Ranokršćanska arhitektura 1/3

1) Kasna antika

- 50.-150.g. - sv.Pavao, putovanja, kongregacije (biskupi, đakoni); jednostavnost obreda, ne postoji sakralna arh. (hramovi - državna religija); širio je vjeru po egejskoj zoni (možda do Rima i čak Španjolske); do 600.god. – Španjolska, Francuska, Italija, Panonija, Grčka, Mala Azija,...; počinju se nazirati administrativni poslovi koje preuzimaju biskupi; kršćanstvo još nije bilo priznato tako da nije bilo ni sakralne arh. – kongregacije su se skupljale kod vjernika (domusi, insule – prve sakralne prostorije)

- 150. - 250.g. – kršćani na vodećim položajima – progoni > organizacija kršćanstva – obredi, humanitarni rad, administracija imovine, poduka; hijerarhizacija svećenstva; liturgija, nakon pričesti nisu mogli svi biti prisutni (samo kršteni) – na obredu, broj vjernika je rastao – veći domusi sa većim prostorijama > domus ecclesiae

- 250. – 313.g. – katakombe, grobovi mučenika > jednostavna svetišta; oko vremena Konstantina počinju se štovati grobovi mučenika, te se na to veže i liturgija > grobne dvorane sa 3 funkcije

- Dioklecijan i tetrarhija: 2 augusta i 2 cezara na 20 godina, 4 prefekture; rezidencije – istok: Nikomedija (Iznik), Sirmij (Sremska Mitrovica), zapad: Milano, Trier

- Konstantin uspio 312. zavladati zapadnim dijelom carstva, kasnije cijelim (324.-337.), imao je puno kršćana u vojsci, imao je san sa križem, prihvatio kršćanstvo te povećao vojni autoritet - Milanski edikt 313.g. – legalizacija kršćanstva, grade se bazilike u Rimu, Jeruzalemu, Betlehemu, Carigradu,..., osniva Novi Rim (jer je Rim bio izvan žiže događaja) > Konstantinopolis (Carigrad) 330.g.

- Teodozije vlada Istokom od 379.g., Carstvom 394.-395.g., kršćanstvo postaje državna vjera – zabrana poganih vjera 391.g.; prije smrti podijelio carstvo 395. – mlađi sin Z, stariji I

- Zapad - Huni dolaze i tjeraju narode prema zapadu kroz Milano, koji postaje nesiguran, zato središte (rezidenciju) prebacuje u Ravenu 402.g., početak propadanja zapadnog dijela carstva (do 476.g. formalno ukinuto)

- 2.pol.4.st. – provale Huna - zaustavljeni u Galiji, vratili se u Panoniju, Vizigoti prvi unutar granica carstva (pljačka Rima 410.g.), Odoakar – vođa germanskih plaćenika, ubio posljednjeg rimskog cara, nastanio se u Raveni

> germanske države oko 500.g. – u Italiji Ostrogoti srušili Odoakra, postavili Teodorika 493.-526.g. > ravnoteža rimskog i germanskog stanovništva se postiže pomoću autoriteta crkve + visoke pozicije rimske aristokracije; Franci u Galiji sa Klodovikom (Merovinzi) 481.-511.g. imaju najstabilnije kraljevstvo, stvorio franačko kraljevstvo > karolinška arhitektura; Angli i Sasi u Engleskoj pogurali Kelte na zapad; Vizigoti u Španjolskoj; Vandali u sjevernoj Africi opljačkali Rim i razrušili veći dio grada bez razloga (ergo vandalizam)

- Justinijanovo doba – Justinijan (527.-565.g.), Rekonkvista: Afrika, Dalmacija, Italija, dio Iberije; unutarnja transformacija carstva (poboljšao upravu i administraciju, disciplinirao vojsku, jedinstveno kršćansko vjerovanje, pravni kodeks); Ravena je drugi grad po važnosti (nakon Konstantinopolisa), a Rim je duhovni centar; Justinijan je bio aktivni investitor što se tiče arhitekture (npr. Aja Sofija)

- počeci transformacije zapada – zapad propada u političkom smislu, ali zato u vjerskom raste: sv. Benedikt u Monte Cassinu 529.g. osniva svoj prvi samostan čiji je moto bio „ora et labora“ („moli i radi“), a redovnici su bili aktivni članovi društva; postavio je opatije sa opatom na čelu koje su funkcionirale kao jedno gospodarstvo, bile su i skloništa i svratišta te kulturna središta

- papa Grgur Veliki (590.-604.g.) – prvi koji je dobio svjetovnu moć, uspio je smiriti Bizant da ne krene na Barbare i Langobarde sa vojskom, već mirnim putem riješiti, pokrstio Langobarde i postao im autoritet

- definitivna kriza i transformacija u Bizantsko carstvo – oko 600.g. Avari, Slaveni i Perzijanci > doseljenje Slavena do Peloponeza; spletke, ubojstva > Heraklije – pozvao Hrvate u Dalmaciju kako bi pomogli u obrani, sa istoka pritišće Perzija, Heraklije platio Avarima da se može boriti sa Perzijom, udružili se i okupirali Carigrad – opsada 626.g.; završetak kasne antike sa Heraklijem (610.-641.g.), krah: Perzija, pa prodor Arapa i širenje islama

- 3 civilizacije naslijedit će rimsku mediteransku baštinu: Bizant, Islam i Zapad

2) Ranokršćanska arhitektura

a) Predkonstantinova arhitektura

- Kalistove katakombe, 3.st. – katakombe od kraja 2.-6.st., svi su htjeli biti pokopani što bliže grobu sveca mučenika, a kongregacija financira zemljišta i radnu snagu, pobrine se za dostojnu sahranu, npr. stari kamenolomi koji su jeftiniji od grobnica na otvorenom i nema mješanja sa poganima; katakombe su trodimenzionalno isprepletene; loculi – niše za pokojnike, zagrađeno opekom ili mramorom

- Domitilline katakombe iz 2.st. – cubiculum – privatne grobnice, pravokutne, poligonalne zasebne prostorije za bogate pojedince, sa tradicionalnim izričajem ukrasa i crteža > novi simbolički značaj (krug – nebo, pastir – Krist Spasitelj koji daje život za svoje stado > kod Dobrog Pastira), glavno kretanje po uzdužnoj osi do svetišta

b) Konstantinova arhitektura

- Carigrad – na strateški važnom položaju, na susretu Europe i Azije, razvoj grada: a) sredina 7.st.pr.K. – grčka kolonija Byzantium, b) kraj 2.st., Septimije Sever (4x veći grad), c) 320.g. Konstantin i njegov Novi Rim, d) Teodozije II. Gradi obrambeni zid 412.-424.g.; Novi Rim je sadržavao carsku palaču, hipodrom, forum te označene ulice, također katedralu sv. Sofije (peterobrodna bazilika sa atrijem i propilejima), te crkva sv. Apostola (s križnim tlocrtom, a u središtu križišta je carski sarkofag); Gradski (obrambeni) zid koji je podigao Teodozije II. dugačak 7.2km, 60m širok, 30m visok, ima usporedne pojaseve vodenih opkopa, zidova i 96 kvadratnih i poligonalnih kula, betonski zidovi, obloga blokovima vapnenca, ojačanja pojasevima opeke u moru

- Rim, grobnica sv.Petra, oko 160.g.; najstarije svetište posvećeno sv.Petru, ona je fokus bazilike sv.Petra, ne zna se sa sigurnošću da li je grob, cenotaf (fiktivni grob) ili obilježje mjesta mučeništva; u donjoj zoni imamo udubljenu nišu, sa 2 stupa i komemorativnom kamenom pločom, koja je 320.g. zatrpana, a u gornjoj zoni također jednu udubljenu nišu koja je flankirana sa polustupovima i zabatom, Konstantin daje izgraditi baziliku sv.Petra (http://saintpetersbasilica.org/Plans/Architecture.htm)

- Rim, bazilika sv.Petra, oko 320.g.; bazilika – svetište za štovanje sv.Petra i grobna dvorana; na prostranom je platou (stare grobne komore zatrpane), bazilika i atrij, kretanje je ritmizirano, percepcija prostora iznutra!!, obredni objed – gozba u čast pokojnika, peterobrodna 119/64m, po 2 bočna broda sa svake strane, visine glavnog broda (32m), transept izlazi iz širine broda, ima polukružnu apsidu, svetište je glavni fokus unutrašnjosti bazilike, ima bazilikalno osvjetljenje (široki otvori glavnog broda, umanjena težina zida) i otvoreno drveno krovište (unutarnji i vanjski bočni brod imaju zajednički jednostrešni krov), odnos prostora: glavni brod/unutarnji bočni: kolonada + arhitrav, stupovi promjera 1m > spoliji (antičke ruševine), unutarnji/vanjski bočni: arkade, trijumfalni luk na spoju glavnog broda i transepta, na slici: rekonstrukcija transepta

- Rim, Lateran, bazilika, 4.st. (sv.Ivan); rimski biskup - rimska katedrala (kongregacija - nekoliko tisuća vjernika), peterobrodna na potezu istok - zapad, u glavnom brodu su kršteni vjernici, po 2 bočna broda sa svake strane gdje su katekumeni - oni koji se izučavaju da mogu biti kršteni; polukružna apsida, vanjski bočni brod (+okomito krilo - sakristija); odnos prostora: glavni/unutarnji: kolonada + arhitrav, unutranji/vanjski: arkada, + bazilikalno osvjetljenje glavnog broda i unutarnjeg bočnog broda, na istoku je svetište, na zapadu ulaz, prostornost

c) Bazilike (4.-6.st.)

- Rim, sv.Pavao 385.-400.g.; prostor za hodočasnike, ukope; carska financijska potpora, dovršena do 400.g.; stradala u požaru, u 19.st. obnova, ali su crteži ostali stare crkve; peterobrodna sa 2x2 bočna broda (ukupna širina 12m), glavni brod 97x24m, transept, grob sv.Pavla (ispod oltara) uz trijumfalni luk, polukružna apsida, atrij, odnos prostora: glavni/unutarnji bočni brod: arkade sa spolijima koji su brižljivo birani i skladni, unutarnji/vanjski bočni brod: arkade sa novim kapitelima; kontinuirani transept visine glavnog broda (30m), trijumfalni luk na spoju glavnog broda i transepta, grob, otvoreno drveno krovište; odnos prostora: glavni/unutarnji bočni brod: arkade, unutarnji/vanjski bočni brod: arkade, stupovi nemaju pijedestal; bazilikalno osvjetljenje 2x21 prozor + prozori na vanjskom bočnom brodu, transept

- Rim, Santa Sabina, početak 5.st.; novi rimski standard bazilike (novi tlocrt i proporcije), trobrodna, glavni brod je uzak, visok i izrazito osvjetljen, završava polukružnom apsidom, bočni brodovi tamniji, fokus je na oltar; arkade (korintski kapiteli i baze, spoliji); dekoracija: arkade: obloga mramorom, na trijumfalnom luku originalni mozaik, rešetke na prozorima, izrazito jednostavan volumen

- Zadar, katedralni sklop u 5.st.; katedrala, krstionica i katekumenon, prostor za pripravnike (katekumene), trobrodna sa polukružnom apsidom promjera širine glavnog broda, ima subselij - svećenička klupa slobodno postavljena u prostoru, ispred nje je oltar, a iza polukružni ophod, trijumfalni luk (2 snažna pilastra + 2 stupa)

- Zadar, sv.Stjepan (danas sv.Šimun), trobrodna, polukružna apsida svetišta (subselij), trijumfalni luk (2 snažna pilastra + 2 stupa)

- Omišalj (antički Fulfinium), 5.st., bazilika; značajno ostvarenje ranokršćanske arhitekture istočne obale Jadrana u 5.st. (utjecaj Salone), jednobrodna, ima pravokutno svetište, što je regionalna karakteristika, sa samostojećim subselijem i paravanskim zidom, koji nije pune visine crkve i stvara ophod; protesis (služi za čuvanje sakralnih predmeta) i diaconicon (čuvaju se crkvene knjige i halje); transept, narteks na ulazu; na istočnom pročelju je 5 kontrafora sa biforom koja osvjetljuje prostor svetišta iznad paravanskog zida subselija, na zapadnom narteks - kontrafori, bifora, vrata

- Mljet, Polače, 5.st; pravokutno svetište, subselij sa katedrom za biskupa + paravanski zid sa ophodom, otvori su lučni, u obliku križa

- Solun, sv.Dimitrije, kraj 5.st.; bazilika, križna sa transeptom, peterobrodna, bočni brodovi imaju galerije, transept, polukružna apsida, na istoku pravokutni ophod svetišta oko cijele crkve; kontinuitet - na zapadu narteks - bočni brod - transept - bočni brod, grob u kripti ispod južnog krila transepta; odnos prostora: glavni/unutarnji bočni brod: arkade, u prizemlju sa stupcima i stupovima ( 1 3 1 4 1 3 1 4 1), sa Teodozijskim kapitelima s dubokim reljefima, figure iz četiri ugla, otpuhano lišće, a galerija ima isti ritam; kapiteli: originalno jonski; na pročelju trifore, masivno ziđe, pentafore, prozorski otvori - kamene rešetke

- Rim, sv.Lovro, oko 330.g.; bazilika sa grobnom dvoranom, glavni i bočni brodovi, apsida, ambulatoriji, narteks, bazilikalni presjek; grob sv.Lovre > podzemno svetište > grobna crkva sv.Lovre (jer nije bilo mjesta za hodočašće), moglo se ući na razinu galerija sa brežuljka otkud puca pogled na sam grob; trobrodna, glavni ulaz sa južne strane; danas je nadograđena > svetište crkve sv.Lovre; odnos prostora: glavni/bočni brod: dolje su kolonade sa arhitravom, a gore arkade

- Ravena, S.Apollinare Nuovo 490.g.; trobrodna, dvorska crkva Teodorika, veća širina glavnog broda i kraća, veći raspon arkada + veće bazilikalno i bočno osvjetljenje > veća prostornost, utjecaj egejskog područja: apsida izvana poligonalna, kapiteli - uvoz iz Konstantinopola; mozaik - bogata obrada ploha, nizovi figura (sveci i svetice); friz: prikaz Teodorikove palače - elementi peristila Dioklecijanove palače

- Ravena, S.Apollinare in Classe, 6.st.; romanički toranj, trobrodna, glavni brod > polukružna apsida svetišta (poligonalna izvana)+2 bočna broda > 2 pravokutne kapele, u 9.st. dodana kripta; odnos prostora: glavni/bočni brod: arkade, utjecaj egejskog područja - uvoz mramornih stupova, kapiteli s lišćem, dekoracija - mozaik koji naglašava konstruktivne elemente, naglasak na prostornosti (proporcije glavnog broda, osvjetljenje - podjednaka distribucija), polukupola: S.Apollinare stoji u molitvi + 6 jaganjaca sa svake strane, stiliziran krajolik + Kristov simbol (križ u medaljonu sa zvijezdama + Mojsije i Ilija + 3 jaganjca (Petar, Ivan i Jakov); zid apside: lučni okviri: ravenski biskupi (između prozora)

SUMA SUMARUM

a) Predkonstantinova -podzemna groblja sa gustom mrežom hodnika, loculi, cubiculum, ranokršćansko slikarstvo: apstraktni geometrijski oblici, novi simbolički značaj tradicionalnog slikarstva

b) Konstantinova - za sakralne građevine korišteni koncepti rimskih bazilika (prostornost, bazilikalno osvjetljenje, glavno kretanje po uzdužnoj osi do svetišta), pročelja jednostavna, unutrašnjost bogato dekorirana, sjedinjenje štovanja mučenikovog groba (oltar) i ostalih vjerskih obreda

c) Bazilike (4., 5. i 6.st.) - ne upotrebljavaju se Konstantinovi kompleksni tlocrti (velike križne crkve, kontinuirani transepti), novi tipovi građevina - različite liturgijske potrebe (liturgijska slavlja, štovanje mučenika, krštenje), za opće obrede: bazilika (glavni brod, 2 bočna broda, apside) + lokalni običaji (narteks, galerije, dodatni par bočnih brodova, kripte,..); orijentacija: na istoku - svetište, na zapadu - ulaz, osnovni atributi: prostornost, masivnost, osvjetljenje, dekoracija

Ranokršćanska arhitektura 2/3

a) centralne građevine (memorijalne crkve (grobnice, martirij), krstionice, kapele uz palaču

MARTIRIJ - građevina na mjestu svjedočanstva kršćanske vjere (događaj u Kristovom životu, razapeće ili grob mučenika)

LEZENA - vertikalni plitki zidani istak u obliku pilastra bez baze i kapitela, oživljuje i raščlanjuje zidnu plohu, a ujedno i ojačava konstrukciju građevine

KONTRAFOR - arhitektonski konstruktivni element izgrađen u obliku masivnog istaka zida, pojačava zid i neutralizira bočni potisak luka, svoda, kupole ili krova

- Rim, Santa Constanza (mauzolej Konstantine, kćeri cara Konstantina), oko 350.g.; kružni centalni prostor nadsvođen kupolom, okružen arkadama: 12x2 kompozitna stupa + impost, 12 prozora - svjetlost, kružni ambulatorij sa bačvastim svodom - mrak, kontrast, niše ne prate radijalne osi, središnje arkade, narteks (ulazni trijem): apside i bačvasti svod, trijem, „baldahin“ - sarkofag, uzdužna i poprečna os građevine - lukovi arkade (veće š+v), mozaici - bogatstvo boja i materijala, obrada ploha: vizualna percepcija, a ne elementi konstrukcije

- Ravenna, mauzolej Galle Placidije, izvorni položaj uz crkvu Sv.Križa, oko 425.g.; Sv.Križ - jednobrodna križna crkva s narteksom, južna dogradnja narteksa - mauzolej, križna građevina sa bačvastim svodom i opisanom kupolom, tehnika gradnje - slijepe arkade, luneta iznad ulaza,

- Lateran, baptisterij (iliti krstionica); Konstantin, oktogon, stupovi u uglovima, u 5.st. dogradnja - ambulatorij sa bačvastim svodom, narteksom, 8 redova stupova + arhitravi, 8 prozora

- Ravenna, baptisterij ortodoksnih, 1.faza 400.g., 2.faza 450.g.; najbolje očuvan prvotni oblik i dekoracija iz 5.st., u prvoj fazi - oktogon + 4 niše, prozori (trostruke arkade:prozori + edikule), nije svođena, druga faza - nadogradnja i kupola (dva koncentrična pojasa - vanjski sa arhitektonskom scenografijom, unutarnji sa figuralnim prikazom, u centru sv.Ivan Krstitelj krsti Isusa u rijeci Jordan), široki lukovi dodani sredinom 5.st.

- Zadar, baptisterij, 5.st.; šesterokut/šesterolist, šesterokutni tambur s prozorima i kontraforima, šesterodijelni lepezasti svod, pročelje - polukružne niše, kružna piscina

- Milano, San Lorenzo (sveti Lovro), 350.-375.g.; namjena je upitna - župna crkva, martirij, dvorska kapela?, četverolist - koncept dvije ovojnice, centralni prostor je kvadrat (23.8x23.8m), visina 27.5m, sa snažnim stupcima, križnim svodom + ambulatorij s galerijama, širenje jezgre > 4 eksedre (2 horizontalna reda arkada x 4 stupa, polukupola), kompleksnost prostora + preklapajuće vizure + kontrast svjetla i sjene + plastika i dekoracija; kvadratni tambur flankiran sa 4 tornja, San Aquilino - carski mauzolej u sklopu crkve, sa patuljastim slijepim galerijama i ojačanim bridovima

- Rim, Santo Stefano Rotondo, 468.-483.g.; namjena? martirij, centralni kružni prostor sa kolonadom (jonski stupovi) i arhitravom, ambulatorij sa arkadama (5 6 5 6 5 6 5 6) i 4 kapele sa apsidama, ambulatorij > pogled na centralni prostor koji ima 22 prozora - svjetlost, nije svođen

- Pula, Sv. Marija Formosa, 6.st.; ravenski nadbiskup Maksimilijan, trobrodna bazilika sa 2 pastoforije, 2 križna mauzoleja, južna kapela - križna građevina sa apsidom (polukružna u unutrašnjosti, poligon izvana), kupola sa 4 snopa lovora i vijencem u središtu, izvana - lezene, slijepi lukovi, poligonalne apide, slijepe arkade na pročelju prate ritam stupova u unutrašnjosti

- Lobor, Sv. Marija Gorska, 5. - 6.st.; jednobrodna crkva sa hodnikom i oktogonalnom krstionicom (heksagonalnom piscinom), narteks, 2 ulaza - sjeverno i južno od hodnika,

b) Salona

- važan grad, nakon razaranja nema novih povijesnih slojeva, iznimna raznolikost koncepta, prihvaćanje predložaka iz cijelog mediteranskog područja, arheološki nalazi

- Salona, Manastirine, jedno od najvećih sačuvanih ranokršćanskih groblja, spokoj+blagoslov - blizina mučenika, strukturalni razvoj (memorije > bazilika), grob mučenika (oratorij), grobne kapele > apud martiros, hipetralna memorija, više apsida i hodnika za sahranjivanje + peristil, Memorija I - mučenik sv.Dujam, Memorija V - pravokutno dvorište s apsidom, Memorija VIII - sarkofag na izdignutom podiju apside, pristup sa baldahinom, bazilika iz 5.st., imala 3 faze izgradnje, trobrodna bazilika, transept sa apsidom, narteks, spoj prostora broda i svetišta - trijumfalni luk

- Salona, Marusinac, ukop crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika, mauzolej sv.Anastazija, 4.st., pravokutna građevina sa apsidom, svođena, sarkofazi u podzemnoj komori, oltar iznad groba mučenika, bazilike, 5.st., poštivanje zatečenog stanja, Južna bazilika - trobrodna sa apsidom, Basilica discoperta - ograđeno dvorište s trijemom, apsidom i dva bočna mauzoleja

- Salona, Biskupski sklop, domus ecclesiae (kraj 3.st.), 3 faze, ne zna se za prvu, u drugoj su sagrađene dvije bazilike, a u trećoj sjeverna (5.st.) i križna bazilika (6.st.), krstionica - prva faza gradnje: četverokut sa poligonalnom piscinom, druga faza: šesterokut sa križnom piscinom

c) Poreč

- Poreč, biskupski sklop, najcjelovitiji, autentičan kršćanski sklop, UNESCO 1997., položaj u gradu: periferno, blizu luke, na križanju sporednih ulica, 1.faza - 4.st., pseudobazilika - na mjestu starijih rimskih profanim građevina, 2 glavna prostora i sporedni, križanje cardo i decumanus, podni mozaik - riba kao kršćanski simbol, 2.faza u 5.st. - predeufrazijana, pseudobazilika je povećana i preuređena, dvostruka katedrala: trobrodne bazilike, narteks koji zauzima prostor carda, oktogonalna krstionica, južna bazilika: identična Eufrazijevoj (osim istočnog završetka), sinthronos (sintron), mozaik, sjeverna bazilika: arheološki ostatci, trijumfalni luk, sintron i mozaik (danas sakristija), u 6.st. Eufrazijana i episkopij, povisuje i produljuje Predeufrazijanu sa novim istočnim završetkom, memorijalna kapela, novi atrij, biskupska palača (episkopij), u srednjem vijeku minimalne izmjene, sjeverna bazilika je napuštena i porušena, u 13.st. ciborij iznad svetišta i zgrada za kanonike, longitudinalna os + ritam arkada > trijumfalni luk, glavna apsida s mozaikom jest funkcionalni fokus cijelog prostora, ikonografski program glavne apside: Krist s apostolima (trijumfalni luk), niz medaljona sa portretima svetica (intradosna zona trij.luka), Krist s Bogorodicom na prijestolju, anđeli i sveci mučenici (polukupola, biskup Eufrazije sa modelom bazilike u rukama), natpisom istaknut sv.Mauro, zaštitnik grada, mramorni stupovi sa raskošnim kapitelima (korintski, košarasti + protomima), imposti s monogramom, rađeno u imperijalnim klesarskim radionicama, atrij iz 6.st.: kvadriportik sa trolukom sa svake strane, jednostavnost pročelja, kontemplacija, kapiteli atrija rađeni na isti način kao i oni u bazilici, biskupski dvor prije obnove 1400.g. (dotad?), izvorno: jednokatno zdanje s reprezentativnom glavnom dvoranom (salutatorium-kler, uzvanici, vjernici u izvanliturgijskim ceremonijama), ortogonalni sustav zidova, linearno adirane prostorije, južni narteks (na kat, ulaz u unutrašnjost), sjeverne apside, tribelon - središnji troluk

SUMA SUMARUM

a) centralne građevine - memorijalne crkve (grobnice, martirij), krstionice, kapele uz palaču, tlocrt:krug ili oktogon (+ambulatorij), križ (svod), najčešće u sklopu standardnih bazilika (zapad), krstionica 5.st. oktogon, niše ili ambulatorij, svod

b) Salona - važnije gradsko područje u Europi za proučavanje ranokršćanskog razdoblja, jer nema novih povijesnih slojeva, groblja Manastirine i Marusinac: memorije - cemeterijalne bazilike, katedralni kompleks: domus ecclesiae, dvije bazilike, sjeverna i križna bazilika (6.st.), krstionica

c) Poreč - najcjelovitiji, autentični ranokršćanski biskupski sklop, Pseudobazilika, Predeufrazijana (dvostruka katedrala 5.st.), Eufrazijana (6.st.), problem dvije crkve (crkva - katekumenon; crkva - martirij; nedjeljna misa vjernici - svakodnevna za kler

Ranokršćanska arhitektura 3/3

Fali ranokršćanska 3/3, te bizantska 1/2 i 2/2.

Predromanika

Traje od pada Ostrogotskog carstva do sredine 10.st.

a) Povijesni pregled

b) Karolinška arhitektura

c) Arhitektura na sjeveru Europe

d) Arhitektura na jugu - najavljuje romaniku

a)Povijesni pregled

- razdioba, slom antike, od političkog uređenja do shvaćanja života, novo shvaćanje, nova kulturna situacija izazvana seobom naroda, 3 glavna podrazdoblja (poopćeno – negdje počinje ranije negdje kasnije):

a)predkarolinško (merovinško) doba, od 6. st do sred 8 st. (500.-750.),

b) karolinško (750.-850.), jasno defnirane forme,

c) mračno doba (850.-950.) -nedostatak nalaza

Počeci transformacije zapada u merovinško doba

- sv. Benedikt: Monte Cassino 529. Stvara samostanske zajednice (u Monte Cassinu prva),to su internacionalne stabilne ustanove koje čuvaju antičku kulturnu baštinu, daju stabilnost kraju u kojem se nalaze

- te zajednice nisu toliko ujedinjene kao na istočnom dijelu radi različitih tumačenja Biblije, neprovjerene crkvene zajednice tinjaju na području Francuske i okolo, nesigurna situacija po opstanak crkvene zajednice, crkvu u zapadnom dijelu Europe spasili irski svećenici, vratili jedinstvo, u tome je najveće značenje irskog kršćanstva - šire vjeru misionarskim radom krajem 6.st., te crkva dobiva temeljnu kulturnu i ekonomsku uloga - zbližavanje različitih kultura, postaje internacionalna, papa Grgur Veliki (590.-604.) - diplomacija, dogovor, htio je i pokrstiti sve kulture, dobiti pod svoju vlast, pa tako i dobiti većua moć (svjetovnu i političku), bitno dominira europskom situacijom

- Franci - germanski narod porijeklom, širenje od Klodovika (482.-511.), nakon pada Ostrogota do sredine 9.st. ključni narod Europe, Vizigote tjeraju do Španjolske, u merovinškom razdoblju (Klodovik) dolaze do provanse, šire se na sve strane, imaju veliko područje vlasti, preuzimaju politički model od Rimljana, vojskovođe dolaze i koriste svoj autoritet u političke svrhe, vojnici postaju mirnodoban narod, te najstabilniji narod europe, sa mnogoboštva prešli na arijanstvo pa na katoličanstvo, uspjeli natjerati podanike da također pređu na katoličanstvo

Transformiranje zapadne Europe u karolinško doba

- majordomi, vojvode - imaju svu moć, sude, sabiru porez, vode vojsku; grofovije su manje, ali sa istim ovlastima - kralj kako bi što više zahvalio i omogućio kraljevanje, služio se mitom, darivao svoje posjede crkvi i podređenima, ključnim vojskovođama, te tako osiromašio, dok su ostali bogatiji, rezultat je da je kralj postao politička figura, a majordomi imaju pravu vlast > upravljali kraljevim imetkom, dvojica najjači, bitka, stabilizacija zapadne Europe

- Karolinzi, oko 700.majordomi (Pipin, otac karla Martela), 732.g. bitka kod Poitiersa (zaustavio prodiranje muslimana iz Španjolske - karlo, zato karolinzi, 751. pipin mali postaje kralj, veza s papom (Langobardi zauzeli Ravennu, prijete Rimu, traži papa da mu pomogne), nakon toga okrunjen i osnovao karolinšku dinastiju, sin Karlo Veliki 768.-814., 773.-4. osvojio Langobardsko kraljevstvo, potom pokrštava Sase, uništio Avare, veliki dio zapadnog dijela rimskog carstva osvojio, 25.12.800. okrunjen za rimskog cara, odjednom carstvo, veliko područje, mora urediti državu - grofovije i granične marke, ujednačena uprava i sudstvo, zajednički zakoni, mjere, novac, latinski, edukacija, ti grofovi mogu uzeti vojsku i samo krenuti u akciju, organizira se uprava, jača se država, materinji jezik njemački, uveo latinski kao službeni u institucijama, pronašao učene ljude iz Europe i doveo na dvor, događa se karolinška renesansa, prepisuju se knjige, obnavlja se antičko pismo, latinica, škole koje su vezane uz samostane

Mračno doba

- stabilnost, procvjetali gradovi, bogatstvo se akumulira, ali se gradovi nisu utvrđivali, pa dolaze Saraceni, Mađari i Normani

- Saraceni sa juga, Sardinija, Korzika, jug Francuske, kradu po gusarskom principu, kradu brodove, traže otkupninu, Bizantsko carstvo pomaže, Saraceni vraćeni u Afriku

- Mađari - Italija, centralna Europa, uletili na moment iznenađenja, pokrali sve i vratili se na prostor Mađarske, kontranapad na njih kad su se vraćali umorni i puni pokradenih stvari, poklali ih, sačuvali svoj jezik (ugrofinski)

- Normani, najgori, ostali i naselili se, iz Norveške, prvo pada Škotska sa danskog područja, ji dio Engleske, dio Irske, vrh Francuske, Englezi se dobro brane , ali Francuska ne, dolazi do razlomljene situacije, svaki vojvoda se bori za svoju prevlast i bježi, Normani se širili sa sjevera Francuske, potaknuli feudalizaciju Europe, zaštita od moćnika, plemići i kmetovi

b) Karolinška arhitektura

- Francuska, Centula (St.Riquier) 790.-99.g. - veliki samostanski kompleks, doprinos kasnijem graditeljstvu zapadne Europe, Karlo Veliki - direktna pomoć (financije, radnici), završeno u 9 godina, kompleks se sastoji od bazilike na koju je naslonjen atrij, 2 tornja na glavnoj osi, 2 manja tornja oko ulaza i svetišta, 3 tornja u atriju, westwerk – masivno, zapadno zdanje karolinških/ranoromaničkih crkava, u prizemlju vestibul, a na katu manja kapela sa ophodom i galerijama, ali u zoni glavnog otvora otvorena, u prizemlju imamo vanjski vestibul, unutarnji vestibul, zdenac, pomoćni oltar, a na katu - kapela spasitelja sa glavnim oltarom, centralnim prostorom sa bočnim brodom s galerijama, otvoren lučnim otvorima, bifore otvorene prema središnjem prostoru na katu vestibula, pravokutni toranj, zidan do razine kružnoga tambura, onda vertikalni jarbol i na njemu drvena konstrukcija, toranj westwerka je prvi poznati primjer te grupe tornjeva, istočni dio zatvoreniji, pomoćni oltari za redovnike, za kor, završava sa apsidom svetišta, zapadni dio - kongregacija, klaustar - nepravilan, sadrži 2 kapele (kapela sv. Marije), 12erokutni toranj sa ambulatorijem

- Njemačka, Aachen, Palatinska kapela – najpoznatija građevina Karla Velikog sagrađena oko 800.g., učinak utjecaja kasne antike i bizanta na sjeveru, htio si je stvoriti raskošnu rezidenciju koja uključuje dvor, kapelu, riznicu i biblioteku, Odo iz Metza ju je napravio, ceremonijalna dvorana, vojno središte, sjedište državne administracije, sudstva, kulturni centar, glavna os je u smjeru sjever-jug, na sjeveru se nalazi sala regalis, na jugu je Palatinska kapela, niz funkcionalno raspoređenih kapeli, danas je katedrala, posvećena 805.g. papa Leo III, uvijek u rangu katedrala, u razdoblje vladavine Otona u 10.st. postaje krunidbena crkva njemačkih kraljeva, danas je višeslojna građevina, romaničke slijepe arkade i zabati, poslije požara 1224. dodan je toranj nad ulazom 1350.g., svetište 1350.-1414.g., naboran kupolast krov 1664.g., centralna građevina sa središnjim oktogonalnim prostorom, ambulatorij gore sa galerijom, pravokutno svetište, nasuprot westwerka, samostanski svod - svodne plohe segmenti valjka iste visine, imaju jednu tjemenu točku u težišu tlocrta, zatvoren svod, broj svodnih polja i uporišta - broj stranica tlocrta, u središtu je osmerostrani samostanski svod na tamburu s prozorima, spoj bočnih i središnjeg prostora, u prizemlju imamo masivne stupce + lukovi, na katu - spoj između galerije i sekundarnog otvora, gigantski otvor sa paravanom – u donjoj zoni stupovi sa arkadama, gornji paravan sa stupovima, ambulatorij sa galerijama - 16strana prizma radi trokutastih polja između kardinalnih polja i dijagonalnih, stupci centrajnog prostora + polustupci na vanjskom zidu, prizemlje - kontinuirani križni svod, s manjim trokutastim segmentima, galerija, nagnuti bačvasti svod, polja odvojena masivnim lukovima, razrađeni konstruktivni sustav - stupci oktogona - vertikalne sile kupole, svodovi ambulatorija rade bočni pritisak kupole, radijalni promjer bačvastog svoda, svetište - pravokutna apsida, 2 razina dolje Sv. Marija gore spasitelj, westwerk - dominira ulaznim dijelom, na razini galerije - veza s dvorom, flankiran na 2 stubišta, tron vladara nasprot svetišta, uspoređuje se sa San Vitale u Ravenni, radikalno pojednostavljenje koncepta, nema fine elegancije u prostornim krivuljama, impresivna sinteza svjetlosti, bogatstva materijala, obrade ploha, konstruktivnih elemenata, poslije konzervacije oko 2006.g. na vanjskoj morfologiji se čita unutarnja organizacija i stupnjevanost volumena, ojačanja uglova, westwerk dominira pročeljem ulaznim , na glavnoj osi nekad atrij s galerijom, loža u svođenoj niši – obraćanje vladara mnoštvu

- Njemačka, Lorsch, oko 800.g., samostalna građevina sa svečanim prolazom, unutar samostanskog kompleksa, moguće inspiracije: rimski slavoluk, to je procesna postaja, pravokutna građevina, u prizemlju potpuno rastvorena arkadama, strop sa drvenim gredicama, bočna spiralna stubišta, na katu - pravokutna dvorana s kapelom, 4 polustupa s kompozitnim kapitelima, vijenac, kanelirani pilastri, jonski kapiteli, trokutaste arkade, tekstura ziđa - gornji kat sa crvenim heksagonima i bijelim trokutima, detalji: kapitel i vijenac, male visine (što nije antika), vijenac ne zastane točno prije kraja kapitela, ide do ruba, vijenac prešao kapitel - kontinuirani vijenac

- Francuska, Germigny-des-Pres, 806.g. - karakteristično za karolinge, manjih dimenzija, središnje kvadratno polje je tlocrtno kvadrat iz kojeg se izdiže toranj na 4 snažna stupca, 4 bočna kvadratna polja (kraka, ukriž), bačvasti svod, završavaju polukružnim apsidama (polukupola), istočna apsida + 2 manje apside, uglovna polja (kupola na trompama), jednostavni konstruktivni sustav - čitak (pijedestal + stup+pete lukova), elementi jasno dijele prostor, domišljato i slikovito - arkade „lebde“, toranj raščlanjen arkadama, čitaju se konture lukova, mali stupovi utisnuti unutra - „lebde“, inspiracija: križ u kvadratu (Bizant), prije restauracije, prekriveno štukaturama i mozaicima, potkovasti lukovi, obnova u 19.st.

- Njemačka: Corvey, 873-85.g. - westwerk, u prizemlju je križni svod sa stupcima i stupovima, naglašena je središnja os, na katu su galerije sa lučnim otvorima(bifore, kapiteli), a na katu centralni prostor sa bočnim brodom (križni svod) s galerijama, sve otvoreno prema unutrašnjem prostoru, prema glavnom brodu, svojom visinom središnji dio je pravokutni toranj, bočna stubišta unutar kvadratnih tornjeva, istočni završetak - začetak novog koncepta > polukružni ophod + pravokutne kapele, križna kapela na glavnoj osi, pojava deambulatorija, na zapadu se nalazi otvor većih dimenzija, vjerojatno za zborove, kapiteli su geometrijski oblikovani; zapadno pročelje je flankirano sa dva tornja, u središtu rizalit sa dvostrešnim krovom

- Švicarska, plan iz Sankt Gallena 817.g. - standardizacija i centralizacija državne uprave i vjerskih institucija, model organizacije benediktinske opatije, glavni elementi su: samostanska crkva i klaustar, ucrtani elementi koje trebaju imati opatije, po špranci, crkva je bazilika s transeptom, simetrija, uz svetište: biblioteka i sakristija, ulaz: dva tornja (kula sv.Gabrijela i kula sv.Mihaila), unutrašnjost - odvojeni prostori, oltari, klaustar: dormitorij, prostor pogona za grijanje, refektorij, pivnica, spremište, veza: dormitorij na istočnom dijelu transepta, sjever: hospicij za uzvišene goste, škole, kuće opata i liječnika, istok: vrt za ljekovite biljke, novicijat i bolnica, groblje, jug: radionice sobe za radnike, štale

- Engleska, Bradford on Avon, St. Lawrence 1000.g. - pravokutni brod i svetište, 2 portika (ulazi), brod malih dimenzija, kamen, otvoreno drveno krovište, trijumfalni luk, elegantan pojas slijepih arkada, asketizam nije očit

- Engleska, Earl's Barton, All Saints, toranj 970.g. - toranj, vjerojatno uz svetište, artikulacija plohe pročelja: lezene i slijepe arkade (imitacija drvene konstrukcije), ojačani lukovi, okviri portala, prozora i ostalih otvora zvonika (arkada: stupovi + srpasti lukovi)

- Irska, Glendalough, St. Kevin's Kitchen - pravokutni brod s pravokutnim svetištem, kasnije dograđen zvonik i sakristija, kameni zid i kameni svod, ta zdanja su se širila adicijom, iako danas je dio srušen pa ponovno građen, valjkasti toranj u osi iznad glavnog ulaza, u blizini ruševina crkve Sv. Marije - kružni toranj 31m sačuvan

- Irska, Cashel toranj 1000g. - ruševni kompleks kraljevskog dvora s katedralom i kapelom, blago konusni visoki toranj sa stožastim krovom, najstariji i najviši element - 28m visine, ulaz 3.65, kameni blokovi u suhozidu, prepoznatljiva keltska arhitektonska kreacija, konusni toranj

- Španjolska, Santa Maria da Naranco 848.g. - dio većeg kompleksa kraljevskog dvorca, višestruka namjena, kraljevska palača, vidikovac, crkva - položaj oltara?, tlocrtno pravokutna na 2 etaže, u prizemlju je kripta - središnji prostor, bačvašti svod s pojasnicama, 2 bočne prostorije, na katu - središnja dvorana sa 2 bočne lođe, dvorana sa slijepim arkadama i otvorima, lođe sa arkadama i lučnim otvorima između kontrafora, bačvasti svod s pojasnicama, simetrično postavljeni stubišni kraci , glavna dvorana - pete pojasnica stoje na konzolama, stupci arkada - snop od 4 vitka stupa, zidanje kamenim blokovima, uglovna ojačanja, dekoracija, koncentracija u dvorani i lođama, prizmatični korintski kapiteli, dekorirani medaljoni s reljefnim prikazima životinja i ljudi

- razdoblje novog zamaha u arhitekturi, predromanika zapadne Europe, sinteza: antički i bizantski utjecaji različitih kultura zapadne i srednje Europe, internacionalnost/anacionalno, novi prostorni koncepti- karolinška

Romanika 1

- kontinuirani rast Europe, od sredine 10. do sredine 14.st.

- gospodarstvo je glavni pokretač oporavka: 1) obrađivanje novih područja, krčenje šuma, širenje obradivih površina, 2) oni koji nisu imali zemljišta, zaposjeli su svoje proplanke i obrađivali, 3) plemići, feudalci koji su se širili sa naseobinama, tražili od svojih kmetova da šire površinu - stvara se akumulacija hrane, stabilniji uvjeti života, sve veći broj stanovnika, demografski rast, oko 1000.g. Europa se u potpunosti oporavila, novi problem postaje prenapučenost, osnivaju se novi gradovi sa feudalcima i crkvom - unutarnje kolonizacije, opet prenapučenost, pa vanjska migracija, Njemačka, sa gornje obale Rajne do istočnog dijela kontinentalne Hrvatske

- javlja se novi sloj društva, građanski intelektualni, intelektualno vlasništvo preuzimaju od samostana, širi se znanje, taj sloj osniva svoje škole, sveučilišta, Pariz, Oxford,..., periodizacija poopćena - rana romanika 960.g.-1060.g., visoka 1060.g.-1150.g., kasna od 1150.g. - varira po područjima

- feudalna Europa – Europa regija – regionalne škole - skupina srodnih građevina pod utjecajem jedne monumentalne građevine; postoje situacije koje su integrirale Eeuropu, čimbenici integracije: carstvo (Njemačka – Italija), crkvena reforma – bitna za integraciju, laička investitura - u jednom trenu lokalni vladari imenuju biskupa, ne papa, protiv toga se crkva borila (papa dobivao svjetovnu vlast, pa su i vladari htjeli duhovnu), kompromis u 12.st. - papa daje duhovno vodstvo (biskup), a on prihvaća simbole političke moći od vladara, borba protiv simonije - trgovanje sa relikvijama, protiv klerogamije, korigiranje celibata - na području cijele Europe - integracija, nadalje samostani: benediktinci (Cluny), cisterciti početkom 12.st. - varijanta benediktinskog reda, šire se Europom, kod nas u 13.st., dalje hodočašća - Rim, Santiago De Compostella, Aachen, Bari,...primjećivanje arhitekture i primjena na svoju, moda, određeni arhitektonski izričaji se šire

- značajke arhitekture: crkve - složene kompozicije prostora, veća zdanja, više obrednih mjesta, veći broj redovnika, liturgijske svečanosti s procesijama i zborovima, (1) arh prostorni elementi: svetište - posebno naglašena skupina, kor, povišeni prostor između oltara i broda, sa sjedalima za biskupsku asistenciju i kanonike, zbor, prezbiterij, uzdignuti dio crkvenog prostora, istočni dio kora, s glavnim oltarom, za svećenstvo i vršenje liturgijskog obreda, kripta se razvija u podzemne crkve, prati kor i apsidu svetišta, prostorna diferencijacija visina, u brodu ste na međurazini, ta visina radi barijeru i daje značaj, oznaka prostora, zapadno pročelje - westwerk, igra različitih redukcija i oblikovanja, razvijaju zonu transepta, tornjevi na križištu, tornjevi u potpunosti mijenjaju volumen građevine - imaju simboličku funkciju - na završecima građevine, na križištima i u kutovima, (2) osnovne karakteristike - a) načelo adicije - povezivanje različitih funkcionalnih jedinica, kompozicija volumena (unutarnji prostor i vanjski volumen), jednostavni geometrijski volumeni (piramide, kvadri, stošci, jasno čitljivi elementi), b) artikulacija zida, plastično oblikovanje, masivnost - igra sa otvorima, raščlanjenost, c) masivnost zida, d) svodovi, drveni strop, od 11.st. u glavnom brodu - bačvasti svodovi - pravokutni traveji s pojasnim lukovima + travej bočnog broda, križni svodovi - kvadratni travej, vezani sustav, 1 travej glavnog broda + 2 traveja bočnog broda - prepoznatljiva romanička igra ritma prostora - alternirajući sustav, koncentracije na 4 točke koje preuzimaju sile, jače dimenzije stupova, izmjena glavnih i sporednih nosača konstrukcije svodova - a-b-a-b ritam, jedinice se lijepe jedna na drugu, slijed jedinica lako čitljiv i prepoznatljiv

- Njemačka, srednjovjekovno njemačko carstvo 962.g.-1250.g.

- 9.st. karolinško carstvo oslabljeno, Vikinzi, Mađari, Saraceni, mrve političku situaciju te borbe oko naslijeđa, 919.g. istočna franačka kruna ide saskom vojvodi Henriku (Frankonija i jugoistočna Saska), njegov sin Oton 1- širi vlast na njemačke grofovije, pobijedio Mađare, osvojio kraljevinu Italiju, carska krunidba u Rimu 962.g. - Otonsko carstvo - vodeća sila, rivalstvo sa Bizantom, sin Oton 2 - 1033.g. pripajanje Burgundije, 1037. Njemačka, Burgundija, Italija, zajednički vladar; njemački car, promjene dinastija (saske > salijske 1124.g. > hohenstapovske 1138.g.) čuvali carstvo, ne utječu na političku strukturu carstva, od sredine 12.st. obnavljaju se zapadna franačka područja, oko 1200. Pariz postaje duhovni i umjetnički centar Europe, Njemačka bez prijestolnice i sveučilista zaostaje

- Hildesheim, Sv. Mihael, 11.st. - benediktinska samostanska crkva, 1007.g. - 1033.g., 1220.-30.g. dobiva drveni strop, bipolarni koncept, ranoromanička trobrodna bazilika, 2x svetišta, 2x transepti, 2x tornjevi, polovi na istočnoj i zapadnoj strani, tlocrt > geometrijski koncept, osnovna jedinica kvadrat - križište glavnog broda i transepta, 3 kvadrata - dužina glavnog broda, kvadrat definiran sa 4 ugaone točke (zidani stupci), arkade glavnog broda – ritam a-b-b-a stupci i stupovi, nema svoda, poč. 13.st. radi se tabulat – ravni oslikani drveni strop, ritam nema veze sa stropom, bočni brod niži od glavnog, niz bazilikalnih prozora u osi arkada, abba postaje uobičajen, na polovima (i i z transept) središnji masivni toranj, 2 vitka na završetcima transepta, 2 etaže galerija, zavojito stubište u tornjevima, središnje polje (nosiva konstrukcija kvadratnog tornja s piramidalnim krovom) – PAZI NA ISPITU, 4 stupca spojena lukovima, tjeme lukova u sva 4 smjera na istoj razini!, galerije, prizemljes a arkadama (2 luka), 1. kat 4 galerija 6 lukova, istočni završetak - plitki pravokutni strop + polukružna apsida (polukupola), 2 dvostruke etaže sa polukružnim apsidama, zapadni završetak – kvadratna jedinica (strop), kripta, uzvišeni dio kora, kripta – prati oblik kora i apside, svođen križno, grob svetog Bernwarda, ambulatorij sa bačvastim svodom, zidovi s nišama, masivni križni svod, najraniji geometrizirani romanički blok kapitel sa početka 11.st., prototip – brojne varijacije u Njemačkoj, 4 glavna ulaza, po 2 sa svake strane, južni brod je unutranji narteks, orijentiran prema gradu, sjeverno

pročelje prema samostanu, kripta ima zapadni ulaz u osi građevine, kompozicija - primarna geometrijska tijela, jasna apstraktna čistoća, uravnotežena bipolarnost, grupiranje volumena, organizacija unutrašnjeg prostora, na morfološkom oblikovanju izvana se može pročitati što se događa unutra, kontrast – kvadratni tornjevi križišta i vitki bočni kružni koji su osmerokutne prizme + samostalni valjci (od druge etaže gore) sa stožastim krovom

- katedrala u Speyeru – jedan od najvažnijih njemačkih romaničkih spomenika, mjesto ukopa njemačkih careva, dobivamo svodove, dvije značajne etape u romaničkom razdoblju – izgradnja/ svođenje, bipolarni koncept, adicija prostornih elemenata, masivnost, dominacija nad okolinom, napeta ravnoteža horizontala i vertikala, rana romanika 1.pol.11.st, visoka 2.pol.11 i 12.st., trobrodna bazilika + west werk, transept, istočni kor, kripta, glavni brod, 1. drveni strop + bočni brod, 2. Nešto što nisam vidjela gaddem, prva faza gradnje – glavni brod sa drvenim stropom, bočni sa križnim svodom, arkada – stupci + slijepa arkada, lezene/apl.stupovi, prozori sa bazilikalnim osvjetljenjem, druga faza, glavni brod sa 6 polja i križno kupolastim svodom, bočni sa 12 polja i križno kupolastim, stupci dodatno ojačani > alterirajući sustav, 2 reda polustupova s kapitelima i bazom, visina svoda oko 31 m -najviši romanički svod, dijagonalni presjek je masivan, dijagonalna rebra, dobiva na visini, kako bi se kupolastom formom što prije vertikalizirale sile sa tjemena > kupolasta forma, kasnije igra sa rebrima i dodatno ojačavanje, svaki drugi stupac je dodatno ojačan, svako naredno polje je svaka naredna jedinica dok je u gotici sve nivelirano, ovdje je adicija sa alterirajućim sustavom, polustupovi sa dekoriranim kapitelima, transept, bočna krila sa križno rebrastim kupolastim svodom, upisane apside, središnje polje – samostanski svod, tambur, trompe, svetište, pravokutni kor sa bačvastim svodom, polukružna apsida (polukupola) i tornjevi sa stubištem, westwerk - dubok trijem, galerija, zid duljine oko 7.5m, oštri urezi, kripta – ispod transepta i kora, stupci + stupovi nose poprečne lukove, izvana - pročelje glavnog broda – svođenjem u unutrašnjost > veća visina, slijepa vanjska galerija, pročelje bočnog broda– plitke lezene i niz arkada, gruba tekstura ziđa > rana romanika (Lombardija), istočna apsida – zidovi kripte ojačani, slijepe arkade i slijepe galerije

- Worms, 11.st. ,ist dio 12., zap 13.st., kasnoromanička/ranogotička svođena bazilika, bipolarni koncept, trobrodna, istočni transept, 4 cilindrična tornja, 2 kupole – trompe, unutra – jednostavno naglašena prirodnom bojom kamena, dodatna razrada nosive konstrukcije, polustupci i pilastri ispod nosivih pilona, zapadni kor, unutrašnjost, igra sa masivnošću zida, bridovi imaju izduljene valjkaste elemente što daje na plastificitetu, slijepe niše, masivni horizontalni vijenac, rozeta u 2 horizontalna niza, slijepe plitke rozete, četverolisne ostakljene rozete, šesterolisne, ostaljene, zapadno pročelje sa cilindričnim tornjevima + oktogonalni toranj, obrada plohe pročelja –lombardija, slijepa arkada, vijenac, ojačani bridovi, rozete, slijepe arkade

- Köln, trolisni motiv, trolisni završetak, sredina 11.st., sv. Maria im Kapitol, istočni trolisni završetak + transept s bočnim apsidama, bočni brodovi – ambulatorij (kontinuirani križni svod), kako bi mogao držati, rekonstrukcija 12/poč 13, lombardijska obilježja pročelja – arkade

- Köln, sv. Martin, trolisni završetak, na 3 apside, pročelje jedna ko obrađeno, 2 etaže slijepih arkada + slijepa galerija, cjelovitost oblikovanja pročelja – bočni tornjevi, bipolarni koncert - zapadni + istočni transept, 3 apside, istočna glavna apsida + 2 vitka cilindrična tornja – lombardijski romanički detalji (slijepe ark i galerije)

Kontinentalna Hrvatska

- 12.st. - 1102.st. krunidba Kolomana, kralj Hrvatske i Dalmacije, ujedinjuje Hrvatsku, Dalmaciju, Neretljansku oblast i Slavoniju, borbe za vlasti u Dalmaciji, Slavonija stabilna, feudalni obilk vladanja, kraj 12.st., jačanje plemićkih obitelji Šubić i i Frankopani, 1222.g. kralj Andrija II, dokument o ograničavanju kraljevske vlasti i privilegijama, 1260.g. kralj Bela IV uvodi hercega koji upravlja hrvatskim zemljama i 2 bana za Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju, migracijski val srednje Europe > doseljenici obrtnici i trgovci – zaštita i potpora kralja u stvaranjiu slobodnih općina i gradova, oslobođeni od raznih stvari, dobivanje odštete, izbori za suca, trgovanje, zarada, sinovi u vojsku, gradnja grada, osiguravanje smještaja kralju, itd – uzajamna veza, 1241. Mongoli pobjeđuju ugarsku vojsku, dolaze do Trogira, nakon povlačenja, Bela IV > povlastice kako bi se gradovi što brže oporavili

- Požega, kamena konzola s lokaliteta Rudine 12.st., benediktinski samostan sv. Mihovila, ključni spomenik romanike u Slavoniji, sačuvani arhitektonski, dekorativni i figurativni elementi, najpoznatije su konzole s raznim prikazima glava (18 reljefa), stilizacija, rustikalnost, ekspresivnost, linearnost sa plastičnim detaljima, više majstora, konzola“curica“ - lik uzdignutih ruku, nosi široki impost, vrhunsko djelo romanike, druga konzola - kvadratna glava s bradom bez čela, simetrična kompozicija

- Čazma – zagrebački biskup Stjepan II 1232.g. osniva zborni kaptol, vjerski i kulturni napredak, Čazma je središte, crkva sv. Marije Magdalene, 1. romanička faza, 2. prijelazno razdoblje, 3. gotička faza – trobrodna, 4. barok, klasicizam – pregradnje,kao danas, Stošić radi rekonstrukciju, prvotna jednobrodna pravokutna sa križno rebrastim svodom, brod i transept – tabulat, 2 zvonika na transeptom, romanički prozor, raskošna oprema > grob hercega Kolomana, arheološka istraživanja 2003. i 2005. – temelji se na uklapanju u dosadašnju interpretaciju razvoja crkve > pitanje tlocrtne dispozicije prvotne crkve, bogata plastika prijelaznog stila, segmentni dijelovi profilacija, rozete i ostatci romaničkih prozora

- Bapska, sv. Marija, početak 13.st., slojevita izdužena jednobrodna građevina sa apsidama, s tornjem i trijemom, romanički sloj početak 13.st., polukružna apsida i svod, sokl – završetak koso zasječen, zid horizontalno nosiv i opeka, ljevkaste niše prozora, vijenac, opeka, niz konzola, tehnika gradnje – opeka, debeli slojevi veziva, nije bila žbukana – najstariji dio – ugaone lezene i sokl, vijenac – niz konzolno oslonjenih arkadica, niži potez opeka – dijmantna zrnca, drveni profilirani klinovi – uglavljuju stropne grede, uzori u detaljima - njemačko stanovništvo u Vukovaru (sv. Lambert u Vukovaru)

- Zagreb, sv. Marko, prva faza sredinom 13.st. prijelazni stil – župna crkva, istovremeno s gradnjom kuća i početak zidanja gradskih zidina, planiran sa trgom i tlocrtom grada, proporcije jednake trgu 2:3, isti otklon - crkva, trg, južna os, hipotetična rekonstrukcija – prvobitna crkva – trobrodna bazilika – velika ukupna širina, glavni svod nije svođen, vjerojatno 5 polja, bočni brodovi kvadratična polja, mogućnost križnih svodova, modernizacija u srednjem vijeku postupna – novi dio se pripaja na privremeno zadržani dio – širina apside danas jednaka širini prvobitne apside, južno pročelje – portal točno po sredini, vodi do glavnog broda – u osi jednog bočnog broda, svetište – jedan poligon apsida, u gotici produljena i dodane bočne apside, na spoju, sredini južne apside- nešto, sjeverno dio zida uz prvo polje – masivniji – ostatak srednjovjekovnog zvonika, istočni zid zvonika – pravilan kvadrat

- Medvedgrad – plemićki grad, sredina 13.st., obrana i privremeno ili stalno prebivalište vladara, plemića ili crkvenih vjerodostojnika, 1) palas, reprezentativni prostor, središnji najsigurniji dio, 2) gospodarski dio – cisterne, središnjeg vlastelinstva, 3) kapela najstarija na području, osmerokutan centralni prostor, svetište pet strana osmerokuta, na zapadu ulaz, središnji brod i svetište križno rebrasti svod, svetište uzdignuto, ulaz trijumfalni luk, spojevi strana – baze, polustupovi s kapitelima i rebrima, polukapele na istim visinama sa biljnim i figurativnim motivima, jednaki profili rebara svoda u brodu i svetištu, tri luk kameni komadi, zapadno pročelje, monument, plasticitet, pravilno stupnjevanje, kapiteli iz jednog komada ploha, u visini nadvoja, prozorska ruža sa 2 m promjera, šesterolisno mrežište, neostakljeno, provjetravano, klasični prozori , ujednačene niše, blago zašiljen luk, zidana opekama

- Požega, crkva sv. Duha, cisterciti, prvo jednobrodna, sa poligonalnim svetištem, kasnije dodane bočne kapele, trijumfalni luk na svetištu, šiljasto rebrasti križni svod, rebra svoda – polustup u uglovima poligona, snopići polustupova na konzolama u središtu svetišta, 3 originalna prozora ljevkasto unišena, stupnjevano ulaženje, 2 x 2 kružna stupića profilirane baze, sačuvana arhitektonska plastika

Romanika 2/4

Romanika u sjevernoj i centralnoj Italiji

1) u Veneciji

2) Lombardija

3) Toscana

1) Romanika u Veneciji

- papinsko-carski sukobi uzeli maha, priječe da se Italija sa pokrajinama ujedini u cjelovito kraljevstvo, neki su za papu, neki za cara (njemačkog?), jačanje gradova od 12.st., u Italiji radi razjedinjenosti, gradovi su moćni i razlika je da li upravljaju plemići ili ne, Venecija – postala nukleus mletačke republike, u 5.st. kad dolaze Huni i Langobardi, već se tad spominje, ljudi bježe od njih i naseljavaju se u veneciji, formira se poč.8.st., prvi Dužd podložan bizantu, dobiva sve počasti od biz cara, u 9 i 10 st kreće uspon, bave se trgovinom, egzotičnim stvarima, bogati se grad, bogati trgovački sloj se javlja, odnosi sa bizantom unaprijeđuju status grada, dobivaju trg monopol na sredpozemlju, od 11-13 st križarski ratovi počinju, pametno kreću u org prijevoza i samih križ pohoda, obnavljaju brodove, povećavaju prekomorske posjede, znatno se obogatila, gradi područja koja nisu nužno vezani uz njezin prim opseg, 1204.g. osvajaju sami carigrad (latinsko carstco koje traje 10ak godina), 15.st. postaju sred svj trgovine i najveći lučki grad, vrhunac označava početak pada moći, dolaze turci, ulaze u carigrad, portugal – morski put za indiju – više nije jedan od najpovoljnijih trgovinskih puteva i venecija se gasi, imaju inače uređenu adm državnu, imaju dužda koji je bran i ima ovlasti: venecijanski ustav), vijeće desetorice, veliko vijeće 2000 članova: izbor dužda i njegovih savjetnika

- crkva sv. Marka 9.st., ranije se smatralo da je građena u 11 st. , njezin osnovni koncept je iz 9.st., grčki križ sa 5 kupola – prvobitan oblik crkve, 1204.g. narteks – investirali jer su imali novaca i sagradili narteks, obavija cijelo zap krilo građ, ima ulaze u dubokim nišama, na jugu krstionica i kapela, gl ulaz na gl osi, iznutra, u 2.pol.11.st., radi se već na osnaživanju konst, jer prvotna gradnja nije bila dovoljno kvalitetna, za vrijeme dužda Contarinija, zapadni dio katoličanstvo uvlači oltar u zonu svetišta, tako i ovdje, pregradnja svetišta, u 12.st., pojačava se veza između bočnih prostora i gl prostora, galerije postaju uski prolazi, u 13.st. po uzoru na hram u jeruzalemu (radi križara) sa drv kupolom>dobiva se nova ljuska na kupolama, ukrašavanje lraj 11-poč 12, koonade 12, mramor obloge 12/13, mozaici, obrada je manje profinjena, materijal je manje dragosijen, vijenac iznad arkada – uzorci palminog lišća na tamnoj podlozi (veze s bizantom jake), svjetlost: gornje zone masivno osvj, što idemo niže, sve je tamnije, mozaici na svodovima i kupolama, narteks – donaj zona 5 upuštenih niša portala, redovi polikromnih mram stupoa u 2 niza, reljefi, mozaici, centralni portal – 3 rom reljefna lluka (prikazi radovi u godini), brončane ant skulpture, sjeverni portal narteksa – ima mozaik sa sred 13.st., prikaz crkve prije pregradnje u 14.st., gl oltar je u osi,

- Murano, katedrala, santa maria e san donato 1125-40.g., venecijansko-bizantski stil, čitki elementi, igra plasticiteta, u skladu sa romanikom koja naglašava masivnost i debljinu zida, 3brod baz s upisanim transeptom, polukr apsida svet, jednaka je visina gl broda i transepta, bočno pročelje – visoke lučne upuštene niše dvostruko upušptene + dodatno upuš prozori s lučnim nadvojem, transept – slijepa ark, materijal¨tamnocrvena, tamnosmeđa opeka (bizant) - tamno!, priz:slijepe ark i polukr niše, u sred apsidi ima 2 para stupa koji nose 5 stupova, nazubljeni vijenac, horiz pojas, kat; vanj galerija, visina prati krovni vijenac, u zoni apside galerije su oplem sa balustradom, dodatna artikulacija materijlom: opeke/mramor, opet plasticiteti, igra sjene tamno – svijetlo

- torcello, najstariji i najgušće naseljen dio lagune, veze za carigradom, 6.st. sjedište biskupije, pol i trg sred , 10st oko 10000 stan, veći od venecije, 12 – pliće more > močvara – malarija, stan naseljavaju murano, burano i veneciju, tu se grabi materijal za veneciju, ostala je katedrala, 2 sredovj palače

- Katedrala ušašća Marijinog, 11.st., ranorom 3brod baz, ne razlikuje se od ranokršć arh, 3 polukr apside, narteks s poligonalnim konkavnim sred segmentom, artikulacija pročelja, plitke izduljene niše, lezene spojene nizom slijepih lukova

-ven-biz stil – santa fosca, dio katedralnog kompleksa, grč križ s vanjskim ophodom, na križištu nalazi se kupola, svetište – trobr krak (bač svod), apsida (polukupola), zap. liturgijska tradicija (boč brod svetišta otvoren), križište stoji na kružnom tamburu, a on na dvije trompe, stupovi – grčki mramor, korintski kapiteli, vani trijem – gl osi – arkada sa 4 stupa, dijagonale, arkada s 2 stupa, ugoni zidani stupci, zabatni trokuti s 3 prozora

- Venecija, palača Loredan, kraj 12.st., dobiva se određeni sloj građanski radi trgovine, bogati trgovci, tlocrt - simetrična trodijelnost, sred krilo+dvorište/bočna krila, na 1 etaži – reprez prostori, skroz gore – privatni prostori, kvadratni tlocrt sa dvorištem, trodijelnost na pročelju i tlocrtu, sred krilo – vidi se odmah što se događa unutra – flankirano sa boč krilima, pročelje: 3 vert zidna polja: srednje –prizm.trijem, portal/kat: loggie), boočne (visoki prostori, plošno zatvoreno), horizontalno nizanje elemenata po etažama, ova palača u priz ima peterolučni trijem + 2 izdužena lučna otvora), prvi kat piano nobile

- Ca'da Mosto, 13.st., palača, najstarija zgrada na canalu grande, najvrijedniji primjer palače 13.st. jer nije pretrpjela restauracije, ven-biz stil: visoke i uske arkade sa biz kapitelima, ulazni trijem, gore piano nobile, dviej bočne prostorije zaatupljene samo sa jedniom boč otvorom

- Fondaco dei Turchi, 13.st., prije rest, 1858., trgovačka palača na canalu, ven-biz stil, visoka kvaliteta stamb arh, ima trodijelnu podjelu, široki ulazni trijem, radi puno trgovaca, gore gl dvorana i niz prostorija gdje su spavali trgovci

2) Romanika u Lombardiji

- bogata poljoprivredna pokrajina na sj italije, širenje benedikt samostana, imali su rastući otpor prema priznavanju njem cara, 12.st. milano gl centar lomb, lombardska liga gradova – protiv cara, parma, modena , verona, uspješna borba, izborili određenu autonomiju, 1183.g., sustav org javnih službi: preuzeli viši slojevi građana – commune populi vs. plemići- commune militum, 13.st. unutrašnji sukobi česti ( nadmoć dobiva obitelji Visconti)

- Como, S. Abbondio, 11.st., ranorom benedik građ, 5 brod baz, gl brod drv strop, boč brodovi otvorne drv krovište, izduljeni kor, apsida, 2 kvadratna tornja, važan radi dekorativnih elementa – cilindrični izduljeni stupići, trake pilastra, LOMBARDIJSKI VIJENAC – niz malih plošnih lukova koji formiraju vijenac

- Milano, San Ambrogio, zavr 1128.g., bendiktinci i zbor kanonika koristili ju, primjer razvitak arh, pregradnja starije crkve oko 1080-1128, 3brodna, atrij, natreks, 2 bočna tornja, istočni toranj kod samoga oltara i glavnog groba, gl brod ima 3 kvadratna polja svođeni križno REBRASTIM kupolastim svodom, tjeme je dobilo na većoj visini kako bi se vertikale što prije prenijele dolje, 1 kvadratno polje (oktogon toranj, trompe), bočni brod s galerijama križno svođene, 1 polje gl broda prate 2 polja bočnog broda, alterirajući sustav, a-b-a-b-..., svetište: troapsidalni završetak, galerije (potisci svodova gl. broda, stabilizacija) nema baz osvj, svjetlo sa otvora na dubokim galerijama, najraniji primjer svoda s rebrima u Europi, vjeroj nakon 1117. (potres), rebra (opeka duž linija presječnica), uloga rebra: statička, dekorativna, čiste linije presječnice dvaju svodova, praktičnost građenja; križ-reb. Kupolasti svod > adicija prostornih jednica, crkva je niz adiranih prost jednica, ortogon toranj, + lomb vijenac, izvana: z pročelje narteks – paravan koji preti presjek crkve u un, jedinstven zabat, priz: arkda(produžetak arkada atrija, lezene), kat: 5 luč otvora, v. prate zabat, vitki stupići, lomb vijenac koji prati krivinu krova

- Pavia, San Michele, kraj 11.st.-sred.12.st., utjecaj san amb, 3brod baz, transept i ist svet, gl brod – krk sovd, bočni galerije križ s, alt auatav, svet krk, polukup, kripta križ, transept – boč bač s, križište: oktogon samosatnski s, trompe), pročelje: paravan, jedinstven zabat – kont vanjska galerija, 3 vet dijela, 4 snopa vitkih stupića

- Parma, katedrala, 3brodna, tanspet, ist svet, sve isto kao san michele od gl brod do kripte, pročelje, paravan, naglašene horizontale, jed zabat kont vanjske gal , lokmb vijenac, sred vetrikala_ lombardijski portal – nosi loggiu, nosi lučni otvor, lomb .portal - ulazni trijem naglašava, natkriva ulaz, razbija jednoličnu površinu, igra svjetla i sjene,pokret, elemetni 2 kamene zvijeri (lavovi) tanki stupovi i baldahin

- Modena, katedrala, poč.13.st. - 3brod naz upisan trans 3 polukr apside, kripta, do poč 15 st otvoreno drv krovište, alt sustav > poprečni lukovi dijafragme (luk+zid), ist pročelje: plitke slijepe akrade, vanjska gal (trifore pod lukobvima), lomb vijenac, slojevitost dekor.el.,

- Verona, San Zeno, 12.st. pročelje – 13, srt, , kor 14.st, primjer crkve s drv stropom u lomb, stilski slojevita, 3brod, s dubokim svet – kripta, gl brod nepravilna polja, gotički trolisni strop(org drv strop), stepenice s mostom u boč brodovima, > premošćivanje : zap.završetak svet početak silaska u kriptu, lit obred: uzvišenost, > platforma svet uzdignuta i udaljena – veliki arh moment, nije toliko dostupno, pročelje: prati baz.presjek, 3 vert zone, trak epilastara, lezena, lomb vijenac, dodatna raščlamba, 1horiz bifora, 2 velika rozeta, 3 mramorni reljef koji flankira ulaz, 4. portal ulaz – lombardijski portal, jedan dio je već izašao van

3) Romanika u Toscani

- pov pregled , 11 i 12 st., pisa – gosp razoj: trgovina na mediteranu, bogati, prevlast nad pomorskim rutama, jedina otvoreno podržava njem careve, firenca, kulturni centri toskane, firenca- grofica matidla di canossa 1046-1115.g., propapinska pol figura, partonica umj, potiče razvoj škola u bologni, priznal sutominiju firence (zajdnička borba za investituru sa papom), nagli razvoj u 12 st, prevlast u ligi toskanskih gradova, pisa ima veliki utjecaj na razvoj romanike, firenca važna za pojavu renesanse

- Pisa, katedralni kompleks, 1) katedrala započeta 1064, posv 1118, 2) baptisterij od 1153, 3) zvonik od 1174, 4) campo santo od 1278 – groblje, - katedrala projekt buscetzo , pola stoljeća duga izgradnja, ekstenzija na zapad gl broda – rainaldo do 2.pol.13.st, ist dio - spoj

tri bazilike: krila transepta dvije manje 3brod baz s apsidom, 5brodna baz s trobrod transeptom, petrobrodnim svetištem sa apsidom, polukr, svođenje: gl brod drv strop, bočni brodobi i priz križni, galerije otv drv krov, apside polukupola, , križište gl i trans – pravokutno olje sa ovlnom kupolom koja stoji na trompama, ona ima 4 snažna stupca + visoki i uski šiljasti lukovi - utjecaj islama, spoj prostora gl i boč brodova: priz-arkada sa ant stup i siz kapitelima, galerija – alt sustav, bifore, prozori koji nisu usklađeni sa osima arkada, krila transepta koje su zapravo male bazikile imaju apsidu, brod uz križište > spoj s bočnim brodovima, paravan – zaustavlja prostor te manje baz, te je dodatna potpora ovalnoj kupoli, zap pročelje, 13.st., obilježje škole regionalne, u priz arkade slijepe, prislonjen n asam zid, gore 4 reda slijepih vanjskih galerija, 3 portala, pročelje> kontura bazilikalnog presjeka, zona slijepih arkdada=zona priz u unutrašnjosti, donja 2 reda vanjskih gal =gal u un + jednostr krov, gornja 2 reda vanjj gal = gl brod..nešto, inkrustacija – ukrašavanje umetanjem, utiskivanjem finijeg skupocijenijeg materijala u jednostavniju podglogu – mramor u kamen, ima i natpise graditelja (buscheto i rainaldo), bočno pročelje, 3 horiz pojasa, priz rasčlanjeno slijepim arkdaama sa przorima ili geom uzorcima, arkade gore, slijepa kolonada, sa krugovima ilikvadratima, treća etaža, sa stupovima, polukr lukovima, sa otvorima ili geom uzorcima, krstionica, tlocrtno kružna građ, ima cent kružmni dio svođena krnji stožac s kruž potvorom, ambulatorij: priz – arkada, galerije arkada, oblikovanje pročelja...nešto, transept katedrale i zvonik od 1174.g. zvconik cilindričan oblik, visina oko 55m, otklo od okomiv+ce oko 4m, pročelje priz slijepe ark, 6 katova vanjskih gal sa ark, pristup jedanak oblikovanu pročelja katedrale, uzroci otklona i oblika: 1) nedostatni temelji pa je počeo tonuti na jednoj strani, 2) nejednaka kvaliteta tla, 3) u tijeku gradnje su ga probali ispravljati

- Lucca, katedrala San Martino, poč 13.st., utjecaj pise – ulazno rom pročelje, paravn: 3 horiz reda vanjskih gal nad dubokim trijemom, arkade – trupovi i kap stupova različito oblikovani; lukovi upušteni u plohu prošelja, šrozori_ bifore,

- Firenca, baptisterij San Giovanni 11-13.st. oktogon sa pravokutnom apsidom na zapadu, promjer oko 25m, ista visina aachenska 16m, osmerokutni amostanski vod, pristup sa 3 strane i, j, i sj, vrata, unutrašnjost- donja zona – stupovi ispred špravokut plitkih niša i pilastri, ritam 2 stupa između 2 uglovna pilastra + arhitrav, Gornja zona- ambul, kanelirani pilastri + bifore, obloga 2 pol-.11 st tamnozeleni i bileni mranor na geom matrici, mračan prostor, pročelje – 3 hor pojasa, srednji pojas – slijpe arkade (klas.detalji i proporcije), sa konst ulogom, prozori (edikule), stilizirana slijepa arkada, gornjo pojas – 3 pravpokutn polja sa po 3 un pravokutnika -ugaona pojačana – pilastri, bijeli i tamno zeleni mramor – protorenesansna građ

- Firenca, san Miniato al Monte isto protoren. 2 pol 11 st, 3brodna s k svođenom kriptom ispod svet, otv drv krov, inovacije_ podijla na 3 dijela – stupci, lukovi i dijafragma, istočna trećina, svetište iznad kripte (kripta – otvorena prema gl borsu) ritam izmjene svaki treći stupovi i stupci, stupci:2 manja bočna polustupa (lukovi akr), 2 polustupa (lukovi dijfragme), gl brod – raznobojni mramor, drv elem krovišta_ jarke boje, jednostavan prostor ispunjem svj, proćelje_ ocrtava baz presjek, priz- 5 polja- slijepe aakrde (korintski stupvi + polukr lukovi) 3 ukatza, 2 slijepih vrata. Gornja zona, sred pravokutni dio – 4 korin pilastra + napust + zabat) 2 bočna pravokutna trokuta, detanji izuzetno profinjeni

Romanika 3/4

- Apulija, 11.st. normani (1059.g. vojvodstvo Apulija - naseljevanje), 1061.-91.g.> Sicilija; Palermo - središte, Apulija - postaje provincija Kraljevstva Sicilije, u 12.st. dolaze njemački rim carevi i osvajaju jedan dio pa od 1194 je u sklopu svetog rim carstva, u 13.st. postali boravište careva Hohenstaufen, radi bogatstva Sicilije - najbogatiji vladari u Europi, Federik 2 najobrazovaniji vladar, na dvoru: biz, arap i žid učenjaci, francuska prisvaja carske terirorije na zapadu, rom.arh južne italije - multikulturalna politika, utjecaj lomb i toscane, bit će i biz elemenata, i na mediteranskoj hrvatskoj

- Bari, Sv. Nikola kraj 11-kraj 12.st., sagrađena u 30.g., dekorirana dugo, nositelj reg škole 3 broda, galerije, trans, kripta, 3 apdide i 2 tornja, prva baz s galerijama u apouliji, ist završetak građ specifičan, kripta je važna jer je hodočasnička crkva, ispod trans s apdidama, križni svod, gl brod - drv strop, odnos prostora: gl/ bočni - arkade (parovi stupova, stupci s polustupovima, stupovi), galerije rastvorene prema gl brodu (lučni otvori s triforom), prozori /baz.osvj.), bočni brodovi: priz: 6 pravokut polja križno svođ., sa ulazom u kriptu stube, u zadnjem polju, galerije: orv drv krov., sustav kao u katedrali u pisi, transept . visina gl.boda, križište projekt.oktogon lanterna (trompe, danas drv strop), ist zid - apside, tornjevi su asimetrični i razl po obliku, pregrada - trolučni paravan pred cent elementom - transeptom sa svet., uz ist završetak uz apside postavljen još jedan zid koji tangira gl apsidu, kont.ophod na razini galerije, unutrašnje i vanjske galerije; poprečni lukovi radi ukrute, zaglađeni zid, zap.pročelje - 3 vert dijela (potpornji na stupovima), ujednačenje horizontalama, gl portal inačica lomb portala, ali puno polšnije, na glatkom zidu imamo plast igru slijepih arkada, novi hor pojas sa monoforama, i sa biforama, završava sa cent bif i rozetom, na vrhu lomb vijenac, na finom zaglađ zidu vrlo efektno, tornjevi - isto podjela i lomb vijenac, vrhunska finalna obrada, jer je kamen dostupan, južno bočno pročeklje, 2 zone dolje- masivni lučno svošene niše, isti ritam na transeptu, gornja zona - vanjska gal, niz heksafora i uz krov lomb vijenac, st pročelje, paravanski zid - težnja pročišćenja, utjecaj laterana, apside se ne čitaju, ravna ploha pročelja, niz slijepih bifora u priz, sred apsida - veliki prozor- kontrast : fino zaglađema ploha pročelja i plastični vijenac i okvir sa skulpturma, fino profiliran otvor sa klupčicom

- Trani, katedrala, kraj 11-14., višest gradnja, 3brod baz sa trans, asidama i kriptom, kripta (hod.crkva) prati priz cijelom površinom, u jednom dijelu ima još jednu razinu ispod, monumentalne stube, ulaz sa zapada u kritu, svođen prolaz križ svod, gl brod - orv drv krov, bočni - križni s, galerije - lučni otv sa triforom, transept - veća visina od gl., orv drv krov, blago izlazi iz konture crkva, ist pročelkje sa 3 polukr apside (polukup), monumentalnost un prostora: jednostavnost i visina, gl i bočni - arkada, par stupova povezanih impostom, lučni otvor ispunjen triforom, i gore niz prozora baz osvj, zap pročelje, zaglađena ploha zida, bogato ukrašeni glavni otvori - rozeta, ul portal, lučno svođeni prolaz do kripte, tri prozora, vanjsko stubište, zvonik - postupno rastvaranje po vertikali, od dolje . monofora do gore pentafora, potral decentno upušten, - glavni portal, izvana fini oblici transepta + 3 poluvaljka apside, boč brodovi - niz dubokih svođenih niša, sred apside - veliki prozor . kontast, kao u bariju

- Bitonto, katedrala, 11/12.st., utjecaj baz sv nikole u bariju zap pročelje - masivni potpornji sa 3 portala (sred - lučni nadvoj, stupiči, skulpture, reljefi), srpasti lukovi u teksturi zida, lomb.vijenac, bifore i rozeta (vijenac, stupići, skulpture), bočna pročelja - duboke lučno svođene niše u zoni transepta se ponavljaju u izdanju slijepih arkada, vanjske galerije; lomb vijenac, rozeta, plastični element

- Troia, katedrala, kraj 11, rozeta 2.pol.12.st., kombinacija - romanika u apuliji, pročelja u Pisi, biz, islam elem, zap pročelje, rozeta - fina kamena tranzena dominira gornjom zonom, u dponjoj zoni viskoe slijepe arkade sa protalom u sred iosi, i gl oltar unutra, ritmičk aizmjena kvadratai krugova, jučno boč pro- slijepe arkade - unikatni geom oblici (sunce i polumjesec)

- Molfetta, katedrala, 2.pol.12.st., došao i bizant, sve se rješava kupolama, neobična komb - gl brod sa 3 kupole (trompe), boč brod križ sv, ist apsida - 2 tornja, pročelje glatka ploha > naglašeni detalji, gl otvori sa portalom, rozetom, plohe tronjeva rasčlanene sa vijencima, prema vrha se masa rastapa

Klaustri, zvonici

- klaustar, koncept: zatvoreno dvorište (vrt), otvoren hodnik sa arkadama (izolacija od vanjskog svijeta, komunikacija, boravak, usklađuje el.kompleksa), većina ssačuvanih je iz 12.st., sjeverni hodnik najviše svjetlosti i topline, čitanje pisanje, sve za samost život, omogućuje različite dijelove u građ uskladiti u cjelinu, iz antičkog peristila, oblikovno različit ali imaju natkriveni trijem iako su obvdje hodnici zatvorenijeg tipa, arkade sa stupićima na zidu, karakter arkada: 1)jednostrešno drv krov > niz stupova s povremenim stupcima (parovi stupova, bogata plastična obrada), i 2)svod - ispod glavnog luka prema vrtnog dijelu sa podlukovima koji su podjačanje

- kaustar u Lateranu, arkade sa vitkim parovima stupova (tordirani parovi uz izlaz u dvorište), ritmički prekid sa stupcima

- zvonik - u romanici počinju se graditi u 11.st., najčešće su odvojeni od crkve, kvadratne ili kružne tlocrt osnove, ploha zida se postupno rastvara prema vrhu, pilastri, lezene, vijenci, dekoracije

- Pomposa, 11.st., odvojen od crkve, kvadr osnova, 9 razina, orvoti monofora > kvadrifora, pročelje - lezene, izduženi valjkasti stupići, horiz lom vijenac

- Torcello, poč.11.st., odvojen, kvadrat, zatvoren volumen, na vrhu kvadrifora jedino, ploha, rasčlanjena sa izduljeni lezenama, 3, gore lukovi

- Venecija, Sv. Marko, odvojen, kvadrat 12x12m, vrh - kvadrifora+kvadar+piramidalni krov, opeka, mramor (slijepe arkade), gradio se od 10 do 12.st., Nakon potersa napokon u 16. St. Dobiva svoj oblik, srpalj 1902.g. urušio se, na sjevernom zidu se širila pukotina, ujutro se urušio, odmah odobrena rekonstrukcija faksimilska, 1912 - završena rekonstrukcija

- Rim, 12 i 13.st., stare crkve su se proširivale ili obnavljale, zvonici > uobičajena rom matrica, zvonik ss giovanni e paolo, 12.st., kvadrat osn, 7 razina, sa vijencem , uski otvori > par bifora, porfirni stupovi i arapska keramika

- Ravenna, San Apolinare in Classe, poč.11.st., odvojen od crkve, krožne tloc osnove, 7 razina jasno definirane, uski zarezi > trifora s najtanjim stupićima

- Pisa, od 1174.g., kružna osnova, 8 razina, visina oko 55m, otklon od okomice oko 4m, pročelje:prizemlje . slijepe arkade, šeat katova vanjske gal sa ark

- San Gimignano, 12.st., danas još uvijek 13 visokih ornjeva, privatna fortifikacija, utočiste od požara, prestiž, toranj komunalne palače iz 13/14.st., visko 53m, oznaka iznad koje tornjevi nisu smjeli ići, kvad tloc, čisti obrisi, bez ukrasa, tek nekoliko otvora

Romanika u mediteranskoj Hrvatskoj - pov pregled

- 1102.g. koloman postaje kralj hrvatske i dalmacije, vencija počinje snažiti u svojim aspiracijama prema našem dijku obale, mlečani kreću u osvajanje dalmacija (uključuje se i bizant), stalni sukob oko tih područja, u 13.st. 1202 križari zauzimaju i pljačkaju zadar (mlečani preuzimaju uptavljanje gradom), 1241.prodor mongola (sve do trogira), kralj bježi pred njima, u trogir, 1260.g. kralj bela 4 - čast hercega, institucija dvojice banova, dalmacija - komune oslobođene feud ovisnosti, upravno- teritorijalna samostalnost, u 14.st. anžuvinci: jačanje apsolitizma pogotovo sa ludvigom 1, 1358.g. mir u zadru > ug-hrv kraljevstvu vraćena obala od jkvarnera do drača, dubrovnik, vještom diplomacijom uspostavlja samost rep, početak 15.st. . 1409.g. mlečanhi kupuju od kralja ladislava (100000 dukata), grad zadar s kotarom, novigrad, vranu, otok pag i pravo na čitavu dalmaciju

- Rab, Supetarska Draga, sv Petar 2.po.11.st., rana rom, 3brod, orv drv krv, 3 polukr apside, stupovi i kapitle: starija građevina, pročelej - očitava se baz presjek, plitki bldahin iznad portala varijacija lomb portala jako pojednostavljena, konzole krovnog vijenca

- sv. Lovreč pazenatički, sv.Martin sred 11 st, rana rom, 3brod orv drv 3 pol aps, odvojeni zvonik, unutrašnjost: arkade (stupovi sa lisnim kapitelima, snažni imposti), freske (nakstarije očuvane u istri), pročelje: jednost ploha zidova

- Zadar, zvonik sv Marije, 1.kat., 1105.-11-g-, kvadratni tlocrt, vanjska rasčlanjena (lezene, vijenci, bifore > kvadrifore), 4 stupa u uglovima prostorije - rebra križ svoda, na kapitelima piše col-llo-.man-us,

- Zadar, katedrala sv.Stošije, 12 i 13.st., u substrukciji ranokršćanske baz, u dva navrata: u 13.st. prednji za dio, 3brodna baz, gl apsida prati širinu gl broda, bočne su upisane i prate bočni brod, kripta (povišeno svetište, unutr: arkade alt sustav sa stupovima i stupcima, galerije sa hexaforama, prozori, gl brod - otv drv krov, baz osvj, monumentalnost, proporcije slijede ranokršć podlogu, izvana: utjecaj pise i apulije, harmonija horiz i vetrt linija, gornja zona - kao u pisi, niz slijepih arkda, 2 bogate rozete, čita se baz presjek, donja zona: zaglađena ploha sa 3 portala koji su flankirana sa plastičnim skulpturama, trolučna slijepa arkada (gl portal), > stepenasto upušten u masu zida, naglašen: postavom vitkih stupovi, valjkastim lučnim nadvojima, obradom ploha (reljef, tordiran stup), i skulpturama, bočna pročelja: donja zona - pilastri i vijenac (dvost upušten slijepi lukovi na konzolama), gornja zona - vanjeske galerije ( alt sustav)

- Zadar sv Krševan 12.st, samostanska građ, istovremeno kad i katedrala , 3brodna, 3 polukr aps, unut: arkade(ritam), niske galerije, jednost otvori, gl brod - otv drv krov, zap. Pročelje - gl portal, bočni portal, niz slijepih arkada ( sa polukr nišama), vijenac, bifora, bočni brod tj južno pročelje . niz slijepih arkada ( tordirani vitki polustupovi), najbogatije ukrašena gl apsida (jedinstven šrimjer u dalm), > polustupovi + slijepi lukovi, vanjska galerija

- Trogir, katedrala, 13.st., 3brod rom baz, 3 polukr apside, izvorno otv drv krov, 2.pol.13.st. - svod, 15.st. novi križni svod, transformacija rom aničkog kat sklopa: 14. I 15. St. Dogradnje, monumentalni atrij sa krstionicom, zvonik, galerijenad bočnim brodovima, kapela sv ivana - najreprezentativnija ranorenesansna građ u hrv), rom slog: pročišćen, bez suvišnih ukrasa, monum: fino klesani blokovi, segetski kamen, plastivitet pročelja: lezene sa trod vitkim stupićima2, masivan vijenac niz slijepih lukova, 3 dva portala, - gl. Portal - majstor radovan!!! Najznač rom spomenik iz 1 faze gradnje uz radovana i drugi majstori - razlika u kvaliteti), plast komp: figure - adam i eva, lav i lavica), reljefi ( krist rođenje, pokonstvo kraljeva, alegorije 12 mjeseci, prikazi iz novog zavjeta), umj vrijednost portala - sklad cjeline, realistična interpret ikonogra motiva, kvaliteta skulptiura; prizori mjeseca u godini: siječanj . kuhinja, ožujak: obrez vinove loze, ...

- Rab, katedrala, kraj 11.st., 3brod bz, 3 aps, otv drvkrov, pročelje . 2 reda dvostr upušt slijep arkada s portalom (luneta)

- Krk, katedrala 11i12.st., složen kompleks, katedrala i crkva sv kvirina i sv margarete, katedrala - slojevite (obnove i dogradenj) kapiteli romanički - zstupljena sva stilska razdoblja, južni ulazni portal, sv kv i sv marg - okomito na os katedr, 2 etaže - rijetkost, piz marg, kat - kvirin, dolje, 2brodna 2 apside, križ reb s, kat 3brod, ist bord nad prolazom, 3 apside, monument: oblik teh gradnje apside, pročišćeno pročelje, bez suvišnih ukrasa, niska i plitka građ

- senj kat 12 13 st, reprez rom baz, pročelje od opeke, raspored motiva slijepuih arkada > monument.izvorne baz,

- svetvinčent, crkva sv vincenta 12.st. 1 brod, 3 upis apside orv drv,

- dubovnik, rom katedrala - kraj 12.st. - nova 3brodna građ - križ svod (+samost.s), poršena u vlikom potersu 1667.g.,

- mljet, sv marija na jezeru

- dečani na kosovu, studenica u srbiji

Fali masa stvari tu sad

Gotika u j franc

Kraj 13.st. rast kraljevske moći na j i z fran

Prosjački redovi, propovjedničke crkve

Jednobrodne sa nef unique, niz kvadr kapela, naglasak na širini, masivnost zida, uski prozori,

- Toulouse, jakobinci, od 1229.g. (1275-1292), sjedište dominikanaca (cilj upoznati istinu > studij, obvezno školovanje dominikanaca), 1229 - 35. Dvobrodna crkva, 1245-52 svetište s rad.kapelama, 1275 - 92 nova dvobrodna dvorana, svodovi; princip refektorija (blagovonice), sj brod : redovnici, južni za laike, vjernike; dvoranaska dvobrodna crkva - plitke boč pravokut kapele (kontrafori, poligon svetište sa 5 radijalnih kapela, križ reb 4dijelni svod, svetište sa zvjezdastim svodom, uzd.os - 7 vitkih stupova, veliki razmak > prostranost; 2 etaže elevacije: arkade - niz bočnih plankirajućih kapela, prozori, osnos š/v broda: 1:3 (vis got), stupovi (gl uz os) + složeni stupci sa pristupcima, prozori: ukrasna mreža ispune s dek rebrima (rayonnant)

- Albi, katedrala, od 1282.g.; 1282-1390.g. biskup Bernard de Castanet, dominikanac, inkvizitor (sve materijalno dolazi od Sotone), započeo gradnju katedrale, svi ustanci se guše, sve se daje crkvi za spas duše, zato je i masivni zid prisutan, i radi klime, pridržani sa kontraforima, od 1385 toranj, 2.pol.15.st. korsni paravan, poč 16 galerije; jednobrodna, boč kvad kapele, polig svetište (5 rad kapela), kvad toranj, 4dijelni k-r svod, boč kapela kad dobivaju galeriju nošena bač svodovima, okomito na gl os građevine, kapele prate visinu broda, svod k-r- ima širinu 19.5m , najširi svođeni prostor u franc, prvotno kapela i brod jednake visine Y> galerije boč kapele sa bač svodom (os okomit ana brod), prozori: ukrasna mreža ispune s dek rebrima, 2 manja okulusa sa jednim većim, kontrforni sustav .- poprečni zidovi, ritnizira prostor, korski paravan kraj 15 st, prostor u prostoru - odjeljuje manju zonu za redovnike i zbor tijekom mise, pročelje_ masivnost, pune plohe od opeke, čistoća oblika, geom tijela, sa dek rebrima, ulaz na jugu, vanjski zid kapela: primarna ravnina pročelja, po dva izduljena prozora sa šilj lukom i ukrasnom ispunpm, vijenac sa niz slijepih šilj preklapajućih lukova, kontrafori . poluvaljci, plasticitet pročelja, toranj zap prečelje nema ulaza, kvadratne tl osnove, kružni kontrafori

Gotika u Kataloniji

- do 1150.g., veći dio oslobođen od muslimana, poč 12.st. stasaju kraljevstva kršćanaska (kraljevin a aragonija, kralj.kastilja,..) provincija katalonija - od 1137.g. pod arag kralj sa određenim stupnjem samostalnosti, preuzimanje oblika got juž francuske, jednobrodne crkve, bočne kapele, masa zida

- Barcelona, santa Maria del Mar, 1328-83.g., trobrodna baz, bočne kapele, polig svetište (deambulatorij, 7 rad kapela) 4dijelni k-r-svod, (gl brod: kvadrat, bočni brod: pravokutnik, ½ kvadratra gl broda), kapele po 3 u polju boč broda, 1 u deamb, 2 etaže unutar elevacije gl broda sa arkadama i prozorima (inovacija> ukinut triforij), prozori: rozete(gl), uski otvori sa šilj lukom i ukr ispunom, postavljeni visoko, ne zauzimaju cijelu plohu zida, kontrafori su visine boč br, kapele zid usklašen sa zidom kontrafora - jedna Vanjska ploha (inovacija), oktogon stupci: jednostasvnost, broj reduciran > prostornost, velika prostornost (inovacija), savršeno za veliki broj vjernika, upotpunjeno privatnim kapelama za molitvu,

- Girona, katedrala, od 1312.g., najbliža modelima fran vis gotike, 1312-47 svetište, 1417-1598 gl brod, najveći raspon got svoda u europi (22.8m), jednobrodna crkva, boč kapele, trobrod svetište (deamb, 4 boč i 7 rad kapela), 4 dijelni k-r svod, kapele - poligonalne, prostor između kontrasfora, dubina 6m, 3 etaže ele gl broda, kora: niz šilj orvota kapela, triforij, prozori, triforij - mračan prolaz, horiz niz otvora (šilj luk sa trolisnom linijom ispune), rozete - razlika u visini Brod/ svetište, pročelje - masivnost, pune plohe od opeke ritmizirane sa usjecima i dugim šilj otvorima, brod crkve - donja zona - kont ploha - kaplee+ kontrafori, gornja zona - ritam kontrafora (kapele su niže), svetište - kontraforni sustav s lebdećim upornjacima, rad kapele uvučene, kontrafori izlaze van iz kapela,

Gotika u Engleskoj

- 11.st., 1066.g. > norm. Vojvoda Vilim Osvajač, eng kralj, sveopća normanizacija crkve i zemlje, odlučivao o crkv pitanjima, dodjeljivao imanja norm eliti, fran postao službeni jezik, od 12 do 13st, razvoj poljprivrede, obrta i trgovine, gradova i novčarstva, osn karakt - horiz kompozicija odijeljenih prostora, izraženi transepti, svetište sa prav završetkom i kapelom, toranj nad križištem, dekorativnost sa bojom kamena, svodovi koji su zvjezdasti, mrežasti ili lepezasti, early english - kraj 12 - kraj 13.st., nema naglasska na vertikali, decorated style, 0d 1290.g., „s“ krivulje, utjecaj od češke do portugala, iz konkavnog segmentaprezale u konveksni pa se zrcalno rotiraju (S krivulje), prependicular style, od 1330,g,, pravokutni sustav projektiranja, sa „spljoštenim“ lukom sa 4 centra radijusa koji nije usvojen u Europi

- Rana gotika - Lincoln, katedrala od 1192.g., jedno od remek djela rane gotike u eng,izduljena „uglaat“ građevina, eksperimenti sa svodovima, složeni svodovi, 1192.g. započeta obnova i širnje građ iz 11.1., prva pol 13. Dpovršean kor, ist i zao transepti, gl brod, zap, pročelje, druga pol 13 dogradnja istočnog angel choir-a, trobrodna baz - dvobrod transept, sa boč kapeleama i tornjem, 3brod pravoku svetišpte (kor, prezbiterij, i angel choir), utjecaji: dvostruki trnasepti cluny 3, cistercitski kvadr ist završetak), noviteti > svodovi - a) svod kora sa poč 13 st, „crazy „ svod - asimetrični eksperimant, sljenemo rebro + po prvi put tierceroni - rebro koje spaja sljeme sa ležištem (treće rebro), ne oblikuje granicu segmenta svoda, dekorativno i nema statičku ulogu, b) svod gl broda - prva pol 13, zvjezdasti svod, - polje između dijagonalnih i poprečnih rabara, 3 etaže unutar elevacije gl broda, arkade triforij prozori, gl arkada - veliki raspon,

precepcija boč brodova (širina, prostornist), triforij - niski duboki neosvjetljeni prostor, lebdeći upornjaci ispod krvone plohe, anglo-norm masivni zidobvi, bogata rasčlamba, profilacije, dominacije horizontalnih poteza - jasno, parapeti boč brodova - slojevito preklapanje arkada, kontrast materijala (vapnenac/ polirani), pročelje sa nižim dijelovima ostatci iz 11 st, 3 rom niše portala, 1230 - paravan: naglasak na širini zaklanja pravu širinu pročelja, jasne horizontale

- Wells, katedrala, od 1175 do prve pol 14st, nositelj reg škole jz eng, ne prati franc.gotiku, lokalni oblici, boagati plasticiotet, ranogot dojelovi - 3brod baz, 3 brod transept, i svetište, izduljeno zap pročelje, > paravan - prototip za pročekja, šii od crkve, tornjevi, sljepe arkade, anjske galerije, 176 skulptura..itd, dekorativnost

- Salsbury, katedrala 1220-1260.g., najcjelovitiji primjear rane eng gotike, 1380, tornaj na križištu, 3 etaže unutarnje elev gl broda . ark trif proz, 4dij k-r scvod, snažni horiz pojasevi- elem elevacije, purbeck mramor, rebra svoda na konzolama, nema kont vertikale, triforij - nizak, neosvj, dubok prost, lebdeći upornjaci ispod krovne plohe, prozori sa 2 sloja unu arkada i vanjski okvir, pročelje, nagl na horiz kontraforni sustav nema vert karakter, horiz trake (prozori i vijenci) još vipe nagl horiz, toranj 14st.

- Westminster abbey od1245.g., henrik 3 ju preuređuje za krunidbenu c, kralj mauzolej, dvorksu crkvu,.. - mješavina eng tradicije sa novim franc razvitkom, 3brod baz sa kotrom i 3brod transeptom i polig svet (deamb i rad kapele), franc elementi - svet sa de i rad k, eng - horizontala, komp odijeljenih prostora i krila transepta izlaze u prostor,; liturg kor zap od križišta, ceremonija krunidbe - prijestolje uzvišeno, 3 etaže un el gl b, ark trif proz, eng elem - dubina triforija, horiz tekstura plohe; gl brod, zvj svod s tierceronima, svet - 4dij k-r- svod, chapter house - redovničko poslovanje (zaduženja obavijseti), dnevni sastanci, molitve prijem gostiju, čitanje poglavlja ben pravilnika, oktogon građ - zvj svod, 2 etaže ele( przor ukra ispuna sa dek elem),