Osnove trgovakog prava

OSNOVE TRGOVAKOG PRAVA:

DRUTVA

- pravne injenice - injenice bitne za nastanak pravnog odnosa

dogaaji (prirodne pojave, smrt, poplave, potresi) koji nastaju bez ljudske volje

ljudske radnje: fizike (razbijanje tueg prozora) i voljne (sklapanje ugovora);

- pravni odnos - odnos izmeu bar dviju osoba - subjekata; jedna strana ovlatena je od druge strane neto zahtijevati, a ona je obvezna to ispuniti; taj odnos ini sadraj pravnog odnosa; sastojci pravnog odnosa: subjekti i sadraj. Sadraj pravnog odnosa su ovlast i obveza.- subjekti - osobe koje nastaju u pravnim odnosima tj. koje mogu biti nositelji prava i obveza;

1) fizika (naravna) osoba je svaki ivi ovjek

2) pravna osoba tvorevina kojoj je dravni poredak dao svojstvo osobe, kako bi mogli nastupiti u pravnom prometu

- pravna sposobnost je svojstvo imanja prava i obveze

1) fizika osoba ju stjee raanjem, smru prestaje a prava i obveze prelaze na nasljednike

2) pravna osoba svoju pravnu sposobnost stjee upisom u sudski registar; propisima, statusom, drutvenim ugovorom odreuje se opseg pravne sposobnosti; svojstvo pravne osobe gubi se njezinim brisanjem iz sudskog registra; samostalan nositelj prava i obveze

- poslovna sposobnost je sposobnost sklapanja pravnih poslova; moe biti

1) punu poslovnu sposobnost fizike osobe stjeu s punoljetnou

2) ogranienu fizike osobe stjeu sa 14 godina (stariji maloljetnici) oni obavljaju pravne poslove koji postaju valjani tek kada ih odaberu njihovi zakonski zastupnici

- pravne osobe stjeu poslovnu sposobnost upisom akta o osnivanju u sudski registar; imaju deliktnu sposobnost

- deliktna sposobnost je svojstvo neke osobe da odgovara za svoja protupravna djela

- subjektno pravo pravna ovlast koja pripada subjektu, a ovlatenik se moe njime koristiti samo u granicama pravne ovlasti

- pravna obveza (dunost) subjekta odnosa je ponaanje koje prema njemu ima pravo zahtijevati ovlatenik pravnog odnosa

- osim Ustava RH koji postavlja temeljna naela trinog gospodarstva, 2 su zakona temeljna za trgovako pravo: Zakon o trgovakim drutvima (ZTD) i Zakon o obveznim drutvima (ZOO)

- trgovako pravo je grana koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuka robe i pruanje usluga, te na pravne institute koji unapreuju i omoguuju odvijanje trgovakih poslova

- ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme i institute, koji ureuju temelje drutvenog i politikog ureenja zemlje, temeljne slobode i prava ovjeka, ustrojstvo dravne vlasti i lokalne uprave

- graansko pravo je grana jedinstvenog pravnog sustava kojim se ureuju imovinski odnosi, osobna neimovinska prava i poloaj osoba u tim odnosima; je ope pravo koje vrijedi za sve graane

1) opi dio (opi pojmovi, naela, termini, openito o pravnim poslovima)

2) posebni dio (stvarno, obvezno, nasljedno i porodino pravo)

- temeljni oblici voenja posla su trgovac pojedinac, ortatvo, trgovako drutvo

- trgovac je fizika ili pravna osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti, i to proizvodnjom robe i pruanjem usluga na tritu

- uvjeti koji se zahtijevaju da bi se jedna osoba smatrala trgovcem:

samostalno- u svije ime i svoj raun, trajno- bavi se stalno djelatnou kao zanimanje, obavljat gospodarsku djelatnost- neku od djelatnosti koje su po svojim obiljeijima gospodarske, zbog ostvarivanja dobiti- svrha gospod. Djelatnosti. Svojstvo trgovca moe stei fizika i pravna osoba. Posebnim se propisom mogu predvidjeti uvjeti po kojima se osobe koje se bave slobodnim zanimanjem mogu (lijenik, knjievnik, veterinar, odvjetnici, slikari) smatrati trgovcem.TRGOVCI SU TRGOVAC POJEDINAC I TRGOVAKO DRUTVO- poduzee je gospodarska djelatnost koju obavlja trgovako drutvo ili trgovac pojedinac kao nositelj takve djelatnosti u organizacijskom smislu; imovinska i radna cjelina, nije pravna osoba niti trgovac pojedinac. Trgovako drutvo i trgovac pojedinac nositelji su prava i obveza- TRGOVAKA DRUTVA su pravne osobe koje nastaju ugovorom izmeu 2 ili vie fizikih i pravnih osoba, koje udruenim kapitalom ili radom posluju pod istom tvrtkom zbog postizanja zajednikih ciljeva, obino stjecanja dobiti; ureeno ZTD-om

- oblici trgovakog drutva prema ZTD-u: javno trgovako drutvo (j.t.d.), komanditno (k.d.) dioniko drutvo (d.d.), drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o) i gospodarsko interesno udruenje (GIU), 1. Propisi

heteronomna1) Ustav Pravilo najvee pravne snage.

2) Zakoni Mogu sadravati prisilne (kogentne) i dispozitivne odredbe.

3) Podzakonski akti

Donose se radi provedbe zakona ili ureenja odnosa za koje nije potreban zakonski rang reguliranja (uredbe, naredbe, pravilnici, odluke i sl.)

2. Autonomna- potiu od subjekata trg. prava1) Trgovaki obiaji i praksa Predstavljaju praksu koja je toliko rairena da se oekuje postupanje sukladno takvoj praksi, te praksu koju su trgovci meusobno razvili.

2) Uzance Kodificirani poslovni obiaji. Postoje Ope uzance za promet robom i posebne uzance (u ugostiteljstvu, u graevinarstvu).

3) Formularno pravo a.Opi uvjeti poslovanjaPopis ugovornih odredaba kojim se suugovaratelji mogu koristiti na nain da se u ugovoru pozovu na sve ili neke od njih , mala sitna slova

b.Tipski ugovori Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od ijih je odredaba mogue odstupiti (osiguranje)

c.Adhezijski ugovori Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od ijih je odredaba nije mogue odstupiti, nema prgovora (prijevoz)

d.klauzule termini Popis termina I pojmova koji inaju tano odreeno znaenje.aar

- trgovaka drutva klasificiraju se:

1) drutva osoba - lanovi su vezani svojom osobnou i radom, a mora postojati barem 1 lan koji za obveze drutva odgovara itavom svojom imovinom (j.t.d., k.d i GIU.)

2) drutva kapitala - temelj udruivanja je kapital, a ne osoba; lanovi unose odreeni kapital tj. stvari i prava izraena u novcu, obveze drutva ne odgovaraju imovinom koju nisu unijeli u drutvo (d.d i doo)

Da neka osoba ima svojstvo trgovca mora se baviti gospodarskom djelatnou, dok tgovako drutvo svojim oblikom je trgovac bez obzira obavlja li gosp. Ili neku drugu djelatnost

- prednosti: neodgovornost prema obvezama drutva, neprekidnost i nastavljanje drutva i kad jedan lan istupi, umre ili udjel prenese (kod k.d.) lanovi mogu izgubiti maksimalno ono to su uloili u drutvo, doputen je prijenos udjela u drutvu

- nedostaci: moe biti osnovano samo ako ispunjava uvijete propisane zakonom, uvelike je uokviren propisima, trokovi osnivanja, upisivanja u trgovaki registar, minimum sredstava potrebnih za poetak rada, plaanje osoba koje profesionalno vode poslove, a nisu lanovi drutva, vode se komplicirane poslovne knjige, daju izvjea lanovima drutva, odravaju sjednice, vode zapisnici, uvaju dokumentacije, dre se propisa o poveanju i smanjenju temeljnoga kapitala

a) trgovac pojedinac stjee svojstvo trgovca upisom u sudski registar. Gubi brisanjem po slubenoj dunosti ili na temelju prijave.Trgovac pojedinac je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizika osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu moe traiti da se upie u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godinji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a duna je zatraiti taj upis ako joj godinji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna. b) obrtnik je fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja neku od doputenih obrtnikih gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti, a ostvaruje se proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu; nemaju status trgovca i ne upisuju se u sudski registar nego u Registar obrtnika koji vodi nadleni upanijski ured. Prestaje odlukom obrtnika ili po sili zakona.- fizika osoba moe ako eli, traiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac, ako njezin godinji prihod prelazi 2 000 000 kn- obrtnik mora zatraiti upis i postaje trgovac pojedinac ako njegov godinji prihod prelazi 15 000 000 kn; prijavu mora podnijeti u roku 60 dana. Trgovac pojedinac mora prvo biti obrtnik u tome je veza izmeu trgovca pojedinca i obrtnika. Obrtnik odgovara svom svojom imovinom- prednosti trgovca pojedinca: sloboda u poslovanju, nikome ne odgovara nego sebi, jednostavnost u osnivanju, institut nudi poreze olakice za osnivanje novih poslova (npr. ne treba plaati porez dok ne pone poslovati s dobiti)

- nedostaci: neograniena odgovornost prema treima, osobno je odgovoran za sve dugove koji proistjeu iz pothvata, ako nema priljeva novca, raune iz pothvata plaa iz vlastitog depa, pothvat prestaje smru poduzetnika, tekoe pri dobivanju kredita (ali mogue je preko tedionica)

c) ortatvo je ugovor kojim se 2 ili vie njih uzajamno obvezuju uloiti svoj rad ili imovinu radi postizanja nekog zajednikog cilja u zajednicu osoba i dobara, koja nije pravna osoba. Imovinu ortatva ine ulozi ortaka i imovina steena tokom poslovanja. Ortaci odgovaraju svom svojom imovinom neogranieno solidarno.Ulog mogu biti novac stvari prava. Voenje pripada svim ortacima. Ortak koji je uloio samo rad ima pravo na udjel u dobiti ali ne u glavnici.- voenje poslova moe se ugovorom o ortatvu prenijeti na 1 ili vie njih, ime se stjee poloaj punomonika

- prednosti lako ga je osnovati, nema pravnog ogranienja broja ortaka (partnera) ali ne manje od 2, mogu ulagati jednake ali i nejednake uloge, nije potrebno posebno doputenje upravnih vlasti ni pisati ugovor za osnivanje ortatva, moe se zasnovati i na usmenom dogovoru

- nedostaci: neograniena solidarna odgovornost prema treima, nijedan ortak ne moe otuiti svoj udjel bez suglasnosti ostalih

- preddrutvo su budui lanovi drutva; lanovi ine zajednicu obveznopravne prirode sa zajednikim ciljem osnivanja odreenog drutva; nije pravna osoba

- za nastanak preddrutva osnivatelji moraju sklopiti drutveni ugovor, usvojiti statut i preuzeti sve dionice d.d., nastaje u trenutku sklapanja tih akata, trajanje vremenski ogranieno, ne upisuje se u sudski registar,

- cilj je osnivanje i upis eljenog drutva u sudski registar; upisom trg. drutva u registar preddrutvo prestaje . Nije ortatvo jedini cilj preddrutva je osnivanje i upis eljenog drutva u sudski registar. Preddru. nema pr.osob., a trg.dru. ju ima. Ne moe pravno djelovati- za obveze odgovara:

a) pojedinac osobno ako ih je sam preuzeo

b) skupno solidarno i neogranieno cijelom imovinom

- podrunica je poslovna jedinica trgovca odvojena od njegova sjedita, s odreenom samostalnou u obavljanju poslova iz predmeta poslovanja; moe ih osnovati trgovako drutvo i trgovac pojedinac; podrunice nisu pravne osobe; upisana u sudski registar, prokuristi (tijela zastupanja) Podrunica prestaje:

1. ako osniva donese odluku o prestanku podrunice,

2. ako osniva prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovakog registra.

Podru. nema poseb.pr. osobnost- ovisno poduzee zadrava pravnu osobnost, ali je ugovorom ili faktiki podvrgnuto vladajuem poduzeu

- razlika podrunice i ovisnog poduzea organizacijskim oblikom podrunica je dio pravne osobe, a prava i obveze njezinim poslovanjem stjee, tj. izravno preuzima trgovako drutvo, tj. trgovac pojedinac

- TVRTKA je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu; ona je oznaka drutva i pripada drutvu kao pravnoj osobi, a ne njezinim lanovima

- je trgovako ime tj. ime kojim se trgovac slui u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti s treima. Ono se njome mora sluiti potpisujui ugovore,zadunice,vrijednosne papire.-naela tvrtke:

1) zakonitosti je pravni akt mora biti u skladu sa zakonom, sud e odbiti upisati u sudski registar tvrtku koja nije u skladu sa zakonom

2) prvenstva sud pri prijavi upisa naziva sudski registar upisati onu koja je prva prijavljena

3) jedinstvenosti jedna tvrtka i da svaki dio trgovakog drutva mora poslovati s istim nazivom tvrtke

4) istinitosti u nazivu tvrtke ne smiju biti podaci koji bi glede djelatnosti i opsega poslovanja uzrokovali zabludu

5) javnosti tvrtka i sve promjene upisuju u sudski registar, o njoj svaki trei moe obavijestiti u sudskom registar

6) iskljuivosti (razliitosti) na odreenom podruju u sudski registar moe biti upisana samo jedna tvrtka pod istim nazivom, na to sud pazi po slubenoj dunosti

7) stalnosti pri prodaji poduzea ono moe nastaviti poslovati s istim nazivom tvrtke

- predmet poslovanja su sve djelatnosti kojima se bavi trgovac; to je zbroj svih poslovnih aktivnosti obuhvaenih u 1 ili vie djelatnosti

IME SE UTVRUJE PREDMET POSLOV. TRG.DRU.?

Predmet poslov. trg. dru. utvruje se:

1. izjavom o osniv. dru. ili

2. dru.ug.

3. statutom dru.

- djelatnost je naziv za odreenu vrstu posla

Predmet poslovanja trgovakog drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti. Djelatnost je doputena ako nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva.predmet poslovanja upisuje se u sudski registar s naznakom djelatnosti.

Sporedne djelatnosti su one koje slue za ostvarenje glavnih djelatnosti. Nisu upisane u sudski registar.- mjesta za sjedite trg. drutva su: mjesto u kojemu je uprava drutva i od kamo se upravlja poslovima drutva. U drugim mjestima moe imati podrunice. Sjedite je mjesto upisano u sudski registar. Prijenos sjedita drutva u inostranstvo znai prestanak postojanja drutva. IME SE ODREUJE SJEDITE:.izjavom o osniv. dru. Ili dru.ug..statutom dru.- trgovako zastupanje je pravni posao u kojem se ovlatene fizike ili pravne osobe profesionalno bave zastupanjem u sklopu svoje gosp. djelat., u ime i za raun druge osobe obavlja pravne poslov utvrene ugovorom

- zastupanja obavljaju odreena tijela, poslovna sposobnost drutva; oituje se u obavljanju radnji u pravnom prometu tj. sklapanjem ugovora, poduzimanjem radnji u ime i za raun drutva u poslovnim odnosima s treima. Trgovaka drutva osim pravne sposobnosti imaju i poslovnu koju mogu ostvariti preko fizikih osoba. Zastupanje moe biti u pravnom prometu, poduzimanju radnji u ime i za raun drutva, u postupku pred sudom.- ovlast za zastupanje temelji se na:

1) zakonu zastupnik ovlast za zastupanje crpi neposredno iz zakona pa nije potreban akt vlasti ili tijela trg. dru. U likvidaciji jtd to su likvidatori2) aktu ovlatenog tijela (sud) u steajnom postupku od dana otvaranja steajnog postupka steajnog dunika zastupa steajni upravitelj, a toga dana prestaju vrijediti ovlasti dotadanjih zastupnika i punomonika

3) punomoi davatelj ovlasti daje punomoniku ovlast za zastupanje pravnim poslom

- ZTD-ove vrste punomoi: prokura, trg. punomo, punomo trg. putniku, punomo na temelju zaposlenja

Zastupanje na temelju zakonaTo su osobe koje su takvim utvrene odredbama ztd koje ureuju pojedine vrste trgovakih drutava. Kod javnog trgovakog drutva zakonski zastupnici su svi lanovi drutva,ali se pojedini ugovorom mogu iskljuiti. U d.d. i doo uprava ja tijelo koje zastupa drutvo. Zakonski zastupnik bez posebne ovlasti trgovakog drustva ne smije sklapati ugovore s drutvom ni kao izravni suugovaratelj ni kao komisionar ili zastupnici treih osoba. To je tzv. Sklapanje ugovora sa samim sobom. Sklapa ugovor i kao zastupnik drutva s jedne strane i kao suugovaratelj ili komisionar s druge strane.1.JTD zastupaju l. dru.

2.KD komplementari

3.GIU osobe koje ine nj. upravu

4.DD njihove uprave

5.DOO njihove uprave

Zastupanje na temelju punomoi- punomonici su osobe koje mogu zastupati trg. drutvo na temelju punomoi koja je dana samo u pisan. Obliku. Punomonik moe biti ugovorni, po zaposlenju, trgovaki, trgovaki putnik1. trg. punomo njome punomonik ovlauje voditi drutvo ili za poduzimanje pravnih radnji koje su u prometu uobiajene, kao i za poduzimanje pojedinih poslova; mora biti u pisanom obliku; razlikujemo: pojedinanu, skupnu i mjeovitu.- moe ju dati: trg. drutvo i trgovac pojedinac, ali i osobe koje ne mogu dati prokuru (npr. steajni upravitelji)

- glede ovlasti koje iz nje proistjeu:

1) opa - obuhvaa: voenje drutva u cjelini i dio drutva

2) posebna daje se za poslove koji ne pripadaju u uobiajeno poslovanje pri voenju drutva

- trg. punomonik je osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo drutvo ili njegov dio ne dajui joj prokuru

- moe biti: djelatnik trg. drutva, dunosnik u trg. drutvu, svaka osoba koju trgovac za to ovlasti. Nora biti u pisanom obliku-ogranienje punomoi odnosi se na opu i posebnu punomo glede uinka prema treima; od trg. punomonika moe se zahtijevati naknada tete, a moe mu se oduzeti punomo ako prekorai ovlasti koje je dobio

- zakonski zastupnik moe punomo dati drugoj osobi, a trg. punomonik bez izriite ovlasti vlastodavatelja ne moe ovlasti iz punomoi prenijeti na drugu osobu

2. trgovaki putnik je osoba koja u ime i za raun trgovca kao njegov trgovaki punomonik sklapa ugovore o prodaji robe i poduzima druge radnje u sklopu ovlasti izvan trgovevih poslovnih prostorija; trgovac daje punomo trg. putniku: Punomo trgovakog putnika moe se dati: djelatniku trgovca, drugoj osobi koja nije zaposlena kod trgovca; zahtijeva se pisani oblik

- trg. putnik je ovlaten u njegovo ime i za njegov raun:

1) sklapati ugovore o prodaji (ali ne i kupnji) trg. robe,

2) isporuivati robu,

3) naplaivati cijenu iz tih ugovora,

4) primati izjave kupaca glede robe koju je trg. putnik prodao za svog vlastodavatelja

3. prokura je posebna trg. punomo sa zakonski utvrenim sadrajem i opsegom ovlasti prokurista; sadraj i opseg trg. punomoi utvruje nalogodavatelj, a za prokuru su ovlasti i ogranienja prokurista utvreni zakonom. Prokura se moe samo uspostaviti u trgovakom prometu a ne i u drugim ( Graansko pravnim, branim ) Njeni sastojci i davanje moraju biti predvieni drutvenim ugovorom odnosno statutom. U jtd to su svi lanovi ovlateni.Po ovlasti a ira je od trgovake ounomoi Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilau se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva. Prokura nije prenosiva na drugu osobu Na nain predvien:izjavom o osniv.dru. ili drutv.ug. odn. statutom trg.dru. ne moe se dati pravnoj osobi - - vrste:

1) pojedinana daje prokuru 1 prokuristu ili veem broju prokurista koji su ovlateni svaki za sebe;ako je pojedinana prokura dana veem broju osoba svaki prokurist samostalno zastupa trgovako drutvo u granicama ovlasti utvrenih Zakonom 2) skupna prokuru drutvo daje 2 ili vie osobama zajedno; posao je obvezan za drutvo samo ako su ga zajedniki sklopili svi prokuristi, a posao koji je sklopio jedan prokurist ne vee davatelja prokure.- prokurist je osoba kojoj je dodijeljena najira punomo, kojoj je opseg ovlasti u interesu pravne sigurnosti prema treima utvren zakonom

- ne moe optereivati ni otuivati nekretnine drutva, ni poduzimati pravne radnje kojima zapoinje steajni postupak, ni davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama ako za to nema posebnu ovlast; ni poloiti stranaku zakletvu, ni dati punomo za sklapanje poslova, nije zakonski zastupnik drutva, moe biti svaka punoljetna poslovno sposobna fizika osoba

4. punomo na temelju zaposlenja uvijek je osoba zaposlena u trg. drutvu; nisu ovlateni kupovati nego samo prodavati. Ogranien je na poslove to ih obavlja redovito, a ne voenje drutva. To moe biti prodava u prodavnici zaposleni na alterskoj slubi.- SUDSKI REGISTAR je javna knjiga koju vodi trg. sud u koju se upisuju subjekti odreeni zakonom, odreene injenice o njihovu osnivanju, promjenama i prestanku, te podaci o subjektima vani za pravni promet

1) naelo zakonitost- tko su subijekti i koji se podaci upisuju2) obveznosti upisa

3) naelo konstitutivnosti 4) naelo javnosti

5) naelo publiciteta 6) naelo stvarnosti

7) naelo povjerenja i sigurnos

- JAVNO TRG. DRUTVO je trg. drutvo u koje se udruuje 2 ili vie fizikih ili pravnih osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti u zajednikoj tvrtki, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva osobno i neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom

- obiljeja j.t.d.:

1) pravni odnosi izmeu lanova ureuju se drutvenim ugovorom,

2) nema statut; mora biti osnovano kao trajno drutvo

3) svojim oblikom je trgovac, ne mora obavljati gospodarsku djelatnost; subjekt je privatnog prava- drava donosi propise kojima prestaje,osniva,spaja, zato nema statut4) ima obligatorno i konstitutivno znaenje

6) svaki lan odgovara za obveze osobno, solidarno i neogranieno cijelom imovina

7) fizike osobe ne moraju imati svojstvo trgovca, ali ga ima drutvo

8) lanovi ne ine posebno tijelo drutva, ne mogu raspolagati svojim udjelom bez suglasnosti drugih lan.

9) osniva se kada su za postojanje drutva vanije osobe i njihova odgovornost za obveze nego kapital

10) primjenjuju se odredbe ZOO-a o ortatvu; pravni je oblik za mala i srednja drutva,

poslovi se vode pojedinano ili skupno

javno je jer se upisuje u sudski registar za razliku od ortatva i tajnog drutva

mora raditi pod zajednikom tvrtkom. Unutarnji odnosi mogu se urediti ugovorom, moe se ugovoriti ogranienje odgovornosti pojedinanog lana na visini uloga.Osnivateljska sredstva mogu biti ulozi u novcu,stvarima, pravu, rad. Drutvo ima imovinu koja nastaje uplatom uloga i poslovanjem drutva i ona se ne upisuje u sudski registar. Drutvo nema tijela.

- drutveni ugovor meusobne unutarnje pravne odnose lanovi jtd ureuju drutvenim ugovorom.- obveza lanova j.t.d. je dati ulog drutvu, veliina uloga utvruje se drutvenim ugovorom, ako ugovorom nije odreeno moraju dati jednaki ulog. ZTD ne propisuje minimalni iznos kapitala, jer ga zamjenjuje osobna odgovornost lanova.- zabrana utakmice (konkurencije) zahvaa svakog lana bez obzira na to vodi li poslove ili ne vodi, pa i ako nije nita uloio u drutvo

- pravo veta je pravo protivljenja, imaju ga svi lanovi drutva ovlateni za poslovodstvo; predvieno je kao zatita svih lanova protiv bezgranine ovlasti koju moe imati pojedini lan ovlaten za poslovodstvo

- temeljna prava lanova:1) pretrpi tetu, drutvo mu je duno nadoknaditi tetu i platiti kamate

2)pravo na priopavanje o poslovima drutva, pravo nadzora poslovanja

3) za odluke drutva potrebna je jednoglasnost (u skupnom poslovodstvu)

4) podjela dobiti i gubitka temelji se na kapitalnom (1/3) i personalnom (2/3) naelu

a) kapitalno naelo lanovi s veim udjelom dobivaju vee svote, s manjim manje, a lanovi bez udjela u kapitalu ne dobivaju nita

b) personalno naelo u toj podjeli dobiti sudjeluju i lanovi koji nemaju udjel u kapitalu drutva

- zastupanje je rad za drutvo u odnosu prema treima; moe biti pojedinano i skupno

pojedinano ako lanovi nisu nita posebno ugovorili tj svaki lan moe bez posebne punomoi zastupiti drutvo

skupno kada je za poduzimanje svakog posla prema treima potrebna suglasnost svih zastupnika;

- odgovornost lanova: odgovaraju cijelom svojom imovinom, neogranieno solidarno; svoju odgovornost za obveze drutva ne moe prenijeti na drugog niti je iskljuiti, ali je moe pojaati (npr. jamstvom)

- razlozi prestanka drutva i prestanak j.t.d.1) istek vremena za koje je osnovano

2) odluka lanova drutva

3) odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio nezakonit

4) smrt, tj. prestanak rada nekog od lanova, ako to drugo ne proistjee iz ugovora

5) otvaranje steaja nad nekim od lanova ili steaj drutva

6) otkaz nekog lana ili njegova vjerovnika

7) pravomonom odlukom suda

- odgovornost za obveze j.t.d. zastarijeva za 5 godina od prestanka drutva

DIOBA DOBITI U JTD?

6. RAUN DOBITI I GUBITKA krajem svake poslovne godine utvruje se raun dobiti i gubitka.

Na temelju toga rauna se svakome lanu izraunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovom udjelu u drutvu- KOMANDITNO DRUTVO je trgovako drutvo u koje se udruuju 2 ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje 1 odgovara za obveze drutvo osobno, solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar) a najmanje 1 ne odgovara za obveze drutva ako je uplatio ulog drutva u cjelini (komanditor)

- obiljeja k.d.:

1) drutvo se osniva drutvenim ugovorom koji je temeljni akt drutva

2) drutvo se mora osnivati kao trajno drutvo

3) drutvo je trgovako i uvijek ima svojstvo trgovca svojim oblikom

4) drutvo je uvijek pravna osoba, moe tuiti, biti tueno i biti strankom u raznim postupcima

5) u obavljanju djelatnosti drutvo mora biti samostalno i djelovati pod zajednikom tvrtkom

6) nije propisan najmanji ulog

7) lan moe biti svaka fizika ili pravna osoba, najmanje 2 lana i to dvije vrste lanova

9) unutranji odnosiureuju se dispozitivnim normama, a pravni odnosi prema treima prisilnim normama

Redovito komanditno drutvo prema unutra i prema vani vode komplementari. Komanditori daju sredstva ( sudjeluju s ulogom u kapitalu ) a komplementari vode i upravljaju. Nije propisan najmanji ulog kapitala. Komanditori imaju pravo nadzora nad poslovanjem drutva, preslika godinjeg financijskog izvjea i uvid u poslovne knjige. - zabrana utakmice vrijedi za komplementare k.d. ali ona ne obvezuje komanditore

- dobit se komanditoru isplauje ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao; komanditor sudjeluje i u snoenju gubitka ali samo do visine svog udjela u kapitalu

- obraun udjela u dobiti i gubitku i kod komanditnog drutva ima 2 faze:

u 1. fazi 1/3 dobiti svake tekue godine dijeli se na lanove drutva razmjerno udjelu lana u kapitalu drutva bio on komplementar ili komanditor

u 2. fazi dio dobiti koji preostane nakon podjele u 1. fazi (2/3) prema omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima ( od doprinosa u voenju posala, osobnom aganmanu) ako drutvenim ugovorom nije drugo ugovoreno. Isto se odnosi i na gubitkeKomanditno drutvo zastupaju komplementari po zakonu. Komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je uplatio cijeli ulog, a ako nije za neuplaeni dio odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom. Prestanak komanditnog drutva smru fizike ili prestankom pravne osobe komanditora, na njihovo mjesto dolaze nasljednici, ako komanditori odnosno njihovi nasljednici prestanu biti lanovi drutva, drutvo e nastaviti kao jtd.- Gospodarsko interesno drutvo GIU je trgovako drutvo sa svojstvom osobe koje osnivaju 2 ili vie fizikih i pravnih osoba radi olakanja i promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti njegovih lanova kako bi poboljale ili poveale njihov uinak ali tako da za sebe ne stjee dobit

- svrha je ponuditi fleksibilan oblik povezivanja malih i srednjih drutava i pojedinaca u okviru drutava EU-a

- obiljeja udruenja1) udruenje je pravna osoba

2) moe se osnovati bez temeljnog kapitala

lanovi odgovaraju za obveze neogranieno cijelom svojom imovinom a meusobno solidarno. Odluke se moraju donositi jednoglasno. U udruenje se mogu ulaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima.- udruenje ne smije initi1) ostvariti izravne i neizravne ovlasti voenja i nadzora nad djelovanjem poduzea njegovih lanova

2) izravno i neizravno drati dionice ili udjele u poduzeima lanova

3) biti lanom drugog udruenja

- tijela udruenja: lanovi koji djeluju zajedno i uprava

uprava zastupa i vodi poslove. lanovi uprave su fizike osobe koje imenuje ugovorom o osnivanju ili lanovi - udruenje moe prestati: odlukom lanova, suda- po tubi svakoga lana udruenja ili steajem

- DIONIKO DRUTVO je trgovako drutvo u kojemu lanovi sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice, no dioniari ne odgovaraju za obveze drutva a drutvo moe imati samo jednog lana

- temeljna obiljeja:

1) d.d. je pravna osoba tj. samostalno preuzima obveze i stjee prava

2) drutvo ima temeljni kapital koji se mora izraziti u nominalnoj vrijednosti

3) najmanja svota temeljnog kapitala je 200 000 kn4) lanom ne moe biti onaj koji nema dionicu, ne odgovaraju svojom imovinom

5) osnivateljski kapital podijeljen je na dijelove - dionice (akcije); sve dionice imaju istu nominalnu vrijednost ali mogu biti izdane u razliitim apoenima; najmanja nominalna svota dionice je 10 DM

- zbroj uplata svih dionica ini temeljni kapital; odluuje se veinom glasova

- obvezatna tijela: skuptina, uprava i nadzorni odbor

- tri skupine dioniari koji su drutvu povjerili svoj novac, uprava koja vodi drutvo i zaposlenici

- nedostatci: drutvo vode veliki dioniari, mali ne vode i ne upravljaju drutvom; uprava je sklonija riskantnijim poslovima jer se radi o tuem kapitalu, rizik je dioniara u gubitku ogranien na gubitak na ulog, ulog se preko burze moe brzo i jednostavno uiniti likvidnim = poveanje teaja- prednosti: osoba koja nema dovoljno novca za osnivanje ili se ne eli angairati itavom svojom imovinom u nekom pothvatu, lake e se odluiti za ulogu d.d.

- naini za osnivanje d.d.:1) simultano (na mah) istodobno se usvaja statut drutva potvruju ulozi o stvarnom broju imenuju lanovi tijela drutva i preuzimaju odmah sve dionice; sastavlja se javna isprava kod javnog biljenika2) sukcesivno se osnivanje zbiva postupno: utvrivanje teksta statuta, izvjee o osnivanju, objavljivanja javnih poziva, upisivanje dionica, uplaivanje dionica, sazivanje i odravanje osnivateljske skuptine na kojoj se prihvaa statut, utvruje uplata dionica, eventualna ulaganja u stvarima i pravima te biraju tijela drutva

- dionica je

1) dio temeljnog kapitala . Za dionicu se mora dati neka protuvrijednost kako bi se poveao temeljni kapital

2) skup lanskih ovlasti (prava i obveza) vezanih za lanstvo u d.d. ovlasti dijelimo u:

imovinska prava pravo na udjel u dobiti, na ostatak nakon likvidacije drutva i na nove dionice

upravljaka prava su pravo glasa, pravo sudjelovanja na skuptini, pravo ponitavanja, pravo biranja

3) vrijednosni papir koji izdaje d.d., (dio temeljnog kapitala), njome je izraeno lanstvo imatelja i s njim povezana prava i obveze; izdavanje dionica:

na donosioca nemaju oznaenu osobu imatelja i mogu se prenositi obinom predajom; izdaju se isprave (tradicijom)

na ime imaju oznaeno ime dioniara, pa je prijenos otean; ne moraju se izdati isprave i redovito se prenose indosamentom

ako se izdaju prije uplate pune nominalne svote

ako se pri izdavanju uplauju svote koje su vie od nominalne (iznad pari agio)

- vinkulacija je suglasnost drutva za prijenos dionica na ime, statutom je predvienoZnaajke dionice: nasljediva, prenosiva, predmet zaloga, nedeljiva, mogu se uplatiti u stvarima, pravima i novcu

Vrste: sa nominalnim iznosom/bez nominalnog iznosa,(nominalni je onaj na kojem je izdana, trini je onaj to se prodaje), na ime/ na donositelja(ukinute), redovne/povlatene, osnivake, vlastite, (su one koje dri samo drutvo, mogue je dozvoliti ako postoji mogunost da neko drugi preuzme, odluuje glavna skuptina) rodovi dionica,( Dionice koje daju ista prava ine rod dionica) uitnice(daju imovinska prava ali ne upravljaka)Kaduciranje oduzimanje dionica ako se ne uplati ulog za dionicu

Prenose se tradicijom (na donositelja) i indosamentom (na ime i redovite)- prema rodu:

1) redovite daju pravo glasa na glavnoj skuptini, na isplatu dividendu i na isplatu dijela likvidacijske mase

2) povlatene daju neka povlatena prava u usporedbi s imateljem redovnih dionica, kao to su prvenstvo pri isplati dividende, ostatka likvidacijske mase mogu postojati samo ako postoje i redovite dionice Daju vea prava radi kontrole3) bez prava glasa svojim imateljima ne donose pravo glasa i ine poseban rod A dionice; daju pravo za sudjelovanje u dobit i gubitak, ali bez prava odluivanja i nadzora; svrha izdanja nezainteresiranost voenja poslova, redovito donose dobit Bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice- pluralni votum zabranjeno izdavanje dionica koje za istu nominalnu svotu daju razliito pravo glasa

Dijelovi isprave o dionici

- Plat dionice (temeljna isprava) slubena je potvrda lanova u d.d., osobito pravom sudjelovanju u temeljnom kapitalu, dividendi i pravu glasa;

- Kuponski arak je isprava kojom se potvruje lanstvo i pravo na dividendu

- ako je povezan s temeljnom ispravom kupon ini njezin sastavni dio i dijeli njezinu pravnu sudbinu; a ako je odvojen ili posebno izdan, samostalan je vrijednosni papir

- Talon je isprava koja sadri ovlasti za podizanje novih kuponskih araka kada je prijanji kuponski arak iscrpljen ili nestao; moe se prenijeti samo uz prijenos plata na temelju kojeg je izdan

- privremenica (meutomnica) je isprava koja svjedoi lansko pravo u dionikom drutvu sve dok se ne izda dionica, moraju glasiti na ime

- pravni odnosi drutva i dioniara

1) naelo jednakog poloaja dioniara zabrana je tijelima drutva da zadiru u dioniarska prava;

2) naelo povjerenja obveza uzajamnog podupiranja i povjerenja

3) naelo jednakosti (ravnopravnosti) pod jednakim uvjetima imaju jednak poloaj u drutvu

- glavna obveza dioniara je uplata nominalne svote dionice, tj. veeg iznosa (agio) ako je tako utvreno

1) uplata u novcu (nominalnoj svoti dionice)

2) uplate vee svote (agio) (iznad nominalne vrijednosti)

3) prijenosa stvari i prava na drutvo kad se ulozi sastoje od stvari ili prava

- zabrane: od ispunjenja obveze dioniara, povrata plaenog i plaanja kamata na ulog, stjecanja vlastitih dionica

- uprava je izvrno tijelo koje u svojim rukama ima voenje poslova i zastupanje drutva i u tome je samostalno. Ona je obvezatno tijelo- nadzorni odbor je tijelo koje nadzire rad drutva; mora imati 3 lana (tj. neparan broj); moe sazvati skuptinu drutva, imenuje lanove uprave i predsjednika

- skuptina je vrhovno temeljno tijelo koje odluuje o materiji koju joj je povjerio zakon. U njenom radu sudjeluju svi dioniari pa i oni bez prava glasa.Menaderski ugovori- su ugovori koje lanovi uprave sklapaju sa drutvom

Tko koga imenuje taj toga opoziva. Voenje poslova ne moe se preneti na nadzorni odbor. Uprava saziva skuptinu.

- zabrana nedoputene utakmice zabrana da lanovi uprave obavljaju gospodarsku djelatnost kojom bi se drutva inila konkurencija, zabrana da budu lanovi uprave drugoga kapitalnog drutva ili takvim lanom drutva osoba koji osobno odgovara za obveze toga drutva; titi interese drutva od djelovanja lanova uprave

- kvorum je propisan broj lanova, tj. zastupljenost odreenog dijela temeljnog kapitala nekog tijela koji mora biti nazoan sastanku tog tijela kako bi ono moglo pravovaljano odluivati; svrha je ukloniti tj. umanjiti mogunost odluivanja tijela s nedovoljnim brojem njegovih lanova

- razlozi prestanka d.d.:

1) zakonski istek vremena, odluka glavne skuptine, pravomona odluka suda, pripajanje drutva drugom drutvu ili spajanje s drugim drutvom, provoenje steajnog postupka i ukidanje drutva

2) statutarni npr. ako ne moe postii svoj cilj

- DRUTVO S OGRANI. ODGOVOR. je trgovako drutvo u koje 1 ili vie fizikih ili pravnih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenu temeljnom kapitalu, ne odgovara za obveze

- svota temeljnog kapitala je 20 000 kn, pri upisu uloga najmanji dio 200 kn, osniva na temelju drutvenog ugovora, a ako je osnivatelj samo 1 osoba, izjavom o osnivanju

- u ZTD-u pravni odnosi drutva i lanova u 2 pododjeljka:

1) o temeljnim ulozima je dio temeljnog kapitala kojim lan sudjeluje u drutvu2) o poslovnim udjelima - skup prava i obveza koji pripadaju lanu drutva prema veliini preuzetoga temeljnog uloga; obveza je uplate cjelokupnoga temeljnoga uloga

Poslovni ulog prenosi se ugovorom o prijenosu poslovnog udjela na temelju javnobiljenike isprave.

- uprava je tijelo koje vodi poslove drutva (poslovodstvo) i zastupa drutvo; pravna osoba ne moe biti lanom

- nadzorni odbor je fakultativno tijelo jer nije obvezatan; treba ga imati ako je:

1) prosjean broj zaposlenih tijekom godine vei od 300

2) drutvo obavlja odreenu djelatnost propisano posebnim zakonom

- broj lanova ne manji od 3 ali moe biti vii

- skuptina je najvanije lansko pravo lanova, svoju volju izraavaju:

1) donoenjem odluke na skuptini drutva - zajednikom sastanku lanova

2) donoenjem odluka pisanim putem - samo uz suglasnost svih lanova

- po izvoru, razlozi za prestanak mogu biti zakonski i ugovorni:1) istek vremena odreenog u drutvenom ugovoru

2) odluka lanova

3) pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom

5) odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar nezakonit

6) provoenje steajnog postupka

- STATUSNE PROMJENE su pripajanje, spajanje, podjela drutva

1) pripajanje 1 ili vie drutva pripajaju drugom drutvu tako da se cijela imovina pripojenog ili pripojenih drutva prenosi drutvu preuzimatelju u zamjenu za dionice ili udjele toga drutva. To drutvo nestaje2) spajanje 2 ili vie drutva mogu spojiti a da se ne provede njihove likvidacije osnivanjem novog drutva na koje prelazi cijela imovina svakog od drutva koja se spajaju, u zamjenu za dionice, tj. udjele novoga drutva

3) podjela drutva moe se ostvariti razdvajanjem i odvajanjema) razdvajanje razduuje se trgovako drutvo na 2 ili vie dijelova bez provoenja likvidacije imovine s time da ono prestaje, a podijeljena imovina prenosi se na drugo postojee ili novoosnovano drutvo

b) odvajanje uz ostanak staroga drutva od njega odijeli dio njegove imovine i prenose na drugo postojee ili novoosnovano drutvo

Povezana drutva- (1) Drutva s uzajamnim udjelima su drutva kapitala sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako drutvo ima vie od etvrtine udjela u drugome drutvu. Za utvrenje pripada li nekome drutvu vie od etvrtine udjela u drugome drutvu primjenjuju se odredbe lanka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

TAJNO DRUTVO

= nastaje ugovorom kojim 1 osoba (tajni lan) ulae neku imovinsku vrijednost u poduzee 2 osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

Ima pravo na udjel u dobiti!GDJE ULAZI I OD EGA SE SASTOJI ULOG TAJNOG LANA?

Ulog taj.l. ulazi u imovinu poduzetnika. Td nema vlastitu imovinu. Ulog taj. lana moe se sastojati u:

1. novcu

2. stvarima

3. pravima ija se vrijednost moe izraziti u novcu.

DA LI JE TD PRAVNA OSOBA?

TD nije pravna osoba i nema tvrtku.

U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnog lana.

TD nije trgovako drutvo ve ugovorni odnos.

TD je samo unutarnje drutvo koje se u odnosima s 3-ima i ne pojavljuje.

TKO MOE BITI TAJNI LAN?

Tajni lan moe biti bilo koja fizika i pravna osoba.TUP

Sudionici obveznih odnosa su fizike i pravne osobe.Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzroenjem tete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obeanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira. Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.VRSTE OBVEZA1. NOVANE OBVEZE- Kad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo.

Stopa ugovornih kamata izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.

Kamate na kamate- Nitetna je odredba ugovora kojom se predvia da e na kamate, kad dospiju za isplatu, poeti tei kamate ako ne budu isplaene. Ali se moe, uz ogranienja iz lanka 26. ovoga Zakona, unaprijed ugovoriti poveana godinja kamatna stopa, ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.

ZATEZNE KAMATE - Dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

2. OBVEZE S VIE INIDABAALTERNATIVNE OBVEZE-Ako neka obveza ima dvije ili vie inidaba, ali je dunik duan ispuniti samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku, i obveza prestaje kad on ispuni inidbu koju je izabrao.FAKULTATIVNE OBVEZE- Dunik ija obveza ima jednu inidbu, ali mu je doputeno da se oslobodi svoje obveze ispunjenjem neke druge odreene inidbe, moe se koristiti tom mogunou sve dok vjerovnik u ovrnom postupku ne primi potpuno ili djelomino ispunjenje inidbe.

OBVEZE S VIE DUNIKA I VJEROVNIKADJELJIVE OBVEZE- Obveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela inidba, i ako ono tom podjelom ne gubi nita od svoje vrijednosti, inae obveza je nedjeljiva.

Solidarne obveze-SOLIDARNOST DUNIKA- Svaki dunik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik moe zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoe sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dunik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dunici oslobaaju.

(2) Od vie solidarnih dunika svaki moe dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uope s razliitim odstupanjima.

NEDJELJIVE OBVEZE- Na nedjeljive obveze u kojima ima vie dunika na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o solidarnim obvezama..Nastaju kao posljedica nedeljivosti inidaba ako se u obveznim odnosima nalazi vie subjekatSredinji predmet izuavanja TUP Trgovaki ugovori i sva pitanja koja se ponajprije odnose na:

sklapanje ugovora ( ponuda, prihvat ponude, pregovori, predugovor, tipologija ugovora, mjesto, vrijeme sklapanje)

Vrste ugovora

Prestanak ugovora

Pojaanje ugovora- obvezno pravo je skup pravnih normi kojima se ureuju obvezni odnosi = jedna stranka (vjerovnik) ovlaten je zahtijevati od druge strane (dunika), da joj preda neku stvar, da joj neto uini, da ne ini neto to bi inae

Posebnosti u ZOO-u za trgovake ugovore- bitno, nalazi se kod ugovora Kod ugovora o prodaji

Prekomjerno oteenje

Zajam

Kamate

Prigovor za nedostatke

Primjena obiaja i prakse

Zastara- obiljeja obveznih odnosa:1) da je objekt (predmet) obveznog odnosa inidba - radnja koju je dunik duan ispuniti vjerovniku

2) da su obvezni odnosi relativni oni djeluju samo izmeu strana koje su u obvezatnom odnosu

3) da su obvezni odnosi dispozitivni strane same odreuju hoe li i u koje ugovorne odnose ulaziti

- ugovor je sukladna izjava volje ugovornih strana; on je najbrojniji i najvaniji temelj obveznih odnosa- naela obveznog prava1) autonomija volje stranaka( sloboda ureivanja obveznih donosa)2) ravnopravnost stranaka

3) savjesnost i potenje

4) jednake vrijednosti inidaba 5) dunosti ispunjenja obveze Znaajke trgovakog prava dispozitivnost, autonomija volje stranaka

Osnovni izvor prava je ZOO

- podjela obveznog prava:

1) opi dio ureuje pitanja sklapanja i ispunjenja ugovora, zajedniko svim ugovornim odnosima: osnovna naela, pravna i poslovna sposobnost, nastanak i prestanak obveza, vrste obveza.2) posebni dio pretpostavke za sklapanje ugovora,pretpostavke valjanosti ugovora, nitavost i pobojnosti ugovora, stadije koji prethode sklapanju ugovora, sklapanje ugovora- vrijeme i mjesto sklapanja ugovora, ispunjenje ugovora

pojedine oblike ugovora (imenovane)

- obveznopravni ugovor ini suglasnost volje 2 ili vie osoba o tome da se meu njima zasnuje odreen obveznopravni odnos

- klasifikacija ugovora:

1. jednostrani ugovori su pravni poslovi u kojima je jedna strana samo dunik a druga samo vjerovnik npr ugovor o darovanju, po njih spadaju besplatni2. dvostrani su obvezni ugovori u kojima je svaka strana istodobno i dunik i vjerovnik . pod njih spadaju i naplatni3. konsenzualni nastaju kad se strane sporazume o bitnim sastojcima ugovora; dovoljan je prihvat ponude npr zajam4. imenovani tipizirali su se i dobili ime nominantni; ureen je zakonom npr ugovor o zastupanju 5. neimenovani rjee se skklapa (inominantni) ureen je praksom npr ugovor o hotelskim uslugama6. predugovor njme se preuzima obveza za kasnije sklapanje glavnog

7. glavni ugovor sklapanjem noe zahtijevati svaka strana u roku od 6 mjeseci

8. formalni ugovor za koji je unaprijed utvren oblik (zakonski ili ugovoreni)

9. neformalni nije unaprijed utvren oblik

10. realni- u kojima se pored suglasnosti o bitnim stvarima trai i predaja stvari. Npr ugovor o posudbi

11. Trgovaki ugovori jesu ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koja ini predmet poslovanja barem jednog od njih

Dva kriterija subjektivni/ objektivni naini odreivanja Navesti primjere! Dva d.d., ugovor o prodaji- za valjanost ugovora zahtjeva se: - pretpostavke za sklapanje ugovora

1) postojanje suugovaratelja (moraju postojati barem 2 strane)

2) valjana volja

3) dopustiv i mogu predmet inidbe

4) temelj (osnova)

5) oblik

add 2. ako oitovanje nije u skladu s voljom, nastaje nesklad izmeu volje i oitovanja a to je mana voljea) svjesni nesklad volje i oitovanja kada jedna strana ili obje svjesno s nakanom oituju neto to zapravo nee

- mentalna rezervacija kada jedna strana prilikom sklapanja ugovora izjavi kao svoju volju neto to zapravo nee, a druga strana za taj nesklad ne zna

- simulacija postoji kad se obje strane prividno tako oituju da kod treih izazovu dojam kao da sklapaju odreeni ugovor, a zapravo to nee, nego ele postii neto drugo

b) nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja nastaje kad oitovanje odgovara volji ali je volja stvorena na pogrean nain; moe nastati zbog razliitih razloga, a najei su fizika sila, prijetnja, zabluda i prijevara

- prijetnja je takva mana volje pri kojoj je 1 ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom izazvao kod druge strane opravdan strah zbog kojeg je ona sklopila ugovor

- zabluda je pogrena promidba; kada nema nesklada volje i oitovanja, ali je volja stvorena na pogrean nain

- prijevara je svjesno izazivanje ili odravanje u zabludi druge strane s nakanom da se navede na sklapanje ugov

add 3. inidba je svaka pozitivna ili negativna radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku i uvijek mora imati imovinsko znaenje; mora biti objektivno mogua

- za nastanak obvezno pravnog odnosa potrebno je da se dogodi 1 ili vie injenica

add 4. doputen temelj

a) pravni temelj (pravna osnova) je pravna injenica koja je bitna za nastanak, promjenu ili prestanak subjektivnih prava i obveza

b) kauza je gospodarski cilj ugovora koji se postie ostvarenjem ugovornih obveza; tipizirala se i uvijek je jednaka za istu vrstu ugovora

- Nevaljanost (nitetnost) ugovora kada bilo koja od navedenih pretpostavki nije ispunila ugovor nije valjan

a) nitetni posao onaj koji je protivan Ustavom odreenim naelima, prisilnim propisima ili poslovnom moralu; ne proizvodi nikakve pravne uinke

- posljedice nitetnosti ugovorauvijek moe odbiti ispunjenje obveza preuzetih nitetnim ugovorom

b) pobojni ugovor koji je sklopila osoba ogranieno poslovno sposobna, kod kojih je bila mana glede volje strana, kao i svi oni za koje je propisima; mora podii tubu i sud mora proglasiti ugovor nevaljanim

- tuba za pobijanje ugovora moe se podii u roku od 1 godine od saznanja za razloge pobojnosti, tj. od prestanka prisile, ali najkasnije u roku od 3 godine od sklapanja ugovora

Stadiji sklapanja ugovora:

Ponuda

Pregovori

Predugovor

Sklapanje ugovora

- sklapanje ugovora kada se strane suglase o bitnim sastojcima

- ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora to ga 1 fizika ili pravna osoba upuuje drugoj osobi, tako da bi se prihvaanjem ponude mogao sklopiti ugovor

- je jednostavan pravni akt, obvezuje samo ponuditelja i to do roka koji je sam postavio za njezino prihvaanje. ZOO regulira 2 vrste ponude: opu ponudu i ponuduOpa ponuda- prijedlog za sklapanje ugovora upuen neodreenom broju osoba koji sadri sve bitne sastojke ugovora.

Ponuda- upuena konkretnoj osobi ili osobama

Izlaganje robe s naznakom cijene se smatra ponudom.

Slanje kataloga, cjenika, tarifa, i drugih obavijesti ne smatraju se ponudomUinak ponudePonuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da odri ponudu iskljuio ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla

OPOZIV PONUDE- ponuda se moe opozvati samo ako je ponuenik primio izjavu o opozivu prije primitka ponude ili istovremeno s ponudom

Ponuda neovlatene osobe

Obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlatena osoba pod uvjetom da je dana na

1/ dana na poslovnom papiru s kojim se slui ponuditelj2/ potpisana na uobiajan nain

3/ ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi

4/ ako ponuenik nije znao ni mogao znati da je potpis neovlatene osobeutnja ponuenika

ne znai prihvat ponude: osim:

1. ako su ponuenik i ponuditelj u stalnoj poslovnoj vezi glede odreene robe, pa odmah ili u ostavljenom roku nije ponudu odbio

2.djelovanje po nalogu Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju.

Meutim povlae za sobom naknadu tete u sluaju

1. ako su voeni suprotno naelu savjesnosti i potenja i bez namjere da se sklopi ugovor

2.ako su suprotno naelu savjesnosti i potenja prekinuti( bez pravog razloga)

Predugovor takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor

Svrha predugovora

Pravna narav ugovora- samostalan ugovor

Sklapanje glavnog ugovora- moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za sklapanje ugovora

Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko promijenile da ne bi bio ni sklopljen

- prihvat je oitovanje volje ponuene strane da prihvaa ponudu osobno ili preko zakonskog ili ugovornog zastupnika; mora biti u svemu suglasan s ponudom

- perfekcija (trenutak sklapanja ugovora) je trenutak kad je nastao ugov i meusobne obveze ugovornih strana

Mjesto sklapanja ugovora Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite u trenutku sklapanja ugovora.

Mjesto ispunjenja ugovora

Ope pravilo: dunik je duan ispuniti obvezu ,a vjerovnik primiti ispunjenje u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom

Kada mjesto ispunjenja obveze nije odreeno, a ne moe se ni odrediti

Obveza se ispunjava u sjeditu dunika

Novane obveze: u mjestu sjedita vjerovnikaVrijeme sklapanja ugovora

Teorija prijema; ugovor je sklopljen u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu

- oblici pojaanja ugovora: kao garancija za neispunjenje ili neuredno ispunjenje obveze

1. jamstvo je ugovor, jamac se obvezuje prema tuem vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dunik

ne moe biti vei od odgovornosti dunika

d) supsidijarno jamstvo tek kada je glavni dunik ne ispuni u odreenom roku

e) solidarno jamstvo ako se jamac obvezao kao jamac i platac, odgovara vjerovniku kao glavni dunik

2. ugovorna kazna je ugovorom odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju e dunik platiti, tj. pribaviti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora ili zakasni s njezinim ispunjenjem; ugovorna obveza koju su stranke same i slobodno ugovorile

- oblik: mora biti ugovorena u onom obliku koji je propisan za ugovor iz kojeg nastaje glavna obveza; sami odreuju visinu ugovorne kazne, i nain njena obrauna, sud moe smanjiti svotu ugovorne kazne ako utvrdi da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednosti i znaenje glavne obveze

- glavna se obveza ne smije sastojati od plaanja novcem

- u sluaju ne ispunjenja obveze vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze

3. zatezne kamate su novana svota koju (uz glavnicu) dunik duguje vjerovniku zakasni li s ispunjenjem novane obveze, bez obzira jer pretrpio tetu ili nije

4. kapara je novana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor ispuniti

5. odustanina (odtetnina) - strane ju ugovaraju kad u trenutku sklapanja ugovora nisu sasvim sigurne hoe li u asu njegova ispunjenja biti za to zainteresirane

6. zalog - dunik obvezuje se prema vjerovniku da mu proda neku stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva kako bi prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti potraivanje iz njezine vrijednosti.

7. hipoteka

- ustupanje potraivanja (CESIJA) je prijenos otuivog potraivanja od dosadanjeg vjerovnika (ustupitelja cedenta) na novog vjerovnika (primatelja cesionara), a dunik (cesus) i potraivanje ostaju isti; postoje 3 subjekta; pravni temelj ugovor, zakon i sudska odluka

- ustupljeno potraivanje = veritet; potraivanje o dospijeu = bonitet- promjene na strani dunika:

1) pristupanje dugu je takav ugovor kojim se netko trei (intercident) obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovo potraivanje prema duniku

2) preuzimanje ispunjenja je ugovor kojim se netko trei obvezuje duniku da e ispuniti njegovu obvezu prema vjerovniku

3) preuzimanje duga takav je ugovor kojim se preuzimatelj duga - novi dunik obvezuje postojeem duniku da preuzima obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku-

- obnova (novacija) je sporazum vjerovnika i dunika kojim postojea obveza prestaje i zamjenjuje se novom koja ima razliit predmet ili razliitu pravnu osnovu

- prestanak obveznopravnih odnosa moe nastati voljom ugovornih strana (ispunjenje, prijeboj, oprost duga) ali i zbog injenica koje ne ovise o volji strana (nemogunost ispunjenja protek vremena, smrt)

Ispunjenjem, redoviti i osnovni nain

Raskid:

Zbog neispunjenja

Zbog promjenjenih okolnosti- Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine. Zbog nemogunosti ispunjenja- nemogunost ispunjenja ugovorne obveze a da nema odgovornosti strana moe nastati zbog vie sile, bez krivnje strana ali moe zbog krivnje jedne strane. Neispunjenje obveza zbog krivnje druge strane, obveze prve ugovorne strane se gase ali on i dalje zadrava svoju trabinu prema drugoj strani, ipak se trabina umanjuje za onoliko koliko je mogla imati koristi od osloboenja ispunjenja vlastite obveze.Zbog prekomjernog oteenja- Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora oiti nerazmjer, oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.

Specifinost prekomjernog oteenja to u trgovakim odnosima nema prekomjernog oteenja. Ostali naini: Prijeboj ili kompenzacija

Otpust duga- izjava vjerovnika duniku da nee zahtijevati ispunjenje

Sjedinjenje jedna te ista osoba postane vjerovnik i dunik

Nemogunost ispunjenja

Smrt

Zastara

- ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa valjanim ispunjenjem due inidbe od strane dunika

- raskid ugovora zbog neispunjenja jednostrana je izjava vjerovnika da zbog dunikova neispunjenja ugovora smatra kako je ugovor prestao

- uinak raskida ugovora zbog neispunjenja je prestanak obveznog odnosa ime se obje strane oslobaaju svojih obveza osim obveza za naknadu eventualne tete

- raskid ugovora:1. zakanjenje je svako zakanjenje ili odugovlaenje s ispunjenjem obveze

- osoba u zakanjenju duna je ispuniti svoju zakanjelu obvezu no zbog njezina zakanjenja nastaju odreene nove pravne posljedice (naknada tete, prelazak rizika)

a) dunik je u zakanjenju kada ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje

b) vjerovnik dolazi u zakanjenje ako odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei i ako je spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, a ne nudi svoje dospjele obveze

2. prijeboj (kompenzacija) je takav nain prestanka obveznopravnog odnosa kojim se vjerovnikovo potraivanje i dunikovo protupotraivanje ukidaju meusobnim obraunavanjem

- postoji kada izmeu vjerovnika i dunika istodobno postoje potraivanja iz dvaju ili vie meusobnih obveznih odnosa; najvie koristi izmeu subjekata koji su u meusobnim trajnim ugovornim odnosima

3. otpust (oprost) duga je prestanak obveze (ugovor) kad vjerovnik izjavi duniku da nee traiti njezino ispunjenje a dunik se s tim sloi

4. protek vremena je trajanje ogranieno zakonom; obveznopravni odnos s odreenim rokom trajanja prestaje istekom roka; s neodreenim trajanjem moe svaka strana otkazati jednostranom izjavom volje

5. sjedinjenje (konfuzija) je spajanje samostalnog vjerovnikova potraivanja i samostalnog dunikova duga kod jedne osobe koja tako postaje istodobno i vjerovnik i dunik

- izvanugovorne obveze nastaju na temelju pravnih injenica ili stanja na koje pravo vee postanak obveznog odnosa bez obzira na volju sudionika

- prema ZOO-u postoje:

1) prouzroenje tete

2) stjecanje bez osnove3) poslovodstvo bez naloga4) javno obeanje nagrade5) izdavanje vrijednosnih papira 1. Tko drugome prouzroi tetu, duan je naknaditi je ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnjeteta je umanjenje neije imovine (obina teta), sprjeavanje njezina poveanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska teta). odgovornost za tetu je obveznopravni odnos na temelju kojega poinitelj tete ima obvezu nadoknaditi tetu oteenome a on je ovlaten zahtjevati naknadu tete

- moe nastati povredom ugovorne obveze, tetnom radnjom osobe koja s oteenim nije imala ugovorni odnos

- postoji kad je osoba odgovorna za tetu (tetnik) uinila protupravnu tetnu radnju zbog koje je nastala teta oteenom i ako postoji uzrona veza izmeu tetne radnje i tete kao posljedice

- kriterij utvrivanja odgovornosti za tetu nema tetnikove odgovornosti sve dok se ne ustanovi da je kriv

- po naelu krivnje (oslobaa se od sluaja) i uzronosti (poziva se na viu silu)

2. stjecanje bez osnove kad jedna osoba stekne imovinu na raun druge osobe bez pravnog temelja, nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadlene vlasti ili zakonu3. poslovodstvo bez naloga kad se neko nepozvan i bez naloga mijea u poslove drugih, obavljajui za tui ra

- poslovodstvo se mora sastojati od obavljanja nekog posla ali i troenje i vlastite imovine u interes drugog

- poslovodstvo nudi bez naloga: nuno, korisno i za poslovou bez naloga i poslovodstvo protiv volje drugog. Obavljanju tueg posla bez naloga ili ovlatenja moe se pristupiti samo ako posao ne trpi odgaanje te predstoji teta ili proputanje oite koristi.4. javno obeanje nagrade- Javnim oglasom uinjeno obeanje nagrade onome tko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili ispuni neki drugi uvjet, obvezuje obeavatelja da ispuni obeanje.

5.izdavanje vrijednosnih papira-Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinu zakonitom imatelju.

- uzrona odgovornost odgovara za tete bio kriv ili ne

- zastara je protek vremena kojeg dunik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze zbog vjerovnikova pasivnog dranja u vremenu odreenom zakonom

- svrha zastare je da u nekom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako ovlatenik svoje pravo ne ostvari; interesi pravne sigurnosti zahtijevaju da se zatiti postojee stanje ako ono traje due vrijeme. Opi zastarni rok jeste pet godinaspecifinost zastare- u graanskim ugovorima 5. godina a u trgovakim 3. godine- posljedica zastare je da se neko pravo ne moe ostvariti prisilno putem suda, da se utriva obveza pretvorila u neutrivu (zastara tubenog zahtjeva)

- zastoj (obustava) zastarjevanja je nastup okolnosti zbog kojih zastara ne moe poeti ili ve zapoeta zastara prestane tei tako dugo dok traju te okolnosti a nakon toga se zastara nastavlja a proteklo vrijeme uraunava

- prekid zastare je nastup okolnosti bez kojih zastara prestaje tei a proteklo se vrijeme ne uraunava nego zastara nakon prekida poinje tei iznova; nastupa:

1) kad dunik prizna dug izjavom zatim nekom radnjom dunika

2) vjerovnikovim podizanjem tube

- prekluzija (prekluzivni rok) je zakonom odreeno vrijeme ijim istekom prestaje postojati samo pravo ako ga ovlatenik ne ostvari u tom roku

- razlika kod zastare se gubi pravo na tubu a kod prekluzije se gubi samo pravo, ona nema obustavu

- prekluzivni rokovi mogu biti: materijalni i procesualni (rok za albu protiv presude 15 dana a u trgovakim sporovima 8 dana)

UGOVOR O PRODAJI (dvostrano obvezni, naplatni, mor biti i neformalni) predmet ugovora o prodaji obino je stvar ali moe biti i nekakvo pravo(patent) prodaja stvari prodavatelj se obvezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje da prodavatelju plati cijenu Ne mora biti u pisanom obliku ali ugovor o kupoprodaji nekretnine mora rizik je mogunost da u nekom pravnom poslu sluajno nastane propust ili oteenje stvari ije vlasnitvo treba prenijeti s jednog suugovaratelja na drugog

prodavatelj snosi rizik sluajne propasti do prodaje stvari kupcu a s predajom rizik prelazi na kupca

tko ne riskira ne profitira kad pravni subjekti stupe u posao znajui da pri realizaciji moe doi do gubitka Sastojci ugovora o kupoprodaji1.stvar mora biti odreena ili odrediva; moe biti:

1) pokretne i nepokretne

2) postojee i propale prije ugovora

3) u prometu ili izvan prometa ako proda stvar koja je izvan prometa = nitetan ugovor

4) sadanje i budue

2.cijena je vrijednost stvari izraena u novcu, mora biti odrediva ili odreena (ustanovljena je u fiksnom iznosu) razumna cijena je tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora u mjestu prodavatelja. ONA NE MORA BITI UGOVORENA KOD TRGOVAKIH ALI MORA BITI KOD POTROAKIH- TO JE SPECIFINOST KOD UGOVORA O PRODAJI(to su posebnosti zoo koje su nabrojane) obveze prodavatelja: - prodavatelj je duan predati stvar kupcu na ugovorenom mjestu u odreeno vrijeme, odgovara za nedostatke koji mogu biti:

1) materijalni nedostaci (fizike mane) svako odstupanje prodane stvari od svojstva to ih mora imati prema ugovoru

2) pravni nedostaci ako na prodanoj stvari ima pravo neka trea osoba pa to iskljuuje i ograniava kupeva prava

odgovornost za materijalne nedostatke

1) nedostaci u kakvoi prodavatelj odgovara za nedostatke stvari koje je imala u trenu prelaska rizika na kupca

a) vidljivi mogu se uoiti pregledom stvari

b) skriveni ne mogu se uoiti obinim pregledom oni se obino ne pojavljuju odjedanput nego postupno u fazi konzumiranja

2) nedostaci u koliini ako je prodana manja koliina od ugovorene kupac moe raskinuti ugovor samo glede dijela stvari koja nedostaje a ne cijeli ugovor - odgovornost za pravne nedostatke ili evikcija

evikcija je pravno uznemiravanje stjecanja stvari od strane nekog treeg

do nje dolazi na temelju prava treeg na stvar i ima uvijek pravnu podlogu obveza kupca je platiti cijenu i preuzeti stvar

sluajevi prodaje s naroitim pogodbama1) prodaja s pravom prvokupa je pravo odreenih osoba da vlasnik stvari mora stvar najprije ponuditi njima

2) kupnja na pokus je ugovor kojim kupac uzima stvar uz uvjet da je da je isproba kako bi utvrdio odgovara li njegovim eljama i da se zatim izjasni odustaje li ili ne3) Kupoprodaja po uzorku ili modelu- U sluaju kupoprodaje po uzorku ili modelu, ako stvar koju je prodavatelj predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu, prodavatelj odgovara po propisima o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, a u drugim sluajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze.4) Kupoprodaja s obronom otplatom cijene- Ugovorom o kupoprodaji pokretne stvari s obronom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj predati kupcu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima.5) prodaja sa zadravanjem vlasnitva je ugovor kojim prodavatelj zadrava pravo vlasnitva nad stvari koja je predana kupcu sve dok kupac ne ispuni svoje ugovorne obveze

6) prodaja sa specifikacijom postoji ako je ugovorom zadrano pravo kupca da poslije odredi kvalitetu, oblik, mjeru ili druge pojedinosti stvari

UGOVOR O ZAJMU( konsenzualni smatra se sklopljen kada su se strane sporazumile o bitnim sastojcima, besplatni,dvostrano obvezni,neformalni) I KREDITU

zajmodavatelj se obvezuje predati zajmoprimatelju odreenu svotu novca ili odreenu koliinu drugih zamjenskih stvari na kojima on stjee pravo vlasnitva a zajmoprimatelj se obvezuje da zajmodavatelju poslije odreenog vremena vrati istu svotu novca tj. istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe

posudba je ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvari na besplatnu uporabu, a primatelj se obvezuje da nakon odreenog vremena vratiti istu posuenu stvar; uvijek je besplatan ugovor

ugovor o zajmu je konsenzualnan ugovor jer se smatra sklopljen u trenutku kad su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima

bitni sastojci: predmet, trajanje i u sluaju da se radi o naplatnom zajmu naknada za pozajmljivanje

zajam je neformalan, dvostrano obvezni ugovor jer je zajmodavatelj duan predati zajmoprimatelju a zajmoprimatelj je duan poslije odreenog vremena vratiti istu svotu primljenog novca

moen biti: novani i robni te nenamjenski (koristi se u bilo kojoj svrsi) i namjenski (unaprijed utvrena svrha)

obveze zajmodavatelja1) predaja obeanih stvari zajmodavatelj je obvezan predati ugovorene stvari u ugovoreno vrijeme, zajmopriatelj ima pravo zahtijevati predaju stvari u roku od 3 mj. Od dolaska zajmodavatelja u zakanjenje, a u svakom sluaju u roku od godine od sklapanja ugovora

2) odgovornost za nedostatke zajmodavatelj odgovara zajmoprimatelju za tetu koja bi mu bila uzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari

obveze zajmoprimatelja1) vraanje zajma duan je vratiti u ugovorenom roku istu svotu novca tj. istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe; primjereni rok za vraanje ne moe biti krai od 2 mj.

2) naknada za koritenje zajma pri naplatnom zajmu primatelj je duan platiti davatelju odreenu svotu naknade (kamatu)

SPECIFINOST UGOVORA O ZAJMU KOD TRGOVAKIH UGOVORA ZAJAM JE NAPLATIV A KOD GRAANSKIH NE! UGOVOR O KREDITU obvezuje se banka korisniku kredita staviti na raspolaganje odreenu svotu na odreeno vrijeme za utvrenu namjenu ili bez nje a korisnik se obvezuje banci platiti ugovorene kamate i vratiti dobivenu novanu svotu u vrijeme i na nain utvren ugovorom

osim to je imenovan, naplativ i formalan on je i konsezualan jer ne nastaje samo davanjem novca nego obvezom banke da e novac korisnik staviti na raspolaganje

razlike ugovora o zajmu i ugovoru o kreditu:1) kod ugovora o zajmu davatelj moe biti bilo koja fizika i pravna osobe a kod kredita davatelj je u pravilu banka

2) predmet ugovora o zajmu moe biti novac ili zamjenjive stvari a kod kredita samo novana sredstva

3) ugovor o zajmu moe biti nenaplativ ili naplativ, a ugovor o kreditu je uvije naplativ

4) ugovor o zajmu je neformalan a ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku

bitni sastojci: svota kredita, uvjeti davanja kredita, koritenja i uvjeti vraanja

UGOVOR O ZAKUPU I NAJMU

ugovorom o zakupu zakupodavatelj se obvezuje predati odreenu stvar zakupoprimatelju na uporabu a primatelj se obvezuje da e mu za to platiti odreenu zakupninu i nakon prestanka zakupa vratiti zakupljenu stvar; ne stjee se vlasnitvo nad stvari

zakup je konsenzualan ugovor jer je za valjanost njegova sklapanja dovoljan sporazum stranaka o bitnim sastojcima, uvijek je naplativ, neformalan-ne zahtjeva poseban oblik ali najam stana mora biti, u zakup daju se pokretne stvari

sastojci ugovora o zakupu: suglasnost o predmetu ugovora zakupnina i vrijeme trajanja ugovora

razlika izmeu zakupa i najma: najam se odnosi samo na upotrebu a zakup i na upotrebu i na koritenje

obveze zakupodavatelja:

1) predaja stvari davatelj je duan predati primatelju zakupljenu stvar u ispravnom stanju zajedno s njezinim pripacima

- in predaje moe se sastojati od: predaje iz ruke u ruku, simboline predaje i predaje oitovanja

2) odravanje stvari davatelj je duan odravati stvar u ispravnom stanju tj. obavlja potrebne popravke3) odgovornost za nedostatke davatelj odgovara primatelju za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njenoj ugovorenoj ili redovitoj upotrebi bez obzira na to je li davatelj za njih znao

- davatelj ne odgovara za nedostale stvari koje su u asu sklapanja ugovora primatelju biti poznati

ugovor zakonoprimatelja

1) uporaba stvari prema ugovoru ili njezinoj namjeni potpuna uporaba i uivanje stvari redovita je pojava kod ugovora o zakupu ako obiaji nisu drukiji

- temeljno i najvanije zakupevo pravo jest upotreba i koritenje stvari ali obvezni primatelj ju moe koristiti samo onako kako je ureeno ugovorom

2) plaanje zakupnine plaanje je toliko bitno za kvalifikaciju ugovora kao zakupa da bez nje nema ni zakupa ako bi se neka stvar dala na besplatnu upotrebu, ne bi radilo o zakupu nego o posudbi

3) vraanje zakupljene stvari bez njega ne bi bilo kvalifikacije tog ugovora kao ugovora o koritenju tue stvari

PODZAKUP zakuprimatelj prenosi na drugog (podzakupitelja) svoje pravo uporabe i koritenju zakupljene stvari

LEASING- atipini ugovor predmet ugovora je predaja za uporabu pokretnih stvari vrlo velike vrijednosti i visoke koliine; je najslinji ugovoru o zakupu

TIMESHARING ugovor o davanju turistikog objekta na vremensku upotrebu; davatelj se obvezuje predati na uporabu turistiki objekt odravati ga a rabitelj je ovlaten primljeni objekt rabiti u skladu s njegovom namjenom odreen broj godina u odreenom razdoblju tijekom godine, vratiti ga i cijelu svotu zakupnine platiti unaprijed je vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek tjednima rezervirana u nekom ljetovalitu stalno za razdoblje od nekoliko godina je vremenska uporaba tueg objekta pri emu rabitelj ne postaje vlasnikom nekretnine ve plaa uporabu apartmana, sobe nekoliko godina unaprijedUGOVOR O NAJMUUgovorom o najmu obavezuje se najmodavatelj predati odreenu stvar najmoprimatelju na uporabu a ovaj se obavezuje za to platiti odreenu najamninu i nakon prestanka najma vratiti unajmljenu stvar.

Bitni sastojci: suglasnost o sadraju u govora(Objektu), najamnina i vrijeme trajanja ugovora.Formalni,konsezualni, naplatni, imenovani

UGOVOR O NALOGU

Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlauje nalogoprimac poduzimati za raun nalogodavca odreene poslove.

Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije ugovoreno ili proizlazi iz naravi meusobnog odnosa. Nalogoprimac je duan izvriti nalog prema primljenim uputama, s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina, ostajui u njegovim granicama i u svemu skrbiti o interesima nalogodavca i njima se rukovoditi. Nalogoprimac je duan na zahtjev nalogodavca podnijeti izvjee o stanju poslova i poloiti raun i prije odreenog vremena Nalogodavac je duan platiti nalogoprimcu proviziju o tokoveUGOVOR O TRGOVAKOM ZASTUPANJU

obavljaju ga odreena tijela drutva kojim se manifestira poslovna sposobnost pravne osobe te na zastupanje koje zastupnik obavlja kao svoju gosp. djelatnost na temelju posebnog ugovora sa zastupanim

- Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da e za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavca te da e, ako je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavca, a nalogodavac se obvezuje da e zastupniku za svaki ugovor kojega je on sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem platiti odreenu proviziju. iz ovog ugovora proistjeu:1) odnos zastupnika i nalogodavatelja u kojem zastupnikove obveze mogu biti vrlo iroko postavljene, ukljuujui i ovlast za sklapanje ugovora s treim

2) odnos izmeu zastupnika i treeg koji nastaje na temelju ovlasti iz zastupnikog ugovora

obveze suugovaratelja1) obveze zastupnika duan je: brinuti se o interesima nalogodavatelja, drati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj, davati informacije nalogod. o stanju na tr., uvati poslovne tajne

2) obveze nalogodavatelja: isplatiti zastupniku naknadu za sklopljene ugovore, isplatiti posebne trokove koje je zastupnik uinio u njegovu korist

Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Ugovor sklopljen na odreeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.UGOVOR O KOMISIJI

komisionar se obvezuje da za naknadu obavi u svoje ime i za raun komitenta jedan povjereni mu posao, komisionar ima pravo na proviziju kad nije ugovorena

podrazumijeva dva odnosa:

1) odnos komisionara i komitenta

2) odnos komisionara i tree osobe

razlika komisijskog od zastupnikog: komisionar nudi po nalogu i za raun komitentu ali u svoje ime a zastupnik radi i u ime i za raun komitenta

obveze komisionaru:

1) pridravati se naloga komitentu

2) uvati povjerenu robu s pozornou dobrog gospodarstvenika

3) utvrditi stanje robe koju mu je poslao komitent

4) obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi

5) poloiti raun komitentu o obavljenom poslu

obveze komitenta: duan je isplatiti komisionaru naknadu (proviziju) kad komisionar obavi posao, kao i onda kada je ispunjenje posla sprijeeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent

UGOVOR O POSREDOVANJU

je poseban imenovan ugovor neformalan je, konsezualan naplativ

posrednik se obvezuje da e nai treu osobu s kojom bi nalogod. pregovarao o sklapanju odreenog ugovora a nalogod. se obvezuje da e isplatiti posrednik odreeno naknadno ako ugovor bude sklopljen

posrednik ne sklapa ugovor s treom osobom nego samo s nalogod.

posrednik je osoba koja se profesionalno bavi praenjem oscilacija na tr. potrebom za robom

obveze posrednika:1) traiti priliku za sklapanje ugovora i upozoriti naciju nalogod.

2) voditi posebnu knjigu (posredniki dnevnik) obiljeiti bitne podatke o naknadi svake tete nalogod.

obveze nalogodavatelja: duan je isplatiti posredniku naknadu, isplatiti trokove

UGOVOR O DJELU

je imenovan, konsenzualan, dvostrano obvezan, naplativ i neformalan

izdavatelj radova (poduzetnik) obvezuje se obaviti odreen posao, ispunjenje kakvog fizikog ili intelektualnog rada a naruitelj se obvezuje izvoditelju za taj posao platiti naknadu

vaan je rezultat rada a ne sam rad

bitni sastojci: djelo naknada

sklapanje ugovora nadmetanjem sklapa se s onim koji je ponudio najniu cijenu za izvoenje radova

obveze izvoditelja radova:1) obveza obaviti djelo

2) odgovornost za nedostatke izvoditelj je odgovoran za nedostatke obavljenog djela

3) dunost upozorenja na nedostatke materijala ili naloga izvoditelj je duan upozoriti naruitelja na nedostatke materijala; ne smije upotrijebiti materijal s nedostacima ali ako naruitelj zahtijeva da se neki s nedostatkom onda je ovaj duan postupiti prema zahtjevu

obveze naruitelja: isplata naknade, obveza primanja djela

Sve dok narueno djelo nije dovreno naruitelj moe raskinuti ugovor kad god hoe, ali je u tom sluaju duan isplatiti izvoau ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos trokova koje ovaj nije imao, a koje bi inae imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade to ju je ostvario na drugoj strani ili to ju je namjerno propustio ostvariti.

UGOVOR O GRADNJI

je ugovor kojim se izvoditelj obvezuje da e u ugovorenom roku i prema odreenom projektu izgraditi odreenu graevinu na odreenom zemljitu,obaviti kakve druge graevinske radove a naruitelj (investitor) se obvezuje isplatiti odreenu cijenu. Dva bitna sastojka: graevina i vei sloeni radovi- ako objekat nije vei i sloeni I ako se ne izvodi na temelju odreenog projekta onda ne vrijedi odredba ugovora o graenju ve o djelu. Mora biti u pisanom obliku graevina zgrade, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, bunari i dr. graevni objekti za koje su potrebni vei i sloeniji radovi

osim predmeta i cijene bitni sastojak je rok za izgradnju

obveze izvoditelja1) obveza izgradnje graevine duan je ispuniti svoju obvezu prema odreenom projektu i u odreenom roku; izvoditelj je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima

2) odgovornost za ope nedostatke fasada, drvenarija, grijanje, kanalizacija

3) odgovornost izvoditelja i projektanta i nadzornog tijela glede nedostataka za graevine nedostatak graevine koji ugroavaju njezinu stabilnost, umanjuje njezinu vrstou i tvrdou (rok 10 god.)

obveze naruitelja:

1) preuzimanje graevine izgraena graevina ne smije se poet koristit prije nego to se obavi tehniki pregled

2) plaanje cijene cijena radova odreuje se prema jedinici mjere ugovorenih radova ili u ukupnom iznosu za cijeli objekt

- jedinina cijena odreuje se po etvornom metru za povrinu po duinskom metru za duinu ili po kubinom metru izgraenog prostora

- ukupno ugovorena cijena je cijena koja se utvruje za cijeli objekt ili za dio objekta

odredba klju u ruke - znai da se izvoditelj obvezuje samostalno obaviti sve radove potrebne za izgradnju i davanje odreenog objekta na upotrebu. Ako u ugovoru klju u ruke sudjeluje kao ugovorna strana vie izvoaa, njihova odgovornost prema naruitelju je solidarna. klizna skala konana cijena ovisi o cijeni materijala, ruda i ostalih imbenika; zbog nestabilnosti cijena na tritu se uvodi; vrste:

1) opisni oblik klizne skale je onaj pri kojemu se u % odreuje veliina udjela cijene materijala i radne snage u ukupnoj cijeni

2) matematiki oblik sastoji se od odreene matematike formule u koju se uvrtavaju imbenici strukture cijene

UGOVOR O OSTAVI

neformalan, konsezualan, imenovan i nenaplativ

ostavoprimatelj (depozitor) se obvezuje da e primiti pokretnu stvar od ostavodavatelja (deponenta) i uvati je besplatno ili uz naknadu i da e stvar vratiti nakon odreenog vremena

obveze ostavoprimatelja:1) primanje stvari

2) uvanje stvari primatelj nema pravo koristiti deponiranu stvar (naplatna ostava uvaju kao dobar domain; nenaplatna ostava uvaju kao vlastito)3) vraanje stvari mora se vratiti u stanju u kojem je primljena obveze ostavodavatelja: preuzeti stvar, nadoknaditi ostavoprimatelju trokove

UGOVOR O USKLADITENJU

neformalan, konsezualan, dvostrani, nenaplativ

skladitar se obvezuje da e primiti i uvati odreenu robu, poduzimati ugovorene i potrebne mjere radi njezina oitovanja te je predati na zahtjev ostavodavatelja

razvio se iz ugovora o ostavi

obveze:1) ostavodavatelj je duan predati robu skladitenu za uvanje platiti naknadu i preuzeti robu na uvanje

2) skladitar je duan primiti i uvati robu, odgovara prema objektivnom kriteriju tj. odgovara za sluajnu tetu na robi, odgovornosti se moe osloboditi samo ako dokae da je teta nastala viom silom, krivnjom ostavodavatelja, zbog nedostatka

skladite glavno sredstvo rada, ograen, otvoren, natkriven ili zatvoren prostor u kojem se uva roba za prodaju i kupnju

javna skladita imaju ovlasti da izdaju vri9jednosne papire skladinice

skladinica je vrijednosni papir koji skladitar izdaje ostavodavatelju kao dokaz da je robu primio na uvanje a koji ujedno sadri prvo imatelja skladinice da raspolae robom prodanom skladitaru na uskladitenje; moe ju izdati samo javni skladitar

dijelovi moraju se pozivati jedno na drugo

1) priznanica (recepsis) je dio skladinice kojim se moe prenijeti vlasnitvo

2) zadunica je dio skladinice kojim se moe prenijeti zalono pravo na uskladitenoj robi

mogu sadravati podatke iz kojih se vidi da je to skladinica

dijelovi skladinice prenose se indosamentom

UGOVOR O LICENCIJI = pravo industrijskog vlasnitva

davatelj licencije se obvezuje ustupiti stjecatelju licencije o cijelosti ili djelomino pravo iskoritavanja izuma, iga. Sadraj ugovora jesu;izum,patent.znanje I iskustvo,model uzorak,ig on je imenovan, formalan, konsezualan, dvostran, obvezatan i naplativ

predmet ugovora o licenciji predan prema ZOO-u su: izum (pronalazak), tehniko znanje i iskustvo, industrijski uzorak i model, te robni i usluni ig

izum je novo rjeenje odreenog tehnikog problema, a rezultat je stvaralakog rada koji je tehniki izvodljiv i moe se primijeniti u industrijskoj djelatnosti; moe se zatititi patentom

patent je isprava to ju izdaje ovlateno tijelo kojim se potvruju izumiteljska prava

know how (znanje i iskustvo) primljeno tehniko znanje, metode i podaci potrebni za praktino ostvarenje i primjenu tehnike koja slui u ind. svrhe; zatiuje se ugovorom o licenciji

uzorak je dvodime4nzionalna tvorevina, slika ili crte moe posluiti kao predloak i prenijeti se na industrijski ili obrtniki proizvod

model je trodimenzionalna tvorevina (tijelo) koja je industrijski ili obrtniki proizvod ili se na takav proizvod moe prenijeti

ig je znak koji se moe grafiki prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda i usluga jednog sudionika u gosp. prometu od proizvoda i usluga drugog sudionika

- njime se tite znakovi, posebice: rijei, slova, brojke i kratice

- peati, tambilji i punca se ne smatraju igovima

Ugovor u oblasti turizma- ugovor o organiziranju putovanja, timesharing

Bankarski ugovori: 1) Ugovor o novanom pologu

2) Ulog na tednju

3) U. o bankarskom tekuem raunu

4) U. o sefu

5) U. o kreditu

6) Lombardni

7) U. o bankarskom jamstvu8) U. o akreditivu- VRIJEDNOSNI PAPIRI je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje njezinu zakonitom imatelju da e ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi; pravo se ne moe bez isprave prenijeti na drugoga niti se ostvariti

- to su: Mjenica ek Dionica Skladinica Teretnica Polica osiguranja

funkcija v.p.- Osiguranje plaanja Sredstvo kreditiranja Sredstvo plaanja Sredstvo olakanja platnog prometa- prema sadraju prava u popisu v.p. dijelimo na:

1) obveznopravne (obligacijske) - kada se neko pravo odnosi na potraivanje u novcu ili nekoj drugoj inidbi

2) stvarnopravni

3) korporacijske papire - kao to su dionice d.d. kojima se stjeu lanska i imovinska prava u tim drutvima

- prema nainu odreivanja imatelja prava: na ime, po naredbi, na donositelja

- prema stupnju povezanosti s temeljnim poslom: apstraktni, kauzalni

- prema objektu (predmetu) u vezi s kojim nastaje v.p.: novani, robni

- prisilnom normom odreeni su

- MJENICA je v.p. po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant) izdaje bezuvjetan nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplati odreenu svotu novca tj. sam izdavatelj se obvezuje izvriti isplatu

TRASANT-izdavatelj mjenice,daje onaj koji nema novca, jami nekom da e platit

TRASAT- prihvaa obvezu da e isplatiti, banka ili trea osoba

REMITENT- vjerovnik

- svi potpisnici odgovaraju solidarno imatelju mjenic, imatelj ima pravo zahtijevati naplatu od regresnih obveznika tek ako se utvrdi da glavni dunik nije akceptirao tj. isplatio mjenicu

- bitni sastojci:

1) oznaku da je rije o mjenici2) bezuvjetan uputa za plaanje3) ime onoga koji treba platiti (trasat)

4) oznaka djelatnosti

5) mjesto gdje treba obaviti plaanje

6) ime onoga kome ili po ijoj se naredbi mora platiti (remitent)

7) oznaka dana i mjesta izdanja mjenice

8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant)

- nebitni sastojci mjenice:

1) naznaka sola - mjenica je izdana samo u jednom primjerku

2) naznaka po naredbi - radi vizualnog pojaanja sadraja

3) klauzula pokria - valutna klauzula - vrijednost primljena u robi

mjenina naela

Naelo pismenosti i formalnosti mjenice- odnosi se na izdavanje i bitne sastojke mjenice

Naelo inkorporacije- za ostvarivanje prava iz mjenice potrebno je postojanje mjenice (isprave); bez vrijednosnog papira pravo iz papira se ne moe ostvarivati

Naelo fiksne mjenine obveze- mjenine obveza po opsegu obuhvaa ono to je napisano u mejnici

Naelo mjenine solidarnosti- svaki mjenini dunik solidarno odgovara drugim mjeninim dunicima

vrste mjenica:

1. trasirana je mjenica u kojoj se izdavatelj (trasant) mjenice poziva drugu osobu (trasata) da imatelju mjenice (remitentu) isplati odreenu svotu novca

2. vlastita izdavatelj (trasant) obvezuje da e odreenu svotu platiti imatelju mjenice (remitentu)

- bjanko mjenica (bijela, nepotpuna) nema sve bitne sastojke, ona nije mjenica pa ju zovemo buduom mjen

Mjenica moe biti, :

Na donositelja i

Po naredbi

Redovito se prenosi indosamentom

Recta mjenica (ona kod koje je trasant zabranio prijenos indosamentom oznakom klauzule ne po naredbi- prenosi se cesijom

- tko se na mjenici potpie kao zastupnik drugog premda za to nije ovlaten ili kao zastupnik prekorai ovlast osobno je po njoj obvezan a ako je platio ima prava koja bi imao zastupani

- trasant izdaje i potpisuje mjenice, postaje prvi dunik i odgovara da e mjenica biti akceptirana i isplaena

- recta-mjenica je mjenica u kojoj je trasant zabranio prijenos indosementom naznakom ne po naredbi; moe se prenijeti cesijom

- mjenica se indosira tako da dosadanji imatelj mjenice (indosant) obrauje pisanom izjavom na mjenici da se mjenina svota plati drugoj osobi - novom vjerovniku (indosataru) i tu izjavu potpie; obavlja se na poleini, ako nema mjesta vee se poseban list alon; mora biti bezuvjetan

- indosament - potpis (obino na poleini mjenice) kojim dosadanji imatelj mjenice prenosi prava iz mjenice na novog vjerovnika

Raniji vjerovnik tako postaje mjenini dunik

Indosamentom se prenose sva prava koja proistjeu iz mjenice - razlika prijenosa indosementom i cesijom pri cesiji mogu se novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su mogli staviti prijanjem vjerovniku prema pravilima graanskog prava a pri indosementom ne mogu se staviti nikakvi prigovori osim ako je imatelj mjenice postupio na dunikovu tetu- akcept je trasatova izjava uz potpis na mjenici o prihvaanju trasantova poziva da plati mjeninu svoti; potpisuje akcept na prednjoj strani mjenice; plaa se po dospjelosti

Izjava trasata kojim on prihvaa trasantov poziv da plati mjeninu svotu

Mjenica se o dospjelosti podnosi na isplatu ili na akcept trasatu

Pristankom trasata ( akceptiranjem mjenice), on postaje mjenini dunik

- aval je mjenino jamstvo kojim se moe osigurati isplata mjenine svote u cjelini ili jednim dijelom; avalist je trea osoba; kada isplati mjenicu avalist ima pravo regresa

- dospjeloe mjenice kad mjenina svota dospijeva za isplatu

1.mj. po vienju moe se podnositi na naplatu prema prosudbi imatelja mjenice; dospijeva im se podnese na isplatu; smatra se i mjenica koja nema odreeni rok dospijea

2.mj. na odreeno vrijeme po vienju mora se naplatiti u odreenom roku nakon podnoenja mjenice na akcept; rok dospijea rauna se dodavanjem utvrenog vremena oznaenog u mjenici danu kad je akceptirana

3.mj. na odreeno dan od dana izdanja dospijeva istekom naznaenog vremena od datuma izdanja ili od vienja; rok se izraunava pomou kalendarskog poklapanja a ne izravnim brojanjem dana

4.mj. na odreeni dan dan dospijea ne ovisi ni o danu izdanja ni akceptiranja

ostale mjenine radnje:- protest - zbog neakceptiranja ili neisplate; protesto mse trai od nadlenog tijela ( j-b) da on utvrdi da trasat, trasant ili netko drugi nije izvrio traenu mjeninu radnju ( isplata il iakcept) - svrha protesta da bi imatelj mjenice stekao pravo regresa od regresnih obveznika

- notifikacija - odbijanje akceptiranja ili isplate imatelj mjen mora izvijestiti svojega indosanta i trasanta u roku od 4 radna dana nakon protesta ili nakon dana podnoenja mjenice ako je bio osloboen od podizanja protesta

- regres je pravo imatelja mjenice da od trasanta indosanta i ostalih regresnih obveznika zahtijeva isplatu mjeninog duga kad trasat odbije akcept ili isplatu mjenice

- regres prije dospijea mj.: ako je akceptiranje odbijeno, otvoren steaj nad trasantovom imovinom ili trasat postao nepotreban za isplatu, je otvoren steaj nad im. trasanta koji je zabranio podnoenje mjenice na akcept

- regres nakon dospijea mj.: ako nije plaena u cijelosti ili djelomino

- mjenina tuba imatelj moe ostvariti naplatu mjenice; tuba se podnosi sudu, sud izdaje mjenini nalog koji nakon isteka roka od 3 dana postaje ovlatenik

- mjenina intervencija je akceptiranje ili isplata mjenice od strane intervenijenta

- onaj kome je nestala mjenica moe mjerodavnom sudu u mjestu plaanja predloiti pokretanje postupka amortizacije tj. sudskog postupka oko pon