39
 Sociologija - izborni predmet – Sociologija etničkih odnosa (kod prof. V. Katunarić) Socioloska skriptarnica – [email protected] 50 VJERAN KATUNARIĆ: SPORNA ZAJEDNICA- NOVIJE TEORIJE O NACIJI I NACIONALIZMU UVOD - nacionalizam postao važna tema-  proces političkog priznavanja većine nacija  - nacionalni fenomen teče dvosmjerno  - nadnaciona lni sustavi (pr. EU) zalažu se za izgradnju novih nadnaciona lnih identiteta, a novi nacionalni pokreti (pr. Kurdi, Palestinci) traže vlastitu državu - neki analitičari smatraju da je nacionalni oblik društva i države nedorastao novim izazovima ek onomskog i tehnološkog razvoja- dem okracija traži šire prostore - nacionalizam nije samo stav koji se zalaže za priznavanje razlika među narodima - on  je lokalni oblik ideolog ije i politike koja pruža utočište nadna cionalnim sustavima moći moderne epohe, socijalizmu i li beralnom kapitalizmu- koprudukcijski odnos - neki preko inverzije govore protiv nacionalizma - velike sile i korporacije- službeni antinacionalizam - društveni sustav odvija se ispod kulisa -  pr. SAD govore protiv nacionalizma, a sami se naciona listički ponašaju  - nacionalisti su u 19. st. bili zaokupljeni temama teritorijem, granicama, jezikom, kulturom i potrebom za priznavanjem - no bilo je i industrijske ekspanzije i imperijalističke vanjsk e politike - pr. Bismarckova  Njemačka - duh nacionalizma- Mazzini- „jedna nacija- jedna država“ - klasici sociologije nisu vjerovaali u novi oblik preklapanja države i naroda u smislu da nacionalnost može bitno utjecati na razvoj društva - nacija je teorijski priznata kso ograničeni oblik kolektivnog identiteta  

Moja Skripta- Etni

Embed Size (px)

Citation preview

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

VJERAN KATUNARI: SPORNA ZAJEDNICA- NOVIJE TEORIJE O NACIJI I NACIONALIZMU

UVODnacionalizam postao vana tema- proces politikog priznavanja veine nacija nacionalni fenomen tee dvosmjerno nadnacionalni sustavi (pr. EU) zalau se za izgradnju novih nadnacionalnih identiteta, a novi nacionalni pokreti (pr. Kurdi, Palestinci) trae vlastitu dravu neki analitiari smatraju da je nacionalni oblik drutva i drave nedorastao novim izazovima ekonomskog i tehnolokog razvoja- demokracija trai ire prostore nacionalizam nije samo stav koji se zalae za priznavanje razlika meu narodima- on je lokalni oblik ideologije i politike koja prua utoite nadnacionalnim sustavima moi moderne epohe, socijalizmu i liberalnom kapitalizmu- koprudukcijski odnos neki preko inverzije govore protiv nacionalizma velike sile i korporacije- slubeni antinacionalizam drutveni sustav odvija se ispod kulisa pr. SAD govore protiv nacionalizma, a sami se nacionalistiki ponaaju nacionalisti su u 19. st. bili zaokupljeni temama teritorijem, granicama, jezikom, kulturom i potrebom za priznavanjem no bilo je i industrijske ekspanzije i imperijalistike vanjske politike- pr. Bismarckova Njemaka duh nacionalizma- Mazzini- jedna nacija- jedna drava klasici sociologije nisu vjerovaali u novi oblik preklapanja drave i naroda u smislu da nacionalnost moe bitno utjecati na razvoj drutva nacija je teorijski priznata kso ogranieni oblik kolektivnog identiteta

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

50

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

I.

DIO

SCILA I HARIBDA: NACIONALIZAM I SLUBENI ANTINACIONALIZAM IZMEU DVIJE IDEOLOGIJSKE SILE u teorijama o nacionalizmu postoji srodnost u prosudbi o nainu na koji nacionalno postooji kao drutveni fenomen Ernest Gellner: nacionalisti izmiljaju naciju Metternich (restauracija, 19. st.)- carstva su jedini pouzdani okvir vlasti i drutvenog ivota, Europa je domovina drutva su skupovi individualnih interesa pojedinaca, a ne oblici zajednikog identiteta problem definicije drutva kod nacionalista i liberala nacionalni i nadnacionalni pokret su po Gellneru izumljeni, proizvode pozitivne i negativne uinke na drutvo, meusobno se kriaju bolje je gledati nacionalizam kao dio ukupnog sustava moi nego kao neto izvanjsko klasine teorije drutva dijelile su kozmopolitske pretpostavke s velikim ideologijama: liberalnom, socijalistikom i konzervativnom (vjerskom) kasnije komunizam, panislamizam nacionalizam sebe predstavlja kao samosvrhovito, a nacionalne sustave kao sredstvo problem sociolokog suoavanja s 2 vladajue ideologije, nadnacionalistikom i nacionalistikom klasici sociologije bili su za izgradnju jedinstvenog svjetskog drutva samo je Marx imao direktan utjecaj na ideologiju globalne i nacionalne strategije ekonomske politike pripadaju istom sustavu moi, a sukob izmeu neoliberalnih globalista i konzervativnih nacionalista prije osnauje nego to potkopava temelje njihove moi- ni jedna strana ne nudi konkretna rjeenja ideologija nadnacionalnog sustava nastupa kao autoritet za drutvenu znanost

-

SLUBENI ANTINACIONALIZAM slubeni antinacionalizam predstavlja pseudodemokratsku zamjenu vladajue elite osuuju nacionalizam kao suprotan demokraciji da bi opravdale vlastiti demokratski manjak koji je upakovan u fraze o slobodi i zdravoj ekonomiji iza ega stoje naela socijalnog darvinizma termini slubeni nacionalizam, nadnacionalizam, ERSATZ- nacionalizam pokuaji da se nacionalizam zamjeni drugim ideologijama identiteta antinacionalizam bez hipokrizije su svi oblici kritike nacionalizma koji proizlaze iz meunarodnih te vladinih i nevladinih organizacija za zatitu ljudskih prava te obrazovnih ustanova- nezavisni antinacionalizam neoliberalizam i nacionalizam su 2 oblika socijaldarvinistike ideologije- jedan se na drugoga oslanjaju kapitalizam- ekonomski darvinizam- vlasnika i menagerska elita moralni argument- nacionalizam je uzrok ratova i diskriminacije- no ne samo nacionalizam RH- reim HDZ- neosjetljiv ne ekonomske probleme

-

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

51

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

-

periferni nacionalisti spremni su odigrati ulogu krivaca u oima meunarodne zajednice nacionalizam nema graditeljsku mo nego predstavlja kolektivni identitet u ekskluzivnom smislu

TO JE DRUTVO ? simbioza nadnacionalnog sustava moi i nacionalnog kolektivnog identiteta refleks nacionalizma blagostanja- pr. SAD, zemlje EU- potcijenjivanje drugih naroda kao posljedica ogranienosti glavnog sustava moi nova ekonomija- bivi komunisti prihvatili laissez faire i nacionalizam savez kapitalizma i nacionalizma ima posljedice po sredinji socioloki pojam drutvo- ono ima 2 dimenzije to je skup horizontalnih i vertikalnih veza koje reproduciraju ili unaprijeuju postojei poredak nejednakosti i moi, ukljuujui grupne granice drutvo je skup veza i djelovanja koje taj poredak mogu promijeniti i dokinuti suvremeni sustav moi- 2 sfere: globalni protok stvari i nacionalno odreena zajednica ljudi pitanje : postoji li nacija i globalni sustav

Socioloska skriptarnica [email protected]

52

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

II.

DIO

OD RUBA PREMA SREDITU DRUTVENE ZNANOSTI 2 cilja prouavanja nacionalizma: ocrtati povezanost izmeu nadnacionalnih i nacionalnih sustava moi i u vezi s tim prve refleksije u drutv. znan. o izvorima i dometima nacionalizma rasteretiti prikaz glavnih teorijskih djela

-

NEZAINTERESIRANI KLASICI u proljeu naroda u Europi 1840- tih demokracija se raala zajedno s nacionaliozmom osnivai sociologije pojam drutvo definirali su kao opi pojam koji se odnosi na sva razdoblja povijesti ovjeanstva kao i omeenu naciju dravu veu teorijsku panju nacionalizmu posvetio je Max Weber nacionalizam je kod soc. klasika bio posve sporedna tema klasine teorije drutva pojam drutvo sugerira postojanje univerzalne stvarnosti- od drutvene stratifikacije do tipa vlasti prema evolucionistikom poimanju koje su dijelili Comte i Marx bitne razlike meu drutvima postoje samo u stupnju razvoja iz ega proizlazi da razvijenije zemlje pokazuju put manje razvijenim u Njemakoj- romantizam- Njemaka je duhovno ispred ostalih zemalja u Engleskoj i Francuskoj prevladao malograanski komercijalni duh Weber je pokuao spojiti pozitivistiko i antipozitivistiko gledite- francusko i njemako- nacija je plod uvjerenja u zajedniku pripadnost i prolost, ali je takvo uvjerenje patetino glavni cilj modernog nacionalnog udruivanja u politiku zajednicu je proiirenje politike moi i prestia- na toj osnovi izrastaju imperijalistike i antiimperijalistike sile Marx uvodi novi proleterski nacionalizam Durkheim je naciju smatrao mistinom i opskurnom idejom klasici su nacionalizam gurnuli u vlastitu podsvijest povran odnos prema dravnim granicama uinio je temeljni pojam drutvo previe apstraktnim klasina socioloka vizija svjetskog drutva zakazala u svojim nedoreenostima

-

-

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

53

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

PREMA SVJETSKOM DRUTVU? u 19. st. konzervativci su eljeli povratak starih carstava nacionalizam je bio sporedna toka i Comte razmilja o ujedinjenom svjetskom drutvu- univerzalna religija svjetskog bia, kao uzor uzeo Rimokatoliku crkvu prema Comteu u treoj fazi svijet preuzima isto znanstvena uvjerenja u nekim zemljama povezanost katolianstva i nacionalizma sinteza religije i svjetovne vlasti ostvarena je u islamskom svijetu pr. UN nema veze s Comteovom zamisli H. Spencer- sklon liberalizmu zamilja svjetsko drutvo E. Durkheim- sklon korporativizmu funkcionalistika teorija jedinstvene modernizacije na osnovi podjele rada i tehnolokog napretka kojeg predvode elite strunjaka- svijet e izgledati kao uveani SAD K. Marx vidi novo svjetsko druztvo kao rezultat irenja proleterskke revolucije iz razvijenih zemalja prema periferiji nacionalizam dovodi u pitanje funkcionalistiku i marksistiku viziju drutva uloga nacionalizma u razgradnji poredaka je sporedna najvei je problem s modelom nacije drace- oko 8 000 etnikih skupina u svijetu razlog nemogunosti ostvarenja naela jedan narod- jedna drava lei u koritenju nasilnih sredstava kojima se nove drave izgrauju na ruevinama starih pr. sovjetski antinacionalizam- Brenjevljeva doktrina o ogranienoj suverenosti drava i nacija no ni EU nije imuna na unutarnje nacionalistike tenje- pr. IRA i ETA

-

OD POVRNIH ANALOGIJA PREMA PROBLEMATIZACIJI

1. 2. 3.

4.

antikolonijalni pokreti kao unifikacijski nacionalizmi u nedovoljno razvijenim nacijama dravama model nacije drave iz 19. st. nije prenosiv na sve dijelove svijeta prvi nacionalni pokreti imali demokratski i imperijalistiko lice u 20. st. GRAANSKI ili POLITIKI NACIONALIZAM i ETNIKI ili KULTURNI NACIONALIZAM pr, SAD je graanska nacija, civilno shvaanje nacije nekoliko toaka o pojavi nacionalizma: politika modernizacija pogoduje nacionalizmu i etnikim sukobima- nove elite ekonomska i politika jednakost u multietnikim drutvima ne mora utjecati na smirivanje meuetnikih sukoba (pr. rasni sukobi u SAD , BiH) model integracije multietnikog drutva putem trita i zajednikih dravnih ustanova koji se primjenjuje na Zapadu teko je prenosiv u nezapadne zemlja na niskom stupnju ekonomskog i politikog razvitka nacionalizam ne nudi razvojni odgovor na probleme modernizacije i globalizacije nego desperatnu reakciju koja vodi izolaciji zemlje

Socioloska skriptarnica [email protected]

54

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

5. nacionalizam dolazi u sredite zanimanja drutvene znanosti kada se transcendirajua poglavlja 2 velike ideologije- socijalizma i liberalizma uruavaju nadnacionalni sustavi odravaju se uz pomo nacionalizma i obrnuto vano je razumjeti globalni sustav moi i nejednakost nacije kao kolektivnog identiteta

Socioloska skriptarnica [email protected]

55

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

III.

DIO

NACIONALNI SUSTAVI I NACIONALIZAM

POJAVA NACIJE U KONTEKSTU IMPERIJALIZMA u okolnostima se iskristaliziralo nekoliko strategija osvajanja moi strategije: laissez faire (drava se ne mijea u ekonomski utakmicu) nacionalni protekcionizam (drava intervenira i titi poduzea u svojoj zemlji) merkantilizam (drava nastoji osigurati prednost u meunarodnoj trgovini za svoja poduzea, koristei se diplomatrkim sankcijama) 4. ekonomski imperijalizam (drava zbog ekonomskih interesa vojno osvaja strani teritorij) 1. 2. 3. - na vojnopolitikom planu drave priblegavaju: 1. geopolitikom imperijalizmu (osvajanje teritorija je samo sebi svrhom) 2. drutvenom imperijalizmu (odravanje unutarnjeg drutvenog mira svim sredstvima, osobito u svrhu suzbijanja klasinih sukoba) rije nacija latinskog podrijetla u Rimu oznaavao skupinu stranaca, ethnos u Grkoj u srednjem vijeku plemstvo je politika nacija s promjenama sustava mijenja se znaenje pojma nacije u 19. st. pod utjecajem Francuske revolucije nacija je suvereni narod do prve polovine 19. st. nacionalizam bio vezan za demokratske ideje u Njemakoj- nacionalistika pristranost za ostvarenje cilja velikog sustava koriste se i demokratske i nedemokratske metode, naelo jednakosti i naelo hegemonije nacionalizam je od imperijalizma i rasizma preuzeo idejui moi i supremacije- uzor rodoljublja su isti pripadnici nacije nacionalizam i vjerski fanatizam su otvoreni protivnici demokracije

RASPAD STARIH CARSTAVA mir u Augsburgu 1555. ustanovio naelo preklapanja vjeroispovijesti, svjetovne vlasti i teritorija: cuius regio eius religio razdoblje dinastijskog suvereniteta sto godina kasnije westfalski sustav- mirovni ugovor 1648.- zasnovan na teritorijalnom suverenitetu carstva ili kraljevstva trei oblik suverenosti nacionalni uveden je postepeno u westfalski sustav da bi ga kasnija zamjenio nacionalna suverenost kao naelo uspostavljena je Deklaracijom nezavisnosti 1776. amerikih kolonista, te Francuskomj revolucijom 1789.- ona se zasniva na demokratskom i svjetovnom tumaenju izvora vlasti

Socioloska skriptarnica [email protected]

56

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

-

u Francuskoj su usporedno sa idejom slobode i jednakosti postojale ideje etnikog zazora, resantimana protiv stranaca- jakobinska diktatura od tada nacionalizam i nacionalna suverenost ima razliita pa i suprotna znaenja

PROTURJEJA NACIONALNOG PITANJA mir u Versaillesu 1919.- predsjednik Wilson u 14 toaka formulirao naelo prava na nacionalno samoodreenje- pravo na uspostavu drava na ruevinama carstva, ali je bilo puno kandidata u konanici se odluivalo iscrtavanjem karata za zelenim stolom nacistiko razdoblje izmjenilo je pozitivan stav liberalnog zapada prema nacionalizmu iz vremena Wilsona u negativan stav nakon 2. svj. rata nacionalizam je opet pozitivan kao sastavni dio antikolonijalnih pokreta meunarodno priznanja Slovenije, Hrvatske i Makedonije prema zakljucima Badinterove komisije uvjetovano je obvezom novih drava da se strogo pridravaju naela zakona koji jame graanska i politika prava i sloboda manjina demokracija podrazumijeva zatitu svih, a ne samo veine drava nije ekskluzivno vlasnitvo veinskog naroda no univerzalistko razumijevanje je rijee od nacionalistike odbojnosti spram stranaca i stranih elita obrat je nastupio irenjem demokratske svijesti u istom paketui s nacionalizmom nacionalizam je uvrstio uvjerenje da je i najgora domaa vlast pogodnija od najbolje strane za pravedniji svijet sad se bore fanatici poput Bin Ladena pitanje drutvene pravde vraa se pod pokroviteljstvo nacionalnih poredaka

-

-

RASPAD BOLJEVIZMA nakon raspada boljevizma pokuao se uspostaviti trajniji oblik nacionalnog poretka no boljevizam nije iskljuivo antinacionalistiki ve se kroz povijest pogaao s nacionalizmom meka varijanta- Lenjin- simpatije i povjerenje meu narodima po Staljinu je nacionalizam malih naroda bio slaba karika kapitalizma i imperijalizma boljevizam je kroz decentralizaciju i autonomizaciju neuspjelo pokuavao ublaiti nacionalizam SSSR sustav imao manje autonomije nego YU sustav autonomija u kulturnoj politici se nadzire od centralnog jednopartijskog reima socijalizam je trebao prevladati antagonizam izmeu graanskog egoizma i seljakog kolektivizma u takvom drutvu nacionalisti su traili pravo na slobodno izraavanje boljevizam je nacionalistiki mit pokuao zamijeniti vlastitim kultom voa, pretvaranjem povijesti proletarijata u epopeju s Partijom kao spasiteljem koji oslobaa mase od feudalnog i kapitalistikog ropstva

Socioloska skriptarnica [email protected]

57

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

PANISLAMIZAM za razliku od Europe i Rusije u veem dijelu islamskog svijeta (ponajprije arapskom) nacionalizam nije prevladao kao osjeaj pripadnosti ni kao osnova za izgradnju nacije drave raznolike zemlje i politiki reimi islamskog svijeta 1950.- 1970.- pokret panarabizam, sveti dihad preuzimaju veinski suniti, moralno oienje razni ratovi- ratovi s Izraelom 1950. i 1970., rat u BiH rat je u islamskom sluaju nain ideoloke i politike homogenizacije nakon 11.9. 2001. postislamizam- promjene u Iranu nakon smrti imama Homeinija, reforme za zapadno gledite tipian je evolucionistiki stav- smjeta panislamizam u poglavlja vlastite povijesti, slino srednjem vijeku pa modernizmu i zapadni i islamski slubeni antinacionalizmi, poput carstva i boljevizma, istovremeno potiskuju i proizvode nacionalizam kulturna amerikanizacija, pr. rusifikacija u SSSR, amerika politika prema Arapima zbog nemogunosti uspostavljanja politikog jedinstva i koordinacije s jednom silom u sreditu jedino ideologizirana vjera ostaje nadnacionalna sila arapsko- islamskog svijeta islamski slubeni antinacionalizam nalazi se u relaciji dvostrukoj: sa zapadnim nadnacionalnim sustavom i s nacionalizmima arapskih nacija drava no niti jedna islamska drava nije ustanovila poredak Pax Britanica ili Pax Americani obraun McWorlda i Dihada- oba tabora ele upravljati istim svijetom M. Castells- irenje politikog islamizma je proizvod teke krize nacije drave- dolo je do neravnopravnosti

-

-

LIBERALIZAM liberalizam je jedina nadnacionalna ideologija koja je prihvatila i demokraciju i nacionalizam, a da se nije odrekla svoje osnovne prijentacije, a to je slobodno trite razne su se ideologije vezale uz nacionalizam, ali nacionalizam nije cjelovita ideologija novi liberalizam odbacuje nacionalizam i u tome premauje socijaldemokraciju, daje prednost globalnom tritu i multinacionalnim korporacijama nacionalne preferencije udruuju se sa socijalnim u smislu socijalnog darvinizma kad se drava poinje ponaati protekcionistiki liberalizam se obruava na dravu kao parazitsku ustanovu ameriki globalizam je daleko od toga da bi bio nacionalno neprostran liberalizam je redom naputao svoje saveznike liberalizam je najdemokratskiji reim u povijesti, no on nije oprean rasizmu i nacionalizmu nego ih uklkjuuje (to pokazuje povijest demokracije, poevi od stare Atene) svjetski kapitalizam ima dvije kulture- Wallerstein hoe li kod pitanja imigranata prevladati ideologija zatvaranja i diskriminacije?

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

58

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

HITLEROVA BATINA? nacionalizam zastupa vie sustava moi, a zauzvrat im daje lokalni smisao simbolika mo kulture pojam nacije se ispraznio, dolazi pojam rase- rasna segregacija u svijetu

Socioloska skriptarnica [email protected]

59

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

IV.

DIO

NOVIJE TEORIJE O NACIJI I NACIONALIZMU: PRAVCI I PRIMJERI

UVOD teorija je logiki koherentan skup openitih sudova koji definiraju te objenjavaju uzroke, nastanak, razvoj ili dinamiku te analitiku vanost odreenog drutvenog fenomena drugi kriterij je sposobnot teorije da da odgovore na kljuna pitanja: to je nacija, odnosno nacionalizam? koliko su te pojave stare? da li ili na koji nain nacija postoji kao drutveni fenomen, odnosno zajednica? zbog ega su ljudi toliko privreni naciji? da li se ili kako nacija razvija? kakvu budunost mogu imati nacija i nacionalizam? opasnost ideolokih hridina nacionalizma i antinacionalizma

1. 2. 3. 4. 5. 6. -

TIPOLOGIJE I TEORIJE DO 1970- TIH najutjecajniju dihotomiju nacioanlizma formulirao je 1944. britanski povjesniar ideja HANS KOHN- oslonivi se na distinkciju njemakog povjesniara F. MEINECKEA s poetka 20. st. izmeu drave nacije i kulturne nacije u dravi naciji ive razl. narodi kulturna nacija je etnika zajednica Kohn je nacije podijelio na zapadne i nezapadne drave su nastale kao proizvod srednjih ili graanskih drutvenih slojeva- nastale su poetkom novoga vijeka, preuzeli ideje renesanse i prosvjetiteljstva, progres, drutveni ugovor- rezultat toga je nacionalizam racionalnog i optimistinog sadraja meu nezapadnim nacijama nacionalizam se pojavljuje mtek u 19. st. danas je Kohnova distinkcija naputena zbog stereotipa eurocentrinosti druga utjecajna klasifikacija potjee od britanskog povjesniara ideja CARLTONA HAYESA iz 1930- tih godina- razlikovao 6 tipova nacionalizama: humanitarni jakobinski liberalni tradicionalni protekcionistiki integralni liberalni i integralni se podudaraju s Kohnovom dihotomijom, no ne u geopolitikom

-

-

-

1. 2. 3. 4. 5. 6. -

- nakon 2. svj. rata koncepcije o nacionalizmu motivirane su podjelom izmeu liberalnog Zapada i komunistikog Istoka

Socioloska skriptarnica [email protected]

60

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

- marksistika doktrina o nacionalizmu kao graanskoj ideologiji - Staljinova definicija nacije kao teritorijalno kompaktne, kulturno specifine i sebe svjesne skupine - krajem 1980-tih do izraaja dolazi politiki i ekonomski aspekt- natjecanje - MIROSLAV HROCH- 3 faze nastanka nacionalnih pokreta: 1. ideja nacije javlja se u uskom krugu intelektualaca 2. ideja nacije postaje osnova za politiko djelovanje 3. dolazi do masovne mobilizacije maarski politolog I. BIBO analiza povijesnih uvjeta: elite zapadnih nacija sastavljene su od praktinih politiara, poslovnih ljudi i slobodnih intelektualaca, a elite istonih nacija od vladara, plemia i vojnika britanski povjesniar H. SETON- WATSON razlikuje drevne i nove nacije regionalna podjela nacija- J. BREUILLY LOUIS SNYDERT- 7 tipova nacionalizama: dezintegracijski (nacionalizam malih naroda) crnaki afriki (rasna osnova) vjersko- politiki (srednji Istok) antikolonijalni (azijski) latinskoameriki populistiki (protiv dominacija SAD-a) lonac za taljenje u SAD ruski mesijanski nacionalizam daje sustavu patetinu osnovu nakon 2. svj. rata pa do 1970-tih najutjecajniji autor je ameriki sociolog KARL DEUTSCH- kibernetska teorija komunikacije- potreba ljudi za zajednicom, nacija je zajednica kibernetski preobraena u drutvo, tu se ostvaruje demokratski suverenitet, vlast naroda i raznolikost u bivim kolonijalnim zemljama najznaajniji u prouavanju nacionalizma su britanski politolozi J.C. FURNIVALL i M.G. SMITH- nestabilnost postkolonijalnih pluralnih drutava teorijska koncepcija konsocijacijske demokracije A. LIJPHARTA- no on izjednaava motive etnikih i drugih podjela dosadanja shvaanja polaze od 2 pretpostavki- evolucionistike i kulturnorelativistike sa stajalita evolucionizma nacionalizam se pojavljuje kao faza u razvitku suvremenog drutva sa stajalita kulturnog relativizma europski model nacije drave nije primjenjiv svugdje u svijetu danas modernistika kola- osporavanje nacionalnog kao modela drutvenog identiteta i pripadnosti tvrdnjom da se radi o proizvodu ideoloke propagande neprikladne za pluralizam slubeni antinacionalizam govori u prilog globalizacije nacija kao sporna zajednica

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. -

-

-

-

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

61

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

NACIONALIZAM KAO PRIMORDIJALIZAM SMITH: nacija je povijesno ukorijenjena. To je moderna nasljednica i preobrazba mnogo starije i rairenije etnije i kao takva okuplja u sebi sve simbole i mitove predmoderne etninosti prema primordijalizmu nacionalizam ima podrijetlo u starijim i dubljim slojevima grupnog identiteta primordijalno znai prvotno, nepromjenjivo, predmet odanosti

-

CLIFFORD GEERTZ: PRIMORDIJALNA VEZANOST 1. 2. 3. 4. 5. 6. primordijalna vezanost kao drutvene veze koje se zasnivaju na srodstvu privrenost, vezivanje zbog modernizacije primordijalne veze postaju slabije, a pojaava se graanska vezanost slian primjer je Durkheim- mehanika i organska solidarnost te razlikovanje pretpolitikih i politikih veza Geertz- termin parapolitiko- u post kolonijalnim dravama primordijalna vezanost jaa je od graanske vezanosti 6 primordijalnih veza: pretpostavljeno krvno srodstvo ili kvazisrodstvo rasa jezik pokrajina religija obiaj narod primordijalno zasnovano korporativno osjeanje jedinstva kritiari prigovaraju Geertzu da je naturalizirao primordijalne veze, prikazao ih kao trajne i nepromjenjive- no ta se teorija moe primjeniti u sluaju bive YU instrumentalistike teorije o nacionalizmu integrativna revolucija

PIERRE L. VAN DEN BERGHE: SNAGA NEPOTIZMA korijen etnike solidarnosti je bioloka osnova, proireno srodstvo interesne veze (klasne, politike) su slabije od etnikih etninost izvire iz ljudskih gena, etninost je oblik drutvenosti multietnike drave su sklone sukobu fundamentalistiko objanjenje etnikog identiteta- genetska vezanost

Socioloska skriptarnica [email protected]

62

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

RACIONALNI I OSJEAJNI KORIJENI PRIMORDIJALNOSTI primordijalisti M. BANTON, M. HECHTER, W. CONNOR BANTON primjenjuje pretpostavke teorije racionalnog izbora- ljudi najprije djeluju egoistiki, a kasnije se prilagoavaju 1. pojedinci koriste fizike i kulturne razlike da bi stvarali grupe i kategorije putem procesa ukljuivanja i iskljuivanja 2. etnike grupe proizlaze iz procesa ukljuivanja, a rasne kategorije iz procesa iskljuivanja 3. kad grupe meusobno djeluju, procesi promjene utjeu na njihove granice na nain odreen oblikom i jakou natjecanja - no moemo rei kako teorije racionalnog izbora uope ne spadaju u primordijalistike - nacija je posebna vrsta velike, solidarne grupe; postojanje nacija- kao i svih solidarnih grupa- problematino je - W. CONNOR- pretpostavka o primarno emocionalnom znaenju nacionalizma, emocionalna jezgra nacionalne pripadnosti, simboli nacije - teoretiar primordijalizma J.A. ARMSTRONG : Nacije prije nacionalizma- nacije postoje odavno, samo je nacionalizam moderan, etno- simbolizam, kljuan je mitskosimboliki kompleks- pria o podrijetlu i zajednikoj sudbini, stereotipi su stara navika - nacionalni identiteti pojavljuju se naizmjenino s drugim grupnim identitetima - prema primordijalizmu nacionalnizam je duboko ukorijenjen, vjekovne mrnje meu narodima - adut primordijalizma je naglaavanje emocionalne privrenosti odreenoj zajednici

PRIJELAZ K MODERNIZMU: ETNIKI KORIJENI NACIJA PREMA ANTHONYJU SMITHU ne postoje suvremene nacije koje nemaju etniku jezgru u daljoj prolosti 2 dimenzije etnikog/ nacionalnog: svijest i drutvena struktura mitsko- simboliki kompleksi- komunalni i dinastiki mitovi razl. mitovi odnose se na razl. dijelove drutva elita je aristokratska etnija masa je puka, demotska etnija nacija je moderan nastavak etnije nacionalizam je nova varijanta etnike mitologije odluujuu ulogu imala je politika socijalizacija putem javnog, masovnog obrazovnog sustava modernisti i konstruktivisti polemiziraju sa Smithom, kau da prenaglaava ulogu mitova po Benedictu Andersonu nacija je zamiljena zajednica primordijalnost moe znaiti skup navika steenih u razdoblju rane socijalizacije

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

63

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

NACIONALIZAM KAO PROIZVOD MODERNOG DOBA 1. Z. BAUMAN: Nacionalizam je bio program socijalnog ininjeringa, a nacionalna drava trebala je biti tvornica. nasuprot primordijalistima, modernisti objanjavaju naciju kao proizvod industrijalizacije, politike demokratizacije, masovnog obrazovanja i medija nacionalni osjeaj stvorila je nova politika i kulturna elita vie posebnih pravaca: INSTRUMENTALIZAM: etninost i nacija sredstva su za ostvarenje politikih, vojnih, ekonomskih i dr. ciljeva to proizlaze iz trenutanih interesa elita ili gornjih slojeva drutva SITUACIONIZAM- nacionalna pripadnost jedan je od oblika kolektivne pripadnosti koji su presudno odreeni situacijom u drutvu, kao to su razdoblja mira i suradnje ili razdoblja neslaganja i sukoba; ona je svugdje glavni ili jedini oblik kolektivne pripadnosti INTERAKCIONIZAM- oznake etnike ili nacionalne pripadnosti, kao i nain na koji te skupine sebe vide ili samoodreuju, proizvod su interakcija s drugim, obino susjednim skupinama, to slui uspostavljanju granica meu skupinama DEVELOPMENTALIZAM- nacija je oblik zajednice koja nastaje u industrijskoj epohi, a na viim stupnjevima industrijskog razvoja ili u postindustrijskom razdoblju nacionalni oblik zajednice moe ili najvjerojatnije e biti promjenjen ili zamjenjen drugiom oblicima zajednice kao prvorazrednim KONSTRUKCIONIZAM- etnike skupine ili nacije u najveoj su mjeri proizvod ideolokih konstrukcija identiteta zajednice od strane kulturnih i politikih elita, a budui da razlike meu takvim zajednicama esto nisu jasne pa ni vidljive, one se produbljuju dodatnim oznaavanjima emu slue i sukobi na etnikoj ili nacionalnoj osnovi MODERNIZAM- u ovom uem smislu svodi se na shvaanje o vremenski ogranienim uvjetima formiranja etnikog i nacionalnog identiteta, to se poklapa s procesom industrijalizacije koji dovodi do poveane pokretljivosti stanovnitva te masovnog opismenjivanja i obrazovanja na osnovi ega se uspostavlja iedinstveni nacionalni jezik i, premda ne u svim sredstvima, jedinstveni politiki poredak u smislu nacije- drave A. SMITH- primordijalisti su parmenidovci (jer se etnika bit ne mijenja), a modernisti heraklitovci (sve se mijenja) jedno od najvanijih pitanja je koliko su nacije stare- to je nemogue jednoznano utvrditi pr. etnocentrizam je postojao i kod starih Grka mi i oni; demokratska tenja

2.

3.

4.

5.

6.

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

64

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

KAKO RAZUMJETI ARGUMENT O KVAZIREALNOSTI NACIJE? za razliku od primordijalista, modernisti iz 1980-tih su zauzeli radikalan stav osporavanja postojanja nacije u smislu sociolokog realizma- nacija nije drutvena stvarnost posebne vrste nego ideoloki projekt koji se u drutvenoj stvarnosti ne moe realizirati to dokazuju E. GELLNER i B. ANDERSON- subjekt- objekt ontologija distinkcija pravo- umjetno- nacija kao ideoloki artefakt sve drutvene skupine nastale su kao proces sline kognitivne operacije u 19. st. akovan pojam ideologija u znaenju izobliene drutvene svijesti (koriste ga Napoleon i Marx) nacija je stvorena iz ptije perspektive

-

NACIONALNI SUKOBI U KONTEKSTU SUSTAVA MOI postojanje nacije nije nuno za nastanak sukoba vana je pretpostavka o logici samoodranja i promjena sustava moi- taj sustav je iznutra diferenciran na sredinji i periferni dio, pri emu svoje unutarnje i vanjske protivnike ili neprijatelje pretvara u saveznike ili prijatelje i obratno

FREDRIK BARTH: ODRAVANJE MEUGRUPNIH GRANICA Barth 1969. objavljuje esej o etnikim granicama- zaetak novog modernistikog smjera u teoriji etnikih odnosa i nacionalizma spaja primordijalistiko i instrumentalistiko objanjenje na mikro drutvenoj razini vladaju drugaija pravila i njih obiljeava privrenost starim etnikim podjelama kulturni kontakt i promjena- instrumentalizam i situacionizam novi politiki poduzetnici zbog svoje vlastite koristi uvlae etnike grupe u politiku arenu etnika grupa mijenja sadraje kulturnih obiljeja, a time se obnavljaju granice organizacija je hardware, kultura je software razlika etnike kulture i etnike organizacije prema Barthu problem drutvene integracije nije u kulturnim podjelama nego je proizvod okolnosti u Hrvatskoj je Barthovu teoriju primjenila Dunja Rihtman- Augutin kombinirajui je s koncepcijom A. Gramscija o klasinoj hegemoniji u kulturi- postojanje 2 kulturapuke i gospodske; nacionalizam je metoda kojom elita zavodi puk

Socioloska skriptarnica [email protected]

65

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

ERNEST GELLNER: POLITIKI IZUMLJENA ZAJEDNICA - kultura je primarno oznaitelj pripadnosti - Gellnerovi teorijski doprinosi: 1. RAZVOJNI DETERMINIZAM- predindustrijska drutva su heterogenija od industrijskih, nema mogunosti objedinjavanja drutvene svijesti i identiteta u predmodernim drutvima; nacionalizam je proizvod nove univerzalne visoke kulture; funkcionalnost nacionalizma ispoljava se u njegovom integrativnom uinku (pr. u ind. Drutvu klasne razlike) 2. PREVELIKI IZUZECI- razliiti povijesni kontekst pogoduje nacionalizmu; nacije poput drava su mogunost, a ne nunost, slijed povijesti je esto odreen odlukama velikih sila, 10% koncepcija nacionalizma- izuzetak je islam umjesto nacionalizma- tu je druutvena podjela dovela do homogeniziranja na vjerskoj osnovi, no ulogu ima i odnos Zapada prema islamu 3. MO KAO UNUTARNACIONALNI IZVOR- nacionalizam kao endogena pojava 4. VIESMJERNA EVOLUCIJA- nacionalizam se povezuje s trendovima ekonomskog razvoja; pitanja kako se kultura pod utjecajem nacionalizma moe homogenizirati bolje je Gellnerov termin industrijalizacija zamjeniti irimk pojmom modernizacije MOUZELIS- povezanost industrijalizma i nacionalizma pr. Francuska, Njemaka, Indija u sluaju nacionalizma neprikladna je Weberova metoda idealnih tipova

BENEDICT ANDERSON: ZAMILJANJE ZAJEDNICE objasniti anomaliju nacionalizma Anderson je blii marksizmu i liberalizmu nacija je imaginarna- predodba zajednike pripadnosti posebne vrste slika zajednice stvorena u romanima i novinama slubeni i popularni nacionalizam slubeni nacionalizam obiljeava prijelaz iz imperijalizma u nacionalizam uzrona povezanost izmeu sustava moi ili vlasti kolektivnog identiteta nacionalizam i imperijalizam nisu se odvojili nacionalizam nije rasizam jer se kod potonjeg radi o niim rasama romantina vizija nacije je Andersonov kriterij svi nacionalizmi nisu isti, ali imaju neto zajedniko imaginacija zajednikog nacionalnog ivota stvarana je od filozofa, pisaca, novinara i politiara Anderson tvrdi da nacionalizam zamjenjuje religiju najvei Andersonov doprinos- uveo je nacionalizam meu moderne oblike utopijske svijesti koja se pretvorila u sebinu svijest

Socioloska skriptarnica [email protected]

66

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

ERIC HOBSBAWM: IZUMLJENA TRADICIJA

-

M. HECHTER- teorija internog kolonijalizma J. BREUILLY- analiza odnosa izmeu nacionalizma i drave- nacionalizam gradi dravu na osnovi argumenata o posebnosti nacije E. HOBSBAWM- nacionalizam je novi izumitelj tradicije tako se kroz izumljenu tradiciju stvara fiktivna veza s prolou- to se uvruje preko ceremonijala, skup praksi nacionalizam prethodi naciji kad jo male drave nisu bile priznate to je bilo razdoblje protonacionalizma koncept protonacionalnog ima znaenje primordijalne veze- genealogija nacija

IMMANUEL WALLERSTEIN I ETIENNE BALIBAR: ZAJEDNICA PRIVIDNO POMIRENIH PROTURJEJA zbornik radova : Rasa, nacija, klasa razlikovanje 2 znaenja kulture kod Wallersteina partikularno i univerzalno znaenje kulture, uloga nositeljice simbola i izmiriteljice iz vie sfere kultura je izraz identiteta i vrlo je slojevita nacija nastaje zbog politikog strukturiranja svjetskog kapitalistikog sustava koji su podvrgnuti zakonima trinog odabira rasa je rezultat genetskog, a etnika grupa kulturalnog strukturiranja na istoj sistemskoj osnovi klasa je realnija jer predstavlja analitiki pojam Balibar- drava ima zadatak stvoriti homo nationalisa kao ideologija nacionalizam se vezuje za nacionalne ustanove no nije iskljuivo proizvod desnice Balibar razlikuje 3 pojma: NACIJA, FORMA NACIJA ( nacionalna drutvena formacija) i NACIONALIZAM nacija je ideal, forma je konkretiziranje marksistiki strukturalisti- nacionalna dominacija i ugnjetavanje unutar samog radnikog pokreta proletarijat nema svoju domovinu naciju kao iluziju stvorila je modernistika internacionala sistemska pogreka suvremene demokracije- iskljuivanje outsidera

Socioloska skriptarnica [email protected]

67

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

LIAH GREENFELD: PONOS I RESANTIMAN protureformacija u modernistikoj koli nacija kao kvazirealna zajednica vjerodostojnost drutvenih injenica temelji se na znaenjima koje im pridaju pojedinci - Greenfeld polazi od 16. st.- srednji i novi vijek, prednacionalna i nacionalna epoha - nacionalni ponos plod je proirenja osjeaja dostojanstva, plemstvo na itav narod, nacija kao elita - resantiman je ambivalentan osjeaj- uzor se oponaa, ali se prema njemu gaji mrnja - nacionalizam je jedinstveni oblik drutvene svijesti - 3 tipa nacionalizma: 1. INDIVIDUALISTIKO- GRAANSKI- izvorni tip u zemljama liberalne demokracije 2. KOLEKTIVISTIKO GRAANSKI- nacija kao kolektiv, moderni reimi nacionalne demokracije ili socijalizam 3. KOLEKTIVISTIKO ETNIKI- nacionalnost je proizvod trajnih genetskih osobina, legitimno za autoritarizam i rasizam ponos i resantiman nisu lieni ambivalentnosti- pr. ljudi su ponosni na svoju zemlju, ali ne bezrezervno, narod i oboava i prezire voe nacionalizam nema alternativu, dugotrajan oblik kolektivnog identiteta globalizacija je vie promicala nego spreavala irenje nacionalizma

MICHAEL MANN: SUSTAV MOI NA NAJSIGURNIJEM TERENU povezuje drutvo kao sustav moi i naciju kao sustav kolektivnog identiteta drutvo se temelji na 4 dimenzije moi: EKONOMSKOJ, VOJNOJ, POLITIKOJ i KULTURNO- IDEOLOGIJSKOJ mo se kristalizira u carstvima, dravama, ustanovama drave pojam nacije izvodi se iz pojma moderne drave nacija drave i u dananjoj eri globalizacije glavno je sjedite organizirane fizike sile kao i kontrole nad teritorijem, a nacionalizam osjeajna komponenta takve organizacije nacija kao najsolidnija lokacija sustava moi kriza drave je posljedica nedostatne modernosti, ali nacija drava nee odumrijeti

-

BILANCA MODERNISTIKE KOLE este ljestvice uopavanja najvaniji doprinos modernistike kole: gdjegod je opi globalni sustav moi doveden u eksplicitnu vezu s lokalnim oblicima identiteta

Socioloska skriptarnica [email protected]

68

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

OD DEKONSTRUKCIJE NACIONALNOG DO KONSTRUKCIJE POSTNACIONALNOG problem esencijalistikih, demonizirajuih obiljeja- pr. muslimani su fundamentalisti odbacuju se, osim J. HABERMASA, modernistike postavke o naciji i nacionalizmu kao etapama evolucije modernog drutva

MICHAEL BILLIG: BANALNI NACIONALIZAM razdjelnica izmeu modernistike kole i novijih radova ideoloki stereotip-nae domoljublje- njihov nacionalizam projekcije nacioanlizma na druge narode- banalni nacionalizam novi svjetski poredak- nacionalno i internacionalno su isprepleteni banalni nacionalizam i slubeni antinacioanlizam slui interesu uspostavljanja nadnacionalnog sustava moi (pr. amerika hegemonija) egzotine zemlje- vrui nacionalizam- zapad anatemizira nacionalizam kao bolest perifernih podruje

FLOYA ANTHIAS I NIRA YUVAL- DAVIS: MUKA KONSTRUKCIJA NACIJE 1. 2. 3. 4. 5. zbornik radova : ena- nacija- drava kritika nacionalizma kao patrijarhalne i rasistike ideologije svoenje ena na ulogu majki drava izgraena na osnovi binarne logike roda 5 naina kako ene uestvuju u izgradnji etnikih skupina: nositeljice bioloke reprodukcije uvarice bioloke i seksualne istoe ideoloka reprodukcije- odgoj djece voljena ena i majka njegovateljice u sluaju ugroenosti nacije ene su dugo bile u privatnoj sferi pa i nije bilo enskih teoretiarki nacionalizma liberalni, socijalistikim radikalni feminizam, ekofeminizam

Socioloska skriptarnica [email protected]

69

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

MANUEL CASTELLS: NAJJAI MI U ERI GLOBALIZACIJE 1. 2. 3. 4. globalno umreeno drutvo odbacuje pokuaje Gellnera, Andersona i Hobsbawma da razlue stvarne od zamiljenih zajednica nacionalnost, vjera, jezik, teritorij nisu dostatni za stvaranje nacija Castells vidi 4 realna uporita nacije i nacionalizma: orjentiranost na izgradnju drave mjeanje europskih i neeuropskih uzora suverenosti od elitnog prerasta u masovni fenomen postaje reaktivan, usredotouje se vie na kulturne umjesto politike oblike izraavanja kulturna mo nacionalizma zasnovana na potrebi za identitetom suvremeni nacionalizam gubi materijalno uporite svijet s 3 razliita identiteta: LEGITIMIRAJUI- vladajue ustanove IDENTITET OTPORA PROJEKTNI IDENTITET nacionalizam se razvija u legitimirajuem i obrambenom tipu identiteta

1. 2. 3. -

ROGERS BRUBAKER: NACIJA KAO KATEGORIJA PRAKSE nacionalizam se pojavljuje od trenutka do trenutka, a ne kao razvojni proces knjiga : Dravljanstvo i kategorija nacije u Francuskoj i Njemakoj princip dravljanstva je iznutra inkluzivan, a izvana ekskluzivan sociologija je sklona zaobilaziti formalne strukture- dravljanstvo je isto formalna struktura drava je instrument zatvaranja, dravljanstvo je mehanizam alociranja politika identiteta kao posljedica kulturnog idioma- restriktivni karakter dravljanstva restrikcije su odreene mogunostima triita rada nacija nije kategorija analize nego kategorija prakse socioloki pristup tei otkrivanju konkretnih drutvenih grupa, iznutra povezanih, interaktivnih ideoloki pristup koristi ili- ili kategorije, ukljuujui nacionalnu pripadnost

DAVID MILLER: NACIONALNO KAO ZATITA KULTURE u knjizi O nacionalnosti- u stvaranju nacionalizma svaki put sudjeluje Zapad kljuni nacionalni identiteti etiki partikularizam- samo graani neke drave imaju pravo koritenja resursa obrana nacionalnog interesa u kulturi sa stajalita konzervativnog liberalizma

Socioloska skriptarnica [email protected]

70

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

CHARLES TAYLOR: PRIZNAVANJE I POLITIKA IDENTITETA multikulturalizam i pluralizam nasuprot nacionalizmu, rasizmu i vjerskom fundamentalizmu komunitarizam legitimirajui i obrambeni identiteti politika identiteta i politika priznavanja potreba za kolektivnim priznanjem svaka kultura prua horizont znaenja

JURGEN HABERMAS: POSTNACIONALNA DEMOKRACIJA 1. 2. 3. bavljenje nacionalizmom bez euroskepticizma idealist i demokratski optimist demokracija ne dokida nacije niti sve suprotne interese izgradnja demokratske politike mkulture na temeljima ustavnog domoljublja uspostava europskog naroda- no protee se dokle doputa trite teorijski nacrt europske drave: konstituiranje europskog civilnog drutva zasnovanog na dravljanstvu izgradnja iroke javne sfere politikog komuniciranja stvaranje politike kulture za sve europske graane solidarnost sa strancima no problem je nedostatak masovnog oduevljenja za stvaranje europskog naroda

ZAKLJUNA RAZMATRANJA slinosti i razlike obje kole: dvostruko osporavanje nacije kao zajednice primordijalisti osporavaju etniku kvalitetu nacionalne pripadnosti- njenu pluralnost s tvrdnjom da je nacija ljudima iznad svega modernisti slino antinacionalistima dri nacionalnu vezanost artificijelnom, a srodstvo prirodnim prava zajednica- Castells- projektni identitet

JESU LI KLASICI BILI U PRAVU? klasici sociologija temu nacije svrstavali u politiku historioggrafiju nacija je dio sustava moi- vrstoa kolektivnog identiteta

Socioloska skriptarnica [email protected]

71

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

PREMA JEZIKU BEZ TALACA sociolog treba dekonstruirati etniku ili nacionalnu kategoriju u uvjetima mira rasvjetljavanje puta teoriji drutva u bavljenju nacionalizmom bez ideolokih zastranjenja sustav moi ne spada meu krivce za rat analitiki postupak ne smije dovoditi u pitanja postojanje nacija od zavaenosti nacija koristi imaju samo njihovi voe

Socioloska skriptarnica [email protected]

72

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

IVO BANAC: NACIONALNO PITANJE U JUGOSLAVIJI (PORIJEKLO, POVIJEST, POLITIKA)

PRVI DIO PRETHODNICE I SUPROTNOSTIBITI UBROJEN MEU NACIJE staro shvaanje da je ovjeanstvo podjeljeno nacionalnim i jezinim znaajkama (pr. sveta povijest Izraela, praotac Abraham) 5 Staljinovih nunih znaajki nacije: ZAJEDNIKI TERITORIJ, EKONOMSKI IVOT, JEZIK, PSIHOLOKO USTROJSTVO i ODREENE NACIONALNE POSEBNOSTI U KULTURI Izrael je bio zajednica krvi, jezika, vjerskog kulta i sudbine sposobnost razlikovanja vlastite nacionalne zajednice od drugih nacionalnih zajednica bila je jasna, nedvojbena i nadsocijalna i tona prije suvremenog nacionalizma nacionalizam se razvijao iz epohe u epohu i rodio se carskim rezom u toku Francuske revolucije nacija- teritorijalno i politiko znaenje nacije i drave openito imaju iste terotorije, ali njihove granice nisu nuno istovjetne nacije se ne smiju brkati s dravama izraz NACIJA- DRAVA smislen je samo onda kada se terotorij jedne nacije potpuno pododara s teritorijem jedne drave pr. kod albanske nacije- izraz matina drava kategorija vienacionalnih drava definicija pojma nacija nije bezuvjetno odreena politikim mjerilima odluujuu ulogu igraju KULTURNA SVOJSTVA, a iznad svega JEZIK premda 2 ili vie nacia mogu dijeliti jedan jezik, jedna nacija ne moe biti viejezina ouvanje jezika prvi je cilj nacionalizma (pr. nacionalni jezini pokret u Quebecu) osim na kulturnim mjerilima nacionalnosti, to osim jezika ukljuuju i obiaje, karakter i psihologiju svakog naroda, nacije su utemeljene i na odreenim POVIJESNIM premisama- svaka je nacija proizvod specifinog razvitka (pr. autokefalna Srpska pravoslavna crkva i kontinuitet hrvatskog parlamentarnog ivota) meu Junim Slavenima nacionalni identitet Bugara, Hrvata i Srba premda ne vrsto odreen, stvoren je davno prije razvitka suvremenog nacionalima- ove su nacije sauvale kolektivno sjeanje o svojoj srednjovjekovnoj dravnosti i ta je memorija preivjela u razl. oblicima- kod nacionalnih elita , ali i u pukim predodbama vana znaajka razliitih nacija je RELIGIJA (pr. idovi) postoje sluajevi kada su razdori na osnovi razlika u nacionalnosti poprimali obiljeje religioznih sukoba- pr. irski sluaj nacije su oodreene kulturnim mjerilima, nizom znaajki koje ukljuuju i osobitu povijesnu svijest, emotivnu pripadnost, kao i obiljeja institucijske, a u odreenim sluajevima i religijske posebnosti nacije su povijesna kategorija, imaju podrijetlo, djetinjstvo i zrelo doba nacionalnost podrazumijeva i odreenu hijerarhiju drutvenih formacija pr. Slaveni su prije dolaska na Balkan ivjeli u slobodnom plemenskom drutvu

-

-

-

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

73

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

njihovi su pripadnici oblikovali porodice, rodove i plemena- one su takoer predstavljale narode- za neke se mogao primjeniti naziv etnika skupina - prva uloga oznake etninosti morala bi biti u tome da jasno iskae odreeni regionalizam u okviru neke nacionalne zajednice - znaajke naroda u nekom vanjskom likuz - subnacionalni fenomen je pojam nacionalnosti - sve doskora je pojam rasa oznaavao nacionalnost - pridjevski oblik rasno pitanje danas znai problem boje koe, ali ne i nuno problem nacionalnosti - prihvatiti pridjev etniki, etninost kao nacionalnost ovisi o kontekstu - izraz KULTURNA NACIJA npr. podrazumijeva da odreena skupina posjeduje sve znaajke nacionalnosti, osim nacionalne svijesti- taj izraz ima smisla ako se primjeni na pojave u pretkapitalistikom razdoblju - pojam politiki narod (political nation) oznauje plemstvo kao jedinu politiku klasu povijesnih nacija- u Austro Ugarskoj ovaj izraz bio je obrana od madarizacije - svaki nagovjetaj odreenog bia ili duha, nacije, smatra se manifestacijom nacionalizma - no i prije nacionalizma postojali su nacionalna svijest i nacionalni pokreti - nacionalizam samo izraava odreenu nacionalnu ideologiju, odreen iroki suvremeni svjetonadzor koji se odlikuje sveobuhvatnim prodorom nacionalne svijesti u svaku aktualnu situaciju - nacionalistika se ideologija pojavila u vrijeme strukturalnih kriza europske povijesti kada je stari poredak partikularistikih i hijerarhijskih stalea ustupio mjesto demokratskijem i dinaminijem sustavu - stara nacionalna svijest nije se nuno bavila specifinom kulturom ili politikim ciljevima, a nacionalnzam se tim ciljevima uvijek bavio - ideologija nacionalizma unapreuje zamisao o bratstvu, meuovisnosti i zajednikom cilju meu pripadnicima iste nacije - irok je raspon nacionalistikog miljenja, ali je njegova bit vizija novog reda stvari u nacionalnim odnosima - za razliku od asimilacionizma, romantini nacionalizam kae da nacija moe biti sretna jedini kad pronae svoj vlastiti nacionalni duh - druga varijanta polazi od shvaanja da odnosi meu nacijama nisu skladniINTEGRALNI NACIONALIZAM- potrebno je ostvariti cjelovitost nacije, ovaj nacionalizam ovisi o specifinim okolnostima, asimilacijski je i opasan za integritet susjednih nacija - integralni nacionalizam pojavio se u 2. polovici 19. st. kao dio sloenog procesa opadanja liberalizma te se prilagodio pozitivistikom duhu tog vremena, no njegovi korijeni seu sve do jakobinskog smiljenog etnocida koji je htio iskorijeniti nacionalne manjine u Francuskoj kao ostatke feudalizma - eko povjesniar MIROSLAV HROCH 3 faze suvremene nacionalne integracije osobito svojstvene malim i podjermljenim narodima Europe: 1. faza: skupina probuenih intelektualaca poinje prouavati jezik, kulturu i povijest podjarmljenog naroda 2. faza: vrhunac nacionalnog preporoda, ideje uenjaka prenose dalje skupine rodoljuba koji na sebe preuzimaju zadau da nacionalnu misao prenesu na ire slojeve 3. faza: nacionalni pokret dosie svoj masovni apogej -

Socioloska skriptarnica [email protected]

74

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

-

-

-

da bi bila prihvaena neka ideologija mora polaziti od stvarnosti ekspanzionistiki elementi u nacionalnoj ideologiji samo su rijetko izraz uskih kastinskih interesa, naprotiv, oni obino iznose na vidjelo latentnu, u masama utemeljenu misao o posebnim nacionalnim pravima ili superiornosti nacionalizam treba razlokovati od uskih klasnih ideologija u kapitalistikom svijetu nacionalizam oslabio, a u socijalistikim zemljama nacionalizam se poveao nadahnut motivima kolektivizma ideologija nacionalizma oblikovala je konture suvremenih nacionalnih integracija proirenje nacionalnih prava nasuprot pravima pojedinaca i drutvenih klasa iznad svega je ideologija nacionalizma nalazila svoje ostvarenje u nacionalnoj samoupravi i stjecanju dravne neovisnosti, bilo putem odvajanja svog nacionalnog terotorija od vee vienacionalnbe drave (SECESIJA) ili putem ukljuivanja srodnikog podruja u ve stvorenu matinu dravu (IREDENTIZAM) stanoviti elementi u nacionalizmu ine ga neprijateljem liberalnih vienacionalnih drutava vladajua elita kri nacionalnu ravnopravnost u prilog konstitutivne nacionalnosti (hegemonizam), razvija nacionalne ideologije (ersatz- nacionalizam), ujedinjenje nestabilnost vienacionalnih drava- centralizam je manje uspjean nego lokalna autonomija bolje federalizam utemeljen na nacionalnosti

Socioloska skriptarnica [email protected]

75

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

ZEMLJE I IDENTITETI povijest Balkana zapravo je povijest seoba , ne samo naroda nego i zemalja Slaveni su doli na Balkan kao njegovi stalni, uglavnom poljodjelski naseljenici najvei upad zapoeo 580-tih god. kao podlonici Avara u toku gotovo pola stoljea seoba Slaveni su prekrili cijeli Balkan to su bili neizdiferencirani Slaveni koji su se poistovjetili sa Slavenima ili prema lokalnim preslavenskim toponimima Slaveni- sjedilaki svijet rustinog karaktera, slobodna rodovska organizacija po Konstantinu Porfirogenetu Hrvati doli u 7. st. i istjerali Avare turanski narod Bugari nametnuo ime skavenskim plemenima koje su zatekli, Bugarska je bila prva vea junoslavenska drava Makedonija- od 7. st. kolijevka slavenske pismenosti jezgra srednjovjekovne Hrvatske bilo je obalno podruje od ua Rae u Istri, do ua Cetine, u unutranjosti do Vrbasa u Bosni, 3 brdovita okruga (Gacka, Lika, Krbavapod banom) Hrvati osvojili Ilirik i Panoniju Hrvati su bili pod utjecajem zapadnog franakog dravnog umijea kasnije venecijansko irenje u Dalmaciji i otomansko osvajanje Bosne- propzroili polaganu seobu hrvatskog plemstva prema sjeveru habsburka dinastija stvorila zatitni pojan- kordum- Vojnu krajinu koja je bila izuzeta od vlasti hrvatske civilne uprave seobu kakvu je doivjela Hrvatska, povlaei se od Jadrana prema sjeverozapadu.jo je u radikalnijem obliku ponovila Srbija otomansko osvajanje Srbije dovrano 1459. velike seobe najvei srpski seobeni val sjeverno od Dunava uslijedio poslije ponovnog habsburkog osvajanja Ugarska na koncu 17. st. Srbi su kasnije u Ugarskoj razbudili svoju nacionalnu svijest regionalni karakter Bosne proizlazio je iz snanog prisustva neizdiferenciranih Slavena iz doba prvih seoba, vazali dobri Bonjani, Bosanska crkva- krstjani kad je dola turska opasnost bosansko plemstvo poelo prihvaati kranstvo otomansko osvajanje Balkana izazvalo je val etnikih ciklona to je zamrsilo postojei nacionalni sustav prisilne deportacije i kolonizacije turanskih nomada preobraenja Slavena na islam bila su rijetka, veina muslimana na Balkanu u doba Otomanskog carstva zapravo su Anatolci iz Male Azije Turci nisu nametali islam- za to su bile dovoljne politike i ekonomske prednosti u Bosni su krstjani masovno prelazili na islam, Bosna je imala poseban status i nije bila razdjeljena kontinuitet bosanske regionalne svijesti u Bosni ratrkan razmjetaj kranskih skupina stanovnitva za Turke su najpouzdaniji bili pravoslavni Vlasi, Romani po Vlasima pravoslavlje je uvedeno duboko u hrvatske zemlje alpski Slaveni- pokrajine Kranjska, Koruka i tajerska uspon Rumunja u podunavskim kneevinama dovrio je diobu prostora naseljenih slavenskim puanstvom populacijski vijenac oko balkanskih Slavena zatvorilo je irenje albanskog puanstva koje je nastupilo s otomanskim osvajanjem seobe stanovnitva zamrsile su jezinu situaciju

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

76

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

-

srednjovjekovni Hrvati govorili su 3 narjeje: akavski, kajkavski i stari zapadni tokavski, koji su pripadali zapadnoj junoslavenskoj skupini srednjovjekovni Srbi govorili su 2 narjeja: stari istoni tokavski i torlaki iz istonoslavenske skupine od 12.st. 2 su se tokavska narjeja poela spajati kad je u Kraljevini Jugoslaviji vren popis stanovnitva nije bilo rubrike za nacionalnost, a bilo je 3 jezika: srpski ili hrvatski, slovenaki i ostali slavenski ostali slavenski odnosi se na doseljene manjine pravoslavna crkva jedan je os kljueva za popis srpskog stanovnitva u Kraljevini Juglslaviji bila je i razliitost katolike zajednice religijske zajednice takoer obiljeavaju i otkrivaju geopolitika obiljeja junoslavenskog nacionalnog pitanja neobinost je srpski pravoslavni otok u hrvatskim zemljama nacionalna struktura Jugoslavije: ni jedna nacionalna ili religijska skupina nije imala apsolutnu veinu

Socioloska skriptarnica [email protected]

77

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

SUDBINE, MENTALITETI, NEVIDLJIVE GRANICE najelementarnija je znaajka balkanskih zemalja to su se u njima, na temelju diktata povijesnih okolnosti, sudarile 3 velike mediteranske tradicije: rimsko katolianstvo, istono pravoslavlje i sunitski islam prije je tu bila granica izmeu Rima i Bizanta staroslavenski jezik irila i Metoda potaknuo je misionarsko djelovanje krajem 9. st. u srednjoj Europi- uenici irila i Metoda protjerani odtamo i dolaze na Balkan Hrvati su dugo bili kulturno podjeljeni- crkve strogo latinske tradicije, glagoljica i slavensko bogosluje, bosanski heretici u Bugarskoj i Srbiji poloaj crkvenoslavenskog bio je sigurniji pa je neosporena prevlast crkvenoslavenskog spreavala razvitak narodnih govora u Rusiji do 18. st., a u Srbiji i Bugarskoj do 19. st.- iza otomanskih osvajanja ove zemlje ostale izvan dometa kulturnih razvitaka zapadne Europe u Srbiji je pravoslavlje prevladalo katolianstvo, odluujua uloga svetog Save, Peka patrijarija- miletski sistem otomanski suverenitet je opskrbio Srbe krupnim sredstvom nacionalne ekspanzije miletski sistem koji su Srbi prenjeli u Habsburku monarhiju bio je veliko orue za irenje srpskog nacionalnog identiteta u zapadnim dijelovima Balkana meu bosanskim muslimanima miletski je sistem izazvao poseban osjeaj regionalne zajednice nacionalna komponenta univerzalistikih religija (katolicizma i islama) nije bila toan ekvivalent nacionalno- religiozne simbioze z srpskoj pravoslavnoj tradiciji ni katolianstvo ni islam nisu imali implicitne uloge u oblikovanju hrvatskog (nacionalnog) ili bosanskog (regionalnog ili nacionalnog) osjeaja no kod Srba je religijska pripadnost pomogla oblikovati nacionalni identitet odnos izmeu srpske crkve i drave antiklerikalizam je nepoznat kao neka snaga meu Srbima u katolikoj oblasti zapadnog Balkana, poglavito meu Hrvatima, crkva nije ni priblino bila toliko nacionalna nije u duhu Rimske crkve da se poistovjeti s nekim narodom ili dravom u Hrvatskoj se nacionalni identitet ouvao kroz staleke ustanove sabor za June Slavene je karakteristino da civilizacije koje su ih podijelile nisu uvijek teritorijalno bile razgraniene

-

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

78

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

NACIONALNE IDEOLOGIJE u razdoblju proljea naroda 1848.- 1849., veina habsburkih Slavena oduprla se asimilacijskom madarskom nacionalizmu i poduprla Monarhiju kao manje zlo Engels se tome ismijavao smatralo se kako su junim Slavenima otvorena 2 puta: izgubiti svoj identitet i stopiti se s Madarima i Nijemcima ili pokuatio izgraditi vlastitu hibridnu nacionalnost meu Hrvatima je traganje za slavenskim ujedinjenjem bilo vrlo staro zaetnik ideje o slavenskoj uzajamnosti meu Hrvatima vio je VINKO PRIBOJEVI, dominikanski teolog s Hvara iz 16.st.- u skladu s humanizmom Pribojevi je spojio pisana svjedoanstva s drevnim mitom kako Slaveni potjeu od Noina unuka Tira od kojega potjeu Traani, Od Traana potjeu Iliri, Iliri su praoci Slavena (i Aleksandar Veliki je bio Slaven) JURAJ KRIANI (1617.-1683.)- hrvatski patricij i sveenik, elio ujediniti kranske crkve Istoka i Zapada i za slavensku uzajamnost, Slaveni su jedinstven narod, prognan u Sibir Kriani je esto bio pogreno protumoen kao promicatelj ruskog ekspanzionizma ili slavenskog politikog ujedinjenja rascjepkanost hrvatskih zemalja ojaala je razliite hrvatske regionalne identitete na tetu openitijeg hrvatskog utjecaja PAVAO RITTER VITEZOVI (1652.- 1713.) bio je prvi hrvatski nacionalni ideolog koji je hrvatsko ime protegnuo na sve Slavene, a ne samo na one s Balkana, postoji Sjeverna i Juna Hrvatska- Croatia rediviva Hrvatima je bio nametnut legitimistiki nain dokazivanja, zato su hrvatski nacionalni apologeti bili historicistini isticanje historijskih i dravnih prava imalo je posljedice za hrvatsko stajalite o poloaju manjina u Hrvatskoj- jura municipalia su nedjeljiva pa su svi stanovnici hrvatskih zemalja bili politiki Hrvati kod Srba Hristifor efarovi efaroviev svezak ima izrazito pravoslavni smisao kod Srba je za nacionalni identitet glavna pravoslavna crkva, kod Hrvata sabor i banska kancelarija no Srbi su bili puno jedinstveniji u svojoj nacionalnoj samosvijesti hrvatski preporod, iz konca 18. st. bio je otpor madarskom nacionalizmu- pr. Gaj se sluio politikom ustupaka kako bi se uspostavio jedinstven slavenski knjievni jezik veina Srba bila je protiv panslavizma i Gajeve reforme VUK STEFANOVI KARADI (1787.- 1864.)- jezini reformator, presudna snaga koja stoji iza nove jezine definicije srpstva, svi tokavci su Srbi, stvorio srpsku nacionalnu ideologiji kojoj je cilj asimilirati veinu katolikih Hrvata i bosanskih muslimana koji govore tokavski Karadievo jezino srpstvo utemeljeno je na pogrenim uenjima njemakog historiara Augusta L. Von Schlozera: ILLYRISH ODER SERBISH srpski nacionalizam- istovjetnost pravoslavlja i srpstva, pravoslavna uzajamnost pod ruskim pokroviteljstvom u 1840-tim godinama dinastija Karaorevia ima planove za irenje Srbije- Ilija Garaanin- nova revolucija Srbije- Srbija se mora proiriti na mjesta gdje su granice srpskog jezika- Naertanije A. ZACH iz Moravske imao bazu u Beogradu, usmjeravaop Srbiju da bude ef u junoslavenskoj dravi Garaanin nije prihvatio ideju o junoslavenskoj/slavenskoj uzajamnosti

-

-

-

-

-

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

79

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

-

-

-

-

Ante Starevi je bio prvi javni protivnik Vuka Karadia Ante Starevi i Eugen Kvaternik su zajedniki stvorili hrvatsku integralnu nacionalnu ideologiju koja je poricala ilirizam ideologija Starevia i Kvaternika poivala je na njihovu isticanju dravnog prava koje pripada hrvatskom politikom narodu, jo od vremena kad se doselio na Jadran zaposjednue nove zemlje u 6. i 7. st. to je prvobitna steevina ustanovilo je trajno prirpdno hrbatsko pravo na vlasnitvo nad ovom zemljom populus srednjovjekovne Hrvatske bilo je plemstvo no Starevi i Kvaternik kau da je plemstvo izgubilo sva svoja iskljuiva prava u prilog naroda, nie klase postale su politiki narod glavni predlagai jugoslavenstva bili su biskup J.J. Strossmayer i kanonik Franjo Raki- ujudinjenje po kulturi i jeziku za razliku od Starevia Strossmayer i Raki djelovali su u habsburkom okviru politiko orue ovog jugoslavenskog programa bila je Narodna stranka Starevi i Kvaternik su prionuli uz doktrinu o hrvatskom politikom narodu politika Khuena Hedervarya zaotrila je otuenje izmeu Srba i Hrvata novi sukobi zbiliili sljedbenike Strossmayera i Starevia Starevi bio protivnih Habsburgovaca, njegov nasljednik Jospi Frank eli odrati Hrvatsku unutar Habsburke monarhije Studenti pale meersku zastavu- voa Stjepan Radi- eka politika teorija, zapadnjake ideje Tomasa Masaryka, realna politika s naglaskom na malim djelima, narodna borba na osnovi prava svake nacije na samoodreenje Stvara se liberalno starevianstvo-Ante Trumbi i Frano Supilo novi kurs Hrvati i Srbi moraju se ujediniti da sprijee germansku ekspanziju stvara se hrvatsko- srpska koalicija nejasne pretpostavke narodnog jedinstva- srpskohrvatski narod- integralno i unitarno jugoslavenstvo mladohrvati- ista stranka prava- katoliki klerikalizam stvara se nacionalistika omladina vs. napredna omladina napredna omladina divi se Srbiji i njenom otporu protiv Turaka, Turci su samo privremeno razorili jedinstvenu naciju Junih Slavena kod Srba se nacionalni osjeaj vezao za pravoslavnu crkvu i Rusiju, kod Hrvata je bio panslavizam srpski se nacionalni pokret zasnivao na prirodnom pravu nacionalnosti to je bilo definirano jezinim terminima hrvatska je nacionalna misao bila uvijek usmjerena stvaranju integralne cjeline od svih posebnih junoslavenskih nacionalnosti Starevi je bio integralist- Hrvati su povijesna moralna zajednica, a ne zajednica krvi ideolozi hrvatske nacionalnosti koji su bili katolici opirali su se izjednaavanju katolianstva i hrvatstva vjerovanje da jugoslavenstvo znai potivanje dravnosti i nezavisnosti svake junoslavenske nacije i da ono ukljuuje priznanje manjina nije bilo raireno meu Srbima kao meu Hrvatima hrvatska i srpska nacionalna ideologija moe se povezati s nacionalnim ideologijama Bugara i Slovenaca Slovenci nisu imali dravne tradicije, oslanjaju se na jezik

Socioloska skriptarnica [email protected]

80

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

UJEDINJENJE 3 imbenika: sarajevski atentat, srpska vlada, junoslavenski politiki prvaci Trumbi i Supilo nisu bili separatisti-oni su smatrali da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narpd, ali za razliku od Paia, oni nisu pravili razliku izmeu 3 jugoslavenska plemena Trumbi i Supilo borili su se za novu dravnu tvorevinu, a Pai je razmiljao samo o irenju dravnih ustanove Srbije na nova podruja tajni Londonski ugovor- obeao Italiji neka hrvatska podruja Krfska deklaracija bila je kompromis izmeu Jugoslavenskog odbora i Paieve vladepriznavala ravnopravnost 3 plemnena no ta deklaracija nije sadravala odredbe o unutranjem obliku vlasti, federalizam je zapravo bio odbaen Paievim dranjem u pitanju kvalifikovane veliine deklaracija nije predvidjela institucijsku zatitu nacionalnih prava- to ide u prilog Paiu i centralistima za kreatore ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca su odluku donijele okolnosti i klasa politikih ljudi koji nisu znali kako uspostaviti politiku mo i kako njome upravljati niti jedan narod, osim Srba, nije se referendumom za to izjasnio problem regionalizma unitaristika ideologija izgubila utjecaj, pojedine junoislavenske nacije krenule prema koncnoj konsolidaciji

-

Socioloska skriptarnica [email protected]

81

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

DRUGI DIO

VELIKA SRBIJA I VELIKA JUGOSLAVIJAmnoge razlike izmeu Srbije i politike kulture zemalja koje su se s njom ujedinile 1918. srpskom politikom prevladavalo je nasilje oblici vrhovnog vodstva u Srbiji bili su kneevski, oponaa se otomansko carstvo, nasilno se rue vladari Karaorevii zbacili sultane Obrenovie uenje o narodnom jedinstvu bilo je potvreno u instituciji monarhioje tajna srpska orhganizacija Bela ruka- urotom svrgnula Obrenovia Crna ruka- Ujedinjenje ili smrt- revolucija za ujedinjenje srpstva u srpskim zakonima bilo je tjelesnih kazni (batinjanje), a u Hrvatskoj se to davno ukinulo, pa se sad opet vratilo u Bosni su zloupotrebe vojske bile jo gore, sukobi Srba i muslimana nacionalna neravnopravnost u oruanim snagama rezultirala je estim dezertiranjima i povremenim pobunama nesrpskih vojnih pripadnika, osobito Hrvata andarmerija- nesrazmjerno velika koncentracija Srba neposredna veza kraljevskog dvora i vojske imala korijen u srpdkoj politikoj tradiciji koja je izraavala srpsku nacionalnu ideologiju

RADIKALI Radikalna stranka nrs- preobrazili Srbiju, ojaali njezine parlamentarne i predstavnike ustanove Radikalna stranka puna protuslovlja utemeljena 1880.- Svetozar Markovi i Adam Bogosavljeci utilitarizam i materijalizam treba obuzdati samovolju vladara klasni seljaki program kasnije se razvila u konzervativnu stranku velikih posjednika i bogatih trgovaca, koju su predvodili ljudi poput Nikole Paia tradicionalni elementi nacionalizma, seljeka pobonost, institucijska crkva NRS vodi borbu protiv unitarista i tee uveati srpska naselja istovjetnost pravoslavlja i srpstva, srpska priroda tokavskog narjeja, velianje srpske drave stoljetni proces asimilacije hrvatski autonomisti u jugoslavenskom imenu vide jamstvo nacionalne ravnopravnosti, radikali nee prihvatiti tu ludoriju jugoslavenski su unitaristi zagovarali centralistiko dravno ustrojstvo radi unapreivanja jedinstvene jugoslavenske nacionalnosti radikali protiv federalizma, a za centralizam stvaranje samoupravnih okruga, 35 oblasti potinjenih centralnim vlastima

Socioloska skriptarnica [email protected]

82

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

DEMOKRATI Demokratska stranka- unitaristiko jugoslavenstvo Svetozar Pribievi Pribievi je prvo bio protiv Radia, no kasnije postaje Radiev partner unitaristiki centralizam po njemu treba stvoriti jednu svejugoslavensku stranku- dravnost, centralizam i napredak Srbi iz Hrvatske glasali za DS centralizam je sredstvo da se iskorijeni hrvatska dravna tradicija Pribievi eli nagovoriti Hrvate da se hrvatske zemlje nee nikad ujediniti i biti samostalne razuzdani etetizam DS

DEMOKRATSKI CENTRALISTI skupine manje autoritarne od Demokratske stranke najistaknutija je Savez zemljoradnika (SZ), Zemljoradnika stranka, srpski zemljoradnici imali su pristae i meu Hrvatima agrarni rasnici, zastupljenost seljakog stalea baza u Crnoj Gori slian pogles SZ i DS u pogledu nacionalnosti klasna stranka, seljaki zahtjevi, mjesna samouprava poslije zabrane Komunistike partije, SZ postao legalna ljevica Republikanska demokratska stranka- monarhofobija, ali malena podrka u Srbiji dogma narodnog jedinstva republikanci teili miroljubivom putu amalgamisanja junih Slavena tee samoupravi i decentraliziranoj republici irondinaca nedosljedan federalizam, ne vode rauna o historijskim pokrajinama srpska i BiH socijaldemokratska organizacija pomogle su osnivanje Komunistike partije Koraeva Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je lanica Hrvatskosrpske koalicije ali je Koraeva ljevica otila u komuniste

Socioloska skriptarnica [email protected]

83

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

RASNO MESIJANSTVO U KULTURI jedinstvena jugoslavenska kultura- 1904. Metroviev spomenik posveen kosovskoj bitci Metrovi kao prorok jugoslavenstva generacija ekspresionista stvorila je neke neobine oblike kulturnog unitarizma jugoslavenska kultura vs. faustovski racionalizam integracija hrvatskih i srpskih jezinik oblika

-

CENTRALIZACIJA zbog toga nacionalno je pitanje postalo najvanijim problemom Jugoslavije borba oko ustrojstva drave ekonomske potekoe, korupcije uprave

Socioloska skriptarnica [email protected]

84

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

TREI DIO

TVRDA OPOZICIJA RADIEVA STRANKAupozorio na probleme ujedinjenja u kraljevinu SHS i na mogunost srpskog centralizma 1920. uvedeno ope pravo glasa, raste Radieva popularnost HPSS postaje trea stranka u Jugoslaviji hrvatska nacionalna konsolidacija prava nacionalna svijest kod seljatva, HPSS postaje masovni pokret za Radia stranke predstavljaju klase, a pokreti predstavljaju narode narodnjaki pokret, kolektivna narodna mudrost, Radieva karizma

PROBLEMI KONFEDERALISTIKE POLITIKE federalistika/ konfederalistika shvaanja o dravnom ustrojstvu Jugoslavije postati e 1920-tih zajrdnika nekoliko politikih skupina Radi je liavao naelo narodnog jedinstva svih svojstava koja bi to naelo mogla bez velikih smetnji pretvoriti u temelj centralizma Radi je napustip ahvaanje o narodnom jedinstvu kojemu je dugo bio privren 1920. bilo je jasno kako isticanje hrvatske politike i nacionalne posebnosti moe samo znaiti naputanje jugoslavenskog unitarizma Radi: sada treba braniti pravicu proti domaoj sili i krivici Radi je mogao prihvatiti misao p junoslavenskoj nacionalnoj uzajamnosti, ali za razliku od jugoslavenskih unitarista, nije htio prihvatiti zakljuak da nacionalno srodstvo namee nunost politikog ujedinjenja savez na osnovi narodnog jedinstva pretposrtavlja 2 strane Radi je imao vie opcija oko svoje hrvatske republike, plebiscitu, federalizmu

-

ZA HRVATSKU SELJAKU REPUBLIKU seljak kao pravi dravni rob- to bi uklonila seljaka republika republikanski poredak jednak drutvenom ustrojstvu tradicionalne hrvatske zadruge protiv militarizma, za ljudska prava i federalizam republika= samoodreenje potreba za demokratske reforme, pacifizam, republikanizam ak su komunisti vidjeli Radia kao prijetnju scojem politikom djelovanju korozivna, ne nasilna agitacija zbiljska snaga seljskog pokreta bila je njegova irina, osnova hrvatske opozicije

Socioloska skriptarnica [email protected]

85

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

HRVATSKA SELJAKA POBUNA 1920. PROTIV IGOSANJA STOKE nezadovoljstvo postojalo i zbog hapenja Radia 1919. YU ministarstvo uvelo zakon koji je nalagao obvezan popis teglee stoke kako bi se znalo koja su grla sposobna za vojnu uporabu seljaci se boja da e igosanje natetiti stoci nakon pobune uslijedila masovna hapenja i batinjanja republikanski sadraj pobune- republika s Radiem na elu

HRVATSKI MNEMONISTI frankovci sebe dre jedinim pravim Hrvatima boj protiv srpskog regicida u Sarajevu, bolje je ostati u Austzro Ugarskoj nego se ujediniti sa Srbima nakon proglaenja Kraljevine SHS izloeni progonima i mijenjaju ime u HSPHrvatska stranka prava malograanska struktura stranke 1919. utemeljen Hrvatski komitet- revolucionarna orhganizacija koja radi na otcjepljenju Hrvatske od Jugoslavije, u Beu i Budimpeti 1919. osnovana Hrvatska legija pristaa frankovaca bio je Milan ufflay Hrvati su formirana povijesna zajednica s nepromjenjivom kolektivnom psihom priznanje hrvatske individualnosti i individualnosti hrvatskih susjeda poziv na stvaranje Velike Hrvatske, obnova Tomislavove drave- republika kojom bi upravljao sabor i ban 1928. Ante Paveli uspostavlja veze s Mussolinijem nakon ubojstva Radia osniva se ustaki pokret 1934. makedonski revolucionar, unajmljen od ustaa, izvodi atentat na kralja Aleksandra autor kae da je povijest frankovake stranke povijest poraza

Socioloska skriptarnica [email protected]

86

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

CRNOGORSKI ZELENAI dravna tradicija Crne Gore uglavnom agrarna i ruralna zemlja Crna Gora nezavisna od Turaka od Poarevakog mira 1718. prema Crnoj Gori turske vlasti su postupale kao prema nepodanikim filuridijama koji su jednom godinje plaali namet slobotine za brdske stoare stvaranje domaih ustanova samoobrane zakon plemenske solidarnosti utemeljen na drutvenom vlasnitvu i unutarnjoj hijerarhiji vrijednosti teritorijalna i obiajna afirmacija uvrstila zbornu vlast. Plemenski zbor institucija krvne osvete strogi manihejski obiaji srpska tradicija + crnogorstvo modernizacija izvrena pod knezom Nikolom, uvedena trina ekonomija knez Nikola oenio djecu za europske vladare pa si priskrbio ugled crnogorska emigracija vidi Srbiju kao uzor dolazi do vojnog kaosa- Be poraenoj Crnoj Gori namee okupacijski reim knez Nikola abdicirao u korist regenta Aleksandra 2 tabora: zelenai i bjelai- stara dioba na pravae i klubae bjelai dobili izborei proglasili ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom plemena zelenaa 1919. diu pobunu, pojavljuje se politiki teror, srbijanske vlasti pomau bjelae koji provode teror nad zelenaima prevagnuli zagovornici borbenog smjera bjelai ostali srbocentrini zelenai osnovali Crnogorsku stranku, za federalizam i regionalni autonomizam Drljieve rasne teorije pripadaju Hitlerovoj eri

KAACI svete zemlje Stare Srbije u kojima je sad ustvari malo Srba (puno Albanaca) 1877. albanski muslimani i krani osnovali Prizrensku ligu, albanski nacionalni preporod srpska propaganda dehumanizira Albance dr. Vladan orevi: Albanci su divljaci Stojan Proti: Albanci su zlikovaki uljezi srpska historiografija osporava da su preci kosovskih Albanaca starosjedioci u Staroj Srbiji albanska asimilacija albanizirani Srbi- neki Srbi su na Kosovu postali Albanci pokolji Albanaca tijekom ratnih neprijateljstava Albanci su postali najvie tlaena nacionalna skupina u Jugoslaviji Albanci potajno ire svoje knjige srpska kolonizacija Stare Srbije zemljina politika s ciljem da se Albanci odsele Tirana nije uvijek mogla pomagati Albance s Kosova Kosovski komitet- kaaci- albanski ustanici protiv srpske vlasti 20- tih god. 20. st.

Socioloska skriptarnica [email protected]

87

Sociologija - izborni predmet Sociologija etnikih odnosa (kod prof. V. Katunari)

MAKEDONIJA

-

Makedonija je bila Jugoslavija u malom, no imala je vlastitu epsku sjetu sami Makedonci ne znaju kamo pripadaju, a Beograd udi za Junom Srbijom uloga makedonske emigracije, oslanjanje na Bugarsku slavensko puanstvo Makedonije pripadalo istoj jezinoj, povijesnoj i kulturnoj oblasti kaoi Bugari srpske teorije o pravu Srbije na Makedoniju po Duanovom carstvu, srpska elita tvrdi da Makedonci ustvari ne znaju tko su Cviji uvrstio Makedonce, zapadne Bugare i Srbe prizrensko timoog tipa u centralni tip slavenski tribalizam Makedonaca 1894. utemeljena Makedonska revolucionarna organizacija 1903. Ilindenski ustanak- neuspjeh Balkanski ratovi- dioba Makedonije politika asimiliranja osniva se VMRO- Unutranja makedonska revolucionarna organizacija, boriti se protiv Srba, Grka i Bugara odanost seljakih masa, ,organizacija atentata

KOMUNISTI pripadnici ranog komunistikog pokreta Jugoslavije bili su protivnici centralizma i uniterizma iza 1918. komunistika partija privukla nacionalno nezadovoljne ljude 1921. Komunistika partija je natjerana u ilegalu, partija je desetkovana + razne frakcije KPJ spoj nezavisnih ljeviara (mnogi bili u Nacionalistikoj omladini) i socijaldemokrata Srpska socijaldemokratska partija- ortodoksne, boljevike partija se usredotoila na borbeno sindikalno djelovanje, a zapostavila seljakoi nacionalno pitanje komunistiki unitarizam 1920-tih partija zagovarala razbijanje Jugoslavije 1937. partija prihvaa federalistiko ureenje

Socioloska skriptarnica [email protected]

88