44
MULTIMEDIJSKI SUSTAVI Uvod u multimediju Prof. dr. sc. Božidar Kliček

MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

FOI PITUP MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Citation preview

Page 1: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

MULTIMEDIJSKI SUSTAVI

Uvod u multimediju

Prof. dr. sc. Božidar Kliček

Page 2: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Sadržaj predavanja

Uvod: multimedija i razvoj ljudskog društva; povijesni razvoj; opis, razumijevanje i ilustracija osnovnih principa multimedijskih sustava, primjene i aktualnih znanstvenih istraživanja.

Page 3: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Informacijsko društvo

porast čovječanstva (7 milijardi ljudi 2010. godine)

problemi vezani uz tehnologiju i populacijsku eksploziju

potrebe za novim poslovnim vještinama

multimedija kao novo sredstvo za upravljanje

novi načini poslovanja na obzorju

Page 4: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Definicije informacije, podatka i znanja

Podatak je predmet dat ili dodijeljen; nešto znano ili pretpostavljeno kao činjenica, i čini temelj za zaključivanje ili računanje.

Informacija je je ono što je procijenjeno ili kazano; obavijest; novost; instrukcija; prenošenje instruktivog znanja.

Znanje je činjenica o znanju stvari, stanja, itd. ili osoba... Upoznatost s činjenicama; stanje svjesnosti ili informiranosti; svjesnost nečega.

Mudrost je biti mudar, s posjedovanjem iskustva ili znanja zajedno sa snagom kritičke primjene u praksi.

mudrostmudrostznanjeznanjeinformacijainformacijapodatakpodatak

Page 5: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Interaktivnost i neinteraktivnost

Sekvencijalan: niz stvari koje slijede u predodređenom redu.

Interakcija označava uzajamnu akciju; akciju ili utjecaj osoba ili stvari jedne na drugu

Page 6: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Načini povezivanja informacija

Vrste veza: komentari, kritike, veza prema djelima istog autora, asocijacije, sakupljanje više drugih čvorova.

Sinhronizacija (usklađivanje) je pojavljivanje ili nestajanje ili uzokovanje pojavljivanja ili nestajanja u isto vrijeme ili u skladu.

Osigurava da se bilo koje komponente koje su vremenski temeljene dostavljaju u prikladno vrijeme.

Page 7: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Hipertekst

HipertekstHipertekst je nelinearni dokument. Klikom na vruću točku · u tekstu, čitatelj se odmah prebacuje na vezani materijal u dokumentu. Ostvareni su pregledi poput onoga na lijevoj strani. Navigacija u dokumentu je preko vrućih točaka ili mehanizma pregleda.

Page 8: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Hipertekst

Normalni tekst

Lineranost

Hipertekst

Page 9: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Hipermediji

Grafika

Zvuk Tekst

Video

Hipermedija

Page 10: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Dvojbe oko definicija

"Multimedija se definira kao sadržaj ili uključianje uporabe nekoliko medija." (Robert Akscyn, 1988.)

"Multimedija je tijesna integracija teksta, zvuka, svih oblika slike i upravljačkih programa unutar jedne digitalne informacijske okoline."

"Multimedija je isprepletena kombinacija teksta, grafičke umjetnosti, zvuka, animacije i video elemenata."

"Multimedija se odnosi na područje koje sadrži uporabu miješanih materijala (medija), ali se općenito koristi kao skraćenica pojma interaktivna multimedija.

Page 11: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Dvojbe oko definicija

"Multimedija se ne odnosi na tehnologiju, nego na učinkovitu komunikaciju (Jeff Burger)."

"Multimedija je komunikacija uporabom audio, video, grafičke i animacijske tehnike kombinirane s interakcijom korisnika, s prikazom pomoću tehnologije osobnih računala (IBM)."

Page 12: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Dvojbe oko definicija

Multimedija se odnosi na stvaranje umjetnih okolina koji implementiraju bogate, interaktivne, multimodalne informacijske prostore, a koja nastaje povezivanjem računalnog hardwaraa, softawarea i multimodalnih podataka. (Gonzales & Cranicth & Jo)

Page 13: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Usporedba pojmova

TEKSTUALNI SUSTAVI NE-HIPERTEKST: Sustavi kojima nedostaju multimedijske

mogućnosti i asocijativnog povezivanja. HIPERTEKST: Sustavi kojima nedostaju multimedijske

mogućnosti, ali imaju mogućnost asocijativnog povezivanja.

MULTIMEDIJSKI SUSTAVI NE-HIPERMEDIJA: Sustavi koji imaju multimedijske

mogućnosti, ali im nedostaje mogućnost asocijativnog indeksiranja.

HIPERMEDIJSKI SUSTAVI: Sustavi s mogućnostima multimedije i asocijativnog indeksiranja.

Page 14: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Ostale definicije

"Prividna stvarnost je simulacija stvarnosti kroz trodimenzionalno modeliranje u stvarnom vremenu, praćenjem položaja i stereo audio/video tehnikama. Sustavi prividne stvarnosti odudaraju od uobičajenog sučelja korisnik/zaslon, i okružuju korisnike s realističnom okolinom stvorenom od računala. Korisnici mogu sudjelovati u simulacijama procesa na bilo kojoj razini, pozivajući povezane hipermedijske informacije i objašnjenje kada im je to potrebno."

Page 15: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Od Lescauxa do prividne stvarnosti

Page 16: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Od Lescauxa do prividne stvarnosti

Page 17: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Dva pogleda na multimediju

Multimedija je(u najširem smislu) se odnosi na osjetilno iskustvo više senzora, ili povezivanje više umjetničkih formi u jedinstven način komuniciranja.

(Interaktivna) multimedija se odnosi na prijašnju definiciju s dodatkom računalnog upravljanja za povezivanje i interaktivnost. Treba istaći da multimedija znatno odskače od klasičnog računalstva, i povezuje umjetničke medije u nov umjetnički medij ljudskog izražavanja.

Što je multimedija, znanost ili umjetnost, poslovna aktivnost il tehnologija?

Page 18: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Richard Wagner

Vizija objedinjavanja svih umjetnosti (glazba, ples, pjesištvo, slikarstvo i arhitekturu) u oblik koji se zove Gesamtkunstwerk, ili totalna umjetnost.

Opera Prsten Nibelunga"

Kazalište u Bayerothu (1876).

Page 19: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Sljedbenici ideje

Arnold Schoenberg - kompizitor medija

Page 20: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Sljedbenici ideje

Oskar Schlemmer - kazalište Bauhaus

Page 21: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Sljedbenici ideje

John Cage - kazališni Happening

Page 22: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Sljedbenici ideje

Robert Wilson - vizualno kazalište (Einstein na plaži)

Page 23: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Rođenje informacijskog doba

Charles Babage i Ada Augusta - kreatori strojeva za računanje i konceptualnog programiranja

Page 24: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Ostvaritelji ideja - Herman Hollerith

Herman Hollerith - mehanički strojevi za obradu statističkih podataka (tabulator)

Page 25: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Prva računala

John Mauchly - započeo je rad na prvom računalu zajedno s J. P. Eckertom, 1943., zvanom ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer)

Page 26: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Vannevar Bush i pronalazak hipermedije

Vannevar Bush - osvario je znantan utjecaj svojim člankom "As We May Think" (1945), formulirao je svoje ideje vezane za informacijske znanosti, za spremanje, pretraživanje i obradu velikih količina informacija.

Proširenje ljudskog mišljenja ili ljudske memorije.

Page 27: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Vannevar Bush i pronalazak hipermedije

Memex - opisan u članku "As We May Think", sadražao je sve glavne ideje današnjih računala (ekran, tipkovnicu, joystick, memoriju temeljenu na mikrofilmu) pretraživanje i obradu velikih količina informacija.

Proširenje ljudskog mišljenja ili ljudske memorije.

Page 28: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Douglas Engelbart - ostvaritelj ideja Busha i Memexa

oNLine System - prvi prototip interaktivnog umreženog računala "A Conceptal Framework for the Augmentation of Man's Intellect",

članak koji je pobudio pažnju i omogućio izradu eksperimentalnog NLS, koji je pokazao da račaunala mogu služiti i u poboljšanju komunikacije

Page 29: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Allen Kay - graditelj interaktivne multimedije

FLEX I Ivan Sutherlan - utjecaji na Kaya

interaktivna računalna grafika može služiti za interaktivno rukovanje računalnim podacima

Alto - prvo osobno računalo Dynabook - dinamički medij

za kreativno mišljenje, dizajnerski koncept buduće hipermedije

SmallTalk - OO programski jezik i pronalazak grafičkog sučelja

Page 30: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Ted Nelson

Xanadu - alat za izgradnju hipertekstualnih sustava

"Computer Lib! / Dream Machine" - knjiga koja je imala veliki utjecaj na razvoj multimedijejecaji na Kaya

interaktivna računalna grafika može služiti za interaktivno rukovanje računalnim podacima

Alto - prvo osobno računalo Dynabook - dinamički medij za

kreativno mišljenje, dizajnerski koncept buduće hipermedije

SmallTalk - OO programski jezik i pronalazak grafičkog sučelja

Page 31: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Steve Jobs i Steve Wozniak

Utjecaj Xerox PARCA, Alta i Small Talka Apple I, Apple II, Lisa i Macintosh

Page 32: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Marc Canter: otac multimedije

Shvatio je da će računala i programski alati laki za uporabu biti katalizatori umjetnosti u budućnosti.

Pack-Man, SoundVision, Director.

Page 33: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Marc Pesce i virtualni svjetovi

VRML (Virtual Reality Modeling Language)

Page 34: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Primjena multimedije

Page 35: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Kategorije primjene

Glavne kategorije primjene multimedije su:

poslovna primjena državna uprava edukacija zabava komunikacija.

Page 36: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Poslovna primjena

Tipične dosad ostvarene aplikacije su:

prodajne i marketinške prezentacije prikazi proizvoda trening zaposlenih izravan marketing prodaja na malo informacije o mjestu prodaje.

Page 37: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Državna uprava

Državna uprava je prednjačila u poticanju primjene različitih tehnologija iz kojih se razvila multimedija.

vojska je potakla razvoj playera laserskih diskova u svrhu treninga te CD-ROM-ova za elektroničku dokumentaciju

tradicionalne upravne zadaće s velikim brojem interakcija (informacijski kiosci, informacije i uplate za državnu lutriju, plaćanje prometnih karata, obnova vozačkih dozvola)

Page 38: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Edukacija

Multimedija u edukaciji predstavlja nedomjestak suhoparnih udžbenika, s filmom i videom, povezuje se sadržaj audio-vizualnog s tekstom, postiže se interaktivnost, individualni pristup.

Nove paradigme za edukaciju: edutainment - edukacija + zabava (zabavna

edukacija)

Page 39: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Osobna potrošnja

Najzahvalnije područje multimedije. To su aplikacije poput:

video-po-želji muzika po želji igre priručnici kupovanje od kuće kućna zabava (PC, CD playeri) usluge preko kablovske i telefonske veze.

Page 40: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Komunikacija

Problemi brzine i standarda (tehnologije)

Nove aplikacije poput: poslovni sustavi V-maila (video mail, video pošta),

stolne videokonferencije umrežena multimedija mobilna multimedija. Mnoge socijalne promjene ("Globalno selo").

Page 41: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Problemi

"multimedijsko zagađenje" (Ramesh Jain) mogućnosti manipulacija osobnim podacima i

kontrola pojedinaca od strane nesavjesnih organizacija ili totalitarnih država (kao npr. "Veliki Brat te promatra!" iz Orwellove "1984."

zlouporaba prekopavanja podataka - data mining Kako izbjeći zamke informacijskog zagađivanja i

manipulacije ljudima poput onih navedenih u Huxleyevom romanu "Vrli novi svijet"?

"virtual sex"

Page 42: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Dobrobit od multimedije

Page 43: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Koristi od multimedije

Kao posljedica napretka informacijske tehnologije, multimedija povezuje nekoliko tradicionalnih medija, od kojih svaki ima neke prednosti:

tekst - jasnoća i mogućnost prilagođavanje tempa preuzimanja informacija od strane čitatelja

izgovorena riječ - svakom je pristupačna, sugestivna i razumljiva grafika - vizualizacija informacija i postizanje određenog stila

komuniciranja muzika - ostvaruje ugođaj i karakter video - prikaz pokretnih događaja iz svijeta koji nas okružuje računala - spremanje, obrada, prenošenje i pristup velikoj količini

informacija.

Page 44: MULTIMEDIJSKI SUSTAVI 5

Koristi od multimedije

Poboljšava pamćenje informacija

Uspijemo zapamtiti: 20% onog što čujemo 40% onog što čujemo i

vidimo 70% onog što čujemo,

vidimo i s čime smo u doticaju (interakcija). 0

10

20

30

40

50

60

70

Čujemo +Vidimo +Interakcija

Zapamtimo