Mozak i ovisnost - centar-zdravlje.hr

Mozak i ovisnost

CEIES

Centar za evaluaciju ljudskih potencijala

mag. Renata Đonđ Perković, univ. spec. kliničke psihologije

Mozak i ovisnost

u središtu znanstvenog istraživanja ovisnosti je mozak

ovisnost je kronična, neurodegenerativna, recidivirajuća

bolest mozga

Složenost mozga osigurava preživljavanje tako što se

nagrađuju ponašanja koja omogućuju preživljavanje:

hrana

voda

seks

povezanost s drugima (privrženost)

Posljedice takvih iskustava:

prijatan osjećaj

težnja ka ponavljanju iskustva

Prirodni sustav nagrade

Prirodni sustav nagrade

kada se aktivira sustav nagrađivanja, dolazi do promjena

u rasponu od laganog povišenja raspoloženja do

intenzivne ugode ili euforije, i ta psihološka stanja pomažu

u usmjeravanju ponašanja prema prirodnim nagradama

neke kemijske tvari aktiviraju sustave nagrade u mozgu

neposredno, tako da zaobilaze osjetne receptore koji

posreduju prirodnim nagradama, istodobno mijenjajući

kemijsko funkcioniranje mozga, čime se stvara podloga

ovisnosti

Nucleus

accumbens

(N.Acc.)

Ventralna

tegmentalna

area (VTA)

Prefrontalna

kora mozga

(PFC)

Najvažnije moždane strukture

odgovorne za osjet nagrade

Ovisnost

razvoj ovisnosti može se opisati kao skupina pojava

ponašanja, mišljenja, osjećanja i fizioloških promjena koje

se razvijaju nakon (ponavljane) uporabe droge koja sadrži psihoaktivnu tvar, što gotovo redovito uključuje jaku želju za uzimanjem te tvari i poteškoće u kontroli njezina uzimanja,

pri čemu se mnogo veća važnost pridaje uporabi droge

nego ostalim aktivnostima i obvezama, često uz povećanje

tolerancije i uz povremene tjelesne znakove apstinencije

Biološka osnova ovisnosti

zadovoljenje potreba aktivira „centre za ugodu“ u mozgu i

pritom povezuje ponašanje s pozitivnim emocijama ugode i zadovoljstva

mozak pamti obrasce koji su doveli do ugode, a kako je

ponašanje motivirano ugodom, povećava se vjerojatnost

ponavljanja ovoga obrasca ponašanja u budućnosti

unosom sredstava ovisnosti u organizam se unose psihoaktivne tvari koje također aktiviraju ove centre ugode, a

mozak obrazac ovisničkog ponašanja pamti kao ugodan

doživljaj i tako se povećava vjerojatnost ponovljenog

uzimanja sredstva ovisnosti kako bi se osjećaj ugode

ponovio

Apstinencijski simptomi

skup simptoma koji se pojavljuje kada se naglo prekine

uzimanje neke kemijske tvari koja je zbog biokemijskih promjena nastalih njezinim dugotrajnijim unošenjem u

organizam postala potrebnom za njegovo funkcioniranje

(promjena metabolizma)

apstinencijski sindrom izazivaju mnogobrojne psihoaktivne tvari

npr. heroin, kokain, amfetamini, opijati, alkohol, nikotin

uobičajeni simptomi su nemir, anksioznost, depresija, teškoće

sna, drhtanje, povraćanje, proljev, ubrzano kucanje srca; u

teškim oblicima mogu se javiti halucinacije, konfuzija,

psihomotorni nemir te kolaps srca i krvožilnog sustava, što može

uzrokovati i smrt

Zlouporaba psihoaktivnih tvari



iluzija dobrog stanja, oponašanje zdravog, istinskog životnog zadovoljstva

tvari koje izazivaju poremećaj rada mozga

njihovi učinci su znakovi trovanja

zlouporaba psihoaktivnih tvari je svjesno izazvano otrovanje

mozga i tijela

organizam se nastoji prilagoditi kako bi preživio, te pokušava

neutralizirati otrovne tvari i zaliječiti otrovanje -> redovnim

uzimanjem psihoaktivne tvari mijenja se metabolizam ->

dugoročne posljedice: oštećenja mozga i drugih organa

organizam se počinje ponašati kompulzivno (ustrajno ponavlja uzimanje tvari)

osjet koji uzrokuje ponavljanje ponašanja je prijatan i

usmjerava prema istom tom ponašanju (pozitivno

potkrepljivanje)

gubi se kontrola ograničavanja unosa tvari o kojoj je

organizam ovisan


Samopodraživanje centara za osjet nagrade

Elektroda u

nukleusu

akumbensu

(N. Acc.)

navodi na

opetovano

pritiskanje

poluge

(vrćenje

kotača) kako

bi se produžilo

podraživanje i

osjećaj ugode.

Ako je onemogućen

osjećaj nagrade

(lijekovima, na

primjer), subjekt brzo

prestaje s

pritiskanjem poluge.

psihoaktivna tvar djeluje na psihičke procese i ponašanje,

osnova kojih su elektrokemijski procesi u mozgu

kemijsko djelovanje psihoaktivnih tvari stimulira nagradne

sustave u mozgu i razvija ovisnost, a psihološki i socijalni činitelji s

vremenom imaju sve slabije djelovanje na ponašanje pojedinca

kada kemijsko djelovanje psihoaktivne tvari preuzme kontrolu

nad ponašanjem, vlastito ponašanje više nije pod kontrolom

Ovisnost kao rezultat aktivacije

sustava nagrade psihoaktivnom tvari

Nucleus

accumbens

(N.Acc.)

Ventralna

tegmentalna

area (VTA)

Prefrontalna

kora mozga

(PFC)

Najvažnije moždane strukture

odgovorne za osjet nagrade



Alkohol - C2H5OH Nikotin - C10H14N2

Kokain - C17H21NO4 Heroin - C21H23NO5

THC - C21H30O2



Aktivnost mozga nakon uzimanja

psihoaktivne supstance

Aktivnost mozga nakon uzimanja

psihoaktivne supstance

kod hiperaktivacije neurotransmitorskih sustava psihoaktivnim

tvarima, nakon što djelovanje tvari prođe aktivnost

neurotransmitorskog sustava je na nižoj razini od one prije uzimanja psihoaktivne tvari

psihološke posljedice: osjećaj praznine, tupost, umor,

bezvoljnost, teškoće koncentracije, depresija, anksioznost,

iritabilnost, napetost, uznemirenost -> želja za ponovnim

uzimanjem

Mozak i ovisnost

mozak ovisnika se mijenja u svojoj funkcionalnosti, promjene

u mozgu dovode do promjena u ponašanju, a nove navike

potiču nove promjene u mozgu -> začarani krug

mozak trpi znatna oštećenja na fiziološkom planu, opada

broj funkcionalnih neurona, smanjuje se broj (najviše

dopaminskih i serotoninskih) receptora, gubi se transportni

kapacitet neuroprijenosnika u sinaptičkim pukotinama, što

sve rezultira značajno nižom razinom neurotransmitora

potrebnih za stabilno i dobro raspoloženje

to je začarani krug iz kojega je teško pronaći izlaz, a

psihofizička oštećenja mozga otežavaju ozdravljenje

Ovisnost je kronična recidivirajuća

bolest mozga

psihoaktivnu tvar nazivamo još i djelatna tvar jer ona djeluje

na središnji živčani sustav i tako mijenja psihofizičko

funkcioniranje čovjeka; njegove psihičke procese (osjete,

percepciju, mišljenje, govor, raspoloženje) i njegovo ponašanje, ali može dovesti i do ozbiljnog (tjelesnog i/ili

psihičkog) oštećenja zdravlja

djelovanje psihoaktivne tvari u mozgu temelji se na poticanju

ili izazivanju povećanog ili smanjenog stupnja aktivacije središnjeg živčanog sustava, a unos tvari u organizam prati

ponašanje usmjereno prema traženju i uzimanju sredstva

ovisnosti, gubitak kontrole u uzimanju tvari i pojava

negativnog emocionalnog stanja kada se pristup tvari

onemogući









Neurokemija osjeta nagrade


(NOREPINEFRIN)


Dopamin

dopamin prenosi informacije u dio mozga zadužen za

kratkoročno pamćenje te emocije (hipokampus), ali

informaciju o ugodi prenosi i u svjesni dio mozga; u centar za

mišljenje, dugoročno pamćenje i asocijacije

ovisnik tako „utiskuje“ spoznaju o ugodi (pamti ugodu), dok

podatke i spoznaju o opasnostima i posljedicama ponašanja

zanemaruje

Psihoaktivne supstance i dopamin

nikotin je stimulans koji podiže razinu dopamina u mozgu

za 25 % do 40%

alkohol je depresor koji povećava razinu dopamina u

mozgu za 40 % pa do čak 360%,

a razina dopamina raste srazmjerno s povećanjem unosa

alkohola

heroin je opijat koji podiže razinu dopamina u mozgu za

200%

kokain je stimulans koji podiže nivo dopamina u mozgu na

razinu 300% veću od normalne


Dopaminski sustav: kokain, amfetamini, opioidi, ectasy, marihuana, nikotin, alkohol

Serotoninski sustav: kokain, ectasy, alkohol

Norepinefrinski sustav: kokain, amfetamini, ectasy

Endorfinski sustav: kokain, amfetamini, alkohol, opioidi

Opioidni sustav: heroin, opioidi, nikotin, alkohol

GABA sustav: alkohol

Adrenalinski sustav: kava

Mozak i ovisnost

mozak ovisnika se mijenja u svojoj funkcionalnosti,

promjene u mozgu dovode do promjena u ponašanju, a

nove navike potiču nove promjene u mozgu -> začarani

krug









Istraživanje: alkohol i duhan globalno

su štetnije droge od ilegalnih

U izvješću iz 2018., "Globalni statistički podaci o konzumiranju

alkohola, duhana i ilegalnih droga", u kojem su korišteni podaci Svjetske zdravstvene organizacije, UN-ova ureda za zloupotrebu

droga i Instituta za procjenu podataka o zdravlju, sabrane su

relevantne informacije iz gotovo cijeloga svijeta.

Podaci su pokazali da je globalno oko 18 % ljudi tijekom prošle

godine svakodnevno konzumiralo čak 60 grama alkohola (1,5 l

piva ili 6 dl vina ili 1,8 dl žestokog), a 15 % ih je svakodnevno

uživalo u duhanskim proizvodima.

Tijekom prošle godine marihuanu je koristilo 3,8 % ispitanih, 0,77 %

ih je uzimalo amfetamine, 0,37 % opijate, a 0,35 % kokain.



Najžešći konzumenti velike količine alkohola evidentirani su u

središnjoj, istočnoj i zapadnoj Europi, gdje se po glavi stanovnika godišnje pije između 11 i 12 litara čistog alkohola, u odnosu na šest

litara koliko ih se po glavi stanovnika konzumira drugdje u svijetu.

U istim je područjima zabilježena i najveća stopa svakodnevnog

uživanja u duhanu. Riječ je o oko 21 do 24 posto ukupne populacije.

U izvješću se navodi da je 2015. godine oko 63 milijuna ljudi diljem

svijeta bilo ovisno o alkoholu, a za usporedbu, oko 20 milijuna ljudi

bilo je ovisno o marihuani te 17 milijuna o opijatima.



Najveća stopa smrtnosti povezuje se s pušenjem. Na svakih

100.000 smrtnih slučajeva u 2015. godini, 110 ih je bilo

povezano s pušenjem, s konzumacijom alkohola 33, te s

uzimanjem ilegalnih droga 7.

Zloupotreba duhana ljudsku populaciju stoji 171 milijuna DALY-

ja (broj izgubljenih godina uslijed raznih bolesti, invaliditeta ili

prijevremene smrti), u odnosu na 85 milijuna DALY-ja koliko ih

otpada na zloupotrebu alkohola te 28 milijuna DALY-ja za

korištenje ilegalnih droga i opijata.



Ovisnost o duhanu kao rezultat aktivacije








Ovisnost o alkoholu kao rezultat aktivacije


Ovisnost o alkoholu kao rezultat aktivacije




Mozak i ovisnost

mozak ovisnika se mijenja u svojoj funkcionalnosti, promjene

u mozgu dovode do promjena u ponašanju, a nove navike

potiču nove promjene u mozgu -> začarani krug









SPECT

SPECT = single photon emission computed tomography

pokazuje tri stvari: područja mozga koja rade dobro,

područja mozga koja su preaktivna i područja mozga

koja nisu dovoljno aktivna

SPECT daje slike u boji koje prikazuju protok krvi ili

kemijske reakcije u različitim dijelovima mozga;

područja sa smanjenim protokom krvi na slici se prikazuju kao vidljive „rupe”, stvarajući dojam

„izjedenosti” dijelova mozga

SPECT - zdravi mozak

SPECT - nezdravi mozak

SPECT - heroin, metadon

39-godišnjak, 25 godina česte upotrebe heroina

SPECT - kokain, metamfetamin

godinu dana zlouporabe vikendom

SPECT - marihuana

16-godišnjak, 2 godine svakodnevne teške zlouporabe

SPECT - nikotin

godine svakodnevne teške zlouporabe

SPECT - alkohol, ranija faza

nekoliko godina teške zlouporabe vikendom

SPECT - alkohol, kasnija faza

38-godišnjak, 17 godina teške zlouporabe vikendom



SPECT- zdravi mozak

Hvala na pažnji!

CEIESCentar za evaluaciju ljudskih potencijala

mag. Renata Đonđ Perković, univ. spec. kliničke psihologije

[email protected]

www.ceies.hr

mailto:[email protected]

http://www.ceies.hr/

Documents

Mozak i ovisnost - centar-zdravlje.hr