**POSLOVNA ETIKA I KORPORACIJSKA DRUTVENA ODGOVORNOST

**Relevantnost poslovne etike i korporacijske drutvene odgovornosti u 21 stoljeu...

...u poduzetnitvu, poslovnom svijetu i ekonomskim institucijama drave...

vie nije upitna.

**Istraivanja u posljednja dva desetljea nedvojbeno potvruju naela:

Moralno neispravno poslovanje je neuspjeno poslovanje. Isplati se biti poten (Being nice pays!),

Moralno ispravno poslovanje je uspjeno poslovanje... ...iako to ima svoju cijenu (Being nice has a price!).

**Minimalistika etika Miltona Friedmana u sintagmi Jedina drutvena odgovornost poslovanja je potivanje zakona i ostvarivanje profita,

pokazala je nedostatke

1912 -

**Ona je zamijenjena realistinom etikom R. Edwarda Freemana koja kae: Odgovornost poslovanja je odgovornost za sve interesne dionike.

1951-

**Interesni dionik ("stakeholder)......danas kljuna kategorija moralne sfere poslovanja

To je svaka osoba ili skupina koja ima nekog interesa u poslovanju tvrtke i ije interese tvrtka uzima u obzir pri donoenju poslovnih odluka

**To su: vlasniki dioniari menaderi, zaposlenici trgovci, dobavljai, kupci, potroai, lokalna zajednica, dravne institucije, ekoloka zajednica i drugi...

Vlasnici imaju neki financijski ulog u korporaciji u obliku dionica, zadunica itd., od kojih oekuju nekakav financijski povrat.

Novac daju izravno firmi ili polau nekakva povijesna prava steena serijom moralno opravdanih razmjena.

Tvrtka utjee na njihova sredstva za ivot ili, ako je bitan dio njihovog prihoda za mirovinu u dionicama ili zadunicama, njihovu sposobnost da se brinu za sebe kada vie ne budu mogli raditi. **

Zaposlenici riskiraju svoje poslove, a obino i sredstva za ivot; esto imaju specijalizirane vjetine za koje obino ne postoji savreno elastino trite. Za uzvrat svoga posla oekuju sigurnost, plae, dobiti i smisleni posao. Za uzvrat njihovoj lojalnosti, od korporacije se oekuje da skrbi za njih i nosi ih kroz teka vremena. Od zaposlenika se oekuje da veinu vremena slijede instrukcije menadmenta, da govore u korist kompanije i da budu odgovorni graani u lokalnim zajednicama u kojima kompanija djeluje. Tamo gdje se oni iskoritavaju kao sredstva nekome cilju, moraju sudjelovati u odlukama koje utjeu na takvo iskoritavanje. **

Dobavljai su vani su za uspjeh tvrtke, jer e sirovi materijali odrediti konanu kvalitetu i cijenu proizvoda.Zauzvrat, tvrtka je potroa dobavljaa i prema tome vana za uspjeh i preivljavanje dobavljaa. Kada tvrtka tretira dobavljaa kao vrijednog lana mree interesnog dionika, a ne samo kao izvor materijala, dobavlja e reagirati kada je firma u potrebi. Chrysler je tradicionalno imao bliske veze sa svojim dobavljaima, ak u tolikom razmjeru koji je doveo do sumnji da se radi o transferu ilegalnih isplata. A kada je Chrysler bio na rubu propasti, dobavljai su odgovorili rezanjem cijena, prihvaanjem kasnih isplata, financiranjem itd.Dobavlja i kompanija mogu se dizati i padati skupa. Naravno, opet, pojedini e odnosi s dobavljaima ovisiti o broju varijabli kao to je broj dobavljaa i tome radi li se o opskrbi gotovim dobrima ili sirovim materijalima.**

Potroai razmjenjuju izvore za proizvode tvrtke i zauzvrat dobivaju korist od proizvoda. Oni omoguuju preivljavanje tvrtke u obliku prihoda. U velikim korporacijama, potroai neizravno plaaju razvoj novih proizvoda i usluga. Biti blizak potroau vodi do uspjeha s ostalim interesnim dionicima - razlikovna osobina kompanije koja je poslovala dobro upravo njihov naglasak na potroau. Obraanjem panje na potrebe potroaa, menadment automatski navodi potrebe dobavljaa i vlasnika. tovie, ini se da se etika usluge potroaa prenosi na zajednicu. Mnogostruka primjena Kantovog kategorikog imperativa: neka ti osoba nikada ne bude sredstvo ve svrha koju ona ima u samoj sebi**

Lokalna zajednica podupire pravo tvrtke da gradi objekte i da, zauzvrat, ima korist od porezne osnove i ekonomskih i drutvenih doprinosa tvrtke. U zamjenu za opskrbu lokalnih usluga, od tvrtke se oekuje da bude dobar graanin, kao i od svake osobe, bila ona prirodna ili umjetna". Tvrtka ne moe izloiti zajednicu nerazumnim tetama u obliku zagaenja, toksinog otpada itd. Ako iz nekog razloga tvrtka mora napustiti zajednicu, oekuje se da surauje s lokalnim voama kako bi tranzicija protekla to glae mogue. Kada tvrtka pogreno upravlja svojim odnosom s lokalnom zajednicom, u istom je poloaju kao i graanin koji je poinio zloin. **

**Svaka poslovna odluka uz maksimizaciju profita ukljuuje:

legalnost poslovanja

moralnu ispravnost poslovanja s obzirom na interese svih interesnih dionika

**TO JE POSLOVNA ETIKAPoslovna etika dio je primjenjene etike i mogla bi se opisati kao primjena etikih vrijednosti na poslovno ponaanje.

Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog ponaanja, od stratekih odluka do ponaanja prema kupcima i dobavljaima.

Etiki zahtjevi idu dalje od zahtjeva zakonske regulative a poslovna etika primjenjuje se na ponaanje pojedinca i organizacije u cjelini.

**Odnos morala i zakona

Moral

Zakon

**Poslovna etika nastala je iz razmatranja odnosa izmeu ekonomije i morala, razmatranja moralnog statusa ekonomskih postupaka i praksi

i moralnih svojstava trinih odnosa, karakteristinih za ekonomiju u kojoj veliki znaaj ima privatna svojina i iroka ekonomska sloboda.

U poslovnoj etici susreu se dva stanovita, dvije perspektive: etika i poslovna (ekonomska).

**Etika perspektiva polazi od moralnih vrijednosti: potenja, pravde, pouzdanosti, povjerenja, prava i dunosti, svega onoga to se moe oznaiti kao "dobro" ili "ispravno" u moralnom smislu.

Poslovna perspektiva polazi od ekonomskih vrijednosti: koristi, dobiti, troka, cijene, efikasnosti i konkurencije.

Mjesto susreta ova dva kriterija, moralnog kriterija i kriterija ekonomske efikasnosti predmet je razmatranja poslovne etike.

**Nije ispravno smatrati da je Poslovna etika disciplina iskljuivo u domeni filozofa i teologa.

Nedostatak ukljuenosti managera i leadera u diskusiju o ovoj problematici doveo je do ove zablude.

Poslovna etika je i disciplina managementa sa pragmatinim pristupom koji ukljuuje vie praktinih alata za primjenu u organizacijama.

**Poslovnom etikom se moe upravljati, dapae njom se uvijek i upravlja, esto indirektno kroz ponaanje osobe koja vodi organizaciju i predstavlja jaki moralni utjecaj na ponaanje djelatnika.

Strateki prioriteti (maksimizacija dobiti, proirenje trinog udjela, smanjenje trokova) mogu jako utjecati na moralne stavove u organizaciji.

**Upravljanje poslovnom etikom moe donijeti znaajne koristi poduzeu.

Etiki programi pomau da se zadri moralnost u turbulentnim vremenima,

ojaavaju timski duh,

motiviraju djelatnike i pomau da se promovira pozitivna slika tvrtke u javnosti.

Na razini drutva etino poslovanje ojaava konkurentnost i predstavlja jedno do civilizacijskih dostignua.