1. Što su opasne radne tvari (ORT)?Svaka ona tvar koja izaziva opasne učinke po organizam koji mogu biti trajni ili prolazni.

2. Kakvi učinak mogu izazvati ORT?Učinci:

- Trajni - vezani za destrukcije, uzrokuju trajno oštećenje organa i dijela organa, tj. više se ne mogu obnoviti- Prolazni - ubrzavaju ili usporava ju neke procese u organizmu pri čemu će njihovo djelovanje ovisiti isključivo o koncentraciji opasne tvari (ako ju uklonimo učinci nestaju)

Učinci - prema vremenu javljanja:- Trenutačni - javljaju se kad se štetna tvar apsorbira u krv i stigne na ciljano mjesto.- Odloženi - javljaju se sa određenim vremenom latencije koje može biti neograničeno dugo.

Učinci: - Lokalni - djelovanje štetnih tvari - na mjestu kontakta s opasnom tvari. ,

- Sistemski - nakon apsorbiranja u krv šire se po cijelom organizmu (pluća, koža... ) Izloženost štetnostima je vremenski čimbenik, može biti kratkotrajna i dugotrajna. Dugotrajna izloženost može imati kontinuirani i ponovljeni učinak štetnih tvari na organizam

3. Što je akutna izloženost ORT?- primjena jedne doze otrova kod uzimanja na usta, preko kože, mišićnog tkiva- akutan (kratkotrajan - do 24 sata)

4. Što je subakutna izloženost ORT? - bilo kojim putem odnosi se na period kraći od mjesec dana

- subakutan (24 h do 30 dana)5. Što je subkronična izloženost ORT?

- odnosi se na period od 1 do 3 mjeseca- subkroničan (1-3 mjeseca)

6. Što je kronična izloženost ORT?odnosi se na period duži od 3 mjeseca

7. Što je rizik?Rizik - je vjerojatnost da će neka tvar pod određenim uvjetima djelovati štetno. Sigurnost je vjerojatnost da neka tvar pod određenim uvjetima neće djelovati štetno.R =O . T . DO - opasnostT - vrijeme izloženostiD - doza- rizik će se smanjiti ako povećamo zaštitu.

8. Što je opasnost , a što sigurnost?Opasnost je vjerojatnost da će neka tvar pod određenim uvjetima štetno djelovati na

organizam (npr. profesionalan rad s insekticidima, svakodnevno uzimanje alkohola).- Važno je znati procijeniti opasnost koju predstavlja kontakt s nekom kemikalijom.- Ta opasnost može biti – otrovnost, zapaljivost, infektivnost..

Sigurnost je vjerojatnost da neka tvar pod određenim uvjetima neće djelovati na organizam.9. Kada štetna tvar izaziva štetni učinak?Štetna tvar izaziva štetni učinak kada pod određenim uvjetima i na određen način s određenom dozom nepromjenjena oblika uđe u organizam-krvotok10. Što je biološka raspoloživost?

Biološka raspoloživost – dio primijenjene doze koji s mjesta primjene uđe nepromijenjen u organizam

11. O čemu ovisi brzina apsorpcije štetne tvari?

Brzina apsorpcije – ovisna o činiteljima od strane otrova i činiteljima od strane organizma i nekim drugim činiteljima

12. Što je lipofilna tvar?Ako je koeficijent raspodjele ›10 – tvar je lipofilna i dobro prolazi kroz lipoidne barijere u organizmu

13. Što je amfotermna tvar?Tvar je amfotermna ako je koeficijent raspodjele ›0,1 i ‹10 – (prolaz je slabiji nego kod lipofilnih tvari)

14. Što je hidrofilna tvar?Tvar je hidrofilna ako je koeficijent raspodjele ‹ 0,1 – (ne prolazi kroz tjelesne barijere).

15. Koji su putevi ulaska štetne tvari u organizam?- probavnim sustavom (ingestijom, gutanjem),- dišnim putovima (inhalacijom, udisanjem),- apsorpcijom preko kože ( dermalno) i sluzokože,- drugim načinima (rektalno, vaginalno, preko placente trudnice i dr.).

16. Koji djelovi čine probavni sustav za apsorpciju štetne tvari?usta, jednjak, želudac, dvanaesnik i crijeva

17. Koje je najbolje mjesto za apsorpciju štetnih tvari i zašto? Crijevo – najvažnije mjesto apsorpcijem, površina mu je izrazito velika,

predviđeno kao mjesto apsorpcije svih tvari potrebnih organizmu18. Koji djelovi čine dišni sustav za apsorpciju štetne tvari?

dijelovi tijela od nosa do alveola kroz koje zrak ulazi u pluća.19. O čemu ovisi apsorpcija štetne tvari preko dišnih puteva?

količina apsorbiranih tvari ovisit će o lipofilnosti štetnih tvari, učincima štetne tvari (učinci nadražljivaca), o koncentraciji štetne tvari u zraku, vremenu izloženosti i ostalim učincima (afinitet za vezanje određene organske molekule), agregatnom stanju otrova

20. O čemu ovisi brzina i opseg apsorpcije putem kože?brzina apsorpcije ovisi o površini kože, o vremenu izloženosti, o osobinama štetne tvari

21. Što su : prašine, aerosoli, dimovi i pare?Prašine su - krute čestice raspršene u zraku (fibrogene i nefibrogene).Aerosoli su - koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu, kao magla ili dim.Dimovi - razlikuju se od prašina po veličini, a nastaju kod nepotpunog i potpunog sagorijevanja tvari, kod taljenja metala (dimovi zavarivanja).Para je - naziv za plinovito stanje tvari koja je u normalnim uvjetima krutina ili kapljevina

22. Kako dijelimo prašine?Prema djelovanju na zdravlje dijele se na:- Otrovne prašine - iz pluća prelaze u krv.Otapaju se i dolaze do pojedinih organa – poremećaj normalne funkcije, bolesti.- Štetne prašine - uzrokuju promjene na plućima i plućne bolesti.

- Prašine s nadražujućim djelovanjem – nadražuju sluznice očiju i dišnih puteva tako što s vlagom u sluznicama stvaraju kiseline ili lužine.

- Prašine koje izazivaju alergijske pojave – koža ili cijeli organizam.- Prašine bez posebnog djelovanja – nemaju niti jedno od navedenih djelovanja.

23. Što je azbestoza i koji su njeni znakovi?Azbestoza je progresivna bolest koja nastaje udisanjem azbestne prašine ili azbestnih vlakana.Simptomi:

- smanjena sposobnost za fizički napor,- osjetljivost prema prehladi,- probadanje i stezanje u prsima,

- osjećaj gušenja i opće iscrpljenosti,- gubitak na težini, kašalj i smrt

24. Što je silikoza i koji su njeni znakovi?Silikoza je progresivna bolest koja nastaje udisanjem silicijeve prašinesilikoza - uzrokuje ih kristalni silicij - korund, kvarc, kristobalit- vrste: - ubrzana: javlja se nakon kratkotrajnog rada s visokim koncentracijama prašina silicija- kronična: nastaje pri dugotrajnom izlaganju manjim količinama silicijeve prašine- spojem silicija u plućima sa alveolama nastaju žarišta- glavni simptomi silikoze su kašalj i kratkoća daha pri disanju- dodatni simptomi su gubitak težine, izraženo otežano disanje- uz silikozu često dolazi i tuberkuloza pa nastaje silikotuberkuloza

25. Na koji način metali mogu ući u organizam? Nabroji 5 opasnih metala.- U organizam ih možemo unijeti kao prašine ili kao pare. Živa, olovo, krom, nikal,cink,

arsen...26. Gdje se upotrebljava olovo i što je saturnizam?

Olovo se upotrebljava u raznim industrijama : proizvodnja akomulatora, stakla, u rudarstvu, proizvodnji kabela te tiskarama. Čelične konstrukcije se štite antikorozivnom bojom koja sadrži olovo koje se može oslobađati za vrijeme varenja ( gradnja brodova).Saturnizam je najčešće profesionalno oboljenje.

27. Gdje se upotrebljava živa?Živa je prisutna u mnogim pesticidima i kupkama za obradu. U okolišu se može akomulirati u ribama.

28. Gdje se upotrebljava nikal?Nikal je prisutan s drugim kovinama u raznim slitinama. Prisutan kao oksid u cementu, organskim otapalima, proizvodnja baterija.

29. Gdje se upotrebljavaju spojevi arsena?u pesticidima, bojama za keramiku i staklo, štavljenje kože i zaštita drva.

30. Kako se plinovi unose u tijelo?- Plinoviti otrovi raspršeni su u zraku i unose se u organizam: - dišnim putovima, - preko očiju, - preko kože.31. Kako dijelimo plinove obzirom na djelovanje?- Na temelju bioloških učinaka plinove dijelimo na :- nadražljivce (iritanse)- zagušljivce32. Kako dijelomo plinove obzirom na mjesto djelovanja?- Obzirom na mjesto djelovanja, plinove dijelimo na nadražljivce gornjih dišnih puteva i

nadražljivce donjih dišnih puteva.33. Što su nadražljivci gornjih dišnih puteva? Nabroji 5 primjera!

- Nadražljivce gornjih dišnih puteva - plinovi koji su topivi u tjelesnim tekućinama (sluznici očiju i nosa – lako se osjete (Cl2, HCl, F2, HF, NH3, SO2, SO3, formaldehid).Akutni učinci pri akcidentima ili kod rada u uskim prostorijama – suzenje, pečenje u nosu i grlu, kihanje, kašljanje, otežano disanje, gušenje.

34. Koja je karakteristika plinova nadražljivca donjih dišnih puteva te koji plinovi spadaju u nadražljivce donjih dišnih puteva i gdje isti nastaju?– to su plinovi koji nisu topivi u tjelesnim tekućinama.- direktno prodiru u pluća i razaraju plućno tkivo – plućni edem (u težim slučajevima - koma i smrt).

- predstavnici: dušikovi oksidi, fozgen

35. Kako dijelimo plinove zagušljivce? Nabroji 3 kemijska zagušljivca! Plinove zagušljivce dijelimo na kemijske i inertne zagušljivce. Ugljik monoksid(CO), Cijanovodik,(HCN), Sumporovodik, H2S

36. Kako kemijski zagušljivac djeluje na organizam?Vežu se na neku od struktura u organizmu (krvna tjelešca, enzime…) i tako onemogućuju dovoljan pristup kisika stanici tkiva – posljedica je poremećaj staničnog disanja (vezanje kisika sa hranjivim tvarima iz organizma).Posljedice su najprije vidljive na glavnim organima – srcu i mozgu

37. Kako djeluju plinovi inertni zagušljivci? Nabroji 3 primjera!- postaju opasni kada koncentracija kisika padne ispod 17%.- posljedica je također otežan pristup kisika do staničnog tkiva.- uzrokuju otežano disanje, mučninu, glavobolju, komu i smrt.- predstavnici; CO2, N2, Ar, Metan, etan, propan-butan i dr.

38. Što su otapala i kada se koriste? Navedi 3 otapala iz skupine aromatskih ugljikovodika!- isparljive tekućine.- pare imaju narkotično djelovanje, mogu uzrokovati vrtoglavicu, glavobolju, smanjenu sposobnost razumijevanja ili umor.- češći kontakt sa kožom odmašćuje zaštitni sloj posljedica čega su dermatitisi.- apsorbira se preko pluća, kože a moguć je ulazak i preko probavnog sustava (rijedak).- to su liposolubilne tvari, tj. imaju visok koeficijent raspodjele, dobro prolaze kroz lipoidne barijere, talože se u masnom tkivu.- deponiraju se u mozgu, bubrezima i jetri te ih uništavaju.- sredstva za odmašćivanje, boje, u kemijskoj industriji.Benzen (C6H6) - gavni sastojak u nafti u bojama i lakovima. Koristi se kao otapaloToluen (C6H5CH3) koristi se kao otapalo u farmaceutskoj industriji i kod proizvodnje explozivaKsilen C6H4(CH3)2 upotrebljava se kao otapalo u industriji boja , industriji umjetnih mirisa

39. Koje tvari spadaju u nagrizujuce tvari?Kiseline i lužine spadaju u nagrizajuće tvari.

40. Kako kiseline i lužine djeluju na organizam?Kiseline i lužine djeluju nagrizujuće na organizam.

41. Nabroji 4 najčešče korištene lužine i 4 najčešče korištene kiseline!

KISELINE Anorganske- Sumporna H2SO4- Klorna ili kloridna HCI- Dušična ili nitratna HNO3 Organske- octena, vinska

LUŽINE- natrijev hidroksid(NaOH)- amonijev hidroksid- kalijev hidroksid (KOH)

42. Što su biološki štetne tvari i kako se dijele?

BŠT su mikroorganizmi, genetski promijenjeni mikroorganizmi i stanične kulture koje mogu kod ljudi izazvati infekcije, alergije i toksična djelovanja:

bakterije,gljivice,virusi,rikecije.

43. Gdje se mogu pojaviti BŠT?BŠT se mogu pojaviti u radnim prostorijama mogu se pojaviti u slijedećim uvjetima:- pri radu sa mikroorganizmima u laboratorijima i biotehničkim postrojenjima,- kao preteče tvari ili kod onečišćenja radnih tvari ( npr. u uređajima za pročišćavanje, postrojenjima za proizvodnju komposta te poljoprivrednim pogonima),- u obliku onečišćenja a da se o njima ne može govoriti kao radnim tvarima (npr. zagađivači u postrojenjima za klimatizaciju).

44. Što su mikroorganizmi te kojim putem ulaze u organizam?To su biljke i životinje vidljive samo pod mikroskopom:

- Eritrociti 7,5 µm- Bacillus anthracis 5 µm- Micobacterijum tuberculosis 2-4 µm- Salmonella 2 µm- Rikecije 475 nm- Herpes virus 130 nm

45. Načini ulaska u organizam?- (ne) ozljeđena koža odnosno sluzokoža (npr. infekcija rana , tetanus, herpes),- ubodne ozljede ili ujedi (hepatitis B, tuberkuloza),- dišni putovi (tuberkuloza, legioneloza, gripa),- probavni trakt (salmoneloza, kolera).

46. Kako dijelimo mikroorganizme po svom djelovanju te kako mikroorganizmi patogeno djeluju?Oportunističko patogeni – u normalnim situacijama nisu štetni za ljude, ali postaju štetni u određenim situacijama:Patogeni – kod domaćina izazivaju nastanak bolesti ( Mycobacterijum tuberculosis – TBC).- kod slabljenja imuniteta,- ako se nađe u nepredviđenim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale uđu u krv).

47. Patogeno djelovanje mikroorganizama:- infekcija, otrovanje, alergije.

48. Koji su čimbenici potrebni za infekciju te koje su posljedice infekcije?

- izvor infekcije,- put širenja infekcije (zrak, hrana, insekti, dodir…),- ulazna vrata (npr. uzročnik tetanusa mora ući kroz oštećenu kožu, ako uđe kroz

usta neće se dogoditi ništa,- broj mikroba,- podložnost infekciji (uvjetovana ishranom, higijenom, dobi, spolom,

psihičkim umorom),- ekspozicija.

49. Posljedice infekcije:

- morfološkim promjenama (razni oblici upala, otok jetre, slezene, limfnih čvorova, promjena krvne slike, edemi, gnojenja, granulomi = vidljivi simptomi),oštećenje stanica tkiva i organa = poremećaji njihovih funkcija

- biokemijskim i fiziološkim promjenama = poremećaji metabolizma hrane, poremećaj prometa vode, poremećaj u gustoći krvi,

- imunološke promjene = stvaranje specifičnih antitijela i senzibilizacija T-limfocita.

-50. Kakve infekcije mogu biti?

- egzogene – ako u domaćina uđu patogeni mikroorganizmi iz vanjske sredine ili drugog domaćina,- endogene – ako mikroorganizmi koji tvore mikrofloru s neosjetljivog tkiva dođu na osjetljiva tkiva51. Kako dijelimo biološke agense obzirom na razinu rizika od infekcije i koje su njihove

karakteristike?- prema odredbama čl.18 i čl.2 (d)smjernica 90 / 679 / EEZ :

Biološki agensi skupine 1- oni za koje nije vjerojatno da mogu izazvati bolest kod ljudi.

Biološki agensi skupine 2- oni koji mogu uzrokovati bolesti kod ljudi i mogu predstavljati opasnost za

radnike i nije vjerojatno širenje agensa među ljudima pa je u normalnim uvjetima moguća djelotvorna prevencija i liječenje.

Bakterije Clostridium tetani tetanus Vibrio cholerae kolera Salmonella entertidis gastroentertitis

Gljivice Aspergillus fumigatus aspergilozaTrichophyton spp. mikoza kožeCandida albicans kandida mikoza

Virusi HAV hepatitis ARhinovirus rhinitis

Biološki agensi skupine 3- Kod ljudi mogu izazvati teške bolesti i mogu predstavljati opasnosti za

radnike, mogu se širiti među ljudima ali je u najnormalnijim uvjetima moguća djelotvorna prevencija i liječenje:

Bakterije : Mycrobacterium tuberculosis TBCSalmonella typhi tifusBacillus anthracis brdrenica

Gljivice : Coccidioides immitis sistemska mikozaHistoplazma capsulatum sistemska mikoza

Virusi : HBV Hepatitis BHIV AIDSTabies virus bjesnoća

Biološki agensi skupine 4- Kod ljudi mogu izazvati teške bolesti i mogu predstavljati opasnosti za

radnike, moguća opasnost širenja među ljudima i u normalnim uvjetima nije moguća djelotvorna prevencija a ni liječenje.

Bakterije ne postoje. Gljivice ne postoje. Virusi :

Variola virus boginjeLassa virus hemoragična groznicaMarbura virus hemoragična groznica

52. Čime je uzrokovana alergija?- Uzrokovana je reakcijom vlastitog imunološkog (obrambenog) sustava, koji inače štiti tijelo od oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa i klica.- Kod alergičnih osoba imunuloški sustav reagira pretjerano te pokušava zaštiti organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi (alergeni).- Kod osoba koje nisu alergične obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa ne poduzima pri susretu s njima.

53. Podjela alergena, nabroji 5 alergena?- Alergeni obično sadrže proteine kao i hrana koju jedemo.- Postoje i neki neproteinski alergeni koji su sastavni dio penicilina ili nekih drugi lijekova.- Da bi neproteinski alergen uzrokovao alergijsku reakciju kada uđe u organizam mora se

vezati na protein.- Kućna prašina i grinje,- Životinjska dlaka i perje,- Pelud drveća, trava, te korov,- Spore plijesni,- Hrana uključujući i mlijeko,- Lijekovi..54. Prema puttovima ulaska alergena u organizam razlikujemo:- inhalacijske (pelud, prašina),- kontaktne (kontakt sa niklom, jodom, bromom, krznom),- ingestivne (alergeni u hrani – mlijeku, ribi, jagodama, itd.),- infekcijske alergene (alergeni bakterija, gljiva, virusa).55. Što su bakterije - Jednostanična živa bića koja obavljaju sve životne funkcije – hrane se, dišu, proizvode i

troše energiju, rastu, razmnožavaju se. 56. kojim oblicima se javljaju?

Javljaju se u tri oblika:- kuglaste (koki),- štapićaste (bacili),- spiralne ( vibrio, spirili).

57. Od čega se sastoji bakterija Ovojnice

- kapsule (nemaju sve vrste bakterija),- stanična stjenka,- membrana.

Citoplazma Organi za kretanje.Kapsula Stanična stjenkaStanična membranaCitoplazmaOrgani za kretanje

58. kako se bakterije razmnožavaju?- Najveći dio bakterija razmnožava se prostom diobom.- Nastaju bakterijske kolonije.- U nepovoljnim uvjetima neke bakterije stvaraju trajne stanice – spore preko kojih se

razmnožavaju.59. Što su egzotoksini i koje su im karakteristike?- Nalaze se izvan bakterijske stanice, u tkivima domaćina ili u umjetnim hranilištima u kojima

žive takve bakterije.- Njih izlučuju samo žive i fiziološki normalne stanice nekih patogenih bakterija (Shigella,

Disenteriae, Clastridium).- Najjači otrovi koji su dosad poznati.- S 250 g prečišćenog egzotoksina Clastridiuma Botilinuma može se ubiti preko 4000

zamoraca teških oko 250 g.- Imaju specifičan afinitet prema pojedinim vrstama tkiva kao što su: živčano tkivo, srčani

mišić, bubrezi, itd.- Po kemijskoj građi su proteini pa su nestabilni.- Na temperaturi od 60°C ili pod utjecajem UV zraka sporije ili brže gube toksičnost.- Soli teških metala, jake kiseline i alkalije i drugi agensi koji uništavaju proteine uništavaju i

egzotoksine.- Odlični su antigeni tj. u tijelima ljudi i životinja stimuliraju proizvodnju velikih količina

antitoksina.- Što su toksičniji to su bolji antigeni.- Pod djelovanjem formalina ili povišene temperature gube toksičnost ali zadržavaju

antigenost.- Ako se ubrizgaju ljudima ili životinjama ne izazivaju oboljenja ali stimuliraju proizvodnju

specifičnih antitoksina – to je značajno za umjetnu imunizaciju protiv nekih zaraznih bolesti (difterija, tetanus).

60. Što su endotoksini i koje su im karakteristike?- Sastavni su dijelovi stanične supstancije nekih bakterija.- Mogu se osloboditi iz bakterijske stanice samo ako se one na bilo koji način razore.- Slabiji su otrovi od egzotoksina.- Ne pokazuju afinitet prema pojedinim vrstama tkiva.- Endotoksini salmonela, šigela, ešerihija, najserija i mnogih drugih Gram negativnih

bakterija izazivaju podjednake znakove trovanja – povišenje temperature, proljevi, hiperglikemija, edemi i krvarenja u crijevima, trbušnim organima i plućima.

- Po kemijskom sastavu su kompleksni spojevi velikih molekula – glicidolipdopdipeptidski. - Relativno su stabilni prema povišenim temperaturama, kiselinama, alkalijama i drugim

spojevima koji uništavaju proteine.- Na temperaturi od 60°C ili pod utjecajem UV zračenja zadrže svoju toksičnost.- Lošiji su antigeni od egzotoksina 61. nabroji neke od bolesti na radnom mjestu koje su uzrokovane bakterijama.- Listerioza,tetanus, leptospiroza,antraks, listeriza, sifilis...

62. Što je tetanus, kako nastaje i koja je prevencija?

- Tetanus je infektivna bolest. Uzrokuju je spore se nalaze na tlu, kamo dolaze izmetom životinja ( prirodno gnojena tla), do infekcije dolazi putem ozljeđene kože, u mirnodobskim uvjetima su najčešće pogođeni ratari, a u ratnim vojnici. Toksin može doći do živčanog

sustava krvotokom ili putem perifernih motornih živaca. Tetanus karakterizira ukočenost i grčevi mišića. Prevencija je cijepljenjem.

63. Što je antraks, kako nastaje, tko je najčešče ugrožen ovom bolešću? Koje vrste antraksa poznajete?

- Akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Bacillus anthracis. - Kožni-čovjek najčešće dolazi u doticaj sa sporama profesionalnom ekspozicijom (veterinari,

mesari)kožni antraks – nastaje na mjestu ulaska spora kroz kožu manifestira se bezbolnom pustulom u obliku smeđe-crne kraste koja je okružena prstenom ružičastih mjehurića

- Crijevni - crijevni antraks – rijedak- plućni antraks – najteži oblik bolesti nastaje udisanjem dovoljnog broja spora u - pluća – razvija se naglo sa simptomima gripe, najčešće završava smrću - mjere zaštite: uginule životinje spaliti ili duboko zakopati, izbjegavati zaražene sisavce,

cjepljenje64. Što je leptospiroza i gdje se najčešće javlja?

-ljudi se zaraze izravnim kontaktom sa inficiranim urinom ili tkivom ili neizravno, kontaktom s kontaminiranom vodom ili tlom-može biti profesionalna bolest kod poljoprivrednika, čistača kanalizacije, radnika u klaonicama-ulazno mjesto je oštećena koža ili eksponirane sluznice (očiju, nosa, usne šupljine)65. Što je osnovna gljivična stanica i koje su joj karakteristike?

- Osnovna gljivična stanica je hifa – izdužena cijev promjera 10µm, ispunjena protoplazmom.- Hife su bezbojne ili obojene u raznim tonovima žute, smeđe, crne ili zelene boje.- Hife imaju poprečne pruge ili su bez njih a višestruko se granaju i tako nastaje splet hifa –

micelij66. Nabroji značajka gljivičnih oboljenja!

- Površinske mikoze (dermatomikoze) – gljivične infekcije koje zahvaćaju kožu, nokte i vlasi.- Dubinske mikoze zahvaćaju kožu, potkožno tkivo i eventualno dublja tkiva.- Sistemske mikoze – zahvaćeni su cijeli sistemi tkiva kao što su respiratorni trakt, centralni

živčani sustav, probavni organi, itd.- Glavna ulazna vrata za većinu patogenih gljiva su respiratorni putovi pa je primarna

infekcija pluća (banalne su i prolazne).- Manifestacije na koži uzrokuju ili dermatofiti ili uzročnici sistemskih mikoza (to je znak

sekundarnog širenja uzročnika iz plućnog tkiva ili nekog drugog žarišta).67. Što su virusi i koje su im karakteristike te kako ih dijelimo?

Virusi su čestice ultra mikroskopske veličine, imaju sposobnost rasta samo u živoj stanici i pri tome uzrokuju:

- propadanje stanice, stanica odumire,- stanica ostaje živa ali stalno proizvodi nove viruse,- stanica ostaje živa ali se mijenja (tumori).

Virusi se po veličini dijele na:- male viruse 10 – 50 nm- srednje viruse 50 – 150 nm- velike viruse 150 – 300 nm.

68.Nabroji bolesti uzrokovane virusima na radnom mjestu u poljoprivredi, šumarstvu i zdravstvu!

DJELATNOST BOLEST UZROČNIKPoljoprivredni djelatnici meningoencefalitis Arbo virus grupe BŠumski radnici meningoencefalitis Arbo virus grupe B Bjesnilo RabiesvirusZdravstvo hepatitis Virus hepatitisa tipa

B i C69.Što su rikecije? U kojim djelatnostima se pojavljuje bolest?

Rikecije su specifični mikroorganizmi na granici bakterijskog i virusnog svijeta.

70.Što je toksikologija? Kako se ispituju štetni učinci kemijske tvari na organizam te kako se unose u organizam?

Toksikologija je znanost o štetnim učincima kemijskih tvari na žive organizme.- Promjene u organizmu kao rezultat izvrgnutosti kemijskom spoju ovise o dozi.- Najtoksičnija do sada poznata tvar je Clostridium botullinum (biološka tvar).- Štetni učinci kemijskih tvari ispituju se na životinjama a štetna tvar se unosi:

- inhalacijom (udisanjem),- apsorpcijom preko kože i očiju,- ingestijom – oralno (jedenjem, gutanjem),- preko placente na dijete u utrobi,- intravenozno (injekcijom u venu),- intramuskularno (injekcijom u mišić),- subakutano (injekcijom pod kožu),- intrepetinalno (injekcijom unutar membrane koja omeđuje unutarnju stjenku

abdomena).71.Što je LD50 te u kojim jedinicama se izražava?

- LD50 se koristi za uspoređivanje akutne toksičnosti.- To je doza koja ubija 50 % ispitane populacije ako se štetna tvar unosi kroz kožu ili

oralno.- LD50 se izražava u mg / kg tjelesne težine ispitane životinje (potrebno je uvijek navesti o

kojoj se životinji radi).72.Što je LC50 i u kojim jedinicama se izražava?

- To je doza koja ubija 50 % ispitane populacije ako se štetna tvar unosi udisanjem.- LC50 se izražava u mg / l / vremenu.73.Što je MDK? Kojim pravilnikom su određene ove vrijednosti i kojim jedinicama se izražava?To je koncentracija štetnih tvari u zraku kojoj zaposlenici mogu biti izloženi tijekom 8 sati pri tlaku 101 325 Pa i pri temperaturi od 20 °C a za koju se prema sadašnjim saznanjima pretpostavlja da neće dovesti do oštećenja zdravlja pri umjerenom naprezanju.

- Kod nas su ove vrijednosti propisane Pravilnikom o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima (N.N.br 92/93).

- Izražava se u u mg / m3 ili u ppm (ml/m3)

Djelatnost Bolest UzročnikVeterinari Q groznica Coxiella burnetti

74.Što je KGVI?Koncentracija kojoj zaposlenici mogu biti izloženi 4 15 minuta tijekom 8 sati rada pri čemu između izloženosti mora biti vremensko razdoblje od 60 minuta.75. Što je BGV?

Biološka granična vrijednost je maksimalno dopustiva koncentracija štetne tvari i/ili njezina metabolita, odnosno bioloških učinaka nastalih pod djelovanjem te tvari u organizmu, koja se određuje u odgovarajućem biološkom uzorku radnika profesionalno izloženih štetnim tvarima u svakodnevnom 8-satnom radu, uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje, a kod koje prema sadašnjim saznanjima ne dolazi do štetnih učinaka po zdravlje

76. Kako razvrstavamo otrove te koje su smrtne doze LD50 i LC50?I. skupina otrova – vrlo jaki otrovi

- Čija srednja smrtna doza (LD50) za štakore ''per os'' (oralno) iznosi do 25 mg/kg. - Nanošenjem na kožu štakora ili kunića iznosi 50 mg/kg; udisanjem kod štakora (LC50)

iznosi do 0,25 mg / l / 4 sata za aerosole i čestice, odnosno 0,5 mg / l / 4 sata za plinove i pare …ili

- Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem u navedenim dozama mogu izazvati vrlo teške ireverzibilne funkcionalne ili morfološke promjene organa ili bioloških sustava uzrokujući smrt ili trajno, vrlo teško oštećenje zdravlja ili za koje nema specifičnog antidota niti je moguće liječenje u slučaju trovanja.

II. skupina otrova – otrovi- Čija srednja smrtna doza (LD50) za štakore ''per os'' (oralno) iznosi više od 25 mg/kg

do 200 mg/kg.- Nanošenjem na kožu štakora ili kunića iznosi više od 50 mg/kg do 400 mg/kg; udisanjem

kod štakora (LC50) iznosi više od 0,25 mg / l / 4 sata do 1 mg / l / 4 sata za aerosole i čestice, odnosno više od 0,5 mg / l / 4 sata do 2 mg / l / 4 sata za plinove i pare …ili

- Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem u navedenim dozama mogu izazvati vrlo teške ireverzibilne funkcionalne ili morfološke promjene organa ili bioloških sustava uzrokujući smrt ili trajno, vrlo teško oštećenje zdravlja ili trajno, teško oštećenje zdravlja….ili

- Koji kod dugotrajnog ili ponovljenog izlaganja mogu izazvati teško oštećenje zdravlja u dozama koje su 10 puta više od doza kojima se po ovom kriteriju otrovi razvrstavaju u ''skupinu III''.

- Koji pripadaju I i II skupini kancerogenih tvari , I i II skupini mutagenih tvari te I i II skupini tvari toksičnih za reprodukciju.

III. skupina otrova – štetne tvari- Čija srednja smrtna doza (LD50) za štakore ''per os'' (oralno) iznosi više od 200 mg/kg

do 2000 mg/kg. - Nanošenjem na kožu štakora ili kunića iznosi više od 400 mg/kg do 2000 mg/kg; udisanjem

kod štakora (LC50) iznosi više od 1 mg / l / 4 sata do5 mg / l / 4 sata za aerosole i čestice, odnosno više od 2 mg / l / 4 sata do 20 mg / l / 4 sata za plinove i pare …ili

- Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem u navedenim dozama postoji rizik od ireverzibilnih funkcionalnih ili morfoloških promjena organa ili bioloških sustava …ili

- Za koje je dokazano da udisanjem kod čovjeka mogu izazvati reakcije preosjetljivosti dišnih puteva …ili

- Koji pripadaju III skupini kancerogenih tvari, III skupini mutagenih tvari te III skupini tvari toksičnih za reprodukciju.

77. Što su mutagene tvari?Tvari za koje je epidemiološkim ispitivanjima dokazano da uzrokuju nasljedna genetska oštećenja kod ljudi.

78. Što su tvari toksične za reprodukciju?Tvari za koje je epidemiološkim ispitivanjima dokazano da oštećuju reproduktivnu sposobnost, odnosno da uzrokuju oštećenje ploda kod ljudi.

79. Kako se otrovi označavaju? S koliko znakova otrov može biti označen?Pravilnik o označavanju i obilježavanju otrova koji se stavljaju u promet (NN. 47 / 99).Otrovi se označavaju:

- znakovima opasnosti,- oznakama upozorenja,- oznakama obavijesti

Otrov može biti označen sa maksimalno dva znaka.80. Što su R- oznake, a što su S- oznake?

R- oznake: Odnose se na vrste opasnosti koje postoje ili mogu nastati u prometu otrova ili pri rukovanju otrovima:

- R1 – eksplozivno u suhom stanju,- R2 – udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu vrlo lako izazvati

eksploziju.S-oznake:Oznake upozorenja ili obavijesti odnose se na mjere koje se moraju primijeniti u prometu otrova ili pri rukovanju otrovima:

- S 1 – čuvati pod ključem,- S 12 – ne smije biti hermetički zatvoreno,- S 21 – pri rukovanju ne pušiti.

81. Gdje se postavljaju oznake i upozorenja?- Oznake upozorenja i obavijesti stavljaju se na ambalažu a njihovo značenje upisuje se u

uputu za uporabu otrova koja se prilaže uz svako pakiranje.82. Što su zapaljive tvari?

- Svaka tvar u plinovitom, parovitom ili krutom stanju, koja pomiješana sa zrakom ima sposobnost da se zapali naziva se zapaljiva tvar a njezina smjesa sa zrakom se naziva eksplozivna smjesa

83. Koji su uvjeti za gorenje- goriva tvar- kisik- određena količina toplinske energije84. Kako djelimo zapaljive tvari prema agregatnom stanju

- zapaljivi plinovi- zapaljive tekućine- zapaljive krute tvari85. Što je plamište zapaljivih tekučina?

- Kada se radi o smjesama zapaljivih para, koje nastaju isparavanjem zapaljivih tekućina bitan je podatak za najnižu temperaturu pri kojoj je koncentracija para jednaka DGE

- Plamište zapaljivih tekućina je najniža temperatura tekućine pri kojoj se iz tekućine razvijaju pare u tolikoj količini da se, pomješane sa zrakom, mogu zapaliti ako se iznad površine tekućine prinese izvor paljenja

86. Kako djelimo tekučine prema plamištu- upaljive (lako zapaljive) – temp. plamišta <= 38 °C- gorive – temp. plamišta > 38 °C87. Kako djelimo lakozapaljive tekučine prema plamištu?

- Lako zapaljive tekućine- I skupina zapaljivih tekućina- IA skupina zapaljivih tekućina – tekućina čija je temperatura plamišta niža od 23 °C, a

vrelišta ispod 38 °C

- I B skupinazapaljivih tekućina – tekućina čija je temp. plamišta niža od 23 °C, a vrelišta iznad 38 °C

- I C skupina zapaljivih tekućina – tekućina čija je temp. plamišta od 23 °C do 38 °C88.Kako djelimo gorive tekučine prema plamištu?

- Gorive tekućine- II i III skupina zapaljivih tekućina- II skupina – tekućina čija je temp. plamišta od 38 °C do 60 °C- III A skupina zapaljivih tekućina – tekućine čija je temp. plamišta od 60 °C do 93 °C- III B skupina zapaljivih tekućina – tekućine čija je temp plamišta od 93 °C ali ne viša od

100 °C90. Što je vrelište zapaljive tekučine?

- temperatura kod koje se tlak para zap. Tekućine izjednači sa atmosferskim- nije konstantna veličina – ovisi o vanjskom tlaku91.Što je DGE i o čemu ovisi?DGE (donja granica eksplozivnosti) najniža koncetracija plina (pare) zapaljivih tvari u smjesi sa zrakom koja još može eksplodirati uz otvoreni izvor paljenja92. Što je GGE i o čemu ovisi?GGE(gornja granica eksplozivnosti) najveća koncetracija plina (pare) zapaljivih tvari u smjesi sa zrakom koja još može eksplodirati uz otvoreni izvor paljenja93. Što je područje eksplozivnosti i o čemu ovisi?PE(podrućje eksplozivnosti) – sve koncetracije između DGE i GGE94. Što su zapaljivi plinovi, što je relativna gustoča plina?

- Volumni udio plina pomiješan sa zrakom kod kojeg dolazi do zapaljenja naziva se donja granica eksplozivnosti (DGE – izražavamo je u volumnim postocima

- Najveći volumni udio plina pomiješan sa zrakom kod kojeg može doći do požara i eksplozije naziva se gornja granica eksplozivnosti- GGE

- Volumni udio plina pomiješanog sa zrakom kod kojeg je eksplozija najveća naziva se stehiometrijska koncentracija

- Volumni udio između DGE i GGE nazivamo područje eksplozivnosti- relativna gustoča plina je

- Važno svojstvo zapaljivog plina koje pokazuje u kojem pravcu se može najprije očekivati pojava eksplozivne smjese

- Ako je d 1, plin je teži od zraka - eksplozivna smjesa u donjim djelovima- Ako je d 1, plin je lakši od zraka – eksplozivna smjesa u gornjim djelovima

95. Koje oblike pakovanja zapaljivih plinova imamo, nabroji neke od njih?- često se koriste u tehnici- zbog lakše uporabe, transporta i cjene, najčešće se pune u čelične boceNačini punjenja plinova u boce:- tlačenjem pod tlakom znatno većim od atmosferskog

- ukapljivanjem, povećavanjem tlaka ili smanjenjem temperature(duboko pothlađeni plinovi) ili otapanjem u pogodnom otapalu

96. Što su pesticidi i od koliko se komponenata sastoje?- kemijske tvari namjenjene uništavanju organizama- sastoje se od dvije komponente i to: - nosive tvari i aktivne tvari 97. Nabroji skupine pesticida prema toksičnosti?

- 1A –vrlo otrovni- 1B - znatno otrovni- 2 – umjereno otrovni

- 3 – neznatno otrovni

98. Kako se djele pesticidi s obzirom na primjenu?- Herbicidi - korov- Nematocidi – gliste i crvi - Insekticidi - insekti- Akaricidi – grinje i pauci- Fungicidi - gljivice- Rodentocidi - glodavci- Monoksicidi - mekušci

99. Kako se djele pesticidi prema kemijskom sastavu?- klorirani organski spojevi

- DDT – služi za uništavanje komaraca a samim time i malarije- uorganizam ulazi udisanjem i gutanjem kroz probavni trakt ulazi u krv- simptomi kod akutnog trovanja su: mučnina, glavobolja, grčevi i na kraju smrt- nema protuotrova, lječenje je simptomatsko

- organski spojevi s fosforom- organofosforni pesticidi – paration, melation, diazinon. U organizam ulaze:

dišnim putem, preko kože, preko sluznica očiju pa može doći do gubitka vida.- prolaze sve barijere u organizmu pa se talože u bubrezima, jetri i masnom tkivu

- karbamati- predstavnici ove skupine su ditiokarbamat i tiokarbamat- vežu se za makromolekule u organizmu, veze su slabe i često pucaju pa su puno

manje otrovni od organofosfornih- organski spojevi sa živom

- koriste se kao fungicidi, otrovni zbog žive koju sadrže100. Kako se djele bojni otrovi s obzirom na specifičnosti?

- visoka toksičnost – mala doza- prostornost – brzo širenje (10km)- velika postojanost – spora razgradnja (u satima i danima)101. U kojem agregatnom stanju mogu biti bojni otrovi i kako se mogu unjeti u organizam?

- Možemo ih podjeliti po agregatnom stanju i po načinu apsorpcije- agregatno stanje može biti: - čvrsto, tekuče, plinovito- način apsorpcije: udisanjem, preko kože, oči, preko sluznice nosa, kroz probavni trakt,

indirektan način (rane i razne povrede)102. Kako djelimo bojne otrove prema načinu djelovanja?nervni – sarin, soman, tabunkožni – plikavci – iperit, dušikov iperit, luizitkrvni – cijanogen kloridi, arsenov trihidrid, cijanovodična kiselina, klor cijanovodikzagušljivci – fozgen, difozgen, trifozgen - luizitnadražljivci: suzavci i kihavci psihokemijski - oksilinil103. Kako djelimo bojne otrove prema namjeni?

- smrtonosni – uništavanje žive sile: nervni, plikavci, zagušljivci, psihokemijski- privremeno onesposobljavajući: nadražljivci, suzavci, psihokemijski104. Kako djelimo bojne otrove prema postojanosti?- dugotrajni – nekoliko sati, dana u zimskim uvjetima i nekoliko mjeseci

- kratkotrajni – plinovi i lako isparljive tekučine zadržavaju se nekoliko minuta a u zatvorenim prostorima i do 24 sata

105. Kojim redosljedom je poslodavac dužan provoditi pravila zaštite na radu pri uporabi opasnih radnih tvari?

- osnovne mjere zaštite – odnose se na radni prostor ( okoliš )- posebne mjere zaštite – odnose se na radnika- ostale mjere zaštite – priznata pravila ZNR106. Što su osnovna pravila zaštite na radu i na što se odnose?

- Osnovne mjere zaštite - Obuhvaćaju tehničke mjere zaštite ...

- Pravila o ZNR za radne i pomoćne prostorije i prostore ( N.N. br. 6/84)- glavni propis koji utvrđuje zahtjeve u pogledu izvedbe radnih prostorija i prostora- Uz to ovisno o vrstama tvari koje se koriste primjenjuju se sanitarni propisi (ako se

radi o otrovima u užem smislu ) ili propisi s područja ZOP ( ako se radi o zapaljivim tekućinama, plinovima i prašinama)

- Osnovna pravila ZNR – Mjere zaštite na postrojenju- Automatizacija – najbolja mjera zaštite jer isključuje potrebu boravka radnika u

radnom okolišu- Hermetički zatvoreni sustavi – moderni strojevi u tiskarskoj industriji, moderne

lakirnice namještaja- Ventilacija – lokalni odsisi na polirkama, odsisi na stolovima za zavarivanje, odsisi

na kadama s kiselinama, digestori u kemijskim laboratorijima- Opća ventilacija sa odgovarajućim brojem izmjena zraka

107. Nabroji osnovna pravila zaštite na radu pri upotrebi opasnih radnih tvari?Automatizacija, hermetički zatvoreni sustavi, lokalna i opća ventilacija, projektiranje objekata namjenjenih za rad u skladu s propisima, zamjena oasne tvari bezopasnim, zatvoreni sustav- odvajanje radnika iz opasne zone.

108. Kako se vrši osposobljavanje radnika za rad na siguran naćin?Prema zakonu ZNR ; teoretski, praktično, ako je potrebno mora se utvrditi obveza periodičke provjere znanja.

109. Što se propisuje pisanim uputama vezano za proces rada i gdje iste moraju biti istaknute

- Obveza poslodavca je da pisanim uputama osigura izvođenje procesa rada u skladu s propisima ZNR

- Upute moraju biti istaknute na mjestu rada- Uputama se propisuje:

- ponašanje zaposlenika u tjeku radnog procesa- ponašanje zaposlenika u slučaju poremećaja u radu postrojenja i stroja- koja OZS koristiti i na koji način

- Cilj upute je osigurati kvalitetnu proizvodnju, sigurnost i zaštitu zdravlja radnika110. Kojim pravilnikom su propisani poslovi s posebnim uvjetima rada i što je u pravilniku propisano?

- Propisuje uvjete glede života ,dobi, spola , stručne spreme, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti koje moraju ispunjavati radnici raspoređeni na poslove s posebnim uvjetim rada među koje spadaju i poslovi s kemijskim i biološkim štetnostima

- Obvezuje poslodavce da u propisanim rokovima upućuje radnike na periodičke zdravstvene preglede

111. Nabroji pet zlatnih pravila za smanjenje rizika od akcidenta?

Provjeriti da li su pakovanja i spremnici u dobrom stanju, opasne kemijske tvari čuvati samo u odgovarajućim spremnicima koji su propisno oznaćeni, izbjegavati da kemijska tvar dođe u usta, pažljivo radi, budi temeljit u održavanju osobne higijene

112. Kako se upotrebljava skladišni prostor i na što treba obratiti pozornost prilikom skladištenja opasnih radnih tvari?

Prostor za skladištenje mora biti dobro organiziran i održavan, transport kemikalija unutar tvornice mora biti planiran i putevi moraju biti slobodni, posebnu pozornost obratiti na međusobno inkompaktibilne tvari, odgovarajuće skladištenje pojedinih tvari unutar skladišta, klimatske uvjete.

113. Kada se koriste opasne radne tvari?

U onim uvjetima kad se kvalitetan ucinak proizvodnje ne moze zamjeniti nekom manje opasnom tvari