Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuOdjel za kulturologijuKulturalni menadment

POREZNA POLITIKAPorezni sustav to je i to na njega utjee?

Mentor: Prof. dr. sc. Branimir Markovi Studentica: Andrijana Katava Osijek, svibanj 2014.

Sadraj1.UVOD32.POREZNI SUSTAV43.IMBENICI KOJI UTJEU NA SUSTAV OPOREZIVANJA73.1.Ustavno ureenje73.2.Centralizacija/decentralizacija83.3.Veliina teritorija93.4.Broj stanovnika i gustoa naseljenosti93.5.Demografska struktura93.6.Veliina javnog sektora (obujam nadlenosti drave)103.7.Ekonomske integracije113.8.Ostali razlozi124.SUVREMENI POREZNI SUSTAVI134.1.Zahtjevi koji se postavljaju pred suvremeni sustav oporezivanja144.ZAKLJUAK155.LITERATURA16

UVODPorez (Tax) - vrsta javnog prihoda koji drava moe naplatiti prisilom i za koji nema izravne protunaknade.[footnoteRef:2] Porezi su jedan od prihoda drave i u itavom poreznom sustavu su najvaniji i najizdaniji javni prihod. [2: http://www.ijf.hr/hr/korisne-informacije/leksikon-javnih-financija/14/slovo/p/ preuzeto 28.4.2014]

Na poetku bi trebalo odgovoriti na pitanje zato plaamo poreze? Oporezivanje je zasada jedini poznati praktini nain ubiranja sredstava za financiranje javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. U javna dobra spadaju zdravstvena zatita, javno obrazovanje, javna sigurnost, red u prometu itd. Danas gotovo svaku nau aktivnost prati neka vrsta poreza. to se tie povijesti poreza, poznato je da nema niti jedne civilizacije koja nije ubirala poreze. Poetci oporezivanja vezani su za ratovanje, a nakon to je rat zavrio, poreznici se nisu htjeli odrei povlastice oporezivanja. Jedan od najstarijih izvora o porezima je Hamurabijev zakonik, nazvan po balilonskom kralju Hamurabiju (1929.-1686. p.n.e.).[footnoteRef:3] [3: http://www.porezniobveznik.net/Korisno/PoreznisustavRH/tabid/79/language/hr-HR/Default.aspx 28.4.2014.]

U ovom seminaru je obraena tema poreznog sustava. Na poetku je najbitnije odrediti to je porezni sustav i to je reeno u prvom poglavlju. Zatim su obraeni imbenici koji utjeu na porezni sustav, a u treem dijelu obraena je panja najvie na suvremene porezne sustave.

POREZNI SUSTAVPorezni sustav je skup poreznih oblika koji se upotrebljavaju u nekoj zemlji. Broj poreznih oblika u primjeni razlikuje se od zemlje do zemlje. Rije sustav upuuje na skup koji je odreen pravilima i smislenu cjelinu, u ovom sluaju, poreza koji su na snazi u jednoj dravi. Financijska teorija razlikuje povijesne od racionalnih poreznih sustava. Pod povijesnim se poreznim sustavom podrazumijeva skup postojeih poreznih oblika kojima se u danom trenutku obavlja oporezivanje u nekoj dravi. Racionalnim se poreznim sustavom naziva oni porezni sustav koji se sastoji od poreznih oblika iji uinci u praktinoj promjeni potpuno odgovaraju ciljevima koji se primjenom poreza na ratnim podrujima drutveno-politikih i ekonomskih odnosa eli postii. Takav je obino porezni sustav neposredno po njegovom donoenju, da bi se odredbe i rjeenja koja sadri s vremenom sve vie udaljavale od novonastalih odnos kao rezultat socio-ekonomskih i politikih okolnosti. Time se on pretvara u povijesni porezni sustav.[footnoteRef:4] [4: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 203.]

Problem kod racionalnih sustava je to neki porezni sustav, koji se moe obiljeiti kao rezultat politiko-socijalnih kompromisa nastaje na dobrim ili loim kompromisima. A tako i ocjena je li porezni sustav dobar ili lo ne moe biti univerzalna nego ovisi o konkretnim zadatcima u sklopu jednog gospodarstva. Stoga se postavlja pitanje, pri mijenjanju povijesnog u racionalni sustav, koja je kombinacija poreza i mjera najprikladnija za trenutnu situaciju i kako uiniti poreze korisnima u ulozi ukupne ekonomske politike. Ovo mijenjanje povijesnog sustava u racionalni se ne dogaa radikalno, naglim promjenama nego se ide oblikovati sustav mjerama i usmjerenjima, ovisno o promjenama situacije u dravi. Ove promjene se nadovezuju jedna na drugu pravolinijski i dugorono tako da bi vodile nekom zacrtanom cilju i da bi se opravdano mogle nazvati racionalnim poreznim sustavom. Porezni je sustav rezultat povijesnog razvoja, nadograivanja i mijenjanja poreza. Promatrajui stare poreze koji se ne koriste moemo shvatiti o prolom voenju zemlje, uiti na grekama ili ponovno uvoditi neke davno ukinute poreze ukoliko se ukae potreba za njima. Osnovni cilj porezne politike nije u tome da se pod svaku cijenu prikupe odreena novana sredstva. Prikupljanje novanih sredstava za zadovoljavanje javnih potreba samo je jedan od zadataka koji se postavlja pred porezni sustav i poreznu politiku. Porezna politika moe ili treba dovesti do izvrenja zadataka na podruju politikog, ekonomskog, socijalnog, kulturnog i drugog ivota, a prikupljanje financijskih sredstava se u sve te zadatke samo uklapa kao jedan od zadataka porezne politike koja provodi u ivot ciljeve i smjernice utvrene poreznim sustavom.[footnoteRef:5] [5: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 204.]

U svim suvremenim zemljama oporezivanje se provodi primjenom vie razliitih poreznih oblika i takav sustav se naziva pluralni porezni sustav. Meutim, ako se u nekoj dravi oporezivanje vri putem samo jednog poreznog oblika, onda je rije o poreznom monoizmu. U povijesti je bilo vie pokuaja i zalaganja za porezni monoizam, od strane razliitih ekonomskih strunjaka, a sve je zapoeo Henrik III., a zadnji takav prijedlog bio je 1950.godine od strane E.Schullera u Francuskoj koji je predlagao da se oporezuje energija. Razlozi u korist poreznog monoizma su bili prijedlozi poput uvoenja poreza na dohodak s jako naglaenom progresijom i time istaknuti obiljeje pravednosti.Takav sustav, naalost, ima vie nedostataka nego prednosti[footnoteRef:6]: [6: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 206., parafrazirano]

S fiskalnog stajalita: jednim porezom ne mogu se prikupiti financijska sredstva dovoljna za podmirenje javne potronje S ekonomskog stajalita: visoke porezne stope na visoke porezne osnovice (zbog umanjenja fiskalnog negativnog imbenika) to uzrokuje smanjenje ekonomske snage poreznih obveznika Socijalno stajalite: javlja se otpor plaanju poreza Efekt Switfov jedanput jedan: zakon opadajueg poreznog prinosa zbog visokog poreznog optereenja djeluje bre i snanije

Navedeni se nedostatci poreznog monoizma mogu promatrati ujedno i kao prednosti poreznog pluralizma. Dakle, porezni pluralizam je oblik suvremenih poreznih sustava. Fiskalni efekt: fiskalni se cilj lake i potpunije postie primjenom razliitih poreznih oblika Ekonomski efekti: podnoljivije za porezne obveznike Socijalni efekt: laki porezni teret, izbjegavanje manje

IMBENICI KOJI UTJEU NA SUSTAV OPOREZIVANJAMoe se slobodno rei da ne postoje dvije drave u kojima bi se primjenjivali isti porezi sustavi i iste mjere porezne politike. Razlog tomu je jednostavan: ne postoje ni dvije drave koje bi se mogle po nizu usporedivih okolnosti nazvati istima. A kako su porezni sustavi i mjere porezne politike sastavni dio i derivat politikog i socio-ekonomskog sustava neke drave, oito su faktori koji pojedine drave razlikuju jednu od druge, dakle faktori koji su odluujui odnosno koji imaju utjecaja na socio-ekonomske i politike odnose u nekoj dravi oni, koji su istodobno i faktori koji utjeu na porezni sustav i mjere porezne politike koji e u njoj biti u upotrebi.[footnoteRef:7] [7: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 208.]

Ustavno ureenjeUstav kao najvii pravni akt drave utjee na porezni sustav. Porezni sustav unitarne drave se razlikuje od poreznog sustava federativno ureene drave. Dakle, u ovom sluajevima bitna je raspodjela funkcija izmeu razina vlasti. U federativno ureenim dravama izmeu administrativno-teritorijalnih jedinica, a u federativnim sustavima izmeu politiko teritorijalnih jedinica. Ove podjele dovode do razlika u financijskim odnosima izmeu irih i uih javnopravnih tijela, odnosno do razlika u financijskoj autonomiji. U federativno ureenim dravama nadlenost drave je decentralizirana u veem stupnju nego u unitarnim dravama pa je i financijska autonomija u tim dravama ira. Federalne jedinice najee raspolau i dijelom financijskog suvereniteta, a u pojedinim federalnim dravama jedinice imaju vlastitu slubu za ubiranje poreza. Administrativno-teritorijalne jedinice u unitarno ureenim dravama nemaju tu razinu ovlasti, iako postoje razlike u fiskalnom kapacitetu izmeu uih teritorijalnih jedinica (upanije, okruzi).[footnoteRef:8] [8: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 208.-209., parafrazirano]

Centralizacija/decentralizacijaStupanj centralizacije odnosno decentralizacije funkcija drave ima veliki utjecaj na porezni sustav i mjere porezne politike u dravi. Razina centralizacije ili decentralizacije ovisi o raznim faktorima, npr., ustavno ureenje. Tako je u federativno ureenim dravama stupanj decentralizacije mnogo vei nego u unitarnima.[footnoteRef:9] [9: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 209., parafrazirano]

Razmjer decentraliziranih funkcija drave ovisi o mnogim imbenicima, a na prvom mjestu je to je li drava ureena na federativan ili unitaran nain. Raspodjela funkcija izmeu centralne/sredinje vlasti i lokalnih jedinica ovisi o: Raspodjeli izvora javnih prihoda Modalitetu njihova prikupljanja Visini prihoda kojima e pojedine teritorijalne jedinice podmirivati svoje rashodeZagovornici decentralizacije istiu da je javne potrebe lake utvrditi i potom zadovoljavati, kao i prikupljati sredstva za financiranje potreba lokalnih jedinica, jer lokalne jedinice bolje poznaju svoje probleme i potrebe na svojem teritoriju i imaju vie sluha za njihovo rjeavanje.Decentralizacija omoguava: Neposredni utjecaj graana na utvrivanje vrste i opsege javnih potreba kao i prioritet njihova zadovoljavanja Veu odgovornost nadlenih za obavljanje povjerenih im poslova Veu uinkovitost troenja javnih prihoda Bolju kontrolu zakonitosti i svrsishodnosti obavljanja odreenih javnih poslovaPredvianja su da e u budunosti doi do jaanja lokalne samouprave tj. decentralizacije, iako je centralizacija u specifinim uvjetima potrebna npr. u uvjetima rata, kada je potrebno angairati sve resurse za obranu zemlje. Centralizacija sredstava i funkcija tada je nunost jer se bre, jeftinije i uinkovitije koriste komparativne prednosti zemlje i bre i lake se usvajaju primjene mjera kojima se smanjuju nepovoljni procesi i pojave.[footnoteRef:10] [10: http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/skrtalic/KompFisSust/2.-3..pdf preuzeto 3.4.2014.]

Veliina teritorijaDrave se meusobno razlikuju po veliini teritorija, pa tako se neke proteu na vie milijuna kvadratnih kilometara, a povrina drugih ne prelazi ni 100 tisua kvadratnih kilometara. Ovisno o veliini teritorija i porezni sustavi se razlikuju. Tako npr. izgradnja i odravanje prometnica, obrana granica, razrez poreza, naplata i kontrola poreza u veim dravama iziskuju drugaija rjeenja od onih u manjim.[footnoteRef:11] [11: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 209., parafrazirano]

Broj stanovnika i gustoa naseljenostiNeovisno o veliini teritorija, vee drave mogu imati manju gustou naseljenosti od nekih teritorijalno manjih drava. Stoga se njihovi porezni sustavi uvelike razlikuju. Za istu razinu zdravstvene zatite, kulturnih usluga, zatite prava i drugih administrativnih usluga potrebno je u gusto naseljenim dravama izdvojiti relativno manje sredstava po stanovniku nego u dravama u kojima je gustoa naseljenosti mala. Mala gustoa naseljenosti poskupljuje zdravstvenu zatitu, poveava trokove uprave i rad porezne slube itd., to ima utjecaja na mjere porezne politike, na organizaciju porezne slube i na financijsku ulogu poreza u ukupnim prihodima.[footnoteRef:12] [12: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 209.-210., parafrazirano]

Demografska strukturaPoveanje broja starijih osoba u ukupnom stanovnitvu ne znai samo veliko optereenje mirovinskih fondova, nego i namee potrebu rjeavanja i brojnih drugih problema povezanih sa sve veim udjelom starijih osoba u populacijskoj strukturi neke zemlje, kao to su problemi izgradnje, opreme i odravanja domova za starije osove, posebnih zdravstvenih ustanova, organizacije transporta i dr., ije rjeavanja iziskuje ne samo dopunska sredstva nego i utjee na sustav oporezivanja. Problem broja stanovnika i njegova utjecaja na sustav oporezivanja drugaije se postavlja u zemljama u razvoju, a drugaije u razvijenim dravama. Dok se u prvima mjere porezne politike rabe kako bi se stopa nataliteta uskladila s ekonomskim mogunostima zemlje, u drugima se porezi koriste za ostvarenje posve suprotnog cilja pronatalitetne politike. Stoga su u mnogim dravama mjere porezne politike, razna porezna osloboenja i olakice, uvjetovane starosnom strukturom stanovnitva, brojem djece poreznih obveznika, odreenim aspektima njihova obrazovanja, zdravstvenom zatitom i sl. Broj stanovnika, njihova obrazovna struktura, odnos radno sposobnog stanovnitva i umirovljenika i dr., utjecali su i utjeu na sustav oporezivanja.[footnoteRef:13] [13: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 210.]

Veliina javnog sektora (obujam nadlenosti drave)Na porezni sustav odreene drave i njene porezne politike utjee i veliina javnog sektora, odnosno obujam nadlenosti drave, ali i drugih javnopravnih tijela. Time je dotaknut jedan od dominantnih i teorijskih i praktinih aspekata odgovora na pitanje kako i kada drava treba djelovati. Glavno je pitanje koliko drava treba utjecati, odnosno biti neutralna u gospodarstvu. Univerzalan odgovor nije naen, ali postoji vjerovanje da sve tog trite funkcionira na zadovoljavajui nain i u skladu s preferencijama izraenim u demokratskim drutvima, drava treba biti neutralna. Vei ili manji obuhvat nadlenosti drave uzrokuje vee ili manje rashode, odnosno potrebu za veim poreznim prihodima. Upravo ulozi drave treba na adekvatan nain biti prilagoen i sustav oporezivanja.[footnoteRef:14] [14: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 210., parafrazirano]

Javni prihodi i javni rashodi su 2 stran jedne medalje, lice i nalije financijske aktivnosti drave. Sudjelovanje javnog sektora u BDP-u poveava se u gotovo svim dravama u svijetu, a u nekima je dosegnuo raznu od gotovo 70%.[footnoteRef:15] [15: http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/skrtalic/KompFisSust/2.-3..pdf preuzeto: 3.5.2014.]

Ekonomske integracijeNeovisno o kakvoj, odnosno kojoj dravi svijeta je rije, teko je zamisliti da bi ijedna, bilo bogata ili siromana, najvea ili najmanja, ili ponekim drugim kriterijima usporeivanja razliita jedna od druge, drava mogla ivjeti bez odreenih veza s drugim dravama. Upuenost jednih drava na druge podrazumijeva: vanjskotrgovake odnose, razmjenu informacija, znanja, tehnologije, tehniku pomo, migracije ljudi, kretanje kapitala itd.U tom svijetlu treba promatrati i njihove porezne sustave koji te oblike suradnje moraju omoguiti odnosno potaknuti u odreenom smjeru. Ovakvi odnosi mogu nastati samo ako ih se ne ometa ili ne onemoguuju. Drugim rijeima, ekonomski integrirane zemlje izgrauju porezne sustave i uvode mjere porezne politike koje su kompatibilne s idejom zajednikog trita. Tu je rije o harmonizaciji u oporezivanju, odnosno usklaivanju vlastitog poreznog sustava s poreznim sustavom zemlje s kojom se eli ekonomski integrirati.[footnoteRef:16] [16: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 212., parafrazirano]

Svaka drava mora ponajprije maksimalno voditi rauna da joj njezin porezni sustav ne bude prepreka ekonomskom razvitku. Temeljni razlozi za postojanje i djelovanje regionalnih ekonomskih integracija/zajednica vidljivi su u: boljem koritenju komparativnih prednosti drava, poveanju gospodarske suradnje kao i meunarodne trgovinske razmjene. Neke od najpoznatijih ekonomskih integracija u svijetu su: EU, ASEAN, NAFTA, LAFTA, MAGREB, OPEC.Postojanje integracija i u skladu s tim olakano kretanje ljudi (ukidanje viza, mogunost zapoljavanja u drugim zemljama), kapitala (ukidanje ogranienja transfera kapitala), roba (smanjenje i ukidanje carina, WTO, harmonizacija) i usluga, iziskivalo je promjene u poreznom sustavu. Meunarodne institucije kao UN, UNICEF, UNESCO, WHO imaju takoer utjecaj na sustave oporezivanje jer one mogu utjecati na provedbu odluka u lanicama, npr. poseban tretman djeje zatite, obrazovanja, znanosti, zatite okolia, prehrambenih proizvoda i drugo.[footnoteRef:17] [17: http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/skrtalic/KompFisSust/2.-3..pdf preuzeto 3.5.2014.]

Ostali razlozi

Blizina ratnog arita ili neposredno sudjelovanje u sukobima lokalnog karakteraZemlje susjedi onima koje su u radu odnosno gdje postoji opasnost da se rat prenese i na njihov teritorij moraju obaviti odreene pripreme kako bi uklonile opasnost da se rat proiti i dodatni trokovi izazvani time mogu se podmiriti promjenama u poreznom sustavu.Geopolitiki poloaj zemljeGeopolitiki poloaj moe takoer utjecati na njezin porezni sustav npr., porezni sustav Izralea, Jordana se razlikuje od poreznog sustava Turske ili Egipta.Gospodarska razvijenostZemlje u razvoju, poljoprivredna gospodarstva, imaju razliite porezne sustave od razvijenih zemalja.Vjera Islamska ekonomija: Kur'an opredjeljuje njihov socioekonomski i politiki poloaj, pa tako i njihov porezni sustav. Takoer, sustavi socialistikih zemalja Kube, Vjetnama, Kine bili su razliiti u odnosu na sustave oporezivanja kapitalistikih drava.Ekoloka svijest graanaEkoloka svijest najnaglaenija je npr. u vicarskoj, vedskoj, Njemakoj za razliku od Rumunjske, Albanije ili Tunisa to za posljedicu ima postojanje ekolokih poreza u prvoj skupini zemalja. Razlike u starosnoj strukturi stanovitva, broju roena djece, u oekivanim godinama ivota, u broju radnih sati, u sklonosti tednji stanovnitva Sve nabrojeno moe utjecati na sustav oporezivanja i dovesti do potrebe da drava odlui poreznim mjerama poticati pronatalitetnu politiku, tednju, produktivnost, na inflaciju tj. na smanjenje stope inflacije.[footnoteRef:18] [18: http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/skrtalic/KompFisSust/2.-3..pdf , preuzeto 4.5.2014. ]

SUVREMENI POREZNI SUSTAVINezaobilazna je pretpostavka za ostvarenje ideje o integraciji nacionalnih gospodarstava odnosno nacionalnih trita u supranacionalna, nesmetano kretanje ljudi, kapitala, robe i usluga. Zapreku takvom kretanju mogu initi i porezne mjere koje autonomno, na temelju svojega financijskog suvereniteta utvruju pojedine drave. Integracija nacionalnih gospodarstava u proteklih nekoliko desetljea snano je utjecala na gospodarska kretanja ne samo unutar pojedinih drava nego i meu dravama lanicama integracijskih asocijacija, kao i u drugim dravama u odreenim regijama tvorei tako novi prostor i nove uvjete za nove i drugaije meusobne odnose.[footnoteRef:19] [19: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 213.]

Tako je se troma i obujmom mala vanjskotrgovaka razmjena snienjem carina i ublaavanje drugih carinskih davanja, te postupnim ukidanjem carina uvelike poveala i postala bra. To je bilo potpomognuto i sve eksplozivnijim tehnolokim razvojem osobito u komunikaciji i raunalnoj industriji. Financijske se transakcije, kao i drugi poslovi u takvim uvjetima, zakljuuju mnogo bre, a i s vie sigurnosti, jer nove mogunosti komuniciranja omoguuju da se do podataka o moguim poslovima doe u roku koji se broji tek minutama. Isto je toliko vremena potrebno da se ugovori neki posao i dobije potvrda. Ukratko, poslovanje svih oblika meu gospodarskim subjektima je bre, lake, pa stoga i sve intenzivnije.[footnoteRef:20] [20: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., str. 214.]

Multinacionalne kompanije, kojih ima sve vie i koje svojim granama odnosno sestrinskim poduzeima te drugim nainima poslovanja zauzimaju sve ire podruje pojedinih kontinenata, ili se pruaju na vie kontinenata, koriste gospodarske prednosti odreenih lokaliteta na kojima posluju (porezne olakice, porezno osloboena podruja) i ostvaruju promet izmeu svoji pojedinih dijelova smjetenih u raznim dijelovima svijeta.U ovim uvjetima ekonomskih integracija, ne kreu se samo kapital i roba nego i ljudi. U potrazi za zaposlenjem i boljom budunosti mnogi se sele u drave za koje smatraju kako im nude vie mogunosti za uspjeh.

0. Zahtjevi koji se postavljaju pred suvremeni sustav oporezivanja

Teorijske spoznaje, empirijska istraivanja i praktina iskustva na podruju oporezivanja, te integracijska kretanja irokih razmjera imali su utjecaj na promjene u poreznom sustavu i mjerama porezne politike, odnosno na zahtjeve koji se postavljaju pred suvremeni sustav oporezivanja:

a) Harmonizacija poreza. Da bi se to bre realizirali ciljevi kojima tee ekonomski integrirane, razvijene drave potrebno je to vie uskladiti porezne sustave i mjere porezne politike.b) Neutralni porezi. Koritenje poreza kao instrumenta ekonomske politike drave se nije u praksi jo potvrdilo. Praksa je, naalost, pokazala kako je drava lo gospodarstvenik i da je bolje stvari prepustiti tritu. Zbog toga su sve glasniji zahtjevi da se uloga poreza ogranii na ostvarenje fiskalnih ciljeva i da se iskljui mogunost drave da mjerama utjee na poslovne odluke poreznih obveznika.c) Smanjenje poreznog optereenja. U zadnje vrijeme na vanosti dobivaju zahtjevi gospodarstvenika da se smanji porezno optereenje, odnosno zaustavi poveano sudjelovanje poreza u drutvenom proizvodu. Ispunjenje ovih zahtjeva bi dovelo do rastereenja gospodarstva, poveanja zaposlenosti, smanjenja inflacije itd.d) Jednostavnost u oporezivanju. Nastojanje da oporezivanje bude to jednostavnije i bezbolnije, da se obveznici bez problema snau u propisima, te da se ti isti propisi svedu na minimum i budu jasni te da ne daju mogunost dvosmislenosti i vie interpretacija. e) Prednost oporezivanja potronje u odnosu prema oporezivanju dohotka. Tvrdi se da je oporezivanje potronje pravednije od oporezivanja dohotka, jer je mogunost porezne evazije manja. f) Pravednost u oporezivanju. Pravednost u oporezivanju je vrhunsko naelo kojeg se treba pridravati svaka drava i to je trajni zadatak koji je postavljen pred kreatore poreznog sustava.[footnoteRef:21] [21: Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001., 216.-129., parafrazirano]

1. ZAKLJUAKPorezni sustav je skup poreznih oblika koji se upotrebljavaju u nekoj zemlji. Broj poreznih oblika u primjeni razlikuje se od zemlje do zemlje. U svim suvremenim zemljama oporezivanje se provodi primjenom vie razliitih poreznih oblika i takav sustav se naziva pluralni porezni sustav. Moe se slobodno rei da ne postoje dvije drave u kojima bi se primjenjivali isti porezi sustavi i iste mjere porezne politike. Razlog tomu je jednostavan: ne postoje ni dvije drave koje bi se mogle po nizu usporedivih okolnosti nazvati istima. A kako su porezni sustavi i mjere porezne politike sastavni dio i derivat politikog i socio-ekonomskog sustava neke drave, oito su faktori koji pojedine drave razlikuju jednu od druge i faktori koji utjeu na porezni sustav i mjere porezne politike koji e u njoj biti u upotrebi. Ti imbenici su: Ustavno ureenje Centralizacija/decentralizacija Veliina teritorija Broj stanovnika i gustoa naseljenosti Demografska struktura Veliina javnog sektora Ekonomske integracije

Porezni sustav i porezna politika podloni su promjenama, ali smatra se da one ne bi trebale biti preeste i preradikalne. Suvremena drava je porezna drava, rashodi se veim dijelom financiraju prikupljenim porezima.Sve vea ekonomska povezanost drava, regija i kontinenata ima upliva na pribliavanje poreznih sustava i mjera porezne politike, ali i dalje postoje znatne razlike u nacionalnim fiskalnim sustavima jer se svaka drava najtee odrie svog fiskalnog suvereniteta. Iako teko, suvremene zemlje shvaaju da je prijeko potrebno usklaivanje i harmonizacija poreznih sustava kako jer iz toga profitiraju kako oni, tako i susjedi.

1. LITERATURA

KNJIGE1. Jeli, B.: Javne financije, RRiF plus, Zagreb, 2001.

INTERNET1. http://www.ijf.hr/hr/korisne-informacije/leksikon-javnih-financija/14/slovo/p/ 28.4.20142. http://www.porezniobveznik.net/Korisno/PoreznisustavRH/tabid/79/language/hr-HR/Default.aspx 28.4.2014. 3. http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/skrtalic/KompFisSust/2.-3..pdf 4.5.2014.4. http://www.mfin.hr/hr/porezi 4.5. 2014.

15