-
Osnovna waldorfska kola, Rijeka
Kako mozak ui?
NAJNOVIJA ISTRAIVANJA MOZGA I WALDORFSKA PEDAGOGIJA
OSNOVNA WALDORFSKA KOLAZametska 6, 51000 Rijeka tel: ++ 385(0)51
648 350 fax:++385(0)51 645 914
e-mail:[email protected]
iro raun:2340009-1110039317 (PBZ))
Vie informacija o waldorfskoj pedagogiji moete nai u knjizi:-
Odgoj ka slobodi, Franza Karlgrena
( Gradska biblioteka Rijeka, Sredinji odjel i Djeji odjel
Stribor, Zamet i Turni)
- brourama Osnovne waldorfske kole, Rijeka (besplatni primjerci
dostupni su u gore spomenutim bibliotekama, Gradskoj itaonici
Rijeka)
- na internet stranicama kole, www.waldorf-rijeka.hr
-
broju ali isto tako i briu vrlo velikom brzinom. Tako nae
iskustvo oblikuje na mozak a zatim on oblikuje nae iskustvo.
1. Preivljavaju one sinapse koje se tijekom iskustva (uenja)
upotrebljavaju, dok druge, koje se ne upotrebljavaju, nestaju.
Mozak se danas mnogo manje doima kao gotova kamena skulptura, a
mnogo vie kao djelo u stalnom nastajanju (Wright, 1997). Iskustvo,
naravno, moe biti vrlo razliito. Npr. snani su dokazi da prvo
djetetovo iskustvo, iskustvo s roditeljima, osobito snano oblikuje
dijelove mozga koji su ukljueni u emocije, linost i ponaanje. Neke
studije pokazuju da jaina vezivanja djeteta uz one koji brinu o
njemu moe poveati njegovu sposobnost da ui i suoava se sa stresom.
Druge pokazuju da zlostavljanje i zanemarivanje djece moe mozak za
cijeli ivot napuniti neprikladnom agresijom i rastresenom panjom.
To objanjava model razvoja mozga koji smatra da primitivna,
logenetski najstarija podruja mozga, sazrijevaju prva.
1. U waldorfskom vrtiu od iznimne je vanosti sve to dijete
okruuje: moralnost i zdravlje odgojitelja - smislenost radnji
odraslih koje obavljaju pred djecom i u svom privatnom ivotu -
autentinost igraaka ( prirodni materijali i boje) - zdrava hrana -
ugodne boje i oblici - ugoaj sigurnosti i zatite - zdrav ritam
aktivnosti
2. Naime, u prve tri godine ivota, ona podruja u kori velikog
mozga koja upravljaju naim senzornim i motornim vjetinama,
doivljavaju najdramatiniji preustroj i ti perceptivni centri
zajedno s nagonskim centrima, kakav je limbiki sustav, bit e pod
snanim utjecajem iskustva u ranom djetinjstvu. Nasuprot tome,
noviji, frontalni dijelovi korteksa, koji upravljaju planiranjem i
donoenjem odluka nisu umreeni prije pete do sedme godine ivota.
2. U predkolskom i ranokolskom dobu se intenzivno djeluje u
cilju zdravog razvoja djetetove tjelesne inteligencije, to ukljuuje
senzorne i motorne vjetine. Dominantna panja posveuje se :
svestranom i smislenom pokretu djeteta ( euritmija, svakodnevne
umjetniki oblikovane vjebe za tjelesni pokret, vjebe za razvoj ne i
krupne motorike) te - ritmiziranim i raznovrsnim poticajima
razliitim osjetilima djeteta.
3. Drugo veliko restrukturiranje mozga zbiva se izmeu devete i
jedanaeste godine. Usporedba elektoencefalograma (EEG) adolescenata
i odraslih pokazuje da se od roenja do smrti pojedinca otprilike
svake dvije godine dogaa izvjesna modana reorganizacija.
Pretpostavlja se da su te reorganizacije posljedica dvogodinjih
ciklusa, valova, razvojnih promjena modanih hemisfera, pri emu se
obnavlja jedna petina sinaptikih veza u mozgu. Ideja o razvojnim
valovima jo nije potvrena, ali sve vie znanstvenika su njezine
pristalice. Dakle, nova istraivanja mozga pokazuju da se on ne
prestaje mijenjati nakon tree godine, kako se to dosad
pretpostavljalo. Neuroznanstvenica Megan Gunnar duhovito kae: Samo
se za neke funkcije prozori za ulaz utjecaja poinju zatvarati u
vrlo ranoj dobi (kritina razdoblja), no za druge se oni tek poinju
otvarati (Wright, 1997). Umjesto prijanje usporedbe mozga s
raunalom, danas istraivai gledaju na mozak kao na mnogo
eksibilniji,
lanak koji slijedi preuzet je u cijelosti s internet stranice
Udruge roditelja Korak po korak. Naslov lanka je Kako mozak ui? i
odabran je stoga to opisuje koje su promjene u obrazovnom procesu
nune kako bi se uilo na nain koji je usklaen s rezultatima
istraivanju o radu mozga i procesu uenja mozga. Naime, rezultati
tih istraivanja primjenjeni u pedagogiji, upuuju na nunost uvoenja
didaktikih i metodikih noviteta u praksi poput onih koji se ve
gotovo stoljee primjenjuju u waldorfskim kolama/kolama Rudolfa
Steinera.Spomenuti lanak dopunjen je uokvirenim komentarima koji
upuuju na elemente to se primjenjuju u waldorfskoj pedagogiji.
Mozak istrauje, prouava sam sebe!!! U svojoj knjizi Zapanjujui
mozak (The Amazing Brain) Robert Ornstein i Richard Thompson
(Sprenger, 1999) kau: U ljudskom se mozgu nalazi oko sto bilijuna
modanih stanica, neurona, a broj moguih veza izmeu tih stanica u
svakom pojedinanom mozgu vei je nego to je broj atoma u svemiru!
Neuroznanost predstavlja jedno od najuzbudljivijih podruja
suvremene znanosti. Zahvaljujui brojnim novim tehnikama snimanja
moemo pogledati u sam mozak i vidjeti kako on funkcionira.
Takva promatranja znatno su proirila ak i nae razumijevanje
uenja. I premda se ve mnogo toga zna, strunjaci smatraju kako smo
tek na poetku razumijevanja goleme kompleksnosti mozga, a to znai i
na poetku mogunosti primjene neuroznanstvenih spoznaja u
obrazovanju. No, ve i ovo to se danas zna ili pretpostavlja ima
ogromno znaenje za uitelja u nastavi jer te spoznaje mogu poveati
ekasnosti uenja primjenom strategija pouavanja koje e biti bolje
usklaene s nainom funkcioniranja mozga. Kako saznajemo vie o mozgu
i o tome kako on ui, tako moramo pronalaziti okruenja za uenje koja
su prilagoena tim spoznajama. Uitelji ne moraju biti eksperti u
znanosti o mozgu, ali je itekako vano da shvate i uvaavaju sve one
njegove karakteristike i nain funkcioniranja, koje su bitne za
proces uenja i pouavanja uenika.
Jo prije dvadesetak godina znanstvenici su vjerovali kako je
struktura naeg mozga unaprijed odreena naslijeem (geni), te da ta
nepromjenjiva struktura odreuje kako se umno razvijamo i kako
ostvarujemo meuutjecaj s okolinom. Nove tehnike snimanja mozga,
meutim, pokazuju kako naslijee odreuje tek broj modanih stanica s
kojim se djeca raaju i njihov poetni raspored, dakle samo osnovni
okvir.
Mozak djeluje putem tzv. neuralnih ili komunikacijskih mrea koje
obuhvaaju milijarde ivanih stanica, neurona, i nekoliko stotina
tisua milijardi veza, sinapsi, meu njima. Tipino je za njegov
razvoj stvaranje ogromnog broja tih veza meu neuronima, jer se
nakon roenja sami neuroni vie ne stvaraju. Fizika struktura mozga,
mrea povezanih neurona, mijenja se kao rezultat iskustva, uenja. To
svojstvo mozga naziva se njegovom plastinou. Broj veza izmeu
neurona u mozgu dojeneta vie je nego 20-tostruko vei od njihovog
broja u mozgu odraslog ovjeka.Tijekom djetinjstva sve do
adolescencije sinapse se umnoavaju u prekomjernom
1 2
-
samo-prilagoavajui entitet - ivi, jedinstveni organizam koji se
stalno mijenja, raste i preoblikuje prema izazovima s elementima
koji nestaju ako se ne koriste.
3. U waldorfskoj koli nastavni rad temelji se na antropolokim
spoznajama, koje tjelesni i duevni razvoj djeteta i ovjeka
razvrstavaju u faze. Dijete tijekom svog odrastanja mijenja nain
percipiranja, objanjavana, samopozicioniranja u svijetu. Njegova
svijest evoluira u fazama koje su sline fazama evolucije svijesti
ovjeanstva u prolosti. Dakle, waldorfska pedagogija operira sa
injenicom da se senzorno-neuroloko-psiholoka konstitucija djeteta
mijenja tijekom odrastanja. Znano joj je da se nervno-osjetilno kod
djeteta intenzivno razvija i funkcionalno dogotovljuje do (oko)
sedme godine, te da je nakon toga jo (otprilike) nekoliko godina
bitan eho tih promjena u svijetu djetetovih predodbi i vjetina
oblikovanja. Primjeri pedagoke potpore ovom neurosenzornom razvoju
djeteta u waldorfskoj koli: a) Crtanje formi (oblika) u razredima
1.-4., poseban i specian predmet u waldorfskoj koli, komplementaran
je euritmiji i pretea je geometrije, a sam utjee na geometriju u
djetetovom pokretu i mentalnu higijenu djeteta. U nastavi crtanja
formi upravo se radi s oblikotvornim snagama koje su do sedme
godine bili aktivne u oblikovanju neurosenzornog kod djeteta, a
nakon 7. godine djeluju u podruju predodbenog i oblikotvornog u
duevnom.
b) Runi rad od 1. razreda je podrka neurosenzornom razvoju
djeteta na slijedee naine: - U 1. razredu pletenje pravim bodom -
kada dijete prstima obiju ruku najmanje dvaput tjedno po 45 minuta
izvodi vrlo kompliciran in pletenja, zapravo je svjesni ziki
poticaj za umreavanje lijeve i desne modane polusfere i utemeljenje
brojnih i vrstih sinaptikih veza meu modanim stanicama modanih
polusfera. Treba imati na umu da je podruje mozga koje se aktivira
aktivnou ljudske ake znatno vee od modanog podruja ijednog drugog
ovjejeg organa ili dijela tijela. Kada djeje ruke pletu, i to ba u
ovom uzrastu, daje se potpora i umreavanju frontalnih renjeva
mozga, to se ba u to vrijeme prirodno deava kod svakog djeteta. - U
2. razredu uenici kukiaju. Nastavlja se vjeba za koordinaciju rada
lijeve i desne modane polusfere vjebanjem skladnog rada obiju ruku
ali sada s aktivnou koja je sloenija i ima vie razliitih tehnika te
trai veu budnost. - U 3. razredu nastupa pletenje pravo-krivim
bodom, ime se zahtijeva jo vea svjesnost/budnost tijekom runog
rada, a osobit je naglasak na vizualnoj panji. U to vrijeme
priprema se zioloka zrelost oiju za fokusirano gledanje. - Vezenje
kriiima u 4. razredu je na tragu potpore istom procesu u podruju
novih sposobnosti oiju. - U 6. razredu, kada je taj proces ve
apsolviran, pletu se arape i rukavice s pet igala. - Centralna tema
likovne kulture u 6. razredu je crtanje perspektive. Uvaava se
injenica da djeje oko i mozak sada prirodno imaju sposobnost
percipiranja perspektive, te se to
uvjebava, a zapravo se kroz umjetniki rad ponovo masiraju
odgovarajui renjevi mozga.
c) Euritmija je specian predmet u waldorfskim kolama i
waldorfskim vrtiima. Tijekom svakog tjedna djeca uranjaju u
euritmiju: jednom (3 godine do 4. razreda) do dvaput (od 5.-12.
razreda). To je umjetnost pokreta ljudskog tijela u povezanosti s
govorom i glazbom. (Govor i glazba takoer imaju svoj bivstveni
izraaj u mikro i makro pokretu cijelog ovjekovog tijela.)
Dakle, umjetniki lijepo, uz harmonizirajuu glazbu, na djeci
dopadljiv i prikladan nain, izvode se euritmijske vjebe onih
tjelesnih pokreta koji su prirodno u programu funkcioniranja
ljudskog tijela. Njih neurosenzono u djetetu prepoznaje kao
poznato, smisleno. Za psiholoko u djetetu to nije strano tijelo! Te
umjetnike i terapeutske vjebe kod djeteta unaprijeuju koordinaciju
gornjeg i donjeg dijela tijela, njegove lijeve i desne strane
tijela. Drugim rijeima postie se ovladanost tjelesnom geograjom,
uspostavlja se zdrava lateralnost, poveava se tjelesna spretnost.
Nasluujete ve koje to posljedice ima na umreenost renjeva u mozgu!?
- Uza sve ovo najvanije je da se tijekom vjebi dijete emocionalno
angaira. Time se postie da dijete svojim osjeajima prome dijelove
svoga tijela, a ne samo svojom intelektualnom panjom. Rezultat je
bolje i trajnije umreenje u mozgu!
Gdje uenje zapoinje? Odgovor glasi: Na mikroskopskoj staninoj
razini. Mozak ima nekoliko vrsta stanica koje su ukljuene u proces
uenja, a najvie su izueni neuroni. Znanstvenici dre da su neuroni
stvarno arite aktivnosti: stalno prenose, integriraju i stvaraju
informacije (Jensen, 1998). Najbrojnije su pak modane stanice, tzv.
glija stanice, ija je funkcija hranjenje neurona. to mozak vie
neurona koristi, to vie glija stanica treba. Einsteinov je mozak
bio prosjene veliine, ali je sadravao daleko vie glija stanica od
normalnog mozga.
Kako uimo? Uenje je upravo ono to mozak najbolje radi. Uenje
zapravo mijenja strukturu mozga. Znastvenici nisu jo posve sigurni
kako se to dogaa, ali imaju ideju o tome to se dogaa. Proces
zapoinje podraivanjem mozga. Ti podraaji mogu biti unutranji (npr.
oluja ideja) ili mogu biti neko novo iskustvo kao rjeavanje nekog
problema. Jednom kad je podraaj primljen, svaka modana stanica radi
kao mala elektrina baterija. Informacije putuju kroz neurone u
obliku elektrinih signala, koje primaju ulazni izdanci, dendriti, a
dalje ih predaju izlazni izdanci, aksoni. Kemijske tvari,
neurotransmiteri, prenose elektrine impulse kroz sinaptiki prostor
do dendrita sljedeeg neurona. to se ee stimuliraju, neuroni
razvijaju bogatiju mreu dendrita a time i jae sinapse, pa tako
postaju prijemljiviji za poruke.Potom se ti podraaji razvrstavaju i
obrauju u mozgu na nekoliko razina. Ako ponavljamo zadatak ili
aktivnost koju uimo, ivani putevi kojima se to odvija postaju sve
ekasniji. Istraivai H. Van Mier i S. Peterson s Medicinskog
fakulteta Sveuilita Washington otkrili su snimajui PET tehnikom
(tomograja pozitronske emisije) da se pri poetnom uenju pale tj.
aktivna su mnoga podruja mozga, a to su zadaci bolje naueni to je
manje takvih aktivnih podruja.
3 4
-
Jednostavno reeno, poetnici moraju koristiti vea podruja mozga,
dok iskusni koriste manje podruje, ali zato ekasnije. 4. Poticanje
mozga na razvoj obino se zbiva kad inimo neto novo rjeavamo novi
problem, posjeujemo novo mjesto, gledamo novi lm, upoznajemo novu
osobu. Novost mentalnog ili motorikog poticaja stvara veu
blagotvornu elektinu energiju nego kad je u pitanju ve poznato.
Mada je zanimljivo znati to se prilikom uenja zbiva na staninoj
razini mozga, ipak, jasno je da se stanino uenje i ponaanje
pojedinca znatno razlikuju. Moemo iz knjiga dobro nauiti kako
omoguiti dobar proces uenja, a da pri tom u uenika ne proizvedemo
nikakve vanjske znakove prihvaanja i primjene nauenoga. Promjena
ponaanja koja je rezultat uenja ovisi o mnogobrojnim initeljima: od
emocionalnih stanja, prijanjih znanja, dnevnih oscilacija u kemizmu
mozga, koliini hormona peptida. Krajnji rezultat uenja jest ljudska
inteligencija. Mozak je ono to posjedujemo (struktura), a um ono to
mozak radi (funkcija). Um je je proces. Na mozak je zaista pravo
udo! Danas znamo da je on sposoban za neprestano stvaranje novih
veza, za poveavanje uma uenjem. Kapacitet mozga za uenje je ogroman
i on je stvoren za mnogo zahtjevnije intelektualne aktivnosti od
onih u koje je obino ukljuen. Pojednostavljenim pristupima i
inzistiranjem na pravim odgovorima tipian kolski razred mnogo vie
suava taj kapacitet nego to ga iri. Zanemaruje se injenica da je
ljudski rod napredovao zahvaljujui upravo nepresunoj elji da
isprobava i mijenja, a ne elji da uvijek slijedi samo pouzdane i
istinite odgovore.
4. Kako nastavu uiniti zanimljivom, uvijek novom ueniku?! to je
glavno majstorstvo uitelja u waldorfskoj koli. Jedan od stupova
nosaa za pedagogiju kao umjetnost pouavanja. Nema opeg recepta.
Pored isprobanih i uspjenih metoda waldorfske pedagogije, opeg
poznavanja cjelovitog razvoja djeteta, sve je na kreativnosti
uitelja, koji promatrajui i pratei svakog uenika kao individuu,
nalazi nain da svako djete ui otvorenih usta. Cilj je to vie, tkz.
Eureka! doivljaja. U tom procesu, standardni udbenici, su uenicima
od male pomoi jer ih je pisala osoba koja ne poznaje specine
potrebe djece u odreenom razredu, niti specini obrazovni zadatak
kojeg je denirao uitelj. Nasuprot tome, od velike je pomoi razredni
waldorfski uitelj koji uenike prati svih 8 godina osnovne kole,
koji poznaje njihov individualni razvoj, i koji predavajui glavninu
predmeta ( hrvatski jezik, crtanje formi, matematika, biologija,
zemljopis, povijest, zika, kemija, geologija, astronomija), moe
vjeto koristiti elemente ve upoznatog i nauenog. Kreativnost
uitelja u ovakvoj nastavi neupitno se prenosi i pospjeuje
kreativnost uenika.
Mozak i panja 5. Neuroznanost je bolje rasvijetlila i ulogu
biolokih faktora u panji i uenju. Nemamo jedan centar za panju.
Sustavi koji su ukljueni u panju locirani su u razliitim dijelovima
mozga. Mozak uvijek na neto obraa panju, jer od toga ovisi nae
preivljavanje. Veinu nae panje okupiraju kontrasti u pokretima,
zvukovima i emocijama, prema tome kontrast,
promjena, novost, najekasnije su sredstvo za izazivanje neije
panje. Osjetljivost mozga da obraa panju pod snanim je utjecajem
uputa. Vjerojatnije je da emo na neto paziti ako nam je reeno da to
inimo. Selektivna panja ovisi o uenju obuzdavanja nevanih i
pojaavanju vanih podataka.
5. Jedno od temeljih znaajki nastave bilo kojeg predmeta u
waldorfskoj koli jest da je ona umjetnika. U prvom redu to znai da
je izvoenje nastave umjetniki in. Dobro umjetniko djelo obiluje
razliitim nijansama i kontrastima, a sve zajedno je skladno. Tako
se i u nastavi se uravnoteuju kontrasti: tiho/glasno pjevanje,
tiho/glasno recitiranje, pokretanje/mirovanje, pisanje/bojanje,
raunanje uz pomo predmeta/mentalno raunanje, sluanje glasnog/tihog,
gledanje toplih/hladnih boja, tjelesni pokret/duevnim pokretom,
individualno recitiranje/recitiranje u grupi, sluanje izlaganja
uenika/individulani rad uenika.
6. Neuroznanstvenici naglaavaju ulogu kemijskih tvari u panji,
tj. vanost neurotransmitera, hormona i peptida. Svatko od nas zna
kako tijekom dana ima razdoblja budnije i razdoblja slabije
panje.Ta razliita modana prijemljivost za podraaje utjecat e na to
koliko e dobro mozak primati i obraivati podatke i obavijesti. Zato
istraivanja pokazuju da e uenici dati nie rezultate u testu ako se
testiraju u, za njih, krivo vrijeme. To je jo jedan dokaz u prilog
opravdanosti omoguavanja uenicima da u procesu uenja i ocjenjivanja
ine izbore. Tri su razloga zato je konstantna panja
kontraproduktivna u razredu: mnogo toga to uimo ne moe se obraivati
(procesirati) svjesno, jer se dogaa prebrzo, a obrada
(procesiranje) trai vremena kako bismo stvorili novo znaenje
trebamo neko svoje, unutranje vrijeme; znaenje se uvijek stvara
iznutra, ne izvana nakon svakog novog uenja trebamo vremena da se
uenje utisne; sinapse jaaju kad im se da vremena da se neuralno
povezivanje uvrsti.
Ljudska su bia prirodno usmjerena na traganje za znaenjem, no
konani rezultat toga traganja ne postie se automatski. Budui da se
znaenje postie unutarnjim procesima, novi podraaji sukobljavaju se
s unutarnjim procesima osmiljavanja onoga to se upravo ui. Zato
moemo ostvariti punu panju uenika ili moemo postii da otkrivaju
znaenje onoga to ue, no nikad ne postiemo oboje u isto vrijeme
(Jensen, 1998). Traiti od uenika konstantnu panju (a to najee
znai
usmjerenost na uiteljevo predavanje!) jest prema tome nemogue
(visoka i konstantna panja moe se odrati samo kratko vrijeme, oko
10 minuta!). Neuroznanstvenici smatraju da se periodi usredotoene
panje u uenju smjenjuju s periodima rasprenog vremena kad se
obrauje (procesira) ono to se uilo. Nakon svakog novog uenja mora
slijediti period razmiljanja o tome to se uilo, kako bi se stvorile
veze s otprije poznatim, stekao dublji uvid
5 6
-
i uoile dodatne mogunosti skrivene u ve postojeem iskustvu. Taj
oblik uenja zovemo aktivnom obradom (procesiranjem). Uenicima obino
nedostaje i vjetina i potrebna svjesnost da tragaju za znaenjem i
uitelji im tu mogu pomoi. Pisanje dnevnika o uenju ili diskusija u
paru ili maloj grupi neke su od mogunosti za aktivnu obradu, jer
pomau razvrstavanju novih informacija, postavljanje pitanja za
razjanjavanje, razvijanje to-ako scenarija itd. Pretrpavanje
sadrajima, stalno pretravanje s jedne vrste sadraja na druge,
proizvest e malo sadraja koji e biti stvarno (s razumijevanjem!)
naueni. Neuroznanstvenici smatraju da se periodi usredotoene panje
u uenju smjenjuju s periodima rasprenog vremena kad se obrauje
(procesira) ono to se uilo. Nakon svakog novog uenja mora slijediti
period razmiljanja o tome to se uilo, kako bi se stvorile veze s
otprije poznatim, stekao dublji uvid i uoile dodatne mogunosti
skrivene u ve postojeem iskustvu.
Mnogi problemi discipline u koli proizlaze iz ignoriranja
injenice da mozak ne moe biti paljiv neprekidno (non-stop).
6. Izmjena aktivnog i rasprenog u waldorfskoj koli realizira se
na slijedee naine: a) Epohalna nastava. Predmeti glavne nastave,
one koje predaje razredni uitelj pouavaju se i prouavaju u
razdobljima od 3-4 tjedna svakodnevo u prvom dijelu nastavnog dana.
Nakon toga to se puta zaboravu, a panja se usmjerava na drugo
nastavno podruje tijekom narednih 3-4 tjedna. Na isto nastavno
podruje vraaju se uenici nakon nekoliko mjeseci, ovisno o predmetu.
Tako u 8. razredu nakon 3-4 tjedna bavljenja zemljopisom Sjeverne i
June Amerike, Afrike i Australije , prouava se biologija ovjeka i
to sistem za pokretanje i nervo-osjetilni sistem ovjeka. Nakon toga
moe slijediti neki drugi predmet.
b) Mikrostruktura sata: cjeline od 20 minuta. Nakon aktivnog
budnog bavljenja nekom temom (osjetilima, pokretom, pripovjedanjem
uitelja, eksperimentom) u trajanju od 20 minuta ili 10 minuta za
mlai uzrast uenika, slijedi raspreno, vie sanjajue, ili
probavljanje i individualno bavljenje istom temom, u vidu pisanja
eseja o prethodno nauenom, crtanju skice pokusa ili opisivanje
pokusa, crtanje ili slikanje prikaza koji se odnosi na prouavanju
temu i sl. c) metoda trokoraka u nastavi: - tijekom prvog dana
susretanje s temom,aktivno usvajanje u trajanju 10-20 minuta, - u
drugom danu, nakon brojnih drugih svakodnevnih dogaaja (i spavanja
tijekom noi!), uenici se vraaju na temu prouavanu prethodnog dana,
daju svoja zapaanja, otkria, uoavaju se sveze, izvode zakljuci -
trei korak jest primjena nauenog na razna ivotna podruja, a najee
se dogaa treeg dana. Tog zadnjeg, treeg dana, kree se s aktivnim
usvajanjem novog, a potom kree novi
trokorak. d) raznovrsni predmeti (intelektualni,
proizvodno-radni, umjetniki) tijekom nastavnog dana dodatno
poveavaju ueniku priliku zaboravljanja i rasprenosti nakon
aktivnosti uenja.
Mozak i emocije Ono to kontrolira nae emocije jest limbiki
mozak, smjeten izmeu korteksa i modanog debla. U sredini limbikog
podruja, iza naih oiju, su dvije amigdale. Neuroznastvenici su
otkrili da ta dva organa nalik bademima primaju i alju sve
emocionalne poruke. Naravno, u mozgu se nita ne dogaa izolirano,
amgidala stalno komunicira s korteksom gdje obavljamo analitike i
verbalne zadatke i gdje obitava naa radna memorija. Evo kako radi
naa amigdala: emocionalni mozak promatra sve to nam se dogaa iz
trenutka u trenutak, uoava je li to to nam se upravo dogaa nalik
neemu to nas je u prolosti raalostilo ili razbjesnilo. Ako uoi
slinost, amigdala die alarm - objavljuje opasnost i u djeliu
sekunde mobilizira nas na akciju. Moe to uiniti mnogo bre nego to
mislei mozak shvatiti to se uope dogaa. To je razlog zato mnogi
ljudi pobjesne i uine neto neprimjereno prije nego to stignu
promisliti da li to doista ele uiniti. Nae je analitiko miljenje
uvijek pod utjecajem emocija. Ako uspostavimo zrelu, zdravu vezu
izmeu modanih dijelova, moemo kontrolirati svoje odgovore na
amigdaline poruke. Korteks nam moe rei da odustanemo od neposredne
reakcije napadom. Svatko se moe razbjesniti, ali ne reagira svatko
nasilniki. Djeca koja su kronino tuna ili ljuta ili anksiozna
neprestano dobivaju ometajue poruke amigdale. Zato je njima osobito
teko da se koncentriraju, da ue. Prvi prioritet za na mozak je
uvijek preivljavanje Kad smo sretni, tuni, zaplaeni ili osjeamo
bilo koju drugu emociju, nae tijelo osobaa u krvotok razne kemijske
tvari koje tome pomau. Npr. kad smo prestraeni oslobaa se
noradrenalin koji nas priprema za reakciju bijega ili borbe. Kad
percipiramo prijetnju izluuje se mnogo kortizola u tijelo uzrokujui
da vii misaoni procesi ustupaju mjesto automatskom funkcioniranju
koje nam pomae da preivimo. Budui da ti hormoni utjeu na mozak,
znai da je on podloan snanom utjecaju promjena u naem raspoloenju.
Negativne emocije smanjuju kapacitet mozga za razumijevanje,
uoavanje znaenja, pamenje i vie misaone procese.
7. Istraivanja mozga osobito naglaavaju upravo potrebu
eliminiranja prijetnje iz okoline za uenje. Stresna i prijetea
razredna klima dramatino oteuje uenje. Stres koji prati doivljaj
prijetnje posebno aktivira limbiki sustav. Dolazi do automatskog
suavanja panje uenika, te oni gube mnogo od kapaciteta za
racionalno i kreativno razmiljanje. Uenici mogu osjetiti prijetnju
i strah ako izgube odobravanje, osjete bespomonost, kritiku,
neuspjeh. Zaplaeni, zbunjeni uenici ne mogu jasno razmiljati!
Drugim rijeima, uenje nije samo mentalna funkcija, na njega snano
utjeu emocije. Kad se ne uzimaju u obzir neugodni osjeaji uenika u
situaciji uenja, oni e ugroziti itav proces uenja. S druge
7 8
-
strane, dobri osjeaji stvaraju ugodno uzbuenje i ine uenje
privlanim. Emocije odreuju zato uimo i imamo li samopouzdanja i
sigurnosti u rezultat uenja. Na mozak daje prioritet svim emotivno
voenim informacijama.
7. Oputena, otvorena i prijateljska kolska okolina mogua je jer
se inzistira na:
a) Partnerskom i prijateljskom odnosu uitelja prema uenicima b)
Interesu uitelja za posebnost svakog uenika: njegove individualne
naine uenja, njegov ivotni cilj i vanu ulogu u svijetu, potekoe,
talente c) Nastavnom planu i programu waldorfske kole koji je
primjeren razvojnim potrebama djeteta i nije nadreen stvarnoj
razrednoj situaciji d) ueniku se daje vremena za vlastiu dinamiku
psiholokog razvoja, naina i intenziteta uenja e) sve ovo daje
djetetu stvarni osjeaj da je potovan, da ga se uvaava, da moe biti
onakav kakav jest, da moe jedriti svojom brzinom.
Poticanje mozga obogaivanjem okoline8. Neuroznastvenica M.
Diamond utvrdila je kako mozak doslovno raste kad se poticajima iz
okoline stvaraju nove veze. Ona kae: Kad obogaujemo okolinu,
razvija se mozak s debljim korteksom, razgranatijim dendritima i
veim staninim tijelima (Jensen, 1998). Neuroznastvenik B. Jacobs
utvrdio je 40% vie neuralnih mrea u mozgovima obrazovanih ljudi
nego u osoba koje su napustile kolovanje. Prema tome, oito je da
okolina, kao i osobno iskustvo, moe snano utjecati na razvoj mozga.
Stoga je pitanje: Kako obogatiti okolinu u kojoj se ui?, od
prvorazrednog znaenja za obrazovanje. Obogaena okolina je ona koja
prua dovoljno podraaja da se potaknu strukturne promjene u mozgu.
Kako mozak najbre i najlake ui u prvim godinama ivota i ranim
kolskim godinama, to je vrijeme kad se poticanjem polau temelji
kasnijeg uenja. Vanjski svijet je neizmjerno bogata hrana rastuem
mozgu. Mirisi, boje, zvukovi, dodiri, okusi, rijei, osjeaji - sve
su to poticaji za uspostavljanje bogatih neuralnih mrea. Ukratko:
bogatu okolinu za uenje ine izazovi i povratne informacije.
8. Waldorfska kola i waldorfski vrti poznati su po tome to se u
njima osjeate ugodno - ureenju kolskog prostora posveuje se posebna
panja: organska arhitektura kolskih prostora, obojanost i
oslikanost kolskih interijera, prirodni i topli materijali, ugodni
i organski oblici namjetaja i dekoracija - atmosfera otvorenosti i
prijateljstva u meuljudskim odnosima - ugodni, nenasilni nastavni
sadraji - vei nagaman roditelja od uobiajenog u kolskoj praksi
pridonosi da se svi osjeaju vie kao kod kue.
Kako se uveava razvoj mozga IZAZOV + POVRATNA INFORMACIJA
rjeavanje problema specina kritiko miljenje dana na razliite naine
znaajni projekti pravovremena sloene aktivnosti kontrolirana od
uenika
Budui da neto to je izazov za jednog uenika ne mora biti izazov
za drugog, uenicima valja dati mogunosti izbora u procesu uenja:
izbor tempa uenja, razine sloenosti zadatka, izbor partnera, kako e
sjediti, na kojem dijelu projekta e raditi, izbor oblika krajnjeg
rezultata rada. Uitelji koji nastoje poticati razvoj mozga svojih
uenika nastoje da ih, bez obzira to uenici izabrali, izloe irokom
rasponu razliitih postupaka. Tradicionalni razredi u kojima je tako
esto dosadno, u kojima se tako esto panja nastoji zadobiti
prijetnjama (ocjenjivanje!) morali bi to prije postati prolost!
Sporiji, linearniji put tradicionalnog kolskog uenja nedovoljno
stimulira mozak. Uitelj govori (predaje gradivo) a uenici ga
trebaju memorirati kako bi u situaciji ustani i reci pokazali to
znaju. Mozak je kod takve vrste uenja, koja se oslanja na uenje iz
predavanja i udbenika, preslabo iskoriten. Ako uzmemo da su djeca u
koli oko 6 sati dnevno 175 dana u godini, to znai da su tijekom
osnovnog kolovanja izloena odreenoj okolini oko 8400 sati. Smije li
nam biti svejedno hoe li ta okolina njegovati i razvijati mozak ili
e pak doslovno suavati granice njegovih potencijala?! Na mozak
istovremeno radi na vie razina, procesirajui odjednom svijet rijei,
boja, pokreta, emocija, oblika, zvukova, okusa, teina i mnogo,
mnogo toga drugoga. On povezuje sve te podatke, komponirajui
znaenje i razvrstavajui ono to je dnevno ivotno iskustvo iz svega
onog ime je okruen. Taj fantastini multi-procesor u tradicionalnim
razredima uglavnom je gladan ulaznih podataka. Zato? On je sposoban
procesirati mnogo vie informacija, iskustava i podraaja nego ih
obino moe nai u koli. Najbolje se ui kad se ui na vie razina
odjednom, najvie se ui onda kad je onaj koji ui ukljuen u bogatu,
multi-senzornu realnu ivotnu situaciju. Iz tih razloga najbolji
razred je onaj vani, na dobro osmiljenom tematskom izletu,
ekskurziji ili u razredu s posebnim dogaajima, npr. projektima.
9 10
-
Obogaena okolina koja ukljuuje sve osjete uenika, stalnu
povratnu informaciju od uitelja i vrnjaka pomae hraniti ogroman
apetit mozga za poticanjem.
Glad mozga za znaenjem 9. Mozak ui jer je to njegova prirodna
funkcija, njegov kapacitet za uenje je stvarno neiscrpan. Po nekim
svojim svojstvima on je posve izuzetan, a to su: sposobnost da
uoava obrasce i ini aproksimacije izuzetan kapacitet za razliite
vrste pamenja sposobnost za samokorekciju i uenje iz iskustva
analiziranje vanjskih podataka i promiljanje neiscrpni kapacitet za
stvaranje
Ako je tome tako kako to da je pouavanje esto tako tegobna
aktivnost? Jedan bitan razlog jest da jo nismo shvatili
kompleksnost i eleganciju naina na koji mozak ui, osobito kad
funkcionira optimalno. Kad shvatimo i mogunosti i raspoloive
procese, tad moemo procijeniti golemi potencijal ljudskog mozga i u
stvarnom smislu unaprijediti obrazovanje. Ili rijeima Leslie Harta,
obrazovanje moe biti usklaeno s mozgom ili suprotstavljeno mozgu
(Caine & Caine, 1994). Mnogi i danas smatraju da se uenje
odvija kroz pamenje injenica i specinih vjetina. Pritom se
zanemaruje ogroman kapacitet mozga da upija neposredno ivotno
iskustvo, da traga za smislom tj. znaenjem iskustva, za obrascima i
vezama. Primjerice, djeca poznaju paralelne crte mnogo prije nego
dou u kolu. Prije nego to o njima ui u geometriji, prosjean uenik
vidio je tisue paralelnih crta u ogradama, prozorima, slikama,
mehanikim igrakama, itd. Umjesto da podsjete na sve te primjere,
veina e uitelja nacrtati paralelne crte na plou i dati deniciju.
Uenici posluno
preslikaju novu informaciju u svoju biljenicu kako bi je prouili
i zapamtili za odgovaranje ili test. Paralelne crte odjednom
postaju nova, apstraktna informacija pohranjena u mozak kao
odvojena injenica. Nikakav napor nije uinjen da se oive bogate veze
koje ve u mozgu postoje i koje mogu uenicima pruiti trenutaan
Aha!osjeaj o tome to te paralelne crte koje je upravo susreo znae u
stvarnom ivotu, to se s njima moe uiniti i kako one postoje drukije
nego kao matematika apstrakcija. (Caine & Caine, 1994).
Listajui nae udbenike, gledajui programe nastavnih predmeta ne
moemo ne vidjeti kako preesto imaju premalo veze sa stvarnim ivotom
uenika. Pouavanje itanja i pisanja ili bilo kojeg predmeta kao neeg
odvojenog od znaenja i ivota uenika nije sukladno prirodnom
funkcioniranju mozga i zapravo
oteava uenje. Uenje usklaeno s prirodom mozga poiva na injenici
da su razliita podruja znanja meusobno povezana i dijele zajednike
informacije koje mozak moe prepoznati i organizirati. Ta je
spoznaja u osnovi tematskog pouavanja. Ono to je danas tipino u
obrazovanju jest naglaavanje usvajanja onoga to nazivamo povrinsko
znanje, koje je u osnovi bez znaenja za uenika. Ono to trebamo jest
irenje prirodnog znanja. Svaki uenik unosi u svaku situaciju uenja
odreeno znanje koje za njega ima znaenje, a kolski predmet trebao
bi biti put za poveavanje uenikove mogunosti da razumije taj
otprije doivljeni svijet. Neuroznastvenici i psiholozi govore o
gladi mozga za znaenjem. Mozak koji ui trai strukture koje imaju
neko znaenje i opire se besmislenima. Zapamtit e, dodue, i
izolirane ili sasvim razliite informacije, ali je ipak najekasniji
u pamenju onih koje su vaan dio neke smislene cjeline. Na mozak
stalno tei povezivanju dijelova u cjelinu, pa najvie i najbolje
uimo kad povezujemo neto novo s neim to ve znamo, razumijemo.
Neuroznanost istie jedinstvenost ljudskog mozga, iz ega proizlazi
da ekasno obrazovanje moe biti samo ono koje prua mnotvo povoljnih
prilika za razliite uenike (mozgove!) kako bi se osigurala
smislenost onoga to se ui. Planirajui povezivanje novog s ve
poznatim moramo imati na umu da e biti uenika za koje e to novo
biti ve davno poznato! Stvaranje mnotva prilika za uenike u kojima
e novo znanje povezivati sa starim jest trodijelni zadatak za
uitelje: najprije, moraju jasno identicirati bitne pojmove,
principe i vjetine u predmetima koje pouavaju, potom dobro upoznati
obrazovne potrebe svojih uenika, i na kraju na temelju obrazovnih
potreba svojih uenika stvarati prilike za uenje u kojima e uenici
konstruirati razumijevanje povezivanjem onoga to ve znaju s bitnim
podacima o onome to pokuavaju nauiti (Tomlinson, 1999)
U skladu s time i kurikulum mora uznastojati oko razvijanja
znaenja, smisla, mora biti organiziran oko kategorija, pojmova i
vodeih principa. Za smisleni kurikulum je karakteristino postizanje
velike zainteresiranosti i velike primjerenosti, te zadiranje u
osjeaje i iskustvo onih koji ue. elimo li da uenici zadre, razumiju
i koriste ideje,
informacije i vjetine, moramo im pruiti dovoljno prilika da
otkriju njihov smisao, uine ih svojima kroz ukljuivanje u sloene
situacije uenja (Tomlinson, 1999).
11 12
-
9. Waldorfska pedagogija ukazuje ueniku na smisao svijeta i
ulogu njega samog u svjetskim dogaajima: a) antropolokom
utemeljenosti: - poimanje ovjeka kao cjelovitog bia tijela, due i
duha u razvoju - cjelovit i meuzavisan odnos svih ivotnih carstava
u svijetu ( holistiki pristup) b) prethodno reeno je umjeno
razraeno do pojedinosti tako da je interdisciplinarni i cjeloviti
pristup svakodnevnica u nastavi pojedinih predmeta c) razredni
uitelj vodi razred svih 8 godina i ima dobar uvid to je pojedinom
ueniku vano i to su uili prethodnih godina, te ima sredstva da ono
to jest smisleno i povezano u svijetu, takvim i predoi. U ovakvim
uvjetima organizacije nastave uitelj se moe stalno oslanjati na
ueniko iskustvo.d) redoviti tjedni pedagoki sastanci svih uitelja
omoguuju dodatno povezivanje nastavnih sadraja u jednom razredu i
povezivanju percepcija uitelja o tome to je vano pojedinom razredu
i pojedinim uenicima e) ovjeku orijetiran nain pouavanja je saetak
sveg ovdje navedenog, a znai: uim o svijetu tako da mi on govori o
meni, uim o sebi i svojoj ulanjenosti u svijet, uim ono iz svijeta
to e mi pomoi da odgovorno i slobodno djelujem u svijetu.
Istraivanja razvoja i funkcioniranja mozga potvrdila su mnoge
intuitivne i iskustvene spoznaje o ekasnom uenju i pouavanju, te
stavila pod kritiku lupu uobiajenu praksu u koli. Na mnoga pitanja,
osobito ona oko vrlo specinih problema jo ekamo jasne odgovore. No,
ve i primjena onoga to se zna moe znatno unaprijediti rad u
razredu.
Tako bi sastavnice uenja i pouavanja koje je usklaeno s
osobinama funkcioniranja mozga i koje potiu njegov razvoj bile
slijedee:
Sadraji koji imaju znaenje za uenike Odsustvo prijetnje
Mogunosti izbora Odgovarajue vrijeme (dovoljno vremena!) Okolina
bogata poticajima Suradnja Neposredna povratna informacija
Ovladavanje gradivom (stjecanje kompetencije)
Izvori: 1. Caine, R.N., & Caine,G. (1994). Making
connections: Teaching and the human brain. Menlo Park, Calif.:
Adison-Wesley 2. Jensen, E. (1998). Super teaching. San Diego,
Calif.: The Brain Store, Inc. 3. Jensen, E. (1998). Teaching with
the brain in mind. Alexandria, VA: ASCD 4. Sprenger, M. (1999).
Learning and memory: The brain in action. Alexandria, VA: ASCD 5.
Tomlinson, Carol A. (1999). The differentiated classroom:
Responding to the needs of all learners. Alexandria, VA: ASCD
6.Wright, K. Babies, Bonds and Brains. Discover, December 1997,
75-78.
13 14
Tekst izabrala - Jasna Marjanovi, dr.med.; tekst o waldorfskoj
pedagogiji (osjenani dio) napisala - Marinka podnjak, prof. ;
lektorirala - Irena urevi-Flckiger, prof.; uredila i priredila
Dijana Grbac, dip. ing.; izdava Osnovna waldorfska kola Rijeka,
2007. godina
