41
Poglavlje 14- Poglavlje 14- nastavak nastavak Devizna tržišta i Devizna tržišta i devizni kursevi devizni kursevi Za drugi kolokvijum biće Za drugi kolokvijum biće poglavlja poglavlja 8, 9, 13, 14 i 15 8, 9, 13, 14 i 15 Seminarski radovi Seminarski radovi - Od 0 do -10 bodova!!! - Od 0 do -10 bodova!!!

Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

  • Upload
    harper

  • View
    71

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi. Za drugi kolokvijum biće poglavlja 8, 9, 13, 14 i 15. Seminarski radovi - Od 0 do -10 bodova!!!. Devizni fjučers. je terminski ugovor na deviznom tržištu sa st AND ardizovanim datumima izvršenja i obimom posla. Tales iz Mileta. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Poglavlje 14-Poglavlje 14-nastavaknastavak

Devizna tržišta i devizni Devizna tržišta i devizni kursevikursevi

Za drugi kolokvijum biće poglavljaZa drugi kolokvijum biće poglavlja

8, 9, 13, 14 i 158, 9, 13, 14 i 15Seminarski radoviSeminarski radovi

- Od 0 do -10 bodova!!!- Od 0 do -10 bodova!!!

Page 2: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi
Page 3: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Devizni fjučers

je terminski ugovor na deviznom tržištu sa stANDardizovanim datumima izvršenja i obimom posla.

Page 4: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Tales iz MiletaTales iz Mileta

Siromašni filozof Siromašni filozof Tales iz Mileta smatra iz Mileta smatra se izumiteljem fjučersa.se izumiteljem fjučersa.

Očekujući odličan rod maslina, on je Očekujući odličan rod maslina, on je još u toku zime otkupio ekskluzivno još u toku zime otkupio ekskluzivno pravo na korišćenje presa za cedjenjepravo na korišćenje presa za cedjenje

A vlasnici presa su bili voljni da A vlasnici presa su bili voljni da hedžuju rizikhedžuju rizik

Kada je došla žetva, čovek se obogatio Kada je došla žetva, čovek se obogatio izdavanjem presa za velike pare!izdavanjem presa za velike pare!

Page 5: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Tržište fjučersa- terminsko tržište: razlike

1. trguje samo sa nekolicinom valuta; 2. trgovina se odvija samo kroz

stANDardizovane ugovore,3. svega u nekoliko dana tokom godine 4. postoji limit na fluktucije deviznog kursa, 5. samo na nekoliko lokacija u svetu - Čikago,

Njujork, London, Frankfurt i Singapur. 6. Fjučersi glase na manji iznos od terminskih

ugovora 7. te su stoga korisniji malim firmama nego

velikim, mada su nešto skuplji

Page 6: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Jedni su na berzi, drugi Jedni su na berzi, drugi su OTC- over the su OTC- over the countercounter Fjučers ugovori se na tržištu

mogu prodati u bilo koje doba do trenutka dospeća, što nije slučaj sa terminskim ugovorom.

Page 7: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

devizne opcije

Devizna opcija je ugovor koji kupcu daje pravo, ali ne i obavezu da kupi (call ili da proda (put) valutu – nekog utvrđenog datuma (to je evropska

opcija) – ili bilo kada pre toga (to je američka opcija), – po dogovorenoj ceni (strike ili exercise price).

Page 8: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Kupac opcija može da bira hoće li da kupi ili da propusti

kupovinu ako oceni da nije profitabilna.

Prodavac opcije mora da ispuni ugovornu obavezu, ukoliko to kupac zatraži.

Page 9: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

cena opcije

Kupac prodavcu isplaćuje premiju 1−5% vrednosti, čime u stvari kupuje privilegiju da može da bira trenutak realizacije ugovora.

Page 10: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Kod terminskih ugovora i Kod terminskih ugovora i fjučersa ne može da se fjučersa ne može da se birabira

Na primer, ako neka američka firma učestvuje na tenderu za preuzimanje neke firme iz EMU i od nje se traži da se obaveže da će isplatiti određenu sumu u evrima.

Pošto američka firma ne zna da li će pobediti na tenderu, ona će kupiti opciju da kupi evre koji će joj eventualno biti potrebni ako se posao okonča na željeni način.

Page 11: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Rizici deviznog kursa

izmene preferencija potrošača tako i zbog različitih stopa

privrednog rasta različitih stopa inflacije, promena u relativnim kamatnim

stopama, zbog izmenjenih očekivanja, itd.

Page 12: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi
Page 13: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi
Page 14: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

rizik deviznog kursa

Postoji uvek kada se buduća plaćanja obavljaju u stranoj valuti

To je takozvana otvorena pozicija, jer promptni kursevi vremenom

variraju.

Page 15: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Devizni rizik nastaje

transakciona izloženost – transakcije koje uključuju buduća plaćanja u

stranoj valuti računovodstvena izloženost

– promena kursa dovodi do promene vrednosti zaliha i aktive koja se drži u inostranstvu

ekonomska izloženost – domaća procena buduće profitabilnosti poslovanja

neke firme

U nastavku ćemo se koncentrisati na transakcionu izloženost riziku.

Page 16: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Hedžing (heging)

je termin kojim se opisuje izbegavanje deviznog rizika

Odnosno zatvaranje neke otvorene pozicije.

Page 17: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Špekulacije

špekulanti ne samo da prihvataju i čak preferiraju devizni rizik

ili otvorenu poziciju, u nadi da će iz toga izvući profit.

Page 18: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

duga pozicijaduga pozicija

Kada špekulant kupuje stranu valutu – na promptnom, – terminskom – ili na tržištu fjučersa, – ili kada kupuje opciju

kaže se da on ili ona zauzima dugu poziciju.

On poseduje akciju, ugovor ili robu

Page 19: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Kratka pozicijaKratka pozicija

To je kada se obavezuje bez To je kada se obavezuje bez ulaganjaulaganja

Page 20: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Špekulacija može biti stabilizujuća ili destabilizujuća

Stabilizujuća špekulacija se odnosi na kupovinu strane valute u trenutku kada je domaća cena strane valute u padu ili je niska, u očekivanju da će se uskoro povratiti,

destabilizujuća špekulacija odnosi se na prodaju strane valute u trenucima kada je kurs u padu, očekujući dalji pad u budućnosti, ili kupovina strane valute kada njen kurs raste, očekujući dalji rast u budućnosti.

Destabilizujuće špekulacije na taj način pojačavaju fluktuacije deviznog kursa i mogu biti veoma štetne za međunarodnu trgovinu i investicije.

Page 21: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Kamatna arbitraža

To su tokovi kratkoročnog likvidnog kapitala u cilju zarade većih prinosa u inostranstvu.

Kamatna arbitraža može biti pokrivena ili nepokrivena.

Page 22: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Pokrivena arbitražaPokrivena arbitraža

devizni rizik je prisutan zbog moguće depresijacije strane valute tokom perioda investiranja.

Zašto nije rizik da apresira???

Npr.

Page 23: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Kamatna arbitražaKamatna arbitraža

Ako je u Njujorku kamatni paritet na tromesečne obveznice trezora bude 6 odsto na godišnjem nivou, a 8 odsto u Frankfurtu.

Onda investitor iz SAD može da razmeni dolare za evre po tekućem promptnom kursu

i da kupi EMU obveznice trezora, i onda zaradi dodatna 2 odsto kamate na

godišnjem nivou.

Page 24: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Po dospeću EMUobveznica... ovaj investitor će verovatno hteti da konvertuje

uložena sredstva i kamatu nazad u dolare.

Ako evro za ova tri meseca depresira za 1 odsto na godišnjem nivou, američki investitor će zaraditi samo 1 odsto ( 2 odsto kamate minus 1 odsto gubitak usled depresijacije evra) na godišnjem nivou

Ako evro depresira za 2 odsto na godišnjem nivou, američki investitor ne zarađuje ni cent, a ako evro depresira za više od 2 odsto, investitor je na gubitku.

Naravno, ako evro apresira, investitor zarađuje ne samo na kamatnom paritetu, nego i na apresijaciji evra.

Page 25: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

pokrivena kamatna arbitraža predstavlja promptnu kupovinu

strane valute i simultanu terminsku prodaju (dakle, svop) strane valute u cilju pokrića rizika deviznog kursa.

Kao da ne postoje dve, vec samo jedna valuta!!!

Page 26: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Pokrivena arbitražaPokrivena arbitraža

U trenutku dospeća, investitor će imati iznos investiranog novca uvećan za kamatu, i to u domaćoj valuti, bez rizika deviznog kursa

Page 27: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Kako se računa Kako se računa – je diskont, + je – je diskont, + je premijapremija

Na primer, ako je promptni kurs 1 $/€ a tromesečni terminski kurs bude bio 0,99$/€.

kaže se da evro ima tromesečni terminski diskont – depresijacija evra u odnosu u vrednosti od 1 centa ili jednog procenta (ili na 4-procentnom diskontu za godinu dana).

S druge strane, ako bi promptni kurs bio još uvek 1 US$ = 1 €, alida terminski kurs bude 1,01 US$ = 1 €,

kaže se da evro ima terminsku premiju od 1 centa ili od 1 procenta za tri meseca, odnosno od 4 odsto godišnje.

Page 28: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Pošto valuta sa većom kamatnom stopom obično ima terminski diskont

Tj teži da depresira, neto prinos na investicije grubo je jednak

kamatni diferencijal - terminski diskont

Page 29: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

kamatna stopa na tromesečne obveznice trezora bila 6%u Njujorku i 8 odsto u Frankfurtu,

i pretpostavljamo da evro ima terminski diskont u vrednosti od 1 odsto godišnje.

Page 30: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

verovatnoća ostvarenja dobitka se smanjuje

1. Prvo, dok se sredstva sele,kamatni diferencijal u korist Frankfurta nestaje

2. Drugo, kupovina evra na promptnom tržištu povećava promptni kurs, a prodaja evra na terminskom tržištu smanjuje terminski kurs.

Onda se za evro kaže da se nalazi na pokrivenom kamatnom arbitražnom paritetu (PKAP).

Page 31: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi
Page 32: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

negativni kamatni diferencijal odgovara terminskom diskontu (TD)

pozitivni kamatni diferencijal odgovara terminskoj premiji (TP) na stranu valutu. To se može

izraziti ovako: i – i* = TD ako je i < i* ili i – i* = TP ako je i > i*

Page 33: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

margina pokrivene kamatne arbitraže (PKAM)

Page 34: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Primenjujući formulu za PKAM, dobijamo

PKAM = (0,06 – 0,08)/(1+0,8) – (0,99 USD – 1,00 USD)/ 1,00 USD

= (- 0,02)/1,08 – (- 0,01 USD)/ 1,00 USD = - 0,01852 + 0,01 = - 0,00852 Negativni predznak u rezultatu pokazuje da se radi o

odlivu kapitala- da će se investirati u Frankfurtu. Apsolutna vrednost ovog izraza ukazuje da će ekstra

prinos za svaki investirani dolar u Frankfurtu biti 0,852 odsto godišnje,

Na investiciju od 10 miliona US$, to daje ekstra prinos od 21,300 US$, ako se investira u tromesečne obveznice trezora EMU sa pokrivenim deviznim rizikom.

Page 35: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

U praksi se ponekad javljaju značajne margine u pokrivenoj kamatnoj arbitraži . veći porezi u inostranstvu mogu da prevaziđu

prinos PKAM investitori budu bojali da bi strana vlada

mogla da obustavi isplatu ili da uvede devizne restrikcije na repatrijaciju profita (i glavnice) velike i trajne margine mogu da se jave zbog

nedostatka informacija o investicionim pogodnostima na finansijskim tržištima u zemljama u razvoju.

Page 36: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Za tržište se kaže da je efikasno ako cene odražavaju sve raspoložive informacije.

ako terminski kursevi tačno predviđaju buduće...

Šta? promptne kurseve tako da investitori ne mogu

trajno da zarađuju velike profite na osnovu korišćenja bilo koje raspoložive informacije.

Page 37: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Zaključak:Zaključak:

terminski kurs je bio tačan, ali ne i efikasan prognozer budućeg promptnog kursa.

Page 38: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Evrovaluta ili ofšor finansijska tržišta

označava depozite jedne komercijalne banke van zemlje porekla

Inicijalno, samo se dolar koristio na ovaj način, te se ovo tržište zvalo tržište evrodolara.

depozit u američkim dolarima u britanskoj komercijalnoj bancinazivamo evrodolarom.

funta sterlinga deponovana u francuskoj komercijalnoj banci je evrosterling,

itd.

Page 39: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

HedHedžing ježing je

a. a. Prihvatanje deviznog rizikaPrihvatanje deviznog rizika b. b. Pokrivanje deviznog rizikaPokrivanje deviznog rizika c. c. ŠpekulacijaŠpekulacija d. d. arbitražaarbitraža

Page 40: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Američki uvoznik koji treba da izvrši Američki uvoznik koji treba da izvrši isplatu od isplatu od €100,000 €100,000 za tri meseca može za tri meseca može da hedžuje rizik da hedžuje rizik ::

a. a. Kupovinom Kupovinom $100,000 $100,000 na terminskom na terminskom tržištutržištu

b. b. Prodajom Prodajom €100,000 €100,000 ma promptnom ma promptnom tržištutržištu

c.c. Kupovinom Kupovinom €100,000 €100,000 na terminskom na terminskom tržištutržištu

d.d. Prodajom $Prodajom $100,000 100,000 na promptnom na promptnom tržištutržištu

Page 41: Poglavlje 14-nastavak Devizna tržišta i devizni kursevi

Ako je tromesečniAko je tromesečni TKTK=$1/€1 a=$1/€1 a špekulant predviđa da će PK za tri špekulant predviđa da će PK za tri meseca biti PKmeseca biti PK=$1.02/€1=$1.02/€1 on može on može da zaradi tako što ćeda zaradi tako što će

a. a. Terminski prodavati evreTerminski prodavati evre b. b. Terminski kupovati evreTerminski kupovati evre c. c. Terminski prodavati dolareTerminski prodavati dolare d. d. Terminski kupvati dolareTerminski kupvati dolare