1

Društvena odgovornost poduzeća

Osijek, 05.04.2017.

Doc.dr.sc. Julia Perić

LITERATURA: Krkač, K., Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost Jalšenjak, B., Krkač, K., Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i

održivost

Tri razine etičnog poslovanja(Marina Škrabalo, MAP, za HRPSOR)

1. Pojedinac/ka - poslovni ljudi su i osobe!

osobne vrijednosti, moral, svjetonazor i etički izbori

odgovornost za vlastite stavove i postupke, radna etika, usklađivanje poslovnih i osobnih prioriteta

Poslovna etika_2015/2016.

2. Organizacija – vrijednosti informiraju poslovnu politiku, prakse i odlučivanja!

Definiranje i komuniciranje pravila ponašanja

Pozitivni primjeri menadžera

Stvaranje lojalnosti i kohezije

Rješavanje etičkih problema u ranoj fazi

Sankcioniranje neetičnog ponašanja

3. Društvo - briga za odnose s dionicima Prilika za upravljanje odnosima s dionicima na dobrobit obje

strane Odlučivanje s obzirom na različite interese i prioritete

dionika

Globalni izazovi i društveno odgovorno poslovanje

78%svjetskog stanovništva i dalje živi u siromaštvu, većina

bez mogućnosti zadovoljenja osnovnih životnih potreba

28%svjetske djece u dobi do 5 godina još je uvijek

pothranjeno

5%svake godine umre od zagađivanja zraka od ukupnog

broja umrlih na svijetu

2011. deveta najtoplija godina na planeti od kadasu počela mjerenja 1850. godine

UNDP je 2008. procijenio kako bi dodatni godišnji trošak kojim bi se riješili neki od globalnih gorućih socijalnih problema u zemljama u razvoju bili:

Osnovna edukacija za sve: 6 milijardi US$

Čista voda: 9 milijardi US$

Reprodukcijsko zdravlje za sve žene: 12 milijardi US$

Osnovno zdravstvo i prehrana za sve:13 milijardi US$

________________________________________

Ukupni godišnji trošak: 40 milijardi US$

Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-%202013/20131105%20-%20DOP.ppt.pdf

40 milijardi US$ vam se čini puno?

… to je otprilike

2,5% troškova na naoružavanje 2007. godine

ili

4% bogatstva 200 najbogatijih ljudi na svijetu.

Ili

10% koliko se potroši na lijekove u razvijenom svijetu

ili

50% onoga što se potroši na alkohol u Europi.

Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-%202013/20131105%20-%20DOP.ppt.pdf

Kriza kredibiliteta…

IZGUBLJENO

POVJERENJE pohlepa

pretjerana moć

kratkoročni fokus

neetičnost

nebriga za dionike

prijevare

Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-%202012/20121106%20-%20DOP.pdf

2

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE - DOP

Početkom 1960tih

Obveza managementa da odlučuje i poduzimaone aktivnosti koje mogu pridonijeti dobrobiti iinteresima društva i pojedincima

Odgovornost managementa za napravljeniutjecaj na društvo

Trobilančni pristup: gospodarstvu (PROFIT),društvu (LJUDI) i okolišu (PLANET)

Koncept društveno odgovornog poslovanja

Društvena odgovornost:

naglašava obvezu i odgovornost prema zajednici i društvu

Društveni odgovori:

naglašava akcije i aktivnosti

Društvena performansa:

naglašava ishode, rezultate

Definicije…

Društvena odgovornost je koncept prema

kojem poduzeća integriraju brigu za okoliš i

društvo u njihove poslovne operacije i njihove

interakcije sa stakeholderima, na

dobrovoljnoj osnovi. (Green paper, EU)

Stupanj do kojeg organizacije obavljaju

aktivnosti koje štite i poboljšavaju društvo

izvan služenja direktnim ekonomskim i

tehničkim interesima organizacija

DOP – PUSH & PULL

PUSH (vanjski čimbenici)

Nazdzorni odbori

Pritisak potrošača

Briga za ljudska prava

Ekonomije znanja

Nova (globalna) tržišta

PULL (unutarnji čimbenici)

Zaštita reputacije

Stvaranje lojalnosti

Zadržavanje motivirane radne snage

Poboljšanje sustava upravljanja

Zadržavanje strateškog fokusa

Privlačenje stranih investicija

Vrijednost poduzeća

Proizvođač proizvoda i usluga

Ekonomska jedinica

Organizator

Društveni partner

Tržišni partner

Inovator

Poslodavac

Zadovoljiti potrebe tržišta

Stvaranje i distribucija bogatstva

Održavanje i razvoj zdravog društva

Razvoj i održavanje odnosa u društvu

Stvaranje novih i boljih proizvoda, procesa, usluga za cijelo društvo

Razvoj i održavanje cijelog gospodarstva

Stvaranje ponude i održavanje radnih mjesta

Povijesni kontekst DOP-a

Ekonomski model – nevidljiva ruka tržišta štiti interese društva

Pravni model – zakon štiti interese društva

Modificiran ekonomski model (socioekonomski model):

Filantropija

Obveze prema zajednici

3

EKONOMSKI vs. SOCIOEKONOMSKI MODEL

Ekonomski model naglašava:

proizvodnju

eksploataciju resursa

tržišno utemeljenje

ekonomski povrat resursa

individualne interese

malu ulogu države

Socioekonomski model naglašava: kvalitetu života

očuvanje resursa

društvenu kontrolu tržišnih odluka (u nekim područjima)

ekonomski i društveni povrat resursa

zajedničke interese

aktivnu ulogu države

5 faza do društvene odgovornosti poduzeća –preuzeto shttp://rasmmunsen.wordpress.com/2012/01/13/god-bless-america-god-bless-capitalism/

“Nije naš posao da to popravljamo”

“Napravit ćemo koliko je potrebno”

“To je samo posao”

“To nam daje konkurentsku prednost”

“Moramo se potruditi da svi to rade”

Radi se o defanzivnoj fazi u kojoj se poduzeća odriču svoje odgovornosti na zakonodavstvo i praksu različitih zemalja. Ova je problematikapitanje drugih, a ne samogpoduzeća.

Faza poslušnosti u kojoj poduzeće vrijednosti DOP-a vidi kao trošak poslovanja te kao nešto što mora napraviti, ali ne vidi dublju vrijednost.

Management poduzeća prepoznaje DOP kao dugoročni cilj koji se ne može zanemariti zbog kratkoročnih ciljeva.

DOP se uvrštava u strategiju poslovanja. Ovakav način poslovanja ne vidi se kao trošak nego kao konkurentska prednost.

Poduzeće u suradnji sa civilnim društvom preuzima aktivnu ulogu u ostvarivanju DOP-a

Odgovornost Društvena očekivanja Primjeri

Ekonomska

Pravna

Etička

Diskrecijska

(filantropska)

Profitabilnost, maksimizirati prodaju, minimizirati troškove, podići kvalitetu, osigurati konkurentnost, efikasnost i dr.

Poštovati i djelovati u skladu zakona, pravila, procedura; proizvoditi proizvode i usluge koje će barem minimalno zadovoljavati zakone i norme.

Raditi ono što je ispravno, pošteno i pravedno; djelovati u skladu s normama i smjernicama društva; ne dozvoliti kompromise u rješavanju etičkih dilema; osigurati da su etičke vrijednosti i norme inkorporirane u djelovanje poduzeća i više no što to zakon nalaže.

Biti dobar korporativni građanin; uključivati zaposlenike i managere u volonterske aktivnosti; pomoći privatnim i javnim obrazovnim institucijama, sudjelovati u projektima koji su nastali sa svrhom poboljšanja kvalitete življenja u zajednici

Društveno odgovorno poslovanje prema Carroll B.

zahtijevano

očekivano

zahtijevano

poželjno/

očekivano

Formula korporacijske društvene odgovornosti

Dobrotvorna

odgovornost

Etička odgovornost

Pravna odgovornost

Ekonomska (poslovna) odgovornost

ekonomska odgovornost

+

pravna odgovornost

+

etička odgovornost

+

dobrotvorna odgovornost

=

KORPORACIJSKA DRUŠTVENA

ODGOVORNOST

Formula korporacijske društvene odgovornosti

Preuzeto s: http://www.cbe.wwu.edu/dunn/rprnts.pyramidofcsr.pdf

ekonomska odgovornost

+

pravna odgovornost

+

etička odgovornost

+

dobrotvorna odgovornos

=

KORPORACIJSKA DRUŠTVENA

ODGOVORNOST

Komponenta VLASNICI ZAPOSLENICI KOZUMENTI ZAJEDNICA OSTALI

EKONOMSKA 1 2 4 3 5

PRAVNA 3 1 2 4 5

ETIČKA 4 2 1 3 5

FILANTROPNA 3 2 4 1 5

Kako interesni dionici promišljanju korporacijsku društvenu odgovornost

Skupina interesnih dionika koje se tiču i na koju se utječu

Temeljni i izvedeni zahtjevi za DOP

TEMELJNI ZAHTJEVI:

1. Proizvodi sigurne proizvode! (jer imaš obvezu prema kupcima)

2. Ne zagađuj tlo, zrak i vodu! (jer imaš obvezu ne nositi štetu okolišu)

3. Posluj zakonski! (jer imaš obvezu prema zaposlenicima i državi u kojoj posluješ)

IZVEDNI ZAHTJEVI

1. Promoviraj poštenje kod radnika!

2. Drži se moralnih normi i zaštite na radnom mjestu!

3. Ne diskriminiraj ni pod kojim vidikom!

4. Recikliraj unutar kompanije!

5. Nemaj dvojbenih aktivnosti!

6. Brzo reagiraj na probleme kupaca!

4

Povezanost DOP-a sa strateškim poslovanjem poduzeća1. STUP- FILANTROPIJA

Korporativna filantropija, donacije koje ne moraju nužno stvarati ekonomske povrate za poduzeća

Npr. Coca-Cola izdvaja godišnje 88,1 milion US$ za različite udruge

2. STUP– REINŽENJERING POSLOVANJA (lanca vrijednosti)

Jačanje poslovnih prilika i profitabilnosti uz istovremene pozitivne socijalne i okolišne učinke - shared value(zadržavanje zaposlenika, smanjenje troškova, uštede energije, smanjenje udjela otpada, recikliranje)

Npr. Bimbo bakery – besplatno školovanje za zaposlenike, zdravstveno osiguranje za sve zaposlenike

3. STUP– PROMJENA EKO SUSTAVA PODUZEĆA Promjena ekosustava poduzeća, radikalna promjena

poslovnog modela – prioritet rješavanje društvenih problema koji će potom dovesti i do profitabilnosti

Npr., General Electric - inicijativa za rješavanje globalnog zatopljenja i klimatskih promjena u automobilskoj industriji – smanjivanje emisija CO2 i nafte

Preuzeto s: Rangan, K., Chase, L. A. i Karim, S. (2012) Why Every Company Needs a CSR Strategy and How to Build It . Dostupno na: http://www.hbs.edu/faculty/Publication%20Files/12-088.pdf

CILJ I SREDSTVO

Poslovne vrijednosti Liderstvo

Kvaliteta

Inovacija

Efikasnost i efektivnost

Profitabilnost

Etičke vrijednosti

Odgovornost

Iskrenost

Integritet

Povjerenje

Ugled

Otvorena komunikacija

Utjecaji na društvenu odgovornost poduzeća

Poslovna etika_2015/2016.

Poslovanjepoduzeća

Pravni utjecaji

Etički utjecaji

Političkiutjecaji

Utjecaji konkurencije

Pravni utjecaji

Zakonska regulativa – kontroliranje poslovnih

aktivnosti u specifičnim djelatnostima, kao

npr. Proizvodnja igračaka, hrane, tekstila

Državne agencije – zadužene za provođenje i

poštivanje zakona

Primjer: korektivni tekstovi propagandnih

poruka radi dovođenja potrošača u zabludu

prvobitnim porukama

LEX AGROKOR

Politički utjecaji

Pritisci posebnih interesnih skupina, koje

kontroliraju poslovanje poduzeća

Utjecaji na poduzeće ostvaruju npr. lobiranjem

kako bi nagovorili različite vladine agencije na

provedbu zakona o zaštiti zaposlenih,

potrošača itd.

Udruge za zaštitu potrošača, Udruge

nezaposlenih, Udruge umirovljenika...

Konkurentski utjecaji

Aktivnosti koje poduzimaju konkurentska poduzeća kako bi utjecala jedna na druge, ali i na društvo

5

Etika i zakon

Etika

Zakon

Etično, ali ne i legalno...Legalno, ali ne i etično... 1

Etičnost podrazumijeva više od samog poštivanja zakona

Društvena odgovornost je obveza pojedinaca i/ili organizacija da budu odgovorna za svoja djela i odluke

Klasifikacija etičnosti odluka

Etično, ali ne i legalno...Legalno, ali ne i etično... 2

ETIČNO

NELEGALNO LEGALNO

NEETIČNO

2. KvadrantETIČNO I NELEGALNO

- Odavanje podataka o

neetičnom poslovanju – „zviždači”

1. KvadrantETIČNO I LEGALNO

3. KvadrantNEETIČNO I NELEGALNO- korupcija, plagijat

4. KvadrantNEETIČNO I LEGALNO

- varanje partnera

- Reklame???

Društvena odgovornost poduzeća prema kome?!

DIONIČARIvs.

DIONICI

INTERES Neposredni interes – utjecaj poduzeća na

okolinu

Zahtjev za ostvarenjem prava – prava zaposlenika

Vlasništvo – interes vlasnika

DIONICI Primarni društveni:

unutarnji dionici (u poslovnom odnosu s

poduzećem – vlasnici, menadžeri i

zaposlenici, potrošači, dobavljači, partneri,

zajednica)

Sekundarni društveni:

vanjski dionici (izvan poduzeća, nisu u

poslovnom odnosu – vlade, konkurentska

poduzeća, civilne udruge, mediji)

Društvena odgovornost poduzeća prema kome?! 2

6

Klijenti/potrošači

Zaposlenici

Manageri

Lokalna zajednica

Okoliš

Dobavljači

Investitori

Obitelj

Država

DIONICI ZAHTJEVI INTERESNIH DIONIKA

(npr.) Dioničari – maskimalizacija profita temeljem uloženog

Menadžeri – što uspješnije poslovanje u odnosu na konkurenciju

Potrošači – kvalitetnije i jeftinije proizvode

Zaposlenici – radna mjesta, napredovanje, sigurnost na radu

Politička zajednica – sačuvati razinu dobiti od poreza

Partneri – poštivanje ugovora, uspješno poslovanje

Udruge – zaštitu zajednice, bivših zaposlenika, budućih generacija, ekološkog sustava …

Neizbježne situacije u kojima se postavlja izbor između moralne ispravnosti i neučinkovitosti postupka (ili

obrnuto) Bez obzira na odluke menadžera jedni interesni dionici

gube, drugi dobivaju (raditi i zaraditi vs. štednja i ulaganje)

Preuzeto s: www.vup.hr/_Data/Files/14102710245561.pptx

Odgovornost prema dionicimaPrema klijentima/potrošačima:

Osigurati kvalitetan proizvod/usluga po razumnoj cijeni

sigurnost,

Iskrenost

Povjerenje

Pristojnost/uljudnost

Prema zaposlenicima: Zdravstveno osiguranje

Sigurnost na poslu

Radne uvjete

Poštenje/uvažavanje

Prema dobavljačima: Plaćati na vrijeme

Plaćati po razumnoj cijeni

Osigurati dobre uvjete rada

Odgovornost prema dionicima 2

Prema lokalnoj zajednici i okolišu Smanjenje nezaposlenosti

Sigurni radni uvjeti

Minimizirati zagađenje

Sudjelovati u rješavanju problema zajednice

Prema državi/vladi Poštivanje zakona

Plaćanje poreza

Pridržavanje propisa

Prema managerima Njihovi ciljevi i vrijednosti u odnosu na ciljeve i

vrijednosti cijele organizacija

Friedman vs. Freeman

Friedman – jedina društvena odgovornost poslovanja je ostvarivanje profita

Freeman – odgovornost poslovanja je odgovornost za sve interesne dionike

Ključna kategorija

moralne sfere

poslovanja

Kratkoročno ostvarivanje vrijednosti(ekonomska vrijednost – profit)

Dugoročno ostvarivanje vrijednosti –omogućuje brigu za druge vrijednosti uzekonomsku (pravnu vrijednost i moralnuvrijednost (i druge vrijednosti: društvene,kulturne, civilizacijske, osobne…)

Moralno neispravno poslovanje je neuspješno poslovanje. Isplati se biti pošten

(Being nice pays off!!!)Moralno ispravno ponašanje je uspješno poslovanje. Iako

to ima svoju cijenu. (Being nice has a price!!!)

Friedman vs. Freeman 2

7

Norman Bowie: cilj tvrtke

Profit ne treba biti cilj tvrtke, nego je on nusproduktdrugih ciljeva, kao što je osiguravanje smislenog radazaposlenicima.

Altruističnim ponašanjem korporacije mogu kreirati“moralnu zajednicu” u kojoj su moralne obvezeizmeđu korporacije i njezinih različitih interesnihdioničara uzajamne – kao što je korporacija obveznatretirati pošteno sve dionike, tako su oni obveznidobrobiti korporacije.

Korporacije su instrumenti socijalne politike i promjene; središta proizvodnje i distribucije ekonomskih dobara.

Time etika i etičke implikacije imaju središnju ulogu u poslovanju budućnosti, kao što je profit imao u prošlosti.

www.vup.hr/_Data/Files/15020

615317805.pptx

Kenneth E. Goodpaster:Paradoks interesnog dionika

Čini se bitnim, a istovremeno na određennačini nelegitimnim usmjeravati korporacijskeodluke temeljem moralnih načela koja nadilazestrateške interese dioničara u smjeru brige zainterese interesnih dionika općenito.

Paradoks se sastoji u tome da moralnostistovremeno pod istim vidikom i zabranjuje izahtjeva način razmišljanja i postupanjausmjeren na profit.

www.vup.hr/_Data/Files/

15020615317805.pptx

Poslovni razlozi za DOP

lojalnost kupaca

reputacija

menadžment robne marke (branda)

bolji odnosi s regulatornim tijelima

bolji odnosi s nevladinim/neprofitnim udrugama i organizacijama

bolji menadžment rizika

bolja mogućnost selekcije i motivacije ključnih zaposlenika

smanjeni troškovi

operacijska efikasnost

učenje i inovativnost

konkurentnost i pozicioniranje na tržištu

utjecaj na financijski rezultat

Preuzeto s: http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//menadzment%20-%202012/20121106%20-%20DOP.pdf

Koliko vremena, truda i novaca ulažu u vrijednosti korisnosti, prava i pravednosti)

Uvidom u financijska izvješća (ne dostatno)

Provjera društvene odgovornosti poduzeća

Poštuju zakone

Usvajaju kodekse koji se više fokusiraju na interese dionika, a manje dioničara

Sudjeluju u društveno odgovornim inicijativama i aktivnostima

Što rade društveno odgovorna poduzeća? Upravljanje društvenom odgovornošću u poduzeću

Planirati

• konzultirati se s dionicima

• razviti etički kodeks

• Postaviti ciljeve

Napraviti

• odjel za upravljanje DOP-om

u poduzeću

• promovirati etički kodeks

Provjeriti

• mjeriti napredak

• revizija

• izvještavanje

Djelovati

• ispravljati loša ponašanja

• reformirati sistem

8

Vrijednost DOP-a

Odluka o kupnji:

60% percepcija reputacije poduzeća + 40 % percepcija proizvoda ili usluge

73% od 55,000 ispitanika spremno je preporučiti proizvode društveno odgovornih poduzeća i platiti višu cijenu istih

2013 CSR RepTrak® 100 istraživanje (ReputationInstitute)

2017 CSR RepTrak® 100 istraživanje

7 dimenzija za razvoj reputacije poduzeća

Preuzeto s: https://www.reputationinstitute.com/CMSPages/GetAzureFile.aspx?path=~\media\media\documents\global_reptrak_2017.pdf&hash=7cde2bdcf25beb53df447672be60dbf7318a9d5e9ef7ace6b7648c23136a1d7c&ext=.pdf

PROIZVOD/USLUGA - visoko kvalitetni proizvodi/usluge

INOVACIJA – inovativno poduzeće – proizvodi ili prodaje inovativne proizvode ili ima inovativno poslovanje (inovativni poslovni model)

RADNO OKRUŽENJE – privlačno mjesto za raditi, odličan odnos sa zaposlenicima

UPRAVLJANJE– odgovorno poduzeće, ponaša se etično, otvoreno je i transparentno u svojim poslovima

UTJECAJ NA ZAJEDNICU – dobar korporativni građanin, podržava dobre događaje i štiti okoliš

VODSTVO – poduzeće s jakim vodstvom, lidere s kredibilitetom koji efektivno vode poduzeće

PERFORMANSA – ostvaruje dobre financijske rezultate

2017 CSR RepTrak® 100 istraživanje 2

Top 10 poduzeća od 2013-2015 prema istraživanju RepTrackPrimjer društveno najodgovornijih poduzeća na svijetu prema svih sedam dimenzija

9

Činjenice…

Nestlé je prvi put u povijesti ušao u top 10 2013. godine

Samo 16 poduzeća od top 100 imaju bolju reputaciju globalno nego u svojoj zemlji

Većina potrošača će radije preporučiti domaću kompaniju nego stranu

53% managera vjeruje da reputacija može poboljšati prodaju/prihode

63% managera očekuju da će upravljanje reputacijom biti jedan od vodećih prioriteta kompanije u sljedećih 2-3 godine

60% managera smatra da reputacija ima značajni financijski utjecaj na poslovanje…

Povećava broj kupaca koji se vraćaju poduzeću 68%

Povećava prodaju/prihode 53%

Povećava udio na tržištu 40%

Smanjuje troškove zapošljavanja 37%

Povećava cijenu dionice 32%

Povećava profitabilnost 31%

Smanjuje trošak poslovanja 26%

Nešto drugo… 10%

Nema utjecaj na financijsku uspješnost 2%

CSR or PR?

Društvena odgovornost poduzeća u RH

MEĐUNARODNA

Održivi razvoj (WBCSD - HR PSOR)

Globalne aktivističke i potrošačke kampanje

Poslovni trendStandardi kvalitete

AKTUALNO

EU integracije Zakonska regulativa

(okoliš, potrošači, rad), Izvozna orijentacija,Briga za reputaciju

Izvorišta DOP-a u Hrvatskoj

DOMAĆA

Tradicija povezanostipoduzeća sa zajednicom

Briga za kvalitetu (HDK, 1965)Negativne posljedice

rata i tranzicije (malverzacije, nezaposlenost,

pravna nesigurnost, siromaštvo)

10

Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj (UNDP, 2007.)

51%

74% 77%

91%

66%

94%

46%

26% 23%

9%

29%

6%6%3%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Stra

tegija

Dio

nic

i

Upra

vljan

je

Izvedba

Izvješ

tavan

je

Pro

vje

ra

n=

35

Malo/bez dokaza Na putu Dobra praksa

DOP u Hrvatskoj

Kumovski “Crony” kapitalizam

Hrvatska tranzicija dovela je do ‘kumovskogkapitalizma’, obilježenog „internim interesima,ekstremnim klijentelizmom, netržišnim alokacijamanefinancijskog sektora i uskim vezama izmeđudržave, vlade, poduzetnika i financijskog sektora”R. Bičanić

Klijentelizam - neopravdani utjecaj na strukturu, proces ilirezultat procesa u svrhu ostvarivanja netransparentnogindividualnog ili grupnog cilja

http://www.nacional.hr/clanak/55906/barba-luka-i-kum-milan-umjesto-drzavne-mature

Npr.http://www.vecernji.hr/vijesti/za-13-300-kuna-bandicu-dijele-savjete-kumovi-bliski-prijatelji-clanak-9989

Kumovskikapitalizam…

Hopkin: ”Klijentelizam je raspodjela odabranihprednosti pojedincima ili jasno definiranimskupinama u zamjenu za političku potporu”

"Opis po kojem se kapitalističko društvo zasniva nabliskim odnosima između biznismena i države.Umjesto da uspjeh bude usmjeren slobodnimtržištem i vladavinom prava, uspjeh poslovanja ovisio favoriziranju od strane vlade u obliku porezniholakšica, vladinih subvencija i drugih mjera

Socijalisti vjeruju da je kumovski kapitalizamneizbježni rezultat čistoga kapitalizma. Ljudi napozicijama moći, bilo u biznisu ili vladi, žele ostatimoćni, a jedini način da se to ostvari je stvoriti mrežemeđusobnog ispomaganja između vlade i biznisa.

S druge strane, kapitalisti vjeruju da kumovskikapitalizam izrasta iz potreba socijalističkih vlada dakontroliraju državu. Zato je biznis prisiljen djelovatiblisko s vladom da bi postigao najveći uspjeh.

http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj

Ako je to točno, koje su moguće posljedice za Hrvatsku?! Svi sudjeluju u sustavu klijentelizma, bez obzira

što ga osuđuju (Zoran Oštrić: Del Boy Trotter i brat Rodney ;) – Slažete li se tim?! )

Sve veće socijalno-ekonomske razlike (veći jaz između bogatih i siromašnih); nepostojanje poreza na prihod od kapitala - Ekonomija kapanja ("Trickle-down economics"):

Neoliberalna ekonomija – prosperitet i dobrobit koju sada uživaju viši slojevi stanovništva doći će tzv. kapanjem do nižih slojeva (ne izdvanjem od bogatih i povećavanjem poreza na kapital, nego kroz mehanizme slobodnog tržišta). No, na ovaj način strukturalne promjene pogađaju najugroženije i uzrokuje pad socijalne sigurnosti

Traga se za novim političkim oblicima, ali ne i za bitnom društvenom promjenom

“Najbogatiji ljudi

ne razumiju da

njihova sudbina

zavisi i od toga

kako živi ostalih

99%” Joseph

Stiglitz

Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju u RH

Preuzeto: Radni materijal Ekonomskog instituta Zagreb, Br No . EIZ-WP-1104, 2011.

Indeks percepcije korupcije za zemlje zapadnog Balkana od 2003 – 2010.0 (jako korumpirana)-10 (nekorumpirana)

Zemlja 2003 2004 2005 2006 2007 2008 20009 2010

Albanija 2.5 2.5 2.4 2.6 2.9 3.4 3.2 3.3

BiH 3.3 3.1 2.9 2.9 3.3 3.2 3.0 3.2

Crna Gora 2.3 2.7 2.8 3.0 3.3 3.4 3.9 3.7

Hrvatska 3.7 3.5 3.4 3.4 4.1 4.1 4.1 4.1

Kosovo 2,8

Makedonija 2.3 2.7 2.7 2.7 3.3 3.6 3.8 4.1

Srbija 2.3 2.7 2.8 3.0 3.4 3.4 3.5 3.5

2015. (ukupno 168 zemalja):1. Danska (91 bod)2. Finska (90 bodova)…50. Hrvatska (51 bod) – prvi put spada u manje korumpirane zemlje, ispod prosjeka EU (prosječna vrijednost u EU 66 bodova), ali iznad svjetskog prosjeka (koji iznosi 43 boda)168. Sjeverna Koreja i Somalija (8 bodova)

Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju u RH

19% poduzeća smatra da je korupcija glavna prepreka poslovanju u RH (BEEPS, 2007. )

Vrijednost očekivanog poklona kako bi se osigurao javni ugovor: 2% vrijednosti ugovora (BEEPS, 2007. )

Postojeća istraživanja pokazuju da su mala i srednja poduzeća posebno izložena korupciji (teže podnose korupcijsku rentu)

38% MSP smatra da je korupcija velika prepreka poslovanju u RH (YES Foundation i Partnerstvo za društveni razvoj, 2010.).

Mišljenje hrvatskih građana da biznismeni imaju koristi od korupcije?

□ 2010. 65% građana se slaže s tom tvrdnjom

□ 2007. 26% građana se slagalo s tom tvrdnjom

Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.; prezentacija dr.sc. Jelena Budak

11

Međunarodna komparativna istraživanja za RH

Od mog poduzeća se očekuje: % poduzeća

neslužbena plaćanja javnim službenicima za obavljanje posla 14,5

davanje poklona službenicima porezne uprave 6,0

davanje poklona kako bi se osigurao javni ugovor 4,3

davanje poklona radi dobivanja dozvole za početak poslovanja 2,1

davanje poklona radi dobivanja građevinske dozvole 1,3

davanje poklona radi dobivanja priključka na struju 1,0

davanje poklona radi priključka na vodovod 0,6

davanje poklona radi dobivanja uvozne dozvole 0,1

davanje poklona radi dobivanja telefonskog priključka 0,1

BEEPS, 2007.

Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.; prezentacija dr.sc. Jelena Budak

Negativne posljedice korupcije na poslovni sektor

Korupcija povećava troškove poslovanja

Korupcija narušava ravnopravne uvjeteposlovanja

Korupcija pogađa i privatna i javna poduzeća -korupciji podložan javni sektor je neučinkovit,te stvara političku, a time i poslovnuneizvjesnost

Korupcija povećava poslovni rizik koji seodražava u višim troškovima poslovanja ismanjenoj konkurentnosti domaćih poduzeća

Preuzeto s: http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj

“Poslovni argument nije ništa više od razloga zašto,

odabirom određenog smjera, kompanija može

očekivati više koristi od troškova. Koristi mogu biti

nefinancijske, dugoročne ili čak nerealizirane.

Poslovni argument nije čvrst i brzi dokaz da

određeno postupanje garantira željene rezultate.”

Mallenbaker.net

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća

Arthur D. Little, Business in the Community

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (1)

1. Upravljanje ugledom

“Tko mi ukrade čisti obraz mene čini prosjakom”

W.Shakespeare

Za 44% kupaca kriterij pri donošenju odluke okupovini ili korištenju usluga organizacije je imidžte organizacije odn. njeno društveno odgovornoposlovanje

86% klijenata smatra da je odgovorno ponašanjepoduzeća prema društvu, radnicima i okolišuvažnije od njenog gospodarskog doprinosa

48% svjetske javnosti nema povjerenje u veliketvrtke

Preuzeto s:http://www.drustvena-

odgovornost.undp.hr/upload/file/156/78390/FILENAME/Poslovni_argumenti_za_drustvenu_odgovornost_poduzeca.pdf

Nagrada za reputaciju (ugled):

DIONIK NAGRADA

Potrošači Lojalnost

Zajednice Legitimitet

Zaposlenici Posvećenost

Mediji Medijska prisutnost

Država/aktivisti Pošten odnos

Upravljanje ugledom…

Kompanije koje ispunjavaju sve viša očekivanja zaposlenika imaju koristi od njihove produktivnosti

Promocija kreativnosti stvara dodanu vrijednost

Zapošljavanje i zadržavanje vrijednih zaposlenika

Zaposlenici napuštaju kompaniju ali “šire” vrijednosti i načela (mogu se vratiti)

Promicanje volonterstva doprinosi lojalnosti

Povećanje zadovoljstva zaposlenika i uloga najpoželjnijeg poslodavca

12

2. Upravljanje rizicima

“Usredotoči li se na svoju društvenu odgovornost poduzeće će biti uspješnije unaprijediti svoje postupke utvrđivanja i upravljanja poslovnim

rizicima”

Michael Bailey, Compass Group plc.

Društvena odgovornost – sredstvo za upravljanje rizicima

Veći broj osoba koji žele raditi za tu organizaciju

Povećanje razine zadovoljstva s radnim mjestom

Poboljšanje ocjene zadovoljstva kupaca

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (2)

Kompanije se odmiču od kratkoročnog upravljanja financijskim rizikom, prema integriranom pristupu srednjoročnog i dugoročnog upravljanja okolišnim i društvenim rizicima

Time se produžuje dodana vrijednost dobrog upravljanja rizikom:□ Smanjenje predvidljivih gubitaka□ Identifikacija novih tema i poslovnih prilika□ Korištenje vodeće uloge kao komparativne

prednosti

Bolje razumijevanje i upravljanje rizikom

3. Inovativnost i učenje

500 najuspješnijih poduzeća iz 1970 premaFortuneovom popisu je nestalo – gospodarskepromjene i preraspodjele dobara – većinaorganizacija slabo uči

80% europskih poslovnih vođa smatra kakodruštveno odgovorno poslovanje omogućujeorganizacijama jačanje kreativnosti i stjecanjenovih spoznaja o tržištu

Društvena odgovornost potiče tvrtke na učenje iinovativnost i pomaže im pri iznalaženju novihtržišnih mogućnosti, uvođenju učinkovitijihposlovnih procesa i održavanju konkurentnosti

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (3)

DOP promovira razmišljanje “izvan kutije”

“kreativno uništenje” – Joseph Schumpeter

Naglasak na društvene i okolišne izazove pomaže identifikaciji značajnih poslovnih prilika

Stvaranje okružja koje stimulira inovativne ideje zaposlenika stvara vrijednost

Inovativnost i učenje između sektora i unutar mreža/klastera predstavlja izazov tradicionalnom pristupu

Više kapaciteta za inovacije i učenje

4. Pristup kapitalu 86% institucionalnih ulagača diljem Europe

smatra kako će upravljanje društvenim iokolišnim rizicima imati povoljan učinak nadugoročnu tržišnu vrijednost poduzeća

Ulagatelji vode sve više računa o ostvarenjimavezanim uz društvo i okoliš – “Trebate lipristup novcu društvena odgovornost je odpresudne važnosti”

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (4)

5. Financijska uspješnost DOP jača konkurentnost

Tvrtke koje su uvele etički kodeks dugoročnoostvaruju bolje financijske rezultate

Otvara mogućnost za smanjenje sadašnjih ibudućih troškova

Jača položaj na tržištu i omogućuju ostvarenjeveće dobiti

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (5)

13

Kompanije s nefinancijskom vizijom imaju bolji učinak od onih koje samo potražuju dobit

Briga za okoliš vodi “ranom” prelasku na zelene tehnologije i značajne uštede u procesu proizvodnje

Razumijevanje rizika često smanjuje troškove uskladbe s regulativom

Dirketna poboljšanja financijskog učinka

Reputacija – još uvijek kratkoročna, naglasak na donacije i filantropiju

Upravljanje rizicima – još uvijek naglasak na financije

Zadovoljstvo zaposlenika – nepotpuno restrukturiranje i percipirane nejednakosti između menadžera i ostalih zaposlenika

Inovacije i učenje – free rider, ne partnerstva

Tržišta kapitala – direktne strane investicije, ali poslovanje usmjereno na zaradu…

Velike i profitabilne kompanije, ali ne MSP?

Poslovni argumenti u Hrvatskoj

Utjecaj podržavajuće okoline na društvenu odgovornost poduzeća

PODRŽAVAJUĆA OKOLINA

Izvor: Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj http://www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf (08.02.2007.)

Uloga vlade – idealan tip Upravljanje temeljeno na društvenom

dogovoru

Institucije i akteri sa zajedničkom snagom donošenja zakona

Zakoni su kodifikacija dogovora o tome što je ispravno, a što pogrešno u društvu

Regulacije – pravila koja omogućavaju poduzećima da se ponašaju sukladno dogovoru ili ih priječe da krše dogovor

Zakoni, mehanizmi, procesi, agencije, poticaji, kazne...

14

Bliže stvarnosti? Korupcija, klijentelizam, traženje rente i

‘veze’

Birokracija vezana za pravila bez jasne svrhe i nedovoljno transparentna

Ne može ili ne želi zaštiti javna dobra i javni interes

Paradoks: pre-reguliranost i nedovoljna reguliranost

Nekonzistencija i zbunjujuće poruke

Nedostatak horizontalne (međusobne) i vertikalne (s ostalim resorima) koordinacije

Vlada i DOP Unaprijediti poslovnu okolinu – gradnja

povjerenja

Promovirati etičko i socijalno odgovorno poslovanje

Stvoriti podržavajuću okolinu za DOP

Razviti jasnu DOP/održivu razvojnu strategiju

Uspostaviti DOP forum raznovrsnih dionika

Stvoriti kompetencije i kapacitete za provedbu

DOP-a

Odgovorna konkurentnost Filantropija

Društveno odgovorno poslovanje

Odgovorna konkurentnost (OK)

“Tržišta u kojima se poduzeća sistematski i na obuhvatan način nagrađuju za unaprjeđivanje odgovornih praksi, a penaliziraju kad djeluju suprotno.

Cilj strategija za OK je povećanje produktivnosti na način da oblikuju poslovne strategije i prakse uzimajući u obzir njihove socijalne, ekonomske i društvene učinke na okoliš.” Zadek

Male Grupe

Kojih 5 najvažnijih stvari bi trebala učiniti hrvatska vlada kako bi unaprijedila odgovornu konkurentnost hrvatskih poduzeća

Na koji bi način lokalna samouprava u Hrvatskoj mogla unaprijediti vlastite prakse održivosti i učinke

Uloga podržavajuće okoline

1. Podizanje svijesti

2. Mjerljivost - indikatori i mjerila

3. Poticaji za integraciju DOP-a u praksu

4. Vještine i kompetencije

5. Kultura objavljivanja

6. Nagrađivanje izvrsnosti

CIVILNO DRUŠTVO: relacijski model

vlada Civilno društvoPoslovna

zajednica

Socijalne

organizacije

Kulturna/

Religijskaudruženja

Nevladine

organizacije

Akademska zajednica/

Istraživačke

institucije

15

TRIPLEHELIX MODEL

Povezanost

države, znanosti

(sveučilišta i

instituti) i

gospodarstva

QUADRUPLEHELIX MODEL

Povezanost

države, znanosti,

gospodarstva i

svih sudionika

civilnog društva

Sve više aktualnih rasprava

o civilnom društvu

kao važnom sudioniku

razvoja društva

QUADRUPLE HELIX MODEL Hrvatske definicije: između države i tržišta

‘Civilno društvo je sfera koju čine dobrovoljne organizacije i

udruge. To je neformalna mreža organiziranih pojedinaca

angažiranih u javnim poslovima. Civilno društvo se razlikuje

od klasične države po tome što je ono prvenstveno

utemeljeno na volontarizmu. Od sfere privatnih aktivnosti

razlikuje se po tome što su njegove aspiracije zasnovane na

javnom dobru, u interesu su zajednice, a ne privatnim, na

tržištu temeljenim aspiracijama i idejama.’

Josip Kregar

Terminološka konfuzija

Civilno društvo – Organizacije civilnog društva (OCD)

Ne-vladine organizacije (NVOi)

Ne-profitne organizacije (NPOs)

Društveni pokreti – ‘Grassroots organizacije – Organizacije društvenih pokreta (ODP)

Zaklade

Zadruge

Povijesni tragovi civilnog društva u Hrvatskoj

1. Prije-1945: filantropija bliska crkvi; zadruge; zaklade

2. SFRJ/Y: SIZovi/samoupravne interesne zajednice; udruženja osoba s invaliditetom; ratni veterani; udruženja umirovljenika i žena

3. Opozicija unutar komunizma: Žena i društvo; Polet; Svarun; SOS telefon;

Civilno društvo u Hrvatskoj: snage

Visoka razina profesionalnosti

Ojačani odnosi sa državnim i strukturama u lokalnoj vlasti

Unaprijeđeno partnerstvo s poduzećima

Ključni akter u procesu pridruživanja EU (kognitivna europeizacija )

Djeluju unutar dobre regulatorne okoline

Rastuće članstvo, pa čak i građanska kultura

Civilno društvo u Hrvatskoj: slabosti

Uglavnom urbano, uz dominaciju Zagreba (najprisutniji tamo gdje su potrebe najmanje )

Rastuće natjecanje za ograničene resurse

Još uvijek prati prioritete donatora

Kratkoročno financiranje, a ne dugoročna partnerstva

Dominacija karizmatičnog i ne-transparentnog vodstva

16

Civilno društvo i DOP u Hrvatskoj

Civilno društvo

Ograničeno djelovanje u ulozi ‘watchdog-a’

Usredotočeno na primanje donacije

Nedovoljno dobri u transparentnom izvještavanju

Poduzeća

Suradnja utemeljena na filantropiji, a ne na među-sektorskim partnerstvima

Ne uključuju ključne NVO-e u dijalog s dionicima

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVOPioniri inovacija za dobrobit čovječanstva

Društveno poduzetništvo “dopušta organizacijama

da iskuse nove stvari, suočavaju se s novim

potrebama i služe većem broju ljudi i efikasnije i

brže...

Peter Brinckerhoff

“Ništa nema toliku moć kao ideja u rukama društvenog

poduzetnika” Bill Drayton,

CEO, osnivač Ashoka

http://www.youtube.com/watch?v=IPqn-Ru-_PQ

Dobrotvorne organizacije

“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”

Neprofitne organizacije/javni sektor

“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život”

Društveno poduzetništvo

“Društveni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem

ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno

neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj

industriji”

Bill Drayton,

CEO, osnivač Ashoka

Društveno poduzetništvo (Crane and Matten)

Poduzeća Civilno društvo Društvenopoduzetništvo

Ciljevi Ekonomskavrijednost

Društvenevrijednosti

Ekonomska i društvena vrijednost

Profit Povećanje profita Ne-profitno Stvaranje profita uz ograničenje na distribuciju profita

Aktivnosti Proizvodnja i trgovina dobrima i uslugama

Usluge, kampanjezagovaranje, etc

Proizvodnjasocijalnih dobara i usluga

Financiranje Samo-financiranje Grantovi, donacije, članarine

Mješovito

Upravljanje Dioničari-> Dionici Participativnademokracija

Mješovito

Utjecaj društvenog poduzetništva

Nadopunjuje usluge od javnog interesa(socijalne usluge)

Doprinose uravnoteženom korištenju iraspodjeli raspoloživih resursa u koristlokalne zajednice

Generiraju nova radna mjesta

Potiču društvenu koheziju i pridonoserastu i razvoju društvenog kapitala

3 glavne dimenzije društvenog poduzetništva(EMES; Borzaga, Defourny, 2001; Defourny, Nayssens, 2001; 2008, 2012)

Participativno

djelovanje

□ Kolektivne prirode□ Društvena misija□ Profit sredstvo za

reinvestiranje i ostvarivanje društvene misije

□ Ekonomska aktivnost proizvodnje proizvodai/ili prodaje usluga

□ Ekonomski rizik□ Plaće za dostojanstven

život ne za bogaćenje

□ Uključivanje dionika□ Jedan član jedan glas

17

Sukob (konflikt) interesa

http://www.youtube.com/watch?v=xnRpMQvW_ow

“The reputation of a thousand years is determined by the conduct of one hour.”

Japanese proverb

Sukob interesa Situacija u kojoj jedna strana ima neke

profesionalne ili osobne obveze, odnosnoosobne ili financijske interese, koji mu otežavajudjelotvorno obavljanje poslovne funkcije iugrožavaju njegovu objektivnost ili mogu stvoritidojam da je njegova objektivnost ugrožena.

Sukob interesa je situacija (NE PONAŠANJE) ukojoj neki pojedinac na odgovornom položaju (iličlan njegove uže obitelji), ima istovremenemeđusobno konkurentne, profesionalne iosobne interese.

Sukob interesa postoji kada je razlika izmeđuindividualnih i profesionalnih obveza takva daneovisni promatrač može postaviti opravdanopitanje jesu li profesionalni rad i odluke dotičneosobe vođene osobnim interesima

Temelji interesa

Financijski (opipljivi)

novac

zaposlenje

imovina/dionice/vlasništvo

Nefinancijski (neopipljivi)

profesija i poslovni uspjeh

osobna sreća

fizičko zdravlje

psihološko stanje

PRIVATNI interes u SUKOBU interesa“Bilo kakva korist”, što znači da obuhvaća prenosive(nasljedne) ili materijalne i neprenosive ili nematerijalneprednosti. Posve je jasno kako u slučaju kada POJEDINACima privatni interes materijalne naravi koji je u sukobu snjegovom/njenom FUNKCIJOM postoji značajan rizik dabi, donoseći odluke u profesionalnom svojstvu, mogaopogodovati ispunjenju privatnih interesa.

PRIMJER PRENOSIVE ILI MATERIJALNE PREDNOSTISupruga javnog dužnosnika posjeduje građevinsku tvrtku i javni dužnosniktreba donijeti odluku o sastavljanju tehničkih specifikacija za cestu čija seizgradnja planira. U takvome primjeru vrlo je vjerojatno da bi javni dužnosnikmogao pokušati prilagoditi tehničke specifikacije kako bi pogodovao tvrtcisvoje supruge.

PRIMJER NEPRENOSIVE ILI NEMATERIJALNE PREDNOSTIKada gradonačelnik profesoru svoga sina nezakonito dodijeli društveni stanuz plaćanje niske zakupnine, a u zamjenu za bolje ocjene ili diplomu.Kada ministar obrazovanja supruzi odvjetnika pristrano dodjeljuje ugovor zanabavu, a u zamjenu za praksu svoga sina kod navedenoga odvjetnika.

Vodić kroz sukob interesa, Rumunjsko akademsko društvo

Tipični sukobi interesa

Konfliktne uloge – politika i nadzorni odbori

Osobno prihvaćanje “zahvalnosti”

Korištenje javne imovine za zadovoljavanje vlastitih težnji/obveza

Korištenje ili otkrivanje povjerljivih informacija

Korištenje utjecaja osoba na položaju radi zadovoljavanje vlastitih interesa

SUKOB INTERESA

1. STVARNI sukob interesa :

kada pojedinac zna da svojim aktivnostima može i dodatno ostvariti privatni interes, a na štetu interesa organizacije – i to i učini…

2. PRIVIDNI sukob interesa:

situacija u kojoj se čini da bi privatni interesi mogli naneprikladan način utjecati na obavljanje dužnosti; kadase relativno dobro informiranoj osobi, na temeljuzdravog prosuđivanja, učini da je netko od kolega ustvarnom sukobu interesa

3. POTENCIJALNI sukob interesa:

kada postoji neki privatni interes koji može utjecati navršenje dužnosti, no osoba još ništa nije počinila po tompitanju

DEFINICIJE

https://www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/dokumenti_clanaka/abeceda1.

pdf

18

DOBRO UPRAVLJANJE

Vodić kroz sukob interesa, Rumunjsko akademsko društvo

… određeni proces koji obuhvaća sljedeća svojstva: participativnost, konsenzualnost, odgovornost, transparentnost, osjetljivost, učinkovitost, djelotvornost, pravičnost, obuhvatnost i usmjerenost prema vladavini prava.

Postojanje sukoba interesa u okviru bilo kojeg procesa upravljanja (npr. donošenje politike, odlučivanje, provedba zakona, rješavanje sukoba, itd.) za posljedicu ima promjenu utvrđenog procesa dobrog upravljanja te u konačnici vodi do lošeg upravljanja. Naspram tome, nepostojanje sukoba interesa u procesima upravljanja preduvjet je više razine dobre uprave, iako potonja nije u potpunosti uvjetovana sukobima interesa.

SUKOB INTERESA vs. KORUPCIJA

KONFLIKT INTERESA KORUPCIJA

Razinaproblema

manje značajna (minorna) pitanja globalno prepoznati problem (zločin)

Suštinaparcijalno, pristrano, subjektivno ispunjavanjejavnih dužnosti

zloupotreba oficijelne pozicije zbog ilegalnih personalnih koristi

Motivacija privatni interesi, socijalni odnosi (prijatelji, poslovni partneri...)

financijske koristi (ilegalne)

Tipičnoponašanje

darovi, provodi, ugošćavanje, usluge, zapošljavanje izvan institucije, nepotizam, klijentelizam, zloupotrebaslužbenih informacija, naknadno zapošljavanje, itd

darovi, proizvodi, ugošćavanja, nepotizam, klijentelizam, korištenje veza, financijske transakcije, zahvale za ugovore, itd

Posljedice Gubitak povjerenja gubitak povjerenja, posljedice po socijalni, ekonomski, politički i kulturni razvitak društva ičovječanstva

A. Bačić, Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, 2012.

SUKOB INTERESA vs. SUKOB ODGOVORNOSTI

… otići na utakmicu u kojoj igra moj sin umjesto održati prezentaciju (ili obaviti zadatak/obvezu prema instituciji u kojoj

radim)vs.

… biti sudac na utakmici u kojoj igra moj sin

Utjecaj loše poslovne etike na rast gospodarstva

Smanjuje investicije i obeshrabruje direktne strane investicije

Uništava povjerenje u ugovore

Vodi do strožih zahtjeva za povratom investicija

Narušava povjerenje zaposlenika

Narušava povjerenje dobavljača

Potiče birokratsku korupciju

Obeshrabruje tok direktnih stranih ulaganja

Koči i usporava stopu rasta

preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011

Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanju

Sukob interesa Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika

Prisvajanje dobara firme za vlastite interese

Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili posebnih usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku)

Poštenje i iskrenost

Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim firmama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl.

Stvaranje i očuvanje monopola na tržištu

Lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge

Komunikacija Lažno ili nepotpuno reklamiranjeLažno osobno prodavanje proizvodaNepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima

Nepotpuno informiranje o razlici među proizvodimaOznačavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode)

Poslovni odnosi

Zlouporaba autoritetaPlagiranje tuđeg radaOdavanje poslovnih tajni

Onemogućavanje provedbe plana poslovanjaNesudjelovanje na sastancima tvrtkePrisiljavanje drugih na nemoralne radnje

www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx

Moguća pravila u konfliktnim situacijama

1. Ako postoji sukob između etike i zakona, učini što nalaže zakon

2. Ako postoji sukob između etike i poslovanja, učini što nalaže profit

3.1. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže zakon

3.2. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže profit

NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju vrijednosti:

4. Ako postoji sukob između etike i poslovanja učini što nalaže etika

Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji

slijedeća hijerarhija vrijednosti:

1. ZAKON

2. PROFIT

3. MORAL

A prema pravilima 1., 2., i 3.2. postoji

drugačija hijerarhija vrijednosti:

1. PROFIT

2. ZAKON

3. MORAL

NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju

vrijednosti:

1. MORAL

2. ZAKON

3. PROFIT

Hijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana i u konfliktnim situacijama nije lako odlučiti. www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx

19

Problematika zapošljavanja

Izvor: anonimna anketa, N=100, Požeško-slavonska županija, svibanj/lipanj 2012., www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx

Hrvatska

Pristup Varšavskoj deklaraciji – 2000. godine

Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/2011)

https://www.sukobinteresa.hr/

preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011

Whistleblowing/zviždanje

Pravo na slobodu govora i nesloga na radnom mjestu dobivaju sve veću pozornost.

Postoji dilema oko razotkrivanja korporacijskih nepravičnih djela ili lošeg postupanja.

Imaju li zaposlenici pravo, ili čak obligaciju, puhati u zviždaljku (engl. “blow the whistle”; whistleblowing)?

Razotkrivanje neetičnih ili ilegalnih aktivnosti u korporaciji:

Unutarnje (razotkrivanje nekomu na višem položaju u korporaciji)Vanjsko (razotkrivanje u javnosti)

Whistleblowing/zviždanje (2)

Predstavlja tipičnu moralnu dilemu:

- Pitanje izdaje povjerenja i narušavanja zajedništva

- Otkrivanje nepravilnosti u obliku nestručnosti, ne-etičnosti (npr. mobbinga), društvene neodgovornosti

Procjena dobrobiti/štete

- Za onoga koji prijavljuje

- Za onoga kojega se prijavljuje

- Onoga komu se prijavljuje

Ralph Nader

Preporučuje da zviždanje dobije zaštitu, tebude aktivno ohrabreno kao čin poboljšanjakorporacijske odgovornosti.

Zviždači trebaju dobiti zakonsku zaštitu odosveta poslodavaca, kao što je otpuštanje,izigravanje, mobing ili napad na osobniintegritet.

Richard De George

Zbog oblika nelojalnosti tvrtki whistleblowing treba moralno opravdanje.

Ono može biti moralno dopustivo samo pod određenim uvjetima:

- u slučaju prijetnje ozbiljnom fizičkom štetom i

- kada je zaposlenik već iscrpio kanale unutar korporacije u pokušaju da ispravi problem.

20

Gene James

Zaposlenici koji su svjesni potencijalnih štetnih posljedicanekog korporacijskog čina i koji ga odluče ne razotkriti, snosedio odgovornosti za te posljedice.

Opravdava whistleblowing kao obvezujuće u slučajevima kaošto su:

- uznemiravanje,

- prijevara,

- napad na privatnost i sl.

Zakonodavna regulativa

http://www.vecernji.hr/hrvatska/izradjen-prijedlog-zakona-o-zastiti-zvizdaca-634424

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/237289/Default.aspx