umjetnike: Olivera Dragojevića, Gibonija, Severine, Elia Piska i Jasmina Stavrosa. Nastupi lovranskih glaz-benika uveliko su pripomogli i spor tašima. Pratili su riječke nogometaše kroz kup uta-kmice i prvenstvo, vaterpolo i rukometne utakmice u Rijeci kao i teniske reprezen-tacije Hrvatske u Davis- kupu na susretu u Poreču. U lipnju 2009. godine članovi orkestra imali su čast svirati u Vatikanu na općoj audijenciji pape Benedikta XVI. na Trgu Svetog Petra. Lovranski puhači redoviti su sudionici tradicionalne „Trke na prstenac“ u Barbanu i tu su imali prili-ku susresti se s dosadašnjim visokim po-kroviteljima, predsjednicima RH Stipom Mesićem, Ivom Josipovićem i Kolindom Grabar Kitarović.

Predsjednik orkestra je Roberto Brubnjak, tajnica Zvijezdana Klobučar Filčić, a Upravni odbor čine: David Kurti, Romina Elioni, Marin Sirotnjak, Robert Masarić i Suzana Abram. Dirigent orkestra je Miodrag Kašić.

Sve informacije orkestra mo-gu se dobiti putem telefona 291 – 626 ili pronaći na web stranici: www.lovranskipuhaci.com.

Orkestar se prvenstveno fi-nancira sredstvima iz prora-čuna Općine Lovran i Grada Opatije, sredstvima Primorsko-goranske županije i povremeno Ministarstva kulture RH kao i do-bivenim sredstvima sa svojih na-stupa. Teškoće u radu predstavlja prezauzetost mladih članova ali i njihova nedovoljna strpljivost da kroz redovito vježbanje steknu potrebnu glazbenu naobrazbu, koja je neophodna uz postojeći prirodni talent. Fond sadašnjih instrumenata je vrlo star. Oni se, naime, brzo troše zbog brojnih na-stupa, a nabavka novih je skupa pa povremene donacije nisu dovoljne da umanje ovaj nedostatak.

Miodrag Kašić



Još davne 1948. godine u Lovranu je utemeljeno Kulturno-umjetničko društvo (KUD) „Lovor“ s os-novnim zadatkom osmišljavanja

i razvoja svih oblika kulturno-umjetničke djelatnosti. Na osnivačkoj skupštini, koja je održana 12. studenog, za svog prvog pred-sjednika izabran je dr. Ivan Marušić. Pored dr. Marušića osnivači KUD-a bili su još Bruno Abram, Radames Martinčić (administrativ-ni tajnik), Bogdan Sirotnjak (tehnički tajnik), Enco Tripar, Ivanka Pošćić, Stjepan Kuraja, Vida Štefan, Lucijan Maurel, Đino Peršić, Janko Petaros, Zora Zec, Zora Kršanac, dr. Ramiro Štanger, braća Stanko i Vinko Mihovilić te braća Ivan i Josip Modun. Kroz dugi niz godina postojanja ovo je društvo svojim djelovanjem kroz pjevački zbor i ra-zne sekcije kao što su tamburaška, harmo-nikaška, dramska, likovna, ritmička i čakavska

te muške klape „Nevera“ i „Lovor“ nastojali upotpuniti kulturno-zabavni život Lovrana i šire. Samostalno ili u suradnji s drugim slič-nim društvima organizirale su se uz glazbene nastupe i kazališne priredbe, zabavne večeri, dječje redute, izložbe te razne druge prired-be. Društvo je aktivno sudjelovalo i u orga-nizaciji „Marunade“ od samih početaka ove dugovječne lovranske manifestacije.

Od svih sekcija najaktivniji je bio i ostao pjevački zbor koji je sudjelovao na brojnim smotrama, festivalima i susretima zborova ne samo u Lovranu nego i diljem Hrvatske. Pjevački zbor KUD-a Lovor ponosan je i na svoje međunarodne aktivnosti kroz sudje-lovanje na smotrama i gostovanjima u Italiji, Njemačkoj i Mađarskoj. Suradnja sa zborom „Liederkranz“ iz Schwanewedea sa sjevera Njemačke datira iz davne 1987. godine ka-da je taj zbor boravio u hotelu „Marina“ u Mošćeničkoj Dragi. Od tada ova su dva zbo-ra izmijenila nekoliko posjeta tijekom kojih su

organizirali zajedničke koncerte, obilježavali važne jubileje te se uz pjesmu družili i izmje-njivali iskustva. Suradnju s Mađarima lovranski pjevački zbor ostvaruje sa XVII. Okrugom Grada Budimpešte, koji je pobratimljen s Općinom Lovran, tako da je 2009. i 2014. su-djelovao na njihovoj smotri zborova koja se održava za blagdan Duhova.

DANAS BROJI 25 ČLANOVALovranski pjevački zbor KUD-a „Lovor“

broji danas 25 članova koji se okuplja-ju i vježbaju u sjedištu društva u Lovranu, Šetalište M. Tita 84. Probe održavaju jedan do dva puta tjedno u ovisnosti o raspo-redu aktivnosti, nastupa i koncerata kojih godišnje „odrade“ između 15 i 20. Ove, 2015. godine, zbor je ubilježio 18 nastupa. Najznačajnija događanja na kojima nastupaju su božićni i uskrsni koncert u župnoj crkvi sv. Jurja u Lovranu te dva koncerta u sklopu manifestacije „Ljeto u Lovranu“. Zbor se ra-

do odaziva na sva općinska događanja kao što su Dan Općine Lovran, „Marunada“ te ostale svečanosti i obljetnice. Valja spome-nuti i čakavske večeri koje lovranski zbor or-ganizira sa svojim „Malim čakavčićima“, ča-kavskim pjesnicima ili u suradnji s Katedrom Čakavskoga sabora Lovran, sve sa željom očuvanja čakavske besede.

Vrata lovranskoga zbora uvijek su otvo-rena za suradnju stoga im se na nastupima povremeno pridružuju i gosti kao što su bili mandolinistička sekcija iz Zajednice Talijana iz Rijeke, zborovi i klape sa šireg liburnijskog po-dručja, zatim vrsna solistica sopranistica Vanja Valentin, a uvijek zapažen solistički nastup ima i član zbora – tenor Maksimilijan Pavić. Nastupi lovranskoga zbora, ma gdje se održavali, uvi-jek su zapaženi i dobro prihvaćeni od publike. Zbor je posebno ponosan na sudjelovanje na susretu zborova u Bremenu, a značajan uspjeh postigli su i na tradicionalnim susretima zbo-rova koji se održavaju u Poreču i u Ronjgima.

PREDSJEDNICA NADA ČEPARPredsjednica lovranskoga zbora KUD-a

„Lovor“ je Nada Čepar, dok funkciju taj-nice obnaša Ana Đakovac, a blagajnice Katica Stiglić. Upravni odbor čine članovi Maksimilijan Pavić, Ondina Drašćić, Dario Zović i Jovanka Havliček. Lovranski zbor ponosno će istaknuti da su dva njihova du-gogodišnja člana, nažalost pokojna, Bogdan Sirotnjak i Jelena Tesarik dobitnici nagrade Općine Lovran za životno djelo.

Lovranski zbor financira se sredstvima iz proračuna Općine Lovran, plaćenin nastu-pima od strane Turističke zajednice Općine Lovran kao što su božićni, uskrsni i ljetni kon-cert. Članovi zbora plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 60 kuna.

Umjetnički voditelj i dirigent zbora je od 2010. prof. Metod Sironić.

Kulturno djelovanje lovranskoga zbora temelji se na njegovanju i očuvanju glazbene baštine i čakavskoga izričaja kao i na popula-

rizaciji glazbe i zbornog pjevanja kao oblika ugodnog provođenja slobodnog vremena i druženja. Trenutno prisutni problem je pri-rodni odljev članstva stoga je velika želja lo-vranskoga zbora pomladiti svoje redove no-vim, mlađim članovima. Svi oni željni pjesme i dobrog društva dobrodošli su u lovranski zbor, koji je već 67 godina jedan od nositelja kulturno-zabavnog života u Lovranu.

Kulturno-umjetničko društvo “Lovor”

Piše: Silvana Stiglić

Nada Čepar



Po ugledu na slične udruge u Europi 7. studenog 2001. godine osno-vana je Udruga „Naš Lovran – Lovrana nostra“ s ciljem zaštite,

promidžbe i obnove kulturno-povijesne ba-štine, zatim organiziranjem stručnih skupova, predavanja i izložbi. Ukupno broji 45 članova od čega je 30 članova uključeno u rad sekcije „Lovranska lantina“. Cilj ove sekcije je zaštita i očuvanje tradicijske brodogradnje i pomor-stva u našem kraju.

Na početku rada udruge sjedište je bi-lo u prostoru tadašnje Turističke zajednice Općine Lovran, a danas je u prostoru ne-kadašnje brodograditeljske radionice koji je preuređen u lijep prostor.

Od značajnih uspjeha koje je udruga do danas ostvarila je sanacija i prijevod la-tinskog teksta na povijesnoj kamenoj plo-či na Trgu slobode na kojoj je evidentiran posjet saskog kralja Lovranu i obroncima Učke. Zaslugom Udruge uređen je grob dr. Albina Edera i postavljena spomen-ploča

na zgradi Općine Lovran u čast vizionaru čiji se rad smatra prvim počecima zdrav-stvenog turizma u Lovranu krajem 19. stoljeća. Zajedno s Puhačkim orkestrom Lovran, u povodu njihove stote obljetnice rada i postojanja, postavljeno je spomen-obilježje na zgradi gdje je ovaj orkestar osnovan, a djelovao je zajedno s društvom „Sokol“.

Udruga tijesno surađuje s Katedrama Čakavskoga sabora Lovran i Mošćenička Draga. U planu je da se u najskorije vrijeme na dostojan način obilježi djelovanje po-znatog slikara Klementa Crnčića i zaslužne Lovranke Mery Vidošić Curač, koja je svojim domoljubljem u dijaspori proglašena za že-nu SAD-a. Najveći uspjeh u svojoj aktivnosti „Lovranska lantina“ bilježi ove godine otvara-njem muzeja „Kuća lovranskog guca“ čime je inicijativom i velikim trudom Silvana Raffaellia otrgnut zaboravu vrijedan brodograditeljski eksponat, koji je niz godina u svojoj radio-nici izrađivao priznati brodograditelj Nino Gasparinic, a danas svojom postavom pod-sjeća na tradicijsku brodogradnju Lovrana.

Ova sekcija je od svog osnutka 2009. godine do sada sa svojim tradicijskim drvenim plovi-lima sudjelovala na 42 regate te na 14 mani-festacija, izložbi i smotrama diljem Jadrana te u Francuskoj i Italiji.

Prvi predsjednik Udruge bio je dr. Dušan Peršić, a danas je Silvano Raffaelli, dopredsjed-nik je Vojko Brubnjak, tajnica Suzana Anđelina Horvatinčić, a uz njih su članovi Upravnog odbora još i Ivica Grbac, Đuro Dekanović i Rene Dušević.

Za svoj rad Udruga dobiva sredstva iz proračuna Općine Lovran te povremeno na natječajima na koje se Udruga prijavljuje, a ras-pisuje ih Primorsko-goranska županije, pot-porom Turističke zajednice Općine Lovran, Ministarstva turizma Republike Hrvatske, a donator je bio i gospodin Riccardo Marussi iz Lovrana kao i brojni sponzori.

Rad članova se zasniva na volonterizmu, a financijska sredstva se uglavnom koriste za nabavku potrebnog materijala i opreme pri realizaciji određenih projekata. Osnovni ne-dostatak je adekvatan prostor u kojem bi se članstvo moglo zajednički okupljati te arhivi-rati vrijednu povijesnu baštinu.

Udruga je osnovana 5. studenog 2003. godine. Udruživanje osoba treće životne dobi provodi se radi skrbi, međusob-ne pomoći, odmora i rekreacije, informatičke edukacije i drugih potreba. U udruzi je do sada evidentirano oko 270

članova po čemu se ova udruga može tretirati kao jedna od najvećih na prostoru Lovrana i Lovranšćine. Sjedište udruge je u Društvenom domu u Ulici maršala Tita 84. Najveći problem je što je radni prostor premalen i nema mogućnosti zagrijavanja ionako neadekvatnog prosto-ra. Zbog toga se u zimskim mjesecima, kad su članovi bez većih obaveza, ne mogu organizirati zabavna druženja ili sastanci radi nekih dogovora. Ipak se mora spomenuti da su u svih proteklih dvanaest godina rada ove udruge ipak organizirana dežurstva svakog četvrtka i u tome su najveći doprinos dale Ana Poropat, Spomenka Micolini i Slavica Ribarić. Kako članovi sami uređuju ovaj prostor, uvijek je dobar odaziv članova i urednost prostorija je primjerena. Volonterizam i entuzijazam još uvijek nije napustio članove udruge iako su svi u zlatnim godinama.

AKTIVNI ČLANOVIU istom prostoru od 2011. godine kada je Erste banka udruzi

darovala tri rashodovana kompjutora u proljeće i na jesen organizira se mala škola učenja rada na kompjutoru za po dvije grupe članova. Stručnu pomoć pruža im Marin Đakovac i do sada je kroz ove te-čajeve na obostrano zadovoljstvo osposobljeno stotinjak članova. Uz financijsku pomoć Županije naknadno je kupljeno još jedno računalo i udruga se uključila u internet.

Predsjednica udruge je Anka Buterin, tajnik Milovan Ribarić, a Izvršni odbor pored njih čine još i Nikica Albaneže, Marin Đakovac, Vinka Vlašić, Viktor Petrišorević i Neda Dakić.

Udruga umirovljenika ima razgranatu djelatnost i njeni su članovi još uvijek veoma aktivni pa se u udruzi redovito prati materijalno i zdravstveno stanje članova, njihovo angažiranje u slobodnom vreme-nu, a organizira ju se i posjete bolesnim članovima te pružanje me-đusobne pomoći. Osobito je rado i na zadovoljstvo svih u Lovranu prihvaćena akcija podjele božićnih poklon-paketa osobama starijima od 85 godina.

U programu rada udruge uobičajeno je da se organiziraju tri su-sreta godišnje i to u povodu Dana županije, Dana starijih osoba 1. listopada te susret svih udruga županije na Platku ili u Golubinjaku.

BROJNI USPJEŠNI IZLETITijekom godine članovi udruge sudjeluju i u mnogim kulturnim

zbivanjima na području Lovrana (sponzorstvo i predstavljanje raznih knjiga), zatim organizirani odlazak na predstave u Riječko kazalište Ivana pl. Zajca ili na kino predstave u Tower u Rijeci, a trude se organi-zirati i posjet izložbama velikih majstora. Tako je zapažen posjet izložbi Picassa u Klovićevim dvorima u Zagrebu, zatim izložbi radova Vlahe Bukovca, Van Gohga, Mondriana, Slave Raškaj u Ozlju, Augustinčića u

Klanjecu pa čak i Sajmu cvijeća u Zagrebu...Ipak je udruga najviše poznata po brojnim uspješnim izletima

na koje veoma često polazi i do 80 članova, a izleti traju od jednog do pet dana. Vrijedno je spomenuti da su mnogi članovi prvi puta u svom životu posjetili Aqvariu u Puli, Golubinjak, Bajer jezero i Fužine, otok Hvar i Hektorovićevu kuću, Pakovo selo i Primošten, Šibenik i Dubrovnik, Klagenfurt, Plitvice, Brijune, Slapove Krke i Kopački rit, Hrvatsko zagorje, Varaždin, razgledali su skoro cijelu Slavoniju i skoro sve primorske otoke... Fotodokumentacija govori da su bili u Korčuli, na Mljetu i Braču, u Zadru, Makarskoj, Blatu, Splitu, Budimpešti... Da toga nije bilo mnogi članovi nikada ne bi vidjeli kako je lijepa naša domovina. Ali posjetili su i Vukovar, grad heroj, u kome su odali počast i položili cvijeće na prigodno spomen-obilježje na Ovčari. No, kad se već spominje što su sve upoznali članovi udruge dobro je spomenuti i i posjet Spomen domu Nikoli Tesli u Smiljanu, Muzeju Krapinskog čo-vjeka u Krapini, arboretum u Volškom potoku u Sloveniji i Zoološki vrt u Zagrebu. Na sva ova putovanja vodio ih je vozački tim Božo Palmić i Denis Salamon.

U sportskom dijelu članovi udruge uključuju se u više sportskih disciplina i prema svojim mogućnostima sudjeluju u njima primjerenim igrama. Tako su u šahu dva puta zauzeli 2. mjesto, jednom 3. mjesto, te više medalja na razini Županije. Zatim su osvojili 2. mjesto u stolnom tenisu, 3. mjesto u briškuli i trešeti, čime se ženska ekipa plasirala na 3. mjesto na razini Županije.

Piše: Radovan Trinajstić

Udruga umirovljenika Lovran

Članovi udruge aktivni su i u humanitarnom radu. A prijateljske odnose njeguju s mnogim udrugama širom Lijepe naše. Suradnja s Općinom Lovran i drugim udru-gama na razini Županije je dobra. Financijsku pomoć pruža im samo Općina Lovran, a povremeno i Primorsko-goranska županija. Sudjeluju u radu županijske skupštine Matice umirovljenika i u njenom Izvršnom odboru, a po-sebno se zalažu za smještaj potrebitih članova u Domove za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba.

Naš Lovran – Lovrana nostra

Piše: Cvjetana Miletić

Anka Buterin



Osnovana je 4. listopada 2008. go-dine. U prvom četverogodišnjem mandatu predsjednica Katedre bila je dr. sc. Sanja Simper, a od 26.

srpnja 2012. predsjednik je dr. sc. Igor Eterović, a Izvršni odbor čine: Igor Eterović, Ivana Eterović, Robert Doričić, Frane Babić, Zvijezdana Klobučar Filčić, Tomislav Miletić i Cvjetana Miletić. Katedra je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske, ima svoj Statut u skladu sa Zakonom o udrugama i godišnji program rada.

U dugoročnom planiranju temelj čine znanstveni skupovi neparnih godina i tiskanje zbornika parnih godina. Do sada su održana 4 znanstvena skupa (Stoljetna tradicija zdravstve-nog i kupališnog turizma u Lovranu; Lovranski Stari grad; Lovran u riječi, riječ u Lovranu i Od blagdana do sagdana), tiskana su tri Zbornika Lovranšćine i četvrti je u pripremi.

Uz znanstvenu aktivnost organiziraju se i književno-umjetničke večeri za dr. medDušana Peršića, Marinu Česen, Silvanu Milotić, Tatjanu Jedriško Pančelat, a članovi se po pozivu uklju-čuju i u priredbe KUD-a Lovor Lovran: Večer od jubavi, Buket ljubavi, Od jubavi po žensku, Pešćica jubavi... Organizirane su i izložbe likov-nih radova Sonje Saršon, Tončija Adulmara iz Mošćenica te izložba Neka nu me uci / Da me ne zaboraviš – foto zapisi iz Šušnjevice i

Žejana Roberta Doričića. Također se organi-ziraju popularno-znanstvena predavanja na čakavštini. Tako su predavanja održali Robert Doričić naslovljeno Žejane –bogatija spravna va zajike, kante i užancah, zatim dr.sc. Roberto Žigulić Kako nać i zapisat svoji koreni i Frane Babić Lovranske šterni i kortili.

Katedra je pokrenula, pored Zbornika, i dvije posebne književne edicije: Lovransku do-tu u kojoj je tiskana knjiga „“Lovran i Lovranci: judi, delo i užanci/Na raskršću dva mileni-ja“ i Liburnijski lapiš u kojoj su tiskane knjige: Kolajnica doc. dr. sc. Vjekoslave Jurdane, Se mo-je jubavi Branimira Alfonzija (u suizdavaštvu s Javnom vatrogasnom postrojbom Opatija), Nove lovranske paćuharije Milice Tuševljak i Merlići suncen naštikani Cvjetane Miletić.

Članovi Katedre redovito se uključuju i u lovranske svečanosti (Fešta od črešanj, Marunada) popularno-znanstvenim predava-njima (o marunima i šternama – Frane Babić, o oporukama – Igor Eterović).

Članovi Katedre aktivni su i na drugim znan-stvenim i stručnim skupovima, (Revalorizacija kulturno-povijesne baštine Lovrana – dr. med. Dušan Peršić, Ivo Mileusnić i Frane Babić, Medicinski elementi u Župnoj crkvi Sv. Jurja u Lovranu – Igor Eterović i Robert Doričić, Veliki rat: analiza demografskih kretanja na području župe Lovran i župe Mune te Odjeci španjolske gripe 1918./1919. na području triju liburnijskih župa

– Robert Doričić i Igor Eterović). Organizirane su i povremene trodnevne Kreativne radionice za djecu predškolskog i školskog uzrasta (Sanja Albaneže, Albano Vučetić, Frane Babić, Marina Matulja Mavrinac), provođena su jezična istra-živanja lovranskog idioma uz stručno vodstvo profesora (Gimnazija Opatija/ Sanja Simper i Mirjana Crnić Novosel), a Katedra je zajedno s Turističkom zajednicom Općine Lovran sudjelo-vala u projektu postavljanja informativnih ploča s QR kodovima u lovranskom Starom gradu i Lignju. Sve su aktivnosti zabilježene u dnevnom tisku i stručnim časopisima te radijskim i televi-zijskim emisijama, a kreirana je i stranica Katedre na društvenoj mreži Facebook (Robert Doričić).

Katedra nema svojih prostorija, a sve je neophodniji prostor za smještaj arhive i vla-stitih izdanja. Financijski joj pomaže Općina Lovran, povremeno Primorsko-goranska županija i vjerni lovranski sponzori. Godišnja članarina iznosi 30 kuna. Tajnica Katedre je Zvijezdana Klobučar Filčić, tel. 091 / 955-1983.

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Liburnije – UABA Liburnije – s podružnicama Lovran, Mošćenička Draga i

Matulji osnovana je i upisana u registar udru-ga Republike Hrvatske 2. srpnja 1997. godine kao sljedbenik SUBNOR-a općine Opatija. Osnovana je s ciljem dobrovoljnog okuplja-nje sudionika antifašističke narodnooslobodi-lačke borbe i antifašistički opredijeljenih gra-đana, bez obzira na spol, nacionalnu, vjersku, rasnu ili stranačku pripadnost radi:

- čuvanja, njegovanja i razvijanja ideja antifašizma i tradicija antifašističke narod-nooslobodilačke borbe,- suprotstavljanja svim oblicima fašizma i neofašizma, nacizma i neonacizma,- suprotstavljanja svim oblici-ma ugrožavanja ljudskih prava a posebno nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj ili spolnoj mr-žnji, netoleranciji i neravnopravnosti.

Podružnica Lovran ima 59 članova prosječ-

ne životne dobi 60 godina, teži uključivanju mla-đe populacije u svoje projekte i na tome radi. Pošto nemaju svoje prostorije za sastanke kori-ste prostor galerije Laurus ili općinske vijećnice.

Obilježavaju značajne događaje iz NOB-a kao što su : Dan oslobođenja Lovrana, Dan antifašista, Dan državnosti… Bore se pro-tiv oživljavanja raznih ekstremističkih ideja. Delegacije sudjeluju na komemoracijama i obilježavanju značajnih mjesta, osoba i do-gađaja iz NOB-a i Domovinskog rata. Vode brigu o spomeničkoj baštini te posjećuju čla-nove koji su nemoćni zbog godina ili bole-sti. Posebno su ponosni što su uz potporu Općine Lovran uspješno organizirali obilje-žavanje 70. godišnjice oslobođenja Lovrana i što su organizirali posjet učenika Osnovne škole Viktora Cara Emina memorijalnom centru Lipa pamti. Učenici su se vratili puni saznanja i dojmova te planiraju da posjet me-morijalnom centru Lipa pamti postane akcija koja će se provoditi svake godine. Djeca su naše bogatstvo i budućnost. Obaveza svih

nas a posebno antifašista je da ih usmjerava-mo putem tolerancije i humanosti te da im utisnemo povijesne vrijednosti njihovog kraja.

Predsjednik podružnice UABA – Lovran je Dean Galović, tajnica Željka Alajbeg.

Članovi predsjedništva su: Davor Kukuljan, Božidar Spasojević, Spomenka Miculinić i Dario Zović.

Aktivnosti udruge se financiraju iz pro-računa Općine Lovran i prikupljene člana-rine od članova podružnice Lovran.

Poteškoće podružnice su što nemaju prostoriju s utvrđenim terminima koju bi koristili za sastanke. Sastaju se u prostoru galerije Laurus ili u Općinskoj vijećnici pre-ma dogovoru.

Sljedeća poteškoća je što programi po-družnice nisu po sadržaju interesantni mla-dima. Traže način da motiviraju mlade da se kroz njima prihvatljive oblike rada uključe u organizirani rad na antifašističkim vrijed-nostima , a protiv svih vrsta diskriminacije. Nadaju se da će u tome uspjeti.


Katedra Čakavskoga sabora Lovran Udruga antifašističkih

boraca i antifašista Liburnije, podružnica Lovran

Piše: Silvana Milotić

Igor Eterović Dean Galović



Ova je udruga osnovana 1994. godine sa ciljem da okuplja, vodi brigu i pruža pomoć svim hr-vatskim braniteljima koji žive na

području Općine Lovran. Osobito se u po-četku osnivanja udruge osjećala jača potreba za pružanje i osiguravanje pravne pomoći u prvom redu braniteljima i obiteljima stradalih i poginulih branitelja.

Danas Udruga okuplja oko 110 članova od kojih je 60 sudionika Domovinskog ra-ta, o čemu postoji evidencija u pismohrani Udruge, a ostalo čine članovi obitelji poginu-lih branitelja, zatim stalni sponzori i donatori koji su ujedno i vjerni prijatelji Udruge.

Udruga ima sjedište u Društvenom do-mu. Predsjednik Udruge je Milan Mišo Škorić, tajnik je Boško Budaj, a članovi Upravnog od-bora, uz predsjednika i tajnika, su još i Fausto Abram, Ive Prša i Klaudio Kalokira. Predsjednik Nadzornog odbora je Miodrag Kašić, a pred-sjednik Suda časti Tomislav Miletić.

Kako je u Udruzi najveći broj članova umirovljenika, njihova se aktivnost sastoji pre-

težno od sudjelovanja u organizaciji raznih aktivnosti na razini općine te sudjelovanju u različitim humanitarnim akcijama i prigodnim manifestacijama. Prilikom općinskih manife-stacija (Karneval, Marunada, Festival trešanja) članovi Udruge su angažirani kao redari i voditelji, za Dan Općine Lovran organizato-ri su velike gastro-manifestacije kojom daju svoj doprinos u dočeku i prijemu gostiju i prijatelja grada Lovrana. Osobito je hvalevri-jedna akcija „Volim Lovran“ uoči ljetne turi-stičke sezone u kojoj su branitelji i začetnici, i organizatori, i sudionici. „Volim Lovran“ je izuzetno dobro prihvaćena akcija u kojoj se uređuje obalni dio grada, obala i podmorje u lovranskom akvatoriju, a u akciju se odazove i veći broj mještana. Udruga je, kažu branitelji, autonomna i uvijek spremna raditi za dobro-bit Lovrana i Lovranštine.

Za prigodne državne i crkvene blagdane ploži se cvijeće i zapale svijeće na određenim mjestima, a za obilježavanje Dana domovin-ske zahvalnosti, Dana pobjede, Dana brani-telja, za obljetnicu „Oluje“ i slične manifesta-cije u kojima se odaje priznanje braniteljima i počast poginulim braniteljima, okupi se velik

broj članova i tada se uz prigodan kultur-no-umjetnički program i Puhački orkestar Lovrana polože vijenci na spomen obilježje u Parku hrvatskih branitelja na Trgu slobode u Lovranu.

U programu rada planirana su i redovita druženja članova, kao i suradnja s udrugama susjednih gradova i općina na razini Liburnije.

Udrugu u radu financijski pomaže Općina Lovran i Turistička zajednica Općine Lovran, a odazovu se i vrijedni sponzori.

Za svoj dosadašnji rad Udruga je dobila niz priznanja, među kojima je i Godišnja na-grada Općine Lovran.


Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Lovran

Udruga građana „Ognjišće“ osnova-na je u travnju 2006. godine s ciljem očuvanja materijalne i nematerijal-ne kulturne baštine Lovranšćine.

Zahvaljujući entuzijazmu članova pokrenuto je nekoliko hvalevrijednih akcija od kojih svaka-ko valja izdvojiti i posebno istaknuti dvije: prvo - uređena su, obnovljena i stavljena u funkciju turizma dva stara zapuštena kalca u naseljima Liganj i Tuliševica. Kalci su prvo očišćeni od ra-slinja i otpada, zatim građevinski popravljeni i obilježeni prigodnim interpretacijskim pločama. Druga aktivnost bila je stvaranje zavičajne zbir-ke uporabnih predmeta i postav stalne izložbe u sklopu Društvenog doma Liganj. Pohvalno je što su sve izloške, kao što su stari alati, kućna poma-gala, posuđe, nošnja, fotografije i drugi kućanski predmeti sakupili i donirali članovi Udruge s pod-ručja Lovranšćine. Etnografska je izložba tijekom sezone, od lipnja do listopada, svake nedjelje otvorena za posjetitelje, domaće i strane goste, i svjedoči o nekadašnjem načinu življenja.

Udruga se tijekom godine uključi i u niz manifestacija koje priređuju Općina Lovran i Turistička zajednica Općine Lovran. Tako se Udruga uključuje u gastro-manifestacije „Dani šparuga“ i „Dani trešanja“ kada se brojnim po-sjetiteljima nude izvorna jela sa šparugama i au-tohtona sorta lovranskih trešanja „brtošinka“.

U organizaciji Udruge već nekoliko go-dina održava se i manji sajam cvijeća, voća-ka i povrća kako bi zainteresirani građani od Veprinca, Poljana, Dobreća, Lignja, Tuliševice i Lovranske Drage svoje okućnice obogatili s novim gredicama i nasadima ranih proljetnih sorti ili povrtnica ili cvijeća.

Udruga je izuzetno ponosna na jedinu gastro-manifestaciju gornjega kraja, a to je „Najbolje skuhana repa po domaći“. Radi se o kulinarskom natjecanju za blagdan Svetog Roka u Lignju, koja ima sve više poklonika i u koju je ove godine bilo uključeno čak 28 domaćica (31. ako govorimo o Rokovi – 16. 08. 2015. )

Svake godine u rujnu Udruga sudjeluje i na sve popularnijem Učkarskom sajmu na Poklonu, a koji priređuje Park prirode Učka. U listopadu se održava Marunada u Lignju, a za blagdan Sv. Martina ili Martinje prošle je godine bila priređena prva, a sada se priprema i druga degustacija vina napravljenih od grožđa koje dozrijeva na području Lovranšćine, točnije od potoka Banjina do potoka Cesara. Na Martinji u Lignju prošle su godine sudjelovala čak 34 do-maća proizvođača vina. Uz degustaciju vina odr-žano je i edukacijsko predavanje Agro-eno cen-tra Demetra „Alkoholna fermentacija i mane vina“. Manifestacija je bila izuzetno dobro po-sjećena pa je to dodatni poticaj za organiziranje novih druženja. Dobrom raspoloženje pridonio je i koncert Puhačkog orkestra Lovran. Prošle

godine Udruga se uključila i u svečano obilje-žavanje i 100-te obljetnice od izgradnje škole u Lignju i početka nastave na hrvatskom jeziku.

Udruga ima sjedište u Društvenom do-mu Liganj. Udruga ima 35 članova s tendenci-jom stalnog povećanja članstva s obzirom na njihove želje i invetivne aktivnosti, a članstvo je besplatno ili simbolično 10 kuna.

Tajnica je Azela Mandžo, a predsjednik Đino Martinčić, koji je i ovom prilikom istakao posebnu zahvalnost „svim suradnicima koji su svojim uključenjem prirodnih, tradicijskih i povi-jesno-kulturnih potencijala ovim projektima dali prepoznatljivost i originalnost“ pa se svima i zahvaljuje na ukazanom povjerenju i uspješnoj suradnji. Posebna zahvalnost pripada posjetite-ljima koji su prepoznali vrijednost ovih manife-stacija i svojim dolaskom podržali napore i želje ove male ali vrijedne Udruge, koja će iduće go-dine obilježiti i svoje prvo desetljeće rada.

Udruga građana “Ognjišće” Piše: Cvjetana Miletić

Milan Škorić Đino Martinčić



Osnovano je u nekad kultnoj gosti-onici „Liburnia“ u Starom gradu Lovranu davne 1923. godine na poticaj nekoliko tadašnjih zaljublje-

nika u maškare i ovaj običaj Lovrana. Od osnutka društvo je svojom aktivnošću u vrijeme karneva-la plijenilo simpatije i imalo podršku mještana jer su na duhovit, ponekad i na provokativan, način ismijavali događanje u svom okruženju.

Cilj i svrha osnivanja društva bio je rad

na očuvanju, popularizaciji i unapređenju tra-dicionalnih karnevalskih običaja kao i razvitak te unapređenje kulturno-umjetničkih, zabav-nih i znanstvenih programa koji su vezani uz tradiciju karnevala, običaja i jezika Lovrana. U svrhu ostvarenja tih ciljeva društvo i njegovi članovi svih godina pa i sada sudjeluju u pri-premi, organizaciji i provedbi karnevalskih pri-redbi i dječjih maskiranih zabava, u pripremi i organiziranju tematskih izložbi i znanstvenih skupova, u tiskanju publikacija te organiziranju tradicionalne karnevalske povorke u Lovranu.

VRIJEDNI ENTUZIJASTIDruštvo sada broji 38 članova, vrijednih

entuzijasta koji njeguju i čuvaju tradiciju kar-nevala prenijetu na njih od starijih članova, nerijetko i od članova svojih obitelji, budu-ći da je kod jednog dijela članstva karneval ukorijenjen kao obiteljska tradicija. Sjedište društva je u Društvenom domu, M. Tita 84., a prostor udovoljava sadašnje potrebe za rad.

Vrijeme karnevala počinje svake godine 17. siječnja i tada je članstvo najviše angažirano oko pripreme i provedbe karnevalskih događanja u Lovranu. Zbog obima posla s pripremama se mora uvijek početi znatno ranije. Prvo je sveča-no otvaranje karnevala i prigodan ceremonijal na lovranskom Trgu slobode kada se podiže maskota Pusta i karnevalska zastava i simbolično se predaje ključ grada u ruke maškara. Nastavlja se s organizacijom dječje maskirane zabave i plesa pod maskama za odrasle. Najzahtjevniji je svakako projekt održavanja velike karneval-ske povorke koja ima bogatu tradiciju i koja se uz sve teškoće provodi već više od četrdese-tak godina. Kvaliteta organizacije, angažiranost brojnih volontera, ne samo iz „Toronjere“ već i ostalih ljubitelja petog godišnjeg doba, pridoni-jeli su da se povorka smatra za jednu od najkva-

Pusno društvo “Toronjera” Piše: Radovan Trinajstić

litetnijih na Kvarneru o čemu svjedoče brojne pohvale sudionika upućene organizatoru. Te pohvale primoravaju karnevaliste Lovrana da ne posustaju u ovoj manifestaciji. Povorka je postala svojevrsni brand Lovrana i po kvaliteti maski, po broju i raznovrsnosti maski sudionika koji stižu iz naše i susjednih županija pa i iz ino-zemstva. Sve je to pomoglo da povorka maski u Lovranu postane najposjećenija priredba u vrijeme karnevala. Time je stavljena uz bok s riječkom karnevalskom povorkom.

NJEGOVANJE STARIH OBIČAJAČlanstvo na „pusnu nedeju“ tradicionalno

posjećuje domaćinstva Lovranšćine njegujući time stari običaj maškara. Na kraju se prire-đuje osuda i spaljivanje Pusta, simbola svih ne-podopština i nedaća učinjenih tijekom godine.

Zahvaljujući uspjehu u organiziranju kar-nevalskih događanja u Lovranu „Toronjera“ je 2001. godine inicirala primanje Lovrana

u Udrugu karnevalskih gradova Hrvatske u kojoj zajedno s pede-setak gradova diljem naše zemlje uspješno surađuje i provodi zacr-tani plan razvoja karnevala.

U povodu Dana Općine Lovran 2003. godine „Toronjera“ je u povodu 80. obljet-nice svog postojanja nagrađena godišnjom Nagradom Općine Lovran.

Predsjednik je Radovan Trinajstić, a čla-novi Upravnog odbora su: Oriana Klanjac, Mario Šorić, Dolores Žeko i Alvaro Farina. Financijska sredstva za svoj rad društvo osi-gurava putem proračuna Općine Lovran i povremene pomoći Turističke zajednice Općine Lovran ali i brojnih sponzora koji na razne načine pružaju pomoć.

Teškoće u radu vidljive su prvenstveno u padu interesa za karnevalska zbivanja među mla-dima. Volonterski rad članstva je sve zahtjevniji, a sadašnje članstvo je sve starije i sve teže udovo-ljava brojnim obavezama pa je pomoć mlađih i neophodna i korisna. Dok je mladost u prošlosti iščekivala karneval kao vrijeme za zabavu, danas im zabave i plesa ne nedostaje tijekom godine. Međutim, tradicija ovog kraja morala bi se nasta-viti a bez mladih je to nemoguće ostvariti.

U Lovranu od 2003. godi-ne postoji i Udruga »In bambo veritas«, nastala »iz ljubavi prema maškarama i dobroj za-bavi«. Članstvo uglavnom čine mlađi zaljubljenici u karneval, a brojnost varira i kreće se od 80 do 100 maskiranih sudio-nika. Predsjednik ove karne-valske udruge koja se ističe po svojim originalnim idejama i velikim alegorijskim vozilima je Željko Petričić.

In Bambo Veritas

Radovan Trinajstić



LDDŽ „Lunjo i Maza“ udruga je građana Liburnije i šire, osnovana 1996. godine kao ogranak najsta-rijeg društva za zaštitu životinja u

Primorsko- goranskoj županiji, odnosno ogra-nak društva za zaštitu životinja Rijeka. Nakon dvije godine aktivnosti u sklopu Riječke udru-ge osnovano je u prosincu 1998. Liburnijsko Društvo za dobrobit životinja „Lunjo i Maza“, kao samostalna udruga građana sa ciljem sprečavanja svakog zlostavljanja i napuštanja životinja (prvenstveno kućnih ljubimaca i ži-votinja za društvo) te sa ciljem osnivanja i izgradnje humanog skloništa za napuštene i nezbrinute životinje Liburnije, gradova i opći-na liburnijskog područja, te podizanjem opće svijesti i odgovornosti u odnosu prema živo-tinjama i kvalitete njihova suživota sa ljudima u urbanim sredinama Liburnije.

SKRB ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJEDruštvo broji evidentiranih 55 članova,

od kojih 12 stalnih aktivnih volontera koji svoje slobodno vrijeme nesebično poklanjaju društvenoj zajednici skrbeći se za napuštene i zlostavljane životinje, te na taj način daju svoj doprinos preventivnom suzbijanju kojekakvih epidemija i zoonoza čoiji su prenosnici naj-ćčešće bolesne i napuštene životinje.

Ured LDDŽ nalazi se u Opatiji na adresi Nazorova br. 2, a privremene prostorije u kojima se aktivisti brinu i postoperativno nje-guju sterilizirane i bolesne životinje nalaze se u staroj vojarni u Lovranu. Uz pismenu sugla-snost tadašnjih članova Poglavarstva općine

Lovran članovi LDDŽ su sami uz pomoć par-tnera iz zemalja EU i donacija domaćih podu-zeća i građana adaptirali i osposobili derutni prostor ex vojarne kako bi u njima mogli pri-vremeno njegovati i smještavati životinje do njihova udomljavanja u pogodne obitelji.

U najnužniju adaptaciju derutnih prostori-ja LDDŽ je uložilo 85.000 kuna, te navedene prostroije koristi od rujna 2009. godine, do trenutka dok ne dobiju obavijest i rok za izla-zak iz prostorija a radi adaptacije objekta stare vojarne u skladu s planovima Općine Lovran.

Tijekom 19 godina aktivnog rada udruga je udomila više od 2.000 napuštenuih životinja Liburnije, dok je kontinuiranim radom na pre-ventivi kastrirala više od 5.000 životinja. Ujedno aktivno i kontinuirano radi na edukaciji građan-stva i osobito mladeži koristeći se svim raspolo-živim sredstvima, od tiska, radionica do interneta.

Za sve svoje aktivnosti udruga posjeduje relevantnu dokumentaciju ( Ugovori o udo-mljavanju, spiskove udomljenih i steriliziranih životinja, medicinsku evidenciju , račune itd.). Od 2010. godine LDDŽ sastavlja redovne financijske izvještaje i kompletnu knjigovod-stvenu dokumentaciju te dostavlja Državnom uredu za reviziju i FINI.

POD PATRONATOM BRITANSKOG DRUŠTVA

LDDŽ „Lunjo i Maza“ od 2010. godine pridruženi je član međunarodne organizacije za zaštitu životinja OIPA iz Milana, kao i od samog početka pod „patronatom“ najstarije udruge za zaštitu životinja u svijetu: Britanskog kraljevskog društva za sprečavanje okrutnosti prema životinjama iz UK (Royal Society for

the prevention of the cruelity to the animals, United Kingdom) - RSPCA. Tako su osniva-či udruge već od samog početka djelovanja 1998. godine prisustvovali mnogim semina-rima održanim u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu a koje je organiziralo samo Ministarstvo u suradnji sa RSPCA i gdje je donesen i prvi Zakon o zaštiti životinja RH. Udruga aktivno surađuje sa srodnim velikim organizacijama u EU i u svijetu.

2011. godine LDDŽ „Lunjo i Maza“ je uz Osječku udrugu za zaštitu životinja nominira-na za nagradu „Ponos Hrvatske“.

LDDŽ je neprofitna udruga koja se fi-nancira iz donacija Grada Opatije, Općine Lovran i PGŽ u ukupnom iznosu 30.000 kuna, a ostatak sredstva ostvaruje kroz ra-zne akcije i donacije samih građana RH i EU. Prosječni godišnji troškovi aktivnosti udruge iznose cca 180.000 kuna godišnje.

Upravno izvršni odbor LDDŽ čine: Boris Uršić - predsjednik, Borian Frančić Rossini- do-predsjednik, Dolores Stanger - tajnica, Doris Rikel Cuculić - rizničar i knjigovođa, Doris Petričić - voditelj volontera na terenu, Tedy Filinich - zadužen za kontakte sa JLS i medijima.

Najveći problem sa kojim se susreće LDDŽ je nedostatak trajnog i registriranog Skloništa ili prihvatilišta za napuštene životi-nje za područje Liburnije, nedovoljna surad-nja od strane JLS Liburnije (sa ciljem što kva-litetnijeg rješavanja postojećih problema), a sve to prouzročilo je gubitak nekolicine mla-đih volontera i iznimno jakog sponzora iz EU koji je svoja sredstva i sponzorstvo usmjerio prema područjima na kojima su JLS već defi-nirale i osigurale teren za osnivanje Skloništa.

Liburnijsko društvo za dobrobit životinja „Lunjo i Maza“, Opatija-Lovran

Zajednica Talijana osnovana je 1993. godine. Ovo osnivanje ima dugo-ročno za cilj afirmiranje i promo-ciju talijanske nacionalne zajednice

i zadovoljavanje kulturnih, nacionalnih, eko-nomskih i društvenih interesa kroz promica-nje i razvitak nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta te talijanske zajednice općenito.

Zajednica Talijana u Lovranu broji 210 članova, koji na redovnim izborima bira-ju skupštinu od 9 članova, koju danas čine: Fausto Abram, Ljubica Bojanić Šverko, Alfio Contus, Suzana Abram, Alvaro Farina, Jerko Gudac, Edita Prodan, Ana Maria Tripar i Igor Prodan. Član Vijeća Unije Talijana, koja broji 52 talijanske zajednice u Republici Hrvatskoj i Sloveniji, je Suzana Abram. Predsjednik je Fausto Abram, a potpredsjednik Igor Prodan.

Tijekom godine održavaju se sportska natjecanja unutar Unije Talijana. Lovranski čla-novi su do sada imali zapažene rezultate kroz natjecanje u šahu, briškuli i trešete te boćanju. Uz sportska natjecanja treba istaknuti da su organizirali i brojne izložbe, koncerte i susre-te sa srodnim zajednicama, čime se promiču ljepote i znamenitosti lovranskog kraja.Treba reći da se svake godine organiziraju jednod-nevni i višednevni izleti, kako bi se upoznali prirodni krajolici Hrvatske i Italije. Tako su za-

dnjih godina posjećeni otoci Cres i Krk, gra-dovi Zadar, Nin, Lipik, Kutina te mnogi gradići Istre, a u Italiji Padova i Palmanova. Tijekom proljeća i jeseni u Društvenom domu već godinama se održavaju besplatni tečajevi talijanskog jezika za sve zainteresirane, kako za početnike, tako i za napredne. Tečajeve uspješno vodi prof. Ljubica Bojanić Šverko.

Svoj doprinos književnosti Zajednica Talijana Lovran dala je omogućivši prijevod na talijanski jezik knjigu o Lovranu „Lovranski spomenar“, „Memorie Lovranesi“, autora dr. med. Dušana Peršića.

Brojni izleti u našoj zemlji omogućili su lovranskoj zajednici da se poveže sa srodnim zajednicama u cilju razmjene iskustava u radu, međusobnom upoznavanju i druženju što je pridonijelo i razmjeni posjeta i dogovoru o zajedničkim projektima za iduće razdoblje.

Za svoj rad Zajednica Talijana većim di-jelom sredstva dobiva posredstvom Unije Talijana Rijeka, odnosno iz Ureda za ljudska prava nacionalnih manjina Republike Italije i za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Tu treba istaći i proračunska sredstva Općine Lovran koja pomažu u ostvarenju kultur-no-umjetničkih programa. Za neke pro-jekte zadnjih godina sredstva je dodijelila i Primorsko-goranska županija.

Danas Zajednica Talijana u Lovranu dje-luje u vrlo skučenom prostoru Društvenog

doma u kojem prostorne mogućnosti ne dozvoljavaju raznovrsne aktivnosti čime bi se udovoljilo afinitetima članstva. Uskoro se očekuje rješenje ovog problema kroz poče-tak radova na uređenju prostorija na novoj lokaciji, M. Tita 34 (zgrada restorana Rivijera). Prostor je znatno veći i polivalentan pa će omogućiti rad Zajednice s novim sadržajima i programima kroz koje će se razvijati i njego-vati talijanski jezik.

Svi zainteresirani sve aktivnosti u okvi-ru Zajednice Talijana Lovran mogu upoznati redovitim putem uz pomoć informativnog ormarića koji se nalazi u središtu Lovrana. Osobno se sve informacije mogu dobiti i u Društvenom domu svake srijede od 18 do 20 sati ili putem telefona 293 – 408.

Zajednica Talijana Piše: Radovan Trinajstić

Piše: Dolores Stanger

Fausto Abram

Boris Uršić



DVD Lovran su 1954. godine osnovali mještani Lovrana i Lovranšćine. Prvi predsjednik bio je Milan Kožul, potpred-

sjednik Josip Prelčić, zapovjednik Radovan Štefan, a njegov zamjenik Rikard Janiš. Ostali članovi su bili: Zdravko Simonič, Anton Brubnjak, Nikola Dobrec, Darko Kalčić, Hugo Gaukler, Vladimir Hamsa, Anton Gržin, Atilio Šumberac, Anđelo Matijašić, Emil Matej, Aldo Negrić, Pero Pavković, Ćiro Perović, Edvino Rosović, Mario Tonon, Anton Popeškić, Eugen Popeškić i Franjo Blečić.

Odlukom bivše Općine Opatija u više navrata Društvu je dodjeljivan prostor koji nije bio adekvatan za vatrogasnu djelatnost, a sedamdesetih godina Društvo useljava u današnji prostor kojeg su vrijedni članovi DVD-a uredili i izgradili nekoliko garaža, učio-nicu te sanitarni čvor. Ispred vatrogasnog do-ma uređeno je i asfaltirano novo parkiralište, a svi radovi izvedeni su dobrovoljnim radom i financirani velikim dijelom sredstvima samog DVD-a. Od tih godina do devedesetih godi-na prošlog stoljeća u DVD-u Lovran bilo je

zaposleno nekoliko vatrogasaca u servisu va-trogasnih aparata koji su ostvarenu dobit ula-gali u uređenje vatrogasnog doma i nabavku potrebne vatrogasne opreme. Devedesetih godina zbog otežanih uvjeta rada servis va-trogasnih aparata se privatizirao i opstao sve do danas.

PRVI TRAGOVI IZ 1892. GODINEPovijest oduvijek obiluje požarima i od

njih su stradali mnogi mukom izgrađeni do-movi, gospodarski objekti i ostale građevine, pa je veoma zanimljivo da je u Lovranu i pri-je 1954. godine djelovala vatrogasna služba. Prvi pisani tragovi postoje u dokumentaciji iz 1892. godine kada je tadašnja Općina Lovran oformila stalnu vatrogasnu stražu i dodijeli-la im vatrogasno spremište za pohranu va-trogasne opreme. Formirano je vatrogasno odjeljenje a skromna vatrogasna oprema obogatila se zaprežnim kolima, ručnom sisalj-kom i pumpom. Tijekom godina vatrogasna aktivnost u Općini Lovran nije bila kontinu-irana, pa je 1953. pokrenuta je inicijativa da se osnuje dobrovoljno vatrogasno društvo. Tako je 25. siječnja 1954. u Lovranu održana osnivačka skupština koju su sačinjavali gore

navedeni članovi. Prva vatrogasna oprema donirana je od Opatijske vatrogasne opera-tive, a Općina Opatija dodijelila je jedno ma-lo spremište koje se nalazilo na današnjem mjestu benzinske pumpe. Već krajem 1954. godine Društvo je brojilo 26 operativaca.

Protekom godina u DVD-u je prosječno bilo oko 40 aktivnih članova. Posebno treba istaknuti svih tih godina rad s djecom i mla-deži, a učlanjeno je bilo i više ženskih članova. Prosječno između 30 i 40 članova mladih koji su bili organizirani po odjeljenjima, a posto-jalo je i jedno žensko sanitetsko odjeljenje.

DOBRA KADROVSKA POLITIKADVD Lovran je tada i sada vrlo aktivan,

ne samo po pitanju protupožarne zaštite, već i prilikom održavanja raznih općinskih manife-stacija. U nekada popularnim Jadranskim igra-ma osvojen je vatrogasni kombi. Potrebno je sjetiti se i bivših predsjednika DVD-a čiji je doprinos bio izuzetan. To su: Milan Kožul, Albin Semen, Vojko Kršanac, Ivan Kočet te članova Novaka Vlahovića, Franju Ferlindeša, Ivicu Ferlindeša, Miroslava Petkovića, Valtera Doričića, Luku Vržinu, Mladena Gašparinića ali i mnoge druge.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovran Piše: Cvjetana Miletić Početkom devedesetih osjetno se sma-

njila aktivnost Društva. Ostalo je nekoli-ko operativaca bez adekvatne vatrogasne opreme i vatrogasnih vozila. Dolaskom no-vog rukovodstva na čelu s predsjednikom Edvardom Primožićem prišlo se omasovlje-nju Društva i nabavci Zakonom propisane vatrogasne opreme. Danas Društvo broji 49 članova i od toga: počasni vatrogasni časnik (1), viši vatrogasni časnik I. klase (1), viši vatro-gasni časnik (5), vatrogasni časnik I.klase (1), vatrogasni časnik (8), dočasnik (6), vatrogasac I.klase (10), vatrogasac (10) i ostali (7).

Predsjednik DVD Lovran je Edvard Primožić.

DVD Lovran već godinama vodi dobru kadrovsku politiku zajedno sa PVZ Liburnijom te svake godine školuje 1 do 2 člana za profesi-onalnog vatrogasca ili vatrogasnog tehničara. S koro svi članovi koje su školovani zaposlili su se kao profesionalni vatrogasci u raznim firmama ili Javnim vatrogasnim postrojbama, a operativni članovi, osim usavršavanja i stjecanja zvanja, os-posobljeni su i za gašenje požara i za tehničke intervencije jer je svaki operativni član DVD-a obavezan godišnje polaziti nastavu i praktične vježbe u skladu s važećim Pravilnikom.

VREMENSKE NEPOGODEPosljednjih godina učestale su interven-

cije kod elementarnih i vremenskih nepogo-da kao što je orkanska bura, led u Gorskom kotaru, poplave i slično gdje su i lovranski vatrogasci dali svoj doprinos u otklanjanju nastalih šteta. Svi članovi na usluzi u i građa-nima Lovrana i udrugama kod organizacija raznih manifestacija od značaja za Općinu Lovran. Društvo je poznato i po pitanju lo-gistike kada se organiziraju razna vatrogasna natjecanja ili druženja.

Opremanje operativnih vatrogasaca i nabavke Zakonom propisane vatrogasne opreme i vozila u DVD-u Lovran obavlja se kontinuirano više od 10 godina pa da-nas DVD Lovran ima autocisternu, vozilo za gašenje požara otvorenog tipa te za-povjedno vozilo. Dio vatrogasne opreme i zapovjedno vatrogasno vozilo Mazda PIK AP koja je isto tako opremljena visoko-tlačnom pumpom i ostalom interventnom opremom, DVD Lovran je nabavilo vlasti-tim sredstvima baveći se gospodarskom djelatnošću – prijevozom vode za kućan-stva, vatrogasnim dežurstvima, pranjem ulica i sl.

Od većih aktivnosti Društva vrijed-no je istaknuti Plan operativne provedbe Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara koju je društvo provodilo dugi niz godina, a već nekoli-ko godina ta se aktivnost organizira pre-ko PVZ Liburnije, koja je osnovana 2000. godine u skladu sa Zakonom o vatro-gastvu. Sada PVZ Liburnija objedinjava i usklađuje djelatnost vatrogasnih društava i JVP Opatija na području cijele Liburnije. Objedinjavanjem sredstava i planskom na-bavom vatrogasne opreme i vozila za po-trebe članica kvalitetnije se opremaju sva Društva pa tako i DVD Lovran. Osim do-bre suradnje između DVD-a na području PVZ Liburnije, posebno je dobra suradnja s JVP Opatija i VZ PGŽ.

Edvard Primožić



Streljački klub „Kobac“ Lovran osno-van je početkom 1984. godine, a inicijativa za osnivanje potekla je od članova Lovačkog društva „Kobac

1960“ Lovran. Okosnicu članstva činili su en-tuzijasti i ljubitelji streljačkog sporta lovačkog društva čijom su pomoći uredili streljanu za zračno oružje koje je imalo 6 streljačkih mje-sta što je bilo dovoljno za redovnu aktivnost Kluba te za organizaciju škole streljaštva i lo-kalna streljačka natjecanja.

Prvi predsjednik nakon osnutka bio je Toni Fućak, član Lovačkog društva, tajnik i tre-ner bio je Edi Primožić, a kasniji predsjednici su bili Stanko Iskra i Franjo Perak.

Odmah na početku aktivnosti kluba svake godine, do polovice devedesetih, u školu stre-ljaštva upisivalo se između 30 i 40 polaznika iz Osnovne škole Viktora Cara Emina u Lovranu.

Voditelj škole streljaštva i rad sa svim strijelcima vodio je Edvard Primožić koji je stekao status Instruktora u streljaštvu poha-đajući tečaj za trenere i instruktore streljaš-tva organiziran od strane Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. U njegovom radu sa strijelcima pomagali su Ratko Vidulin te njegov brat Ferdi Vidulin. Ubrzo nakon osnutka Streljački klub „Kobac“ ustrojio je streljačke ekipe u svim mladim kategorijama od kadeta i kadetkinja te juniora i juniorki ko-ji su godinama bili u vrhu jakog županijskog streljaštva i to u kategorijama nacionalni pro-gram – zračna puška, te nacionalni program – mali kalibar.

Na županijskim natjecanjima svake godine su se postizale ekipne i pojedinač-ne norme za nacionalna natjecanja kako u bivšoj državi tako i kasnije u Republici Hrvatskoj. Seniorske ekipe su se također isticale na lokalnim i regionalnim natjecanji-

ma, a pojedini članovi svake su godine ispu-njavali norme za sudjelovanje na državnim natjecanjima.

U drugoj polovici devedesetih godina, zbog spriječenosti Primožića, rad s mladi-ma nastavio je Stanko Iskra, a nakon njega trenersku dužnost 2013. godine preuzeo je Marko Kršanac, koji je bez obzira na nedo-stajuću streljačku opremu i oružje, uspio da ponovno oživi rad s mladima i postižu se na razini županije dobri streljački rezultati.

Zapaženi uspjesi postignuti su zahvalju-jući Marku Kršancu u školskim športskim natjecanjima na razini osnovnih i srednjih škola. Tu posebno treba istaknuti suradnju sa Osnovnom školom Viktora Cara Emina i Đačkim domom u Lovranu s kojima surađu-jemo već više godina.

Ove godine članovi Streljačkog kluba „Kobac“ bili su prvi u Primorsko-goranskoj žu-paniji, koju su i predstavljali na saveznom nivou.

Streljački klub “Kobac” Lovran

Lovačko društvo „Kobac 1960“ Lovran osnovano je 19.12.1959. godine na inicijativu tadašnjih čla-nova lovačkog društva „Opatija“

iz Opatije koji su gravitirali Lovranu i Mošćeničkoj Dragi. Na sastanku održanom u vijećnici Mjesne zajednice Lovran zaključeno je da se osnuju novo lovačko društvo sa sjedi-štem u Lovranu. Tada je zatražena i pismena dozvola od Kotarskog lovačkog saveza Rijeka za odcjepljenje od matičnog lovačkog društva i formiranje novog lovišta kako bi se mogla voditi kvalitetnija briga o lovištu, uzgoju i za-štiti divljači jer je postojeće društvo „Opatija“ postalo preveliko, kako po broju članstva, tako i po veličini lovišta. Iako se 17.01.1960. godine na Upravnom odboru Saveza lovačkih društava kotara Rijeka predstavnik Lovačkog društva „Opatija“ usprotivio cijepanju društva, prevagnulo je izvješće Komisije za bonitiranje lovišta koja je zaključila da „novoformirano lo-vište broj 1.

treba imati po kapacitetu 100 koma-da srneće divljači i 800 komada zečeva, te oko 400 komada kamenjarke.“ Tako bi lovi-šte broj 2. koje bi koristilo Lovačko društvo „Opatija“ imalo 180 komada srneće divljači i 1150 komada zečeva pa prema tome ako se iz LD „Opatija“ izdvoji dio društva u zasebnu cjelinu nitko neće biti oštećen.

Tako je 13. kolovoza 1960. godine Josip Miščenić mlađi izvjestio osnivačku skupšti-nu Lovačkog društva „Kobac“ Lovran koja je zasjedala s radnim predsjedništvom u sastavu: Jure Jakovašić, predsjednik, a Josip Miščenić mlađi, Rikard Salković i Anton Tomišić, članovi.

BILO JE TO PRED 55 GODINAU prvi Upravni odbor novoosnovanog

lovačkog društva prije 55 godina izabrani su: Josip Kaligarić, predsjednik, Jure Jakovašić,

tajnik, Josip Miščenić mlađi, lovnik, Anton Tomišić, blagajnik, Aldo Negrić, ekonom, Ivan Gržin, potpredsjednik, te članovi Emil Basan, Nando Gašparinić, Josip Škalamera, Tomo Galovič i Tomo Barković. Nakon osnivačke skupštine 15.09.1960. Savez lovačkih društava Kotara Rijeka dodijelio je Lovačkom društvu „Kobac“ lovište broj 1. ukupne površine od 7.900 hektara. Od te godine članovi društva intenzivno rade na održavanju i uređivanju svog lovišta, uređuju i održavaju lovačke i pla-ninarske staze u lovištu, čiste se i uređuju dol-ce, kose livade, izgrađuju lovno-gospodarske objekte, hranilišta i spremišta hrane za divljač. Tijekom jakih zima ili sušnih ljeta dohranjuje se divljač i dostavlja voda u lovište.

Tijekom godina društvo se isticalo u op-ćekorisnom radu i prosperitetu za Lovran i šire. Na temelju arhivske građe vidljivo je da je društvo već 31. prosinca 1960. godine or-ganiziralo doček nove godine za građanstvo i plesnu zabavu u današnjem hotelu „Bristol“ u Lovranu, a takve aktivnosti nastavile su se i sljedećih godina. Lovačke zabave održava-le su se u hotelima „Miramar“ i Excelsior“ u Lovranu te „Marina“ u Mošćeničkoj Dragi. Posebno treba istaknutivrlo uspješnu orga-nizaciju „Medejske noći“ u Medveji koja je trajala 3 dana s vrlo bogatim i raznolikim kulturno-umjetničkim programom, modnom revijim i raznim zabavnim igrama. Članovi društva aktivno sudjeluju u organizaciji maš-karanih povorki u Lovranu, a veliki doprinos daju i učešćem na „Marunadama“ i na sajmu na Učkarskom sajmu.

U društvu djeluje streljačka sekcija čiji članovi na prigodnim streljačkim natjecanjima osvajaju vrijedna ekipna i pojedinačna mjesta. Društvo, u čast rano preminulog člana Ratka Vidulina, svake godine organizira streljački kup kratkocijevnim oružjem – pištolj i revolver.

Članstvo je u društvu prosječno brojilo do 1995. godine između 100 i 120 članova, ali kada se 1995. godine od društva izdvojilo novo društvo „Perun“ Mošćenička Draga, a što je zahtijevalo i podjelu lovišta na VIII-25 „UČKA“, kojim gospodari LD Kobac, i lovište VIII/11 „Liburnija“, kojim gospodari „Perun“, broj članova se smanjio na 60 do 65 lovaca.

Članovi društva aktivno su se uključili i dali svoj doprinos stvaranju Hrvatske države, stav-ljajući na raspolaganje svoje oružje, a veći dio sudjelovao je i u obrambenom ratu na ličkim ratištima i šire. Nažalost, uz ranjavanje pojedi-nih članova, svoj život je dao i vrijedan lovac Jordano Brubnjak. Poginuo je 13. kolovoza 1995. godine u „Oluji“ i to na dan 35. obljet-nice društva. U spomen na njega novi lovački dom koji se gradi u njegovom rodnom selu Mala Učka bit će nazvan njegovim imenom.

Lovačko društvo “Kobac 1860”

Dobra vam kob!

VUK I MEDO - POVREMENOU lovištu danas obitava divlja svinja, srna,

jelen, te sitna divljač kao jazavac, kuna i lisi-ca. Povremeno tijekom godine dolaze i vuk i medvjed, a prije 3 godine na kvarnerskoj strani na cesti za tunel stradao je u prome-tu i čagalj. To su predatori kojima nije mjesto u ovom lovištu jer čine ogromnu štetu na fondu divljači, a medvjed i na hranilicama za matičnu divljač. Članovi društva pridonose i sprečavanju bjesnoće planiranim odstrijelom i vakcinacijom lisica kao i slanjem uzoraka na

pregled u veterinarski institut u Rijeku.Biti lovac nije lako. Bez njih se ne bi mogla

vršiti selekcija i opstanak divljači u razumnim granicama koje određuje lovnogospodarska osnova. Uz velike radne obaveze svakog lov-ca u lovištu, svakako idu i obaveze članstva u vezi pridržavanja raznih zakona o lovu, zako-na o držanju i nošenju oružja, vođenju i ažuri-ranju raznih obrazaca, zapisnika i dopuštenja za lov divljači. Sama administracija u lovstvu je vrlo složena a inspekcijski nadzori provode se kontinuirano svake godine.

O tome da sve bude u skladu sa zako-nima i propisima brigu vode Daniel Mikleuš kao predsjednik, Mladen Čepić kao dopred-sjednik, Josip Jakovašić kao lovnik i članovi Upravnog odbora: Edi Uhač, Renato Trdić, Robertino Mihalić, Roberto Janjetić, Goran Bertok, Marino Mrak, te dugogodišnji tajnik društva Edi Primožić.

Sjedište društva je u Društvenom domu, Šetalište m. Tita 84. Lovran, a zainteresirani se mogu javiti na mob. +385 91 27 37 526 ili na E-mail: [email protected]

Daniel Mikleuš


Piše: Silvana Milotić



Društvo je osnovano 13.ožujka 1955. godine. Osnovni cilj osni-vanja društva bilo je okupljanje građana radi organiziranog bav-

ljenja sportskim ribolovom i nastupima na natjecanjima. U prvi Upravni odbor bili su iza-brani: Branko Marinović (predsjednik), Petar Mavrinac, Ivan Dujanović, Lucijan Maurel (tajnik), Anton Maurel, Mario Popeskić, Ivan Gašparinić, Andre Jedriško, Josip Prelčić, Miro Žigulić i Marijan Zahej. U nadzornom odboru bili su: Vinko Popeškić, Kuzma Valentin i Bruno Gašparinić. Zahvaljujući dobrim temeljima i pozitivnim htijenjima društvo već dugi niz godina uspješno djeluje na području Lovrana i Lovranštine. Jedan od najglavnijih uspjeha je i taj što se u društvu svake godine okupi veliki broj mladih koji nastavljaju tradiciju tih prvih ribarskih entuzijasta.

Netom po održanoj skupštini izrađen je prijedlog Statuta društva, koji je poslan na odobrenje Savezu u Split. Savez je odobrio statut 15. travnja 1955. i od tada je društvo službeno registrirano i kao takvo redovito obavlja svoje aktivnosti. Danas društvo ima 275 članova sa dozvolom, a 40 njih je natje-cateljski aktivno. Sjedište društva je na adresi Stari grad 25-26, 51415 Lovran.

ŠKOLA »MALI RIBAR«Članovi društva bave se sportskim ribo-

lovom – udičarenjem, edukacijom mladeži u okviru škole ribolova pod nazivom „Mali ri-bar“. Osim toga članovi su raspodijeljeni po natjecateljskim kategorijama i redovito sudje-luju u brojnim natjecanjima. Svaka dobra sku-pina ima svoju vrstu natjecanja. U juniorima U 12 su natjecatelji do 12 godina, a u juniori-ma U16 do 16 godina. Seniori mlađi U 21 su

do 21 godine starosti, a potom slijede seniori i seniorke, te oni koji se bave podvodnim ri-bolovom. Svi oni godišnje sudjeluju na 20 do 25 službenih natjecanja u svim kategorijama, te na 25 do 30 prigodnih kup natjecanja.

Govoriti o uspjesima, medaljama, pohvala-ma i ostalim priznanjima bilo bi nabrajanje bez kraja, ali je zato vrijedno istaknuti ono što se u svakom sportu može nazvati zlatnim uspjesima.

Tako su momčadski prvaci Evrope u kategoriji – rukom iz brodice 2011. godine bili Bruno Mavrinac, Srećko Šobot i Željko Darišić; 3. mjesto na momčadskom Prvenstvu Evrope u kategoriji – štapom s obale – 2005. godine, postigli su Josip Zrinšćak, Slobodan Naglić i Ljubo Šobot; 2. mjesto momčadski na Prvenstvu Evrope u kategoriji – rukom iz brodice – 2004. ponovo su osvojili Srećko Šobot, Slobodan Naglić i Željko Darišić.

U seniorskoj kategoriji pet puta poje-dinačni prvaci države bili su: Petar Mavrinac 1963. godine, Bruno Mavrinac 1988. i 1992. godine i Đuro Marinović 1996. i 1998. godine.

USPJEH ZA USPJEHOMU seniorskoj kategoriji devet puta mom-

čadski prvaci države bili su: Petar Mavrinac i Bruno Mavrinac 1963. godine, zatim Đuro Marinović i Bruno Mavrinac 1982., 1988., 1992. 1997. i 1998. godine, te Bruno Mavrinac i Željko Darišić 1993., 1994. i 1995. godine.

U juniorskoj konkurenciji sedam pu-ta pojedinačni prvaci države bili su: Bruno Mavrinac 1966., 1967. i 1968. godine, Rino Žigulić 1969. godine, Eduard Dubravica 1972. godine, Đani Uhač 1990. godine i Marina Mavrinac 1992. godine.

U juniorskoj konkurenciji šest puta mom-čadski prvaci države bili su: Đuro Marinović i Bruno Mavrinac 1966. godine, Eduard Dubravica i Milan Šinik 1972. godine, Gianni

Uhač i Marina Mavrinac 1991. godine, Edi Uhač i Marina Mavrinac 1992. godine, Marina Mavrinac i Žarko Darišić 1993. godine, Moreno Sirotnjak i Kristian Brnečić 2005. godine.

Najveći uspjeh članova ŠRD Zubatac svakako je sudjelovanje na Svjetskim prven-stvima. Godine 1981. Đuro Marinović prvi je puta sudjelovao na Svjetskom prvenstvu Heiligenhafen u Njemačkoj i od tada su čla-novi Zubaca u sastavu državne reprezentacije. Dres državne reprezentacije do sada su obukli šestorica najboljih, a to su bili: Boris Abram, Đuro Marinović, Bruno Mavrinac, Željko Darišić, Slobodan Naglić i Srećko Šobot.

Njihov put slijedilo je i sedam juniora: Marina Mavrinac, Đani Uhač, Edi Uhač, Žarko Darišić, Ljubo Šobot, Moreno Sirotnjak, Kristian Brnečić, Alan Gojanović, zatim jedna seniorka – Marina Mavrinac Matulja te pod-vodni ribolovac – Đani Uhač.

Sada dužnost predsjednika obavlja Srećko Šobot, tajnik je Ivica Škec, a članovi Izvršnog odbora su: Sonja Španjol, Gianfranko Sirotnjak, Albano Tonon, Davor Stambulić, Bruno Mavrinac, Slobodan Naglić, Valter Gržeta, Marko Richardson i Egon Vasilić.

Dužnost Nadzornog odbora obavljaju: Marina Mavrinac Matulja, Dubravka Valenčić i Nataša Pavičević.

RAD S MLADIMAMoramo svakako istaknuti i rad s mladi-

ma kroz projekt „Mali ribar“. Ovaj oblik škole ribolova traje još od 1985. godine i spada među najstarije škole ove vrste na Jadranu.

Osnovni zadatak je upoznavanje mladih ljudi sa ribolovnim priborom i njegovim kori-štenjem, mamcima, živim organizmima u moru, te športskim natjecanjima. Kroz ribolov i igru razvija se i svijest o važnosti zaštite i očuvanja okoliša. Tako najmlađi upoznaju zaštitne mjere

za pojedine ribe, kao i važeće zakonske odred-be vezane za ribolov. Kroz redovita periodična klupska natjecanja mladi ribari upoznaju i način provođenja natjecanja u športskom ribolovu, a kroz priču saznaju i za športska dostignuća članova društva i vrhunskih natjecateljau.

Škola se provodi kroz cijelu godinu, po-stoji samo jedna zimska stanka, prvenstveno zbog hladnoće i kratkoće dana. U pravilu održava se jednom tjedno, a u vrijeme ljet-nih praznika i češće. Tijekom ljetnih praznika školu polaze i oni koji ne žive u Lovranu, već ovdje provode ljetne praznike.

U suradnji s Osnovnom školom Viktora Cara Emina ova škola priznaje se kao izvannastavna aktivnost učenika o čemu se vodi poseban dnevnik rada. Za lijepih vreme-na održava se praktični dio nastave na moru, na području lovranske lučice, dok se za po-trebe teorijskog dijela nastave koristi školska učionica. Nastava se odvija u dvije radne gru-pe, početnička i naprednija, a kod naprednije grupe težište je na složenijim predvezima i praktičnom natjecateljskom ribolovu.

Planom i programom rada predviđena su jedan ili dva tematska izleta brodicama u bližu okolicu. Najčešće je to uvala Banja na otoku Cresu.

NEKOLIKO PROBLEMA Najveći problem svakog društva je pitanje fi-

nacijskih sredstava, kojih uvijek nedostaje pa tako i ŠRD „Zubatac“. Odlasci na natjecanja nisu jeftini kao ni pribor s kojim se natjecatelji služe tijekom natjecanja, osobito ako sudjeluju na zahtjevnijim evropskim i svjetskim natjecanjima ribolovaca. Stoga društvo uz ono što im se dodijeli kroz općinski proračun Općine Lovran i Zajednicu sportskih udruga Općine Lovran sudjeluju na svim natječajima koje provodi Hrvatski savez za športski ribolov na moru, a pomoć im pruže i razni sponzori koji podržavaju njihov rad.

Drugi, ale ne i manje važan problem, su primjerene prostorije. Naime, prostorije koje je društvo do sada koristilo na adresi Stari grad 25-26 na čudan su način privatizirane i tu je društvo ostalo bez dijela sredstava od zakupa prostora.

Sada društvo u suradnji s Općinom Lovran pokušava riješiti ovaj, za njih izrazito veliki problem.

Društvo je 2005. i 2015. godine zasluže-no dobilo godišnju Nagradu Općine Lovran.

ROGI RIBARU!

ŠRD “Zubatac” Lovran Lovranska Udruga Sportivo osnovana je 2006. godine.

Cilj joj je poboljšanje kvalitete društvenog i

spor tskog života mladih. Ne smi-je se zanemariti ni razvitak i una-pređenja društvenih i spor tskih sadržaja koji su od interesa za sve mlade generacije, a posebno je značajno i poticanje spor tskog druženja i bolje suradnje među mladima. Uključivanje mladih u razne spor tske udruge omoguća-va im bolju rekreaciju, korisnije is-korištavanje slobodnog vremena i poticanje da se aktivnije uključe u rad lokalnih tijela te tako po-većaju i utjecaj mladih na rad lo-kalne sredine. Jedna od značajki ove Udruge je i nastojanje da se očuvaju običaji Lovranštine.

Veoma pohvalno za ovu udru-gu, koja okuplja dvadesetak člano-va, je da ima sjedište izvan centra Općine, a opet u jednom od naj-ljepših dijelova Općine Lovran, u Medveji. Jedina im je teškoća što Udruga nema svojih prostorija pa joj je sjedište u privatnoj kući samog predsjednika.

Članovi Udruge Sportivo bave se organizacijom sportskih i kulturnih događaja, koji najčešće imaju humanitarni karakter. Nekada su sudjelovali i u malonogometnoj ligi Grada Rijeke, no zbog obaveza pojedinih članova moralo se odustati od ove čisto sportske aktivnosti. Članovi Udruge ističu da će uvijek rado pružiti pomoć članovima svih drugih udruga.

Najveći projekt Udruge Sportivo ipak je veliki humanitarni koncert, koji se odr-žava na lovranskom mulu pod nazivom „Die grosse lovranische Punkparade“. I ove godine održala se polovinom rujna, kao i šest prethodnih godina, a kako se održava pod kraj ljetnje sezone, on je na neki način zadnja ljetnja manifestacija koja svojom vedrinom i sadržajem pridonosi ljepšem zatvorenju ljetne turističke sezone i početku Marunade, a svojim humanitarnim sadržajem potvrđuje onu „Dobro je činiti dobro!“

Činjenica je da se Udruga Sportivo financira samo od članarine, povremeno i od Općine Lovran, jer su financijska sredstva za rad udruga od strane Općine uvijek nedostatna za sve potrebe svih udruga.

Predsjednik Udruge je Toni Družeta, a dopredsjednik je Mario Kardoš. Adriana Ribarić je tajnica.

Sjedište udruge je na adresi Medveja 36.

Udruga Sportivo



SrećkoŠobot

Toni Družeta



Nogometni klub „Lovran“ osno-van je 20. svibnja 1984. godi-ne u nekadašnjem restoranu Jadran u Lovranu. Za prvog

predsjednika bio je izabran Miroslav Petković. Osnivanje nogometnog kluba imalo je za cilj zadovoljavanje potreba mladih za ovu vrstu sporta, razvoj nogometa među mladima i stjecanje sportskih i natjecateljskih navika, a sve u svrhu očuvanja zdravlja. Budući da je zanimanje za nogomet u Lovranu oduvijek postojalo, posebno se to vidjelo kroz organi-zaciju prigodnih turnira u malom nogometu i to što su mnogi mladi igrali nogomet u su-sjednim klubovima, znalo se da će novi klub u Lovranu dobro raditi. Od samog početka bio je prisutan i entuzijazam starijih i masovan pristup mladih što je bilo očekivano i dobro je došlo za novoosnovani klub.

Klub sve svoje aktivnosti obavlja na nogo-

metnon igralištu „Lokva“ gdje se nalazi i nje-govo sjedište. Trudom članova kluba i brojnih simpatizera kao i volontera, klupske su prosto-rije i samo igralište mijenjali svoj izgled pa danas odgovaraju i potrebama i zahtjevima igrača a prema propisima nogometa. Klub danas broji 150 članova svih uzrasta koji redovito polaze treninge sa stručno osposobljenim trenerima te kroz natjecanja sa svojim vršnjacima na po-dručju Primorsko-goranske županije nastoje ostvariti što bolje rezultate. Tako predstavljaju i klub i Lovran. Najmlađi početnici, njih 22 polaze školu nogometa, najmlađi morčići također broje 22 igrača, dok stariji imaju 20 igrača. Pionirski sastav kluba trenutno čini 25 igrača, a kadetski uzrast 18. Seniorski sastav ima 25 igrača dok najstarijih igrača u kategoriji veterana ima 18. Članovi kluba, pored redovnih treninga i natje-canja u svojim ligama, organiziraju prigodne no-gometne turnire tijekom godine, organiziraju

HNK “Lovran” Piše: Radovan Trinajstić školu nogometa za početnike te provode sve

oblike aktivnosti u kojima mladi kroz druže-nje i igranje nogometa aktivno provode svoje slobodno vrijeme.

Igrači kluba tijekom godine sudjeluju na oko 150 nogometnih utakmica, natjecatelj-skih i prijateljskih, u svim kategorijama i dob-nim uzrastima. Prošle 2014. godine klub je na svečano obilježio 30. obljetnicu svog po-stojanja. Tom prigodom nogometaši i stručni stožer HNK „Rijeka“svojim je dolaskom u Lovran i odigranom utakmicom odao veli-ko priznanje lovranskim nogometašima, ali i svojim brojnim navijačima koje Riječani imaju među Lovrancima.

Najveći uspjeh igrači Lovrana postigli su 1988. godine kada su seniori osvojili 1. mjesto u županijskoj nogometnoj ligi i plasirali se u viši rang natjecanja. Pionirski sastav je 1994. osvojio 1. mjesto u županijskoj omladinskoj

ligi, kao i juniori 1996. godina kada su osvojili prestižno 1. mjesto u županijskoj nogometnoj ligi. Seniori Lovrana su 2011. godine osvojili 1. mjesto u 2. županijskoj nogometnoj ligi čime su izborili povratak u viši rang natjecanja tj. u 1. županijsku ligu u kojoj i danas uspješno igraju. 2012. i 2013. godine seniori su osvojili u toj ligi 2. mjesto.

Predsjednik kluba je Boris Štanc, tajnik Milan Ristić,a sportski direktor kluba Zoran Jurčić. Članovi Uprave kluba su: Vedran Bezić, Rene Pantalon, Luka Matak, Boris Matijašić, Marin Ružić, Branimir Petković, Zoran Jurčić, Vladimir Žikić, Sanjin Srok i Dragan Jakovašić.

Treneri u klubu su: Vanja Petković (seniori), Fausto Abram i Vitomir Trabonjača (veterani), Alan Kaligarić (kadeti), Kristijan Jurić (pioniri), Marin Duvnjak (morčići), Vojko Kalčić (škola nogometa), Kristijan Heger (trener vratara).

Financijska sredstva klu-ba su uvijek nedovoljna, ali zalaganjem Uprave kluba ovaj se problem ipak nekako uspješno riješi. Godišnja čla-narina je 100 kuna za člano-ve starije od 18 godina. Osim sredstava članarine znatnu pomoć klub dobiva iz pro-računa Općine Lovran, od najma prostora za caffe bar „LD“ te od brojnih ljubitelja nogometa koji na razne nači-ne pomažu.



Davne 1951. godine Vlado Vozila i Aleksandar Radović okupili su ljubitelje jedrenja sa željom da osnuju prvo društvo jedriličara.

Članstvo nije trebalo tražiti jer se na osnivač-koj skupštini pri Industrijskoj školi za brodo-gradnju 23. lipnja 1951. okupilo čak 180 zalju-bljenika u bijela jedra. Za prvog predsjednika izabran je Vlado Vozila, a Aleksandar Radović za prvog tajnika. Društvo je prvotno nosilo ime Pomorsko brodarsko društvo “Istra” sa sjedištem u Lovranu, dok je kasnije prei-menovano u Jedriličarski klub “Istra” Lovran. Od samog početka rada društvo nije imalo teškoća ni oko članstva, ni oko sadržaja rada, a već sljedeće godine organizirana je i prva regata koja je nosila ime “Lovranska regata”, a natjecali su se u klasi Šljuka i Star.

Zanimljivo je zaviriti u staru dokumenta-ciju i vidjeti kako je klub rastao dalje. Ubrzo su njegovo vođenje preuzele domaće snage pa je predsjednik postao Bogdan Sirotnjak, a tajnik Vjekoslav Gagulić. Pred klubom su se otvarale nove regate. Brodica nije bilo pa su ih snalažljivi Lovranci počeli sami izrađivati, a lovranske su Šljuke dobile lijepa imena Bura, Tajfun, Orkan i Mareta. I one su sasvim dobro nadomjestile kupovne brodice za koje klub nije imao financijskih sredstava. Uz izradu brodica i brojne regate održavali su se i razni tečajevi iz pomorstva, mornarskih vještina, nautike i meteorologije.

PRVA »LOVRANSKA REGATA«S godinama je klub postajao sve aktivni-

ji. Nizala su se natjecanja i uspjesi, a iz kluba su izlazili novi sportaši s kojima se Lovran i danas ponosi. Valja spomenuti i onu prvu “Lovransku regatu”, koja nikad nije prekinuta. Osim te stalne regate još je mnogo drugih na kojima su lovranski jedriličari sudjelo-vali i u svoj klub u Lučici donijeli osvojene medalje, pehare, razne diplome i pohvale. Sada, umjesto onih ručno izrađenih jedrilica Bure, Marete, Orkana i Tajfuna, morem jedre: Šljuka, Star, Finn, Optimist, Cadet, Europa, Laser i 470. Ali se rezultati, osobito neki, ni-kad ne zaboravljaju. Ponosni su u klubu kad se spomene i godina 1989. Tada je klub, uz pomoć bratskog Jedriličarskog kluba “Galeb”, za Lovranske ljetne noći organizirao “Istarsku regatu” u klasi krstaša. Pred Lovranom se naš-lo 45 brodova s oko 250 sudionika. U klubu su jednako tako ponosni i na godinu 1995. Tada je klub organizirao “8. otvoreno prven-stvo sredozemlja u jedrenju klase Europa” pod pokroviteljstvom Hrvatskog Olimpijskog Odbora i na tom su se prvenstvu, među za-stavama sredozemnih zemalja, vijorile i zasta-ve Mađarske, Njemačke i nordijskih zemalja.

Predsjednik Zajednice sportskih udruga općine Lovran je Ivica Škec iz ŠRD Zubatac, a pet mjesta u Izvršnom odboru zauzimaju Sanjin Kinkela iz TK Lovran, Srećko Topolčić iz JK Istra, Boris Štanc iz HNK Lovran, Anton Bučević iz BK Lovran te već spomenuti Ivica Škec. Na mjestu potpredsjednika nalazi se Boris Štanc, dok je tajnik Milun Ristić.

Nadzorni odbor čine Adriano Marković iz BBK Marun, Liljana Kosmić iz PD Knezgrad i Branka Bistre iz PK Lovran. Na području Općine Lovran inače djeluje 13 sportskih i rekreativnih udruga, a za ostvarenje njihovih aktivnosti, organizacije natjecanja, puto-

vanja, članarina, troškova opreme, kotizacija, sudaca i svega ostalog, potrebna su velika sredstva. Općina Lovran je u svemu tome »glavni sponzor«.

Zajednica sportskih udruga

Svaki klub ima svojih uspona i padova, teškoća i zvjezdanih trenutaka. Tako ni JK “Istra” nije izuzetak. Do 2000. godine klub je organizirao regatu krstaša za više od 40 posada i regatu Sv. Jurja za klase 470, Laser, Europa i Optimist. Te su regate nestale, ali su se pojavile nove, namijenjene mlađim sna-gama. “Regata Lovran” za klase Laser 4.7 i Optimist, koja ima međunarodni karakter. A prva i najstarija “Lovranska regata” kad u lipnju razapne svoja bijela jedra postaju atrakcija. Kažu u klubu da sve to ne bi bilo moguće bez jedriličara, a njih je kroz klub za više od 60 godina prošlo nekoliko stotina. Stoga se s ponosom sjećaju i svoje najstarije posade u klasi zvijezda 1959. godine. Od ta-da, naime, postoji dokumentacija, pa se dalje može pratiti pisana dokumentacija. Tu prvu posadu činili su Milivoj Čukanović i Milan Rušinić, Eugen Karnijel i Mate Pikanić. Iste godine u posadi Šljuke bili su: Josip Marčanić i Zoran Trifunović na Tajfunu, Tonči Grudan i Tonko Rušinić na Mareti, a Frano Sirotnjak i Silvano Sušanj na Orkanu. Jedriličari su svoju spretnost i stručnost uvijek dokazivali osvo-jenim nagradama. Pa ipak, između svih vrsnih i vrijednih sportaša, valja zabilježiti najbolje

među najboljima. To su: Zdravko Rakitničar, Čedomir Ivanković, Miodrag Ivanković, Ivo Kesten, Klaudio Maglica i mnogi drugi.

USPJEH DO USPJEHANo, tu nije kraj najboljima. Na

Republičkom prvenstvu 1987. u Zadru prvo mjesto u klasi Kadet osvojio je Mirko Marcel i Damir Grgić. Isto mjesto dvije godine kasnije osvojili su Damir Grgić i Igor Lukanović, a oni su kasnijih godina osvajali i odlična prva mje-sta na krstašima. Prvi predstavnik Lovrana u klasi Laser na Svjetskom prvenstvu u Grčkoj bio je Maurizio Pavia. Nikola i Jure Kršanac osvojili su čak dva prva mjesta, jedno na Eskimo Carnival Cupu, a drugo na Balaton Sailing Weeku. U klasi Optimist prva mjesta osvajala je i jedriličarka Sanja Brozović. Mnogo o kvaliteti kluba govori i podatak da su za JK “Istra” jedrili Goran i Ivan Ivanković, koji su 2003. godine bili državni prvaci u klasi 49-er. Zanimljiva je i činjenica da je Noa Ninčević svoj jedriličarski put započeo u ovom klubu, a potom postao u klubu vrstan trener. Za mla-dog Luku Jedretića, koji je zauzeo prvo mje-sto na kriterijskoj ljestvici klase Laser 4.7 u 2009. i treće u 2010. godini, s pravom se mo-

že reći da je najuspješniji jedriličar današnjice u klubu. Tri godine zaredom proglašavan je za najuspješnijeg sportaša Lovrana. Pred njim se otvorila perspektiva da u sastavu repre-zentacije Hrvatske brani boje Lijepe naše na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Njegovim putem jedri i Joško Galović, koji se rezultati-ma izborio za mjesto u reprezentaciji klase Optimist za 2011. godinu.

U klubu se svake godine osposobi pleja-da mladih jedriličara, koji su potom godinama ponos svog grada.


Piše: Aleksandra Kućel Ilić

Jedriličarski klub “Istra” Lovran

Ivica Škec

26 27LOVRANSKI LIST br. 38


LOVRANSKI LIST br. 38

K lub je osnovan 2003. godine s ciljem promocije rekreativnog i natjecateljskog bavljenja brdskim biciklizmom za što su zaleđe

Lovrana i obronci Učke idealni kao destinaci-ja baš za ovakvu vrstu sporta.

Klub broji 20 članova, a djeluje na privat-noj adresi M. Tita 47 u Lovranu. Članovi kluba bave se organizacijom utrka i biciklijada te rekreativnim biciklizmom. Trenutna financijska situacija kluba ne dozvoljava da se članovi aktivnije bave i odlaze na razna natjecanja jer troškovi liječničkih pregleda, licenciranja, startnina, oprema i ostalo što je potrebno svakom sportašu znatno premašuje moguć-nosti kluba.

Članovi kluba već 10 godina uspješno organiziraju biciklijadu pod nazivom „Giro di

Marunada“ u listopadu na lovranskom po-dručju te „Đir po Dubašnici“ u Malinskoj na otoku Krku u svibnju.

Dosadašnji najveći sportski uspjeh posti-gli su lovranski biciklisti na nastupima na eta-pnoj MTB utrci Milivoj Miljković i Ivo Rubinić u Južnoafričkoj Republici 2008. i 2009. godi-ne. Isto tako Ivo Rubinić je sudjelovao na svjetskom i evropskom prvenstvu u Austriji i Italiji u brdsko-biciklističkom maratonu na 90 kilometara.

Upravni odbor kluba sačinjavaju Elvis Salamon, Donald Čingrija, Matej Primožić te tajnik Adriano Marković i predsjednik Nataša Vidulin. Klub za svoj rad uglavnom koristi financijska sredstva od članarine, iz proračuna Općine Lovran te razne spon-zorske pomoći kao i sredstva TZ Općine

Lovran i Primorsko-goranske županije ka-da se organiziraju biciklijade. U nedostatku klupskih prostorija članovi su prinuđeni da veći dio opreme i sredstava za rad drže u svojim kućama.

Klub je vrlo uspješno 2012., 2013. i 2014. godine organizirao brdsko-biciklističku utrku za svjetski kup. Utrka se održavala u Lovranu i na obroncima Učke, za što su kao organi-zatori dobili brojne pohvale. Nažalost, to se nije nastavilo i ove godine. Nedostatak veće financijske potpore od strane lokalne samouprave te turističko-hotelske privrede onemogućili su da se nastavak tog vrijednog projekta, koji je na najbolji način promovirao Lovran i našu rivijeru kao destinaciju koja ima sve preduvjete još više iskaže u organizaciji ovakve vrste sporta.

BBK Marun

Udruga lovranski marun

R adi zaštite i brendiranja lovran-skog maruna, jednog od simbola Lovrana i temeljnog kamena za poznatu jesensku manifestaci-

ju Marunadu, u Lovranu postoji i Udruga »Lovranski marun«. Na njezinom je čelu Ante Bistre, a prvi rezultati uporne borbe protiv raka kore, starenja stabala i ose šiškari-ce već su vidljivi, te je marun 2015. godine za razliku od mnogih prethodnih sezona imao izniman urod.



Boćarski klub Lovran osnovan je 1973. godine. Tada je ovaj sport bio vrlo popularan te su boćališta nicala u mnogim mjestima našeg

kraja. Uz puno entuzijazma i zalaganja članova kluba tada je izgrađeno boćalište sa klupskim prostorijama i ugostiteljskim objektom koji se i danas nalaze na adresi Ulica 9. rujna 5. Od početka postojanja kluba, osim rekrea-tivnog bavljenja boćanjem, jedan dio članstva se opredijelio za natjecanja u čemu je klub postigao vrlo zapažene rezultate. Seniorska ekipa se u početku natjecala u prvoj boćar-skoj ligi bivše države, a kasnije je to isto nasta-vila u Prvoj hrvatskoj boćarskoj ligi. Danas se lovranski boćari natječu u Drugoj hrvatskoj boćarskoj ligi – sjever, u kojoj su prošle godi-ne osvojili uspješno 3. mjesto između 10 eki-pa. Isto tako mlada ekipa uspješno se natječe u Županijskoj juniorskoj ligi. Seniori godišnje nastupe u 18 utakmica kroz prvenstvo te na 6 kup-utakmica i 5 prigodnih turnira u

našoj bližoj okolici. Tijekom godine senio-ri i mlada ekipa održe i do 50 treninga.

Na sportskom planu najveći uspjeh ostvarili su nekadašnji članovi kluba Dinko Beaković, Gianfranco Santoro i Slavko Olić, koji su bili svjetski boćarski prvaci. Danas je najuspješniji član mladi boćar Alen Dretvić, koji je državni prvak i kategoriji U 15, u dis-ciplini bližanja i izbijanja u krug. Alen Dretvić i njegov par suigrač iz kluba Alen Beganović proglašeni su državnim prvacima kategorije U 15, a u štafetnom izbijanju su njih dvojica

treći u Hrvatskoj. U kategoriji U 18 u disci-plini bližanja i izbijanja u krug Alen Dretvić je državni prvak te nosilac pete kategorije, a Alen Beganović je nosilac šeste kategorije.

Seniorsku ekipu danas čine: kapetan eki-pe Nevio Lazarić, Slavko Olić, Robi Kosmić, Mladen Žigulić, Bruno Klanjac, Teo i Toni Mrak, Alen Dretvić, Alen,Dario i Danijel Beganović, Siniša Brkljača, Emilio Bošković te Luka i Anton Bučević. Predsjednik kluba je dr. Marijan Mikočević, tajnik Anton Bučević, a članovi Upravnog odbora su: Goran Laković, Nevio Lazarić i Zlatko Lozić.

Za svoj redoviti rad potrebna financijska sredstva klub osigurava od članarine i pomo-ći Općine Lovran te od Zajednice športskih udruga Općine Lovran kao i od najma ugosti-teljskog objekta. Tu su za svaku pohvalu i broj-ni sponzori koji pomažu da klub ima optimal-ne uvjete za redoviti rad. Bez obzira na sve to, financije su redovit problem jer putovanja na prvenstvene utakmice i turnire iziskuju znatna sredstva. Klub se redovito uključuje u manifestacije Marunade organizacijom pri-godnog boćarskog turnira. Najveću teškoću već niz godina predstavlja boćalište koje nije natkriveno iako ima četiri staze. Zbog toga su lovranski boćari prisiljeni u vrijeme loših vre-menskih uvjeta i hladnoće tražiti alternativna rješenja u boćalištu Ika, koje je natkriveno i zatvorenog je tipa.

I pored pohvalnih rezultata u radu s mla-dima ozbiljnu teškoću predstavlja nezaintere-siranost mladih za ovaj sport. Iako klub podu-

zima razne oblike aktivnosti kako bi se zainte-resirali mlade da se uključe u rad kluba, većeg odaziva nema. Redovito se organiziraju i škole boćanja pa je tako tijekom ovog ljeta četvero mladih sudjelovalo u kampu za početnike u boćanju na Platku, a četvero mladih u sličnom kampu za napredne koji je održan u Lovranu u organizaciji Županijskog boćarskog saveza.

Boćarski klub Lovran


Marijan MikačevićSportska grupa na boćanju Učenici OŠ Viktora Cara Emina

Adriano Marković

Alen Dretvić, najbolji mladi sportaš do 12 godina i trener Anton Bučević



O vaj klub osnovan je 1980. go-dine s ciljem da se mještanima Lignja i Tuliševice, zajedno s mladima tog dijela Lovranštine,

omogući uključivanje u ovu sportsku aktiv-nost. Od tridesetak nekadašnjih članova, da-nas ih u klubu djeluje 50, od kojih se aktivno natječe njih 15.

Od osnutka do danas klub djeluje u sklopu Društvenog doma Liganj, na adresi Liganj 42. Tu se nalazi i boćalište s dvije staze, društvene prostorije i manji ugostiteljski objekt. Sve je to učinjeno volonterskim radom, zalaganjem i en-tuzijazmom samih mještana. Ljubav prema bo-ćanju te amaterski pristup svim aktivnostima u klubu ostao je prisutan sve do danas, što ima posebno vrijednost i svim članovima to doi-sta služi na čast. Iako sa skromnim financijskim

sredstvima klub još uvijek uspijeva udovoljiti svim zahtjevima koji pred njih dolaze, a to su natjecanja u boćarskoj ligi za koje sami natjeca-telji sufinanciraju svoja putovanja i nastupe na tim prvenstvenim utakmicama. Natjecanjem u 2. županijskoj boćarskoj ligi ekipa Lignja ostva-ruje tijekom godine i do 20 utakmica, te oko 16 turnira koji se prigodno organiziraju diljem Istarske i Primorsko-goranske županije.

Klub već niz godina uspješno organizira boćarski turnir uz blagdan zaštitnika mjesta sv. Roka 16. kolovoza na kojem nastupi i do 16 ekipa. Klub uspješno organizira i turnir u igri briškule i trešete u Lignju za vrijeme pučke manifestacije Marunada, a na svom boćalištu omogućio je da jednom tjedno rekreativno boćaju i članice Slovenskog kul-turno-prosvjetnog društva „Snežnik“ Lovran.

Natjecateljsku ekipu BK Liganj čine: vo-ditelj ekipe Amir Beganović, Nenad Matković, Robert Viskić, Ivan Kršanac, Igor Martinčić, Željko Darišić, Ermano Jurinović, Željko Rupčić, Nenad Gašparinić, Alen Beganović, Ivica Jakovašić, Dario Beganović, Milan Humar i Marko Mihalić.

Od osnutka kluba aktivno su uključeni u rad kluba Ermano Jurinović, Tihoraj Ivica Jakovašić i Ivan Kršanac. U znak zahvalnosti za dugogodišnju aktivnost i veliki doprinos u radu kluba kroz 15 godina obnašanja duž-nosti predsjednika Klub je proglasio Ermana Jurinovića za doživotnog počasnog člana kluba. Danas je predsjednik kluba Adriano Staraj, a tajnik Željko Rupčić i oni uz Amira

Beganovića, Nenada Matkovića i Ermana Juronovića čine Upravni odbor kluba.

Klub ima velikih problema zbog nedo-statka još dvije boćarske staze jer današnji standardi zahtijevaju da za natjecanje treba imati 4 staze. Ukoliko se taj problem ne riješi u najskorije vrijeme klubu prijeti udaljavanje iz natjecanja. Privremeno rješenje je boćalište u Iki koje ima natkriven prostor s odgovarajućim brojem staza. Budući da na području Općine Lovran djeluju tri boćarska kluba, Lignjari vide rješenje u natkrivanju jednog od njih, čime bi se za sva tri kluba riješio ovaj problem. Klub u Lignju vidi rješenje i u svom Društvenom domu, za što su spremni volonterski dati svoj doprinos, a vjeruju i u pomoć brojnih sponzo-ra. Financiranje rada kluba ostvaruje se putem članarine, uz pomoć Općine Lovran, u najmu ugostiteljskog objekta te uz pomoć brojnih sponzora koji podupiru rad boćara u Lignju.

Na području Lovranšćine još djeluje i Boćarski klub Lovranska Draga.

Boćarski klub Liganj Piše: Radovan Trinajstić


Boćarski klub Lovranska Draga

N a inicijativu nekolicine zaljublje-nika u prirodu i kretanje planin-skim krajolicima 22. prosinca 1995. godine u hotelu Bristol

osnovano je Planinarsko društvo „Knezgrad“.Društvo ima za cilj okupljati ljubitelje pri-

rode i planinarstva koji se bave očuvanjem prirode i zdravlja čovjeka, zatim da se organi-ziraju izleti radi upoznavanja planina i planin-skih vrhova, da se omogući druženje članova i da se primjereno prezentira svoj kraj kroz rad društva, a posebno da se planinarska ak-tivnost prenosi na mlađe članove.

Društvo danas broji 102 člana. Sjedište je u zgradi Društvenog doma Lovran, M. Tita 84. Okupljanje članstva je svakog petka u 20 sati, a svakog prvog utorka u mjesecu orga-nizira se sastanak članova Upravnog odbora s početkom u 20 sati radi analize proteklog rada i organiziranja izleta i ostalih aktivnosti za slijedeći mjesec.

Lovranski planinari sudjeluju u uređivanju planinarskih staza i njihovom markiranju, re-dovito uređuju i održavaju planinarsko sklo-nište Babina sa nadstrešnicom, sportski se natječu, odlaze na jednodnevne i višednevne planinarske pohode u zemlji i inozemstvu te već više godina sudjeluju u manifestacijama Parka prirode Učka i na Marunadi.

Ove godine u planu je održati 34 izleta u planine, a za 2016. već sada se planira 30 jednodnevnih i jedan višednevni odlazak na neki od inozemnih vrhova.

Predsjednik društva je Branko Šimac, do-presjednik je Toni Družeta, tajnica je Jasna Koni, a članovi Upravnog odbora su: Nevia Kružić, Senka Kirša, Silvano Zorzenon, Mirko Bjelan, Zoran Šarin, Ksenija Marčenić i Renato Surijan.

U društvu djeluju pojedinci iza kojih su na desetke vrlo teških i zahtjevnih uspona na viso-ke planinske vrhove te naporno istrčavanje brd-skih utrka. Dosadašnji najveći uspjesi su: uspon na vrh Kilimandjara u Africi dr. Franka Milotića 1999. godine; više osvojenih vrhova iznad 6.000 metara u masivu Ande u južnoj Americi 2005. godine koje su osvojili Dražen Kršanac, Nino Zorzenon i Edi Lohajner; uspon 2007. godine Dražena Kršanca, Steve Alkića i Milana Valentina na vrh Mont Blanc te istrčana brdska utrka u duljini od 330 km sa 26 km uspona za oko 100 sati što je ostvario Predrag Nikolić ; potom su-djelovanje na utrci oko Mont Blanca u duljini od 170 km sa 10 km uspona ove 2015. godine člana društva Tonija Družete.

Financijska sredstva za rad društvo osi-gurava putem članarine koja za umirovljenike iznosi 35 kuna godišnje, za djecu do 5 godina je besplatno članstvo, dok svi ostali plaćaju članarinu 60 kuna godišnje. Nezaobilaznu pomoć u radu društva pruža Općina Lovran iz svog proračuna kao i brojni sponzori koji prema potrebi i mogućnostima pružaju druš-tvu svesrdnu pomoć.

PD „Knezgrad“ ove će godine proslaviti 20. obljetnicu svog postojanja. Krajem godi-ne priredit će se prigodan program, postaviti izložba fotografija, izraditi prigodna brošura te kalendar društva.

Hrvatsko planinarsko društvo “Tris” Lovran

D ruštvo je utemeljeno 22. kolovoza 2002. godine sa sjedištem na adresi Društvenog doma u Ulici m. Tita 84. Broji 22 člana koji se svojom aktivnošću u slobodno vrijeme bave planina-renjem, raftingom i skijanjem. Otuda i kratica „TRIS“(treking,

rafting i skijanje). To najčešće ovisi o financijskim sredstvima,a li i o raspolo-živom vremenu kojeg članovi imaju tijekom vikenda budući da veći dio njih radi u turizmu i u djelatnostima koje se izvode u te dane.

Članovi su kroz radne akcije u suradnji s Parkom prirode Učka uređivali šumske puteve i sudjelovali u postavljanju dviju putokaza u Medveji za smjer Učka i Oraj. U planu imaju postaviti obnovljene pu-tokaze u Lignju kod crkvice Sv. Roka i u Tuliševici na Mavrovićima za smjer do vrha Knezgrada.

„Tris“ je uspješno organizirao u lovranskoj galeriji Laurus dvije foto-

izložbe i dvije likovne izložbe. Najveći uspjeh u radu ostvaren je vlasti-tom inicijativom i radom člana Silvana Raffaellija koji je na vrhu Vojaka na postojećoj kuli izradio vidokrug. Ovim vidokrugom svaki posjetilac na vrhu Učke u mogućnosti je putem ugraviranih naziva najznačajnijih vr-hova i njihovih visina orijentirati se u prostoru i da dobije točan podatak pri pogledu na te vrhove u daljini. Plan je da se ovaj vidokrug u slijedećoj godini u potpunosti dovrši, što će bitno poboljšati način informiranja planinara i brojnih posjetilaca kada se nađu na vrhu Učke.

Predsjednik društva je Silvano Raffaelli, zamjenik predsjednika Marko Lupetina, a članovi Upravnog odbora još su i Petra Jurak, Saša Antunović, Goran Rutar, Kristina Pokos te Jasmina i Mario Tardoš.

Društvo se financira iz članarine i sredstvima iz proračuna Općine Lovran, a povremeno i od zarade ostvarene vlastitim radom članova u čišćenju i održavanju šumskih puteva i ostale infrastrukture Parka prirode Učka.

Planinarsko društvo “Knezgrad”

Ermano Jurinović

Branko Šimac




K lub je osnovan 1960. godine na inici-jativu tadašnjih ljubitelja ovog sporta. Osnivanje kluba imalo je za cilj da se mladima omogući bavljenje ovim lije-

pim i atraktivnim sportom, a starijima pruži mo-gućnost rekreacije. Cilj je do danas ostao isti, iako je klub kroz proteklo vrijeme imao i financijskih i materijalnih teškoća. Upornošću članstva, trudom i volonterskim radom, unatoč teškoćama, klub je poticao svoje članove da se uključe u brojna na-tjecanja na prigodnim turnirima, osobito u našem okruženju.

U početku klub je brojčano bio velik, brojio je i do 150 članova, ali broj se godinama smanjivao i sada je u klubu 30 članova. Iako je tenis veoma popularan sport, među mladima se već dugo osje-ća smanjeno zanimanje. Od osnutka klub ima svoje prostorije sa sjedištem u Ulici Viktora Cara Emina bb. Prostorije su veličine 60 kvadratnih metara, a sastoje se od dvije odvojene prostorije, u jednoj se nalazi klupsko skladište, sanitarni čvor, a drugi dio je za zajedničko druženje i okupljanje članstva. Prostorije su lijepo uređene i redovno se održavaju trudom i radom samih članova u njihovo slobodno vrijeme. Klub posjeduje dva tenis igrališta, jedan uz Villu Eugeniju i jedan uz samo sjedište kluba.

Članstvo kluba danas prvenstveno čine učeni-ci, studenti i zaposlenici raznih struka. Klub svake godine organizira klupsko prvenstvo za pojedin-ce i parove, sudjeluje u županijskoj ligi, a nekoliko

članova odlazi i na prigodne turnire koji se orga-niziraju na ovom području. Najistaknutiji član TK Lovran je Dejan Kinkela, koji je ove godine osvojio 2. mjesto u natjecanju Hrvatske udruge tenisača iznad 35 godina te je četiri puta za redom osva-jao turnir u Rukavcu u istoj kategoriji. Ove godine Dejan Kinkela je u igri parova osvojio 1. mjesto na Memorijalnom turniru „Rajko Rončević“ u Opatiji, te je i pojedinačni pobjednik turnira „Kvarner“ u Marčeljevoj Dragi za tenisače starije od 35 godina. Od najmlađih je Frane Kinkela koji se prošle godine plasirao među 40 najboljih mladih tenisača do 10 godina starosti u Primorsko-goranskoj županiji.

Predsjednik kluba je je Sanjin Kinkela, a tajnik je Matko Sterija. Upravni odbor čine: Vasija Simonić, Davor Prodan, Edgard Katić, Delija Gagulić i Veljko Kovačević. Godišnja članarina kluba iznosi 350 kuna te tako prikupljena sredstva zajedno sa sredstvi-ma Općine Lovran pokrivaju troškove rada kluba. Najveći dio troškova odlazi na nabavku teniske podloge „tenisita“ te za ostale režijske troškove, vode i električne struje budući da igralište uz sjedi-šte kluba ima mogućnost igranja tenisa i u noćnim satima pod reflektorima. Veliku teškoću čini nemo-gućnosti igranja u vrijeme loših vremenskih uvjeta i hladnoće, čime se jedan dio aktivnosti tijekom go-dine smanjuje. Svi zainteresirani, koji se žele baviti tenisom, mogu se uključiti u rad kluba svakog dana, posebno u poslijepodnevnim satima, ili se javiti do-maru Josipu Dukiću na telefon 091 / 931 – 7735.

Tenis klub Lovran Piše: Radovan Trinajstić

Za svaku pohvalu su članovi kluba koji uz skromna financij-ska sredstva uredno i čisto održavaju sport-ske terene i njihov oko-liš. Nažalost, sadašnja struktura turista ne po-kazuje veće zanimanje za tenis pa je popunje-nost terena manja, a to ne zadovoljava moguć-nosti kluba. Budućnost kluba svakako je u radu i s mladima i tješnjoj po-vezanosti s lovranskom osnovnom školom gdje će se i nadalje za učenike organizirati tijekom go-dine škola tenisa.

Školu tenisa vode Dejan i Sanjin Kinkela.

Dobri rezultati Kluba vidljivi su. Posebno valja istaknuti da najmlađe natjecatelje trenira jedna od najbo-ljih pikadistica Hrvatske gđa Vlasta Stankić, ali se treninzi održavaju u Viškovu jer u Lovranu nema adekvat-nog prostora pa roditelji svakog tjed-na privatno voze juniore u Viškovo. Očito je da ovom mladom klubu treba pomoći i financijski i prostorno. A za rezultate će se pobrinuti sami.

Sanjin Kinkela

Udruga Pikado klub Lovran osno-vana je 9. listopada 2013. godine s ciljem promoviranja pikado sporta među djecom i odrasli-

ma. Treninzi i utakmice održavaju se u pro-storijama Caffe bara Nevera na Zahejima, a sjedište je u privatnom stanu predsjednika kluba (Zaheji 20a). U klubu je aktivno 18 čla-nova, od toga su dva juniora (7 i 9 godina), a preostali članovi raspodijeljeni su u B i C natjecateljsku kategoriju. Uz muške članove u klubu su i dvije ženske natjecateljice koje se natječu i za žensku ligu Viškova i u muškoj kategoriji Lovrana.

Predsjednik kluba je Radivoj Bistre, do-predsjednik i kapetan ekipe je Adriano Janjetić. Igrači B lige su: Davor Bistre, Željko Brumnjak, Denis Ivanović, Frenki Kaić i Josip Matovina. Igrači C lige su: kapetan ekipe Marino Ratajec, zamjenik kapetana Zlatko Gunčević, Mauro Alkić, Luka Jovanović, Ivan Jovanović, Ninoslav Ristić i Jasmin Rahmanović. Juniori su Frane Bistre i Davor Bistre, a ženski članovi Branka Bistre i Ivana Čosić. Pikado nije profitabilan sport od kojeg bi se dalo zarađivati zato svi članovi rade to prvenstveno iz ljubavi. Svi su i relativno mlađe osobe koje su u pikadu našle zadovoljstvo i pikado im je postao hobi. Među članovima ima učenika, srednjoškolaca, obrtni-ka i radnika.

POHVALNI REZULTATINatjecanja se održavaju od rujna do ve-

ljače i to po skupinama. Ali se zato svaki tje-dan tijekom godine održava po jedan susret i to tako da je lovranska udruga jedan tjedan domaćin, a drugi tjedan ide u goste. U župa-nijskom natjecanju cilj je izboriti se u završni-cu kupa Hrvatske, dok se državno natjecanje

održava u svibnju. Članovi Pikado kluba već dvije godine sudjeluju i na Europskom kup natjecanju i već sada obavljaju pripreme za nastup iduće godine.

Uobičajeno je da se ekipe i pojedinci na-tječu najbolje što mogu pa je to rezultiralo i većim brojem zavidnih nagrada. Već prve godine (ligaška sezona 2013/2014) ekipa Lovrana osvojila je 2. mjesto treće lige i tako ostvarila ulazak u B ligu. Na završnici natjeca-nja osvojili su 3. mjesto i izborili se za nastup na državnom prvenstvu, a potom su osvojili i pravo nastupa na europskom natjecanju. Na europskom kup natjecanju bili su jedini predstavnici Primorsko-goranske županije u C ligi i zauzeli su odlično 9. mjesto te potvrdili odličnu formu na završetku sezone. Na tom natjecanju najviše su iznenadili juniori. Davor Bistre bio je najmlađi natjecatelj sa samo 6 godina i u kategoriji do 15 godina zauzeo je 9. mjesto, odnosno 13. u kategoriji do 18 go-dina. Zanimljivo je da se tada igralo 501 ma-ster out (dupli ili trodupli izlaz) pa je najmla-đi natjecatelj za svoj nastup dobio počasnu plaketu od predsjednika saveza. Drugi junior, osmogodišnji Frane Bistre, zauzeo je 13. mje-sto u kategoriji do 15 godina i 17. mjesto u kategoriji do 18 godina. Oba juniora izborili su pravo nastupa u prvoj promotivnoj juni-orskoj reprezentaciji, čiji su sastav činili: Josip Jubas, Jure Zirdum, Stjepan Krajčina, Frane Bistre i Davor Bistre. Kao juniorska reprezen-tacija zauzeli su četvrto mjesto.

VELIKI USPJEH LUKE JOVANOVIĆAU drugoj natjecateljskoj godini, sezona

2014/2015., klub je imao svoje predstavnike u B i C ligi. Nastupili su na kupu natjecanja i ekipno na europskom natjecanju. Najveći

uspjeh pripao je Luki Jovanoviću koji je na-stupio na pojedinačnom evropskom i svjet-skom natjecanju, a nastupio je i u hrvatskoj juniorskoj reprezentaciji. Iako mu je ovo bio prvi veliki nastup postigao je vrhunske rezul-tate. Na europskom natjecanju osvojio je drugo mjesto, a na svjetskom treće. Nastup za hrvatsku juniorsku reprezentaciju također je bio okrunjen medaljama. Na evropskom ekipnom natjecanju zauzeli su treće, a na svjetskom ekipnom natjecanju drugo mjesto. Natjecanje je bilo u Poreču, a održalo se od 6. do 13. lipnja 2015. Rezultati ženskih igračica također su vrijedni pohvala. Branka Bistre je u ekipnom natjecanju s igračicama Nevere iz Viškova zauzela 1. mjesto u županijskoj ligi 2013/2014. i ekipa je proglašena za državne prvakinje, dok su na županijskom natjecanju zauzele su 3. mjesto. Godinu potom u župa-nijskoj ligi bile su srebrne, kao i na završnici kupa Hrvatske. Na masters turniru u Pašcu 2013. Branka Bistre osvojila je 1. mjesto. Dobro je spomenuti da se tijekom godine održavaju stalni lokalni turniri pa su ti susreti postali i prijateljski i natjecateljski.

Pikado klub “Lovran” Piše: Cvjetana Miletić

Radivoj BistreLuka Jovanović



Glasilo Općine LovranGodina X – izlazi povremeno

Izdavač: Općina LovranUlica M. Tita 41, 51415 LOVRAN

Za izdavača: Alan Sanković

Naklada: 2000 primjeraka, ISSN 1845-9609

Glavna urednica: Aleksandra Kućel – Ilić

Uređivački savjet: Cvjetana Miletić (predsjednica), Marija Janjetić – Aničić, Ranka Janjetić, Edvard Primožić, Kristina Staničić, Silvana Stiglić, Radovan Trinajstić

Fotografije: David Kurti

Grafička priprema: Saša Jeletić

Design i tisak: Buldog d.o.o.43. istarske divizije 1/8, LOVRANTel: 051/292-266, www.buldog.hr

LOVRANSKI LIST

Crveni križ u Lovranu djelovao je samostalno od 1952. godine da bi se 1992. spojio zajedno s ostalim društvima Crvenog križa na po-

dručju Liburnije u Gradsko društvo Crvenog križa Opatija. Cilj lovranskog Aktiva je promi-canje humanitarnih ciljeva i provođenje akcija od opće koristi na načelima međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumese-ca te provođenje humanitarnih aktivnosti na čuvanju i unapređenju zdravlja, socijalne skrbi i ostalih aktivnosti.

Aktiv ima 20 članova, a prostorije se na-kon dosta promjena lokacija sada nalaze na katu zgrade kina Lovran“ na Trgu slobode. Svojom veličinom i urednošću zadovolja-vaju trenutne potrebe. Članovi Aktiva bave se sakupljanjem i podjelom odjeće i obuće, sudjeluju u provođenju humanitarnih i pre-ventivnih akcija na zaštiti i očuvanju zdravlja ljudi. Prošle godine su na području Općine Lovran za potrebite mještane podijeljena 62 paketa hrane i higijenskih potrepština za 123 člana obitelji, dok je u ovoj 2015. godini do početka kolovoza podijeljen 51 paket za 110 članova obitelji. Za potrebe njege u kući na lovranskom području radi i jedna geronto domaćica koja obilazi 9 korisnika. Socijalno vijeće Općine Lovran zajedno sa Centrom socijalne skrbi Opatija i medicinskom se-

strom Crvenog križa Opatije određuje kome se treba pružiti ova usluga. Lovran po svojim dobrovoljnim darivateljima krvi spada među najbolje na Liburniji jer se prosječno pri sva-koj akciji, a njih su tri na godinu, odazove i do 60 darivatelja. Na lovranskom području ima 9 darivatelja krvi koji su dali krv 100 i više puta.

U suradnji s lovranskom Osnovnom ško-lom Viktora Cara Emina organiziraju se za osnovce 7. i 8. razreda tečajevi prve pomoći za što učenici pokazuju veliko zanimanje, dok se za učenike 4. razreda organizira predava-nje kako se treba ponašati na kupanju te kako se pristupa spašavanju na moru.

Svake godine aktivisti organiziraju mjere-nje tlaka i šećera u krvi na cijelom lovran-skom području nakon čega svi zainteresi-rani mogu se savjetovati s kardiologom mr. Marijom Puharić Harašlić, te istog časa do-biti stručnu informaciju. Aktivisti CK Lovrana svake godine sudjeluju i u provođenju akcije „Solidarnost na djelu“ 15. listopada kada se prikupljaju hrana i novčani prilozi, a već treći put zajedno s Udrugom „Lunjo i Maza“ te Komunalnim poduzećem „Stubica“ organizi-raju „Tjedan darivanja“ krajem kalendarske godine. Brojni mještani Lovrana i okolice sta-rosne dobi iznad 65 godina uključeni su u rad opatijskog Kluba 60+ i sudjeluju u njihovom programu.

Svi zainteresirani koji žele koristiti usluge

lovranskog Aktiva Crvenog križa mogu do-ći u njihove prostorije svake srijede od 14 do 17 sati radi dopreme ili podjele odjeće i obuće.

I ovom prigodom apelira se na mlade ljude, studente, mlađe umirovljenike i na sve osobe dobre volje koji žele dio svog slobod-nog vremena pokloniti za opće dobro da se jave Aktivu CK Lovran ili Opatija na telefon 712 – 577. Isto tako da se uključe u stručna medicinska predavanja koja se povremeno organiziraju u Lovranu. Dosadašnji odaziv nije bio baš zadovoljavajući.

Predsjednica lovranskog Aktiva je Đurđa Badanjak, a članovi odbora su: Sonja Mavrović (zamjenica predsjednika), Radovan Trinajstić, Dina Štimac, Karolina Franjul, Katica Pekež i Božidar Spasojević.

Gradsko društvo Crvenog križa - aktiv Lovran



Na boćariji u Lovranu se u novije vrijeme nalazi i sjedište jedne mlade i tek osnovane lovranske udruge koja okuplja mladu lovransku populaciju i novi naziv »Pod marun«. Budućnost je pred njima, a kada bude i više konkretnih akcija - o njima će-

mo šire izvijestiti javnost. U ovom trenutku - poznato je da je predsjednica Udruge mladih Pod marun Marija Jelić i da se svi koji žele postati članovi mogu njoj obratiti.

Udruga mladih Pod marun

Lovran Udruga u turizmu osnovana je 2005. go-dine, s ciljem organiziranog istupanja iznajmljivača u svrhu zaštite zajedničkih interesa, te kako bi se čuo i njihov glas kada se odlučuje o razvo-

ju turizma i o svim onim pitanjima koja utječu na položaj malih iznajmljivača. Udruga okuplja iznajmljivače obiteljskog smještaja na području Lovrana, Medveje, Opriča, Lignja, Tuliševice, Lovranske Drage i poneke iz Ike. Članovi se po-sebno ponose time što su sami svojim znanjem i radom uz skromna financijska sredstva osigurana od strane Općine Lovran i TZ Lovran, te članarinama, uspjeli stvoriti i već dugi niz godina održavaju web stranicu koja je upravo u izradi.

Predsjednica Udruge u turizmu je Nada Klemenc, a Serđo Basan, suosnivač i predsjednik od samog počet-ka, doživotni je počasni predsjednik ove Udruge kojoj je sjedište na adresi Žrtava fašizma 5 u Lovranu. Udruga se može kontaktirati putem poštanskog pretinca br. 21 u pošti Lovran, te e-maila: [email protected].

Lovran - udruga u turizmu

Gordana Grgurina

Luka Jelić

Serđo Basan

Piše: Kristina Staničić



Documents

Lovranski list br. 38