Poligenetske bolesti

Sara BestulićJasmina DikovićGabrijela KramatićIvona Mršić

Poligenetske bolesti

Mendelova genetika: utjecaj jednog gena na određenu osobinu

Poligenetsko nasljeđivanje: većinu naših osobna određuje više gena zajedno

Osobine koje se određuju većim brojem gena pokazuju:

-osjetljivost na učinke iz okoliša -fenotipsku varijabilnost- kvantitativna svojstva

Poligenetske bolesti

MULTIFAKTORIJALNE, tj. poligenetske bolesti su bolesti koje uz genetsku podlogu zahtijevaju i određene uvjete u okolišu kako bi bile aktivirane

Rizik od poligenetskih bolesti: -specifičan je za svaku bolest -rizik od nasljeđivanja u prvoj generaciji od 5- 15% -ovisan o jakosti utjecaja okolinske komponente na

bolest (zagađenje, konzumacija lijekova, alkohola, cigareta i opojnih droga)

Tablica: Rizik od najčešćih poligenskih bolesti u odraslih

Poremećaj kod probanda

Rizik kod prvih rođaka

manična depresivna psihoza 10- 15

diabetes mellitus 5- 10

epilepsija 5- 10

shizofrenija  15

psorijaza 10- 15

bolest štitnjače  10

Dijabetes (dijabetes melitus )

Minkowski i Mering

Simptomi

Dijabetes

Kronična, neizlječiva bolest u kojoj se liječenjem uz dobru regulaciju može poboljšati kvaliteta života i produljiti očekivano trajanje života

Najčešća endokrina bolest (boluje oko 150 milijuna ljudi)

Nastaje: - kada gušterača ne proizvodi dovoljno hormona inzulina - kada inzulin ne može djelovati (tjelesna tkiva postanu neosjetljiva na normalne ili povišene razine inzulina) - kombinacija ovih problema

Uzroci i razvoj šećerne bolesti

Gušterača izlučuje probavne enzime te hormone inzulin i glukagon Inzulin- luče ga beta stanice smještene u Langerhansovim otočićima -služi za regulaciju šećera u krvi

Nakon obroka ugljikohidrati se razgrađuju na molekule šećera (glukozu), a bjelančevine se razgrađuju na aminokiseline

Glukoza i aminokiseline→ krvotok Povećanje glukoze u krvi→ lučenje inzulina

Ukoliko je došlo do oštečenja beta stanica gušterače smanjuje se izlučivanje inzulina, glukoza u krvi raste, a stanice gladuju

Može se dogoditi da inzulina ima dovoljno, ali su inzluinski receptori na stanicama postali neosjetljivi na inzulin→ hiperglikemija

Šećerna bolest tip 1 (dijabetes melitus ovisan o inzulinu)

autoimuna bolest-bolesnik razvija protutijela na vlastite stanice u gušterači koja luči inzulin i dolazi do njihovog uništenja - hiperglikemija

obično prethodi faza bez siptoma, tzv. inzulitis( T-stanice imunog sustava inflitiraju i uništavavaju beta stanice gušterače)

vjerojatan uzrok su genetičke predispozicije i okolinski faktori(izloženost određenim virusima, te prehrana)

javlja se u djetinjstvu ili mladosti, 10% od ukupno oboljelih

Šećerna bolest tip 1 (dijabetes melitus ovisan o inzulinu)

liječenje-injekcija inzulina krizna stanja-ketoacidoza uzročna povezanost dijabetesa i gena

glavnog kompleksa histokompatibilnosti (MHC)

ispitivan i inzulinski gen, no nije otkrivena nikakva vezanost

Dijabetes

Šećerna bolest tip 2(dijabetes melitus neovisan o inzulinu)

najčešći oblik, 90% slučajeva nastaje jer: -Gušterača ne proizvodi dovoljne količine inzulina ili/i -Mišićne i ostale stanice organizma ne koriste proizvedeni

inzulin učinkovito zbog otpornosti na vlastiti inzulin(inzulinska rezistencija)

uzrok: kombinacija nasljedne sklonosti i okoline(debljina, tjelesna neaktivnost,starija životna dob)

javljase u odraslih, ali sve češće i u mlađih osoba istraživanje pokazalo da pretila djeca posjeduju određenu

varijantu gena ENPP1(utječe na djelovanje inzulina u regulaciji razine šećera u krvi), sklonija visokim razinama šećera u krvi, abnormalnim razinama inzulina

Šećerna bolest tip 2

Šećerna bolest tip 2

Gestacijski dijabetes mellitus(GDM)

bilo koji stupanj poremećaja glukoze koji nastaje tijekom trudnoće i obično se normalizira nakon trudnoće

javlja se kod

2- 5% trudnica

Genetski defekt funkcije beta stanica gušterače

oblici DM kod kojih postoji defekt jednog gena odgovornog za funkciju b-stanica gušterače

MODY (maturity-onset diabetes of the young)-dijabetes odraslih se javlja u mladoj dobi te su obilježeni poremećajem izlučivanja inzulina s minimalnom (ili bez) defekta njegova djelovanja; nasljeđuju se auotosomno-dominatno

točkaste mutacije DNA povezane su sa dijabetesom i gluhoćom

Genetski defekt djelovanja inzulina

genetski uvjetovane abnormalnosti inzulinskog receptora mogu uzrokovati hiperinzulinemiju i umjerenu hiperglikemiju ili teški dijabetes

neki imaju i bolest acanthosis nigricans kod žena mogu biti povećani cistični

jajnici

psihička bolest do koje dolazi složenim poremećajem funkcije mozga

otežano, iskrivljeno ili sasvim onemogućeno razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja ili iskustva

krivo prepoznavanje stvarnosti → gubi se logičko razmišljanje

nemogućnost pokazivanja i gajenja osjećajnih doživljaja prema drugima

problemi s pamćenjem i ponašanjem

Shizofrenija

Klinički tijek

• još uvijek se ne zna točan uzrok• težina bolesti varira od bolesnika do bolesnika liječenje: farmakološko, psihosocijalno, rehabilitacija• početak obolijevanja: adolescencija i mladenaštvo

(može i kasnije)• simptomi : pozitivni i negativni• kasniji simptomi: halucinacije, sumanute ideje,

nerazumljiv govor dijagnozu postavlja psihijatar mjesec dana nakon

pojave psihotičnih simptoma

Genetički pristup

• kod shizofrenije je od posebnoga značenja nasljeđe• način nasljeđivanja nepoznat, vrlo vjerojatno

genetski heterogena bolest• Bassett: identificirala djelomičnu trisomiju regije

q11-q13 kromosoma 5• Sherrington: bolest genetski povezana sa 2 mjesta

na kromosomu 5• daljnja istraživanja: spolni kromosomi uzrokuju

prijenos bolesti• (kromosom X)

Alzheimerova bolest

progresivna bolest, najčešći oblik demencije(senilnosti): 50% broja oboljelih od demencija

nepovratno propadanje moždanog tkiva, završava smrću

(10-12 godina nakon

pojave simptoma)

-zahvaća 3% populacije starije od 65 godina te 10% populacije iznad

85 godina starosti, češća među ženama nego među muškarcima

Tri stadija Alzheimerove bolesti

početni stadij: depresija, opće opadanje kognitivnih sposobnosti

Tri stadija Alzheimerove bolesti

srednji stadij: rezdražljivost, anksioznost, deterioracija govora

uznapredovali stadij: teže gutanje i pražnjenje mjehura

Sporadična i obiteljska

2 oblika: sporadična i obiteljska – nema poznatog uzroka, već postoje pretpostavke

obiteljska: češća, uvijek se javlja prije 65. godine života, uzrokovana mutacijama na 1.,14. i 21. kromosomu, obilježava je autosomno dominantno nasljeđe

-nasljedni oblik uzrokuju mutacije otkrivene u 3 gena: APP (beta amiloid prekursor

protein), PS1 (presenilin 1) i PS2 (presenilin 2)

Sporadična i obiteljska

-sporadična: nema poznatog uzroka, ne pokazuje nikakav određeni oblik nasljeđa, rizičan faktor: apolipoprotein E na 19. kromosomu (oblik E4)

Hvala na pažnji!