OKT TERMINOLOGIJA

OKT TERMINOLOGIJA

POLOAJI NOGU U PROSTORU

SUNONI STAVOVI:

njihova karakteristika je da se teina tijela nalazi uvijek na dvije noge

stopala se dodiruju jednim dijelom ili cijelom duinom

centar teita uvijek pada u sredinu podlone povrine (dio tla koji omeuju vanjski rubovi stopala)

stav spetni pete se dodiruju, a prsti su razmaknuti za irinu stopala

stav spojni stopala se dodiruju cijelom unutarnjom stranom

stav raspetni prsti se dodiruju, a pete su razmaknute

sraz pete su spojene, a prsti su razmaknuti za duinu stopala

ravni pete su spojene, a prsti su maksimalno okrenuti prema van

mjerni peta prednje noge dodiruje prste stranje

NONI STAVOVI: teina tijela se nalazi na jednoj nozi, tj. na nozi koja je ostala na mjestu, dok druga noga, koja je napustila mjesto, dodiruje tlo prstima nogu koja je ostala na mjestu nazivamo jo i stojna nogastav prednoni noga dodiruje tlo prstima, ispred tijela

stav odnoni noga dodiruje tlo prstima, sa strane tijela

stav zanoni noga dodiruje tlo prstima, iza tijela

Kod nonih stavova postoje poloaji kod kojih je noga koja je napustila mjesto u zraku:

stav s prednoenjem noga je ispred tijela, u zraku

stav s odnoenjem noga je sa strane tijela, u zraku

stav sa zanoenjem noga je iza tijela, u zraku

KORANI STAVOVI:

teina tijela se stalno nalazi na dvije noge

opi centar teita tijela uvijek pada u sredinu podlone povrine

u njih se dolazi odrazom ili klizanjem noge se jednako odmiu od vrtikale: lijevo desno ili naprijed nazadraskorani stav noge se od vertikale pomiu lijevo desno

ISKORANI STAVOVI:

teina tijela se prenosi na nogu koja naputa mjesto, dok stojna noga dodiruje tlo prstimaiskorak naprijed teinu tijela prenosimo na nogu koja ide prema naprijed

iskorak strance teinu tijela prenosimo na nogu koja ide u stranu

iskorak natrag teinu tijela prenosimo na nogu koja ide iza tijela

U raznim literaturama ete naii na izraze pretkorak, zakorak, otkorak.

Kod iskoranih stavova jo spominjemo dva poloaja koja su po strukturi kretanja slina:

iskorak pounjem teinu tijela prenosimo na nogu koja je napustila mjesto i ona je u ovom sluaju u pounju, dok stojna noga dodiruje tlo prstima

ispad 2/3 teine tijela prenesemo na nogu koja je napustila mjesto, ona je u ovom sluaju u pounju, dok se 1/3 teine tijela nalazi na stojnoj nozi koja dodiruje tlo unutarnjim dijelom stopala; kada bi ispruili noge i spojili stopala, pete bi zatvarale pravi kut

POLOAJI TRUPA I GLAVE U PROSTORUpretklon kada iz uspravnog poloaja pomaknemo gornji dio tijela prema naprijed

- kod pretklona postoje razliiti poloaji:

a) vodoravni pretklon kada gornji dio tijela, tj. glavu dovedemo u visinu bokova

b) duboki pretklon kada gornji dio tijela spustimo tako da nam dodiruje prednju stranu noge

zaklon kada iz uspravnog poloaja pomaknemo gornji dio tijela prema natrag

zaklona nemamo poloaje koje smo nabrojali kod pretklona jer ih zbog anatomske

grae tijela ne moemo izvesti

otklon kada iz uspravnog poloaja pomiemo gornji dio tijela u lijevu ili desnu stranu

vraanje u uspravni poloaj iz poloaja otklona zovemo usklon ili vratiti se u poetni poloajzasuk ako gornji dio tijela okreemo oko uzdune osi tijela u lijevu ili desnu stranu; vraanje u poetni poloaj zove se odsukGornjim dijelom tijela moemo opisivati lukove i krugove u jednu i drugu stranu.POLOAJI RUKU U PROSTORU

priruenje kada se ruke nalaze sa strane tijela i dlanovi dodiruju vanjski dio noge

predruenje kada ruke podignemo ispred tijela tako da su dlanovi u visini ramena

predruiti unutra kada ruke pomaknemo za 45 stupnjeva prema unutra, kaiprsti se dodiruju

predruiti ulueno kada ruke savijemo u zglobu lakta i ake

predruiti desna iznad lijeve kada ruke pomaknemo prema unutra, tako da su nam jedna iznad druge; uvijek treba naglasiti ruku koja je iznad

predruiti van kada ruke iz poloaja predruenja pomaknemo prema van za 45 stupnjeva

predruiti gore kada ruke iz poloaja predruenja pomaknemo prema gore za 45 stupnjeva

a) predruenje gore unutra

b) predruenje gore ulueno

c) predruenje gore desna iznad lijeve

d) predruenje gore van

predruiti dolje kada ruke iz poloaja predruenja pomaknemo prema dolje za 45 stupnjeva

a) predruenje dolje unutra

b) predruenje dolje ulueno

c) predruenje dolje desna iznad lijeve

d) predruenje dolje vanodruiti kada ruke iz poloaja podignemo strance tako da su dlanovi u visini ramena

odruiti gore kada ruke iz poloaja odruenja pomaknemo za 45 stupnjeva prema gore

odruiti dolje kada ruke iz poloaja odruenja pomaknemo za 45 stupnjeva prema dolje

Kod odruenja nemamo drugij poloaja, jer pomiui ruke naprijed ili natrag ulazimo u druge poloaje.

uzruiti kada ruke iz poloaja priruenja podignemo ili kroz predruenje ili odruenje, tako da su nam dlanovi iznad ramena

uzruiti unutra kada ruke pomaknemo prema unutra tako da se kaiprsti dodirujuuzruiti ulueno kada ruke savijemo u zglobu lakta i zglobu ake

uzruiti lijeva ispred desne kada nam se lijeva ruka nalazi ispred desne iznad glave

zaruiti kada ruke pomaknemo iz poloaja priruenja prema natrag

zaruiti unutra kada ruke pomaknemo prema nazad i unutra, tako da se kaiprsti dodiruju

zaruiti ulueno kada ruke savijemo u zglobu lakta i zglobu ake

zaruiti desna iznad lijeve kada ruke pomaknemo prema nazad i unutra, tako da je desna ruka iznad lijeve

zaruiti van kada ruke iz poloaja zaruenja pomaknemo za 45 stupnjeva prema van

LUKOVI I KRUGOVI

Rukama moemo opisivati lukove i krugove, koji mogu biti boni i eoni.

BONI KRUGOVI izvode se iz:

1) priruenja

a) naprijed i gore

b) natrag i gore

2) predruenja

a) gore

b) dolje

3) uzruenja

a) natrag

b) naprijed

4) zaruenja

a) dolje

b) naprijed gore

EONI KRUGOVI izvode se iz:

1) odruenja

a) gore

b) dolje

2) uzruenja

a) unutra

b) van

PRIZEMNI POLOAJI

pouanj poloaj gdje noge savijemo u koljenom zglobu, tako da je kut izmeu natkoljenice i potkoljenice vei od 90 stupnjeva

uanj poloaj gdje noge savijamo u koljenom zglobu, tako da je kut izmeu natkoljenice i potkoljenice manji od 90 stupnjeva

duboki uanj poloaj u kojem nam se natkoljenica i potkoljenica dodiruju

klek poloaj u kojem nam potkoljenica cijelom duinom dodiruje tlo

sunoni klek kada nam obje potkoljenice dodiruju tlo

jednononi klek naglaavamo nogu koja je napustila mjesto (npr. jednononi klek desna prednono pogrena, to znai da kleimo na lijevom koljenu dok je desna ispred tijela)

sjed kada tlo dodirujemo cijelom stranjom duinom noge ili dijelovima noge

sunoni sjed kada s obje noge dodirujemo tlo

sjed zgreni kada tlo dodirujemo stopalima

sjed raznoni kada su noge razmaknute strance

preponski sjed kada je jedna noga ispruena, dok je druga odnono zgrenaturski sjed kada obje noge zgrimo prednono unutra

LEANJA

leanja poloaji tijela kada cijelom duinom tijela ili dijelovima tijela dodirujemo tlo

leanje na leima cijelo tijelo je oslonjeno na leima i dodiruje tlo

leanje na boku cijela bona strana tijela dodiruje tlo

lei licem prema tlu cijela prednja strana tijela dodiruje tlo

UPORI

upori poloaji tijela gdje postoje najmanje dvije potporne povrine s tlom, i to:

stopala ake

potkoljenice ake

cijela duina noge ake

cijela duina tijela ake

Dijelimo ih u odnosu ruke tijelo na:

a) upor za rukama oslonac je na akama i stopalima, a cijela duina tijela nalazi se iza ruku

nazivamo i upor prednji, jer kod tog poloaja vidimo podlonu povrinub) upor pred rukama

- oslonac je na akama i stopalima, a cijela duina tijela nalazi se ispred ruku

- nazivamo i upor stranji, jer kod tog poloaja ne vidimo podlonu povrinu

Kod svih ranije navedenih prizemnih poloaja, kada spustimo ruke na tlo postaju upori, pa tako postoje:a) upor uei

b) upor kleei

c) upor sjedei

d) upor leeiOKRETI

etvrtina okreta okreemo se oko uzdune osi tijela u lijevo ili desno za 90 stupnjeva

pola okreta okreemo se oko uzdune osi tijela u lijevo ili desno za 180 stupnjeva

cijeli okret okeemo se oko uzdune osi tijela u lijevo ili desno za 360 stupnjeva

Ranije su se okreti drugaije stupnjevali:

etvrtina okreta = 45 stupnjeva

pola okreta = 90 stupnjeva

cijeli okret = 180 stupnjeva

dvojni okret = 360 stupnjeva

IZDRAJI

izdraji prekidi kretanja za najmanje dvije sekunde; prekidi se mogu odnositi na ruke, noge i cijelo tijelo

POSKOCI I SKOKOVI

Postoje dvije teorije koje govore o poskocima i skokovima:

1. teorija

poskok kad se odrazimo jednom nogom i doskoimo na istu

skok kada se odrazimo sunono i doskoimo na jednu nogu

kada se odrazimo jednom nogom i doskoimo sunono

kada se odrazimo jednom nogom i doskoimo na drugu

kada se odrazimo i doskoimo sunono

2. teorija

- razlika izmeu poskoka i skoka je samo u duini i visini leta, bez obzira kako se odrazimo i kako doskoimo

HODANJA

hodanja openito sva kretanja koja se vre koracima sa svrhom, da se bez velikog napora i brzo prijee odreena udaljenost; uvijek moramo imati doticaj s tlom, ne smije postojati faza leta

obino kada na tlo postavljamo najprije petu pa prste

stupanje kada na tlo postavljamo najprije prste pa petu

dokorano hodanje kada se kreemo postavljajui uvijek istu nogu u iskorak, a drugu u dokorak; dokorana noga uvijek dodiruje unutarnjim dijelom stopala iskoranu nogu

naizmjenino dokorano hodanje kada se kreemo tako da izmeu jednog dokoraka postoji i jedan iskorak

TRANJA

tranja kretanja koja se isto vre koracima, sa svrhom da se odreeni prostor prijee to bre, uz odreeni napor; izmeu koraka postoji faza leta