POSTANAK SUNČEVOG SUSTAVA OD VELIKOG PRASKA DO RAĐANJA SUNCA I PLANETA P

red

ava

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NEBULA

• Prije 4.65 milijardi godina, oko 10 milijardi godina nakon Velikog Praska, materijal od kojeg se danas sastoji Sunčev sustav je lebdio u obliku golemog oblaka plina i prašine (99% vodik i helij te 1% teži elementi). Oblak se sporo okretao oko svog središta i mirno kružio oko središta galaksije.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SUPERNOVA

• Tada se najvjerojatnije u blizini tog oblaka dogodila eksplozija zvijezde - supernova. Udarni val materijala s eksplodirajuće zvijezde obogatio je oblak težim materijalima koji su nastali u supernovi, te uzrokovao sabijanje plina i prašine koji su već bili tu. To je imalo za posljedicu rastuću gustoću oblaka i gravitacijsku silu među česticama. Sabijanje oblaka je natjeralo većinu materijala u samo središte od kojeg nastaje protozvijezda, dok se ostatak oblaka spljoštio u disk.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PLANETEZIMALE

• Kad se plin počeo hladiti, stekli su se uvjeti za okupljanje atoma i molekula plina i prašine u manje čestice. Manje čestice su se, zbog električnih i gravitacijskih sila, počele udruživati u veće, tvoreći prve planetezimale, preteče planeta. Planetezimali su se međusobno sudarali, pri čemu su se neki drobili u manje komade (pri bržim sudarima), a neki udruživali (pri sporijim sudarima). Veličina do koje su mogli narasti ovisila je o udaljenosti njihovih orbita od Sunca te gustoći diska na toj udaljenosti. Nakon nekoliko desetaka milijuna godina, planeti su narasli do veličine kakvu imaju danas.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAĐANJE SUNCA

• Povećani pritisak i temperatura u središtu omogućili su stapanje atomskih jezgri. Počela je fuzija vodika u helij - proces kod kojeg se oslobađa velika količina energije. Nakon milijun godina probijanja kroz Sunce, energija iz središta Sunca je počela izbijati na površinu. Sunce je prvi put zasjalo. Uz energiju u obliku svjetla, Sunce je počelo izbacivati u svemir i veće količine protona i elektrona, što mi danas zovemo "Sunčev vjetar".

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PLANETI SUNČEVOG SUSTAVA

• Ovaj vjetar i zračenje sa Sunca su "otpuhali" prvobitne atmosfere od vodika i helija vrućih unutarnjih (terestričkih) planeta. Sunčev vjetar je, uz velike temperature na planetima bližim Suncu, razlog razlikama u sastavu unutarnjih i vanjskih planeta danas. U blizini središta, samo su se neke tvari mogle održati u krutom stanju, dok su se u vanjskim dijelovima diska plinovi mogli i zamrznuti. Unutarnji kameni planeti koje čini grupa od četiri planeta: Merkur, Venera, Zemlja i Mars imaju metalne jezgre, oko kojih se nalazi pretežno kameni omotač i kora.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SATELITI

• Kako su se planeti formirali, mali dio materijala koji je kružio oko njih se uspio zadržati u orbiti oko planeta, od čega su nastali njihovi sateliti. Svi planeti osim Merkura i Venere imaju svoje satelite. Sateliti Marsa i Zemlje nisu nastali na ovaj način. Marsovi sateliti Fobos i Deimos su najvjerojatnije zarobljeni asteroidi iz asteroidnog pojasa, dok je naš Mjesec nastao iz sudara Zemlje i jednog praplaneta veličine Marsa.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ASTEROIDI I KOMETI

• U pojasu između putanja Marsa i Jupitera nije se formirao nijedan veliki planet, već su tu nastali milijuni manjih planeta koje zovemo asteroidi. Na većim udaljenostima od Sunca, gdje su plin i prašina bili prerijetki da bi formirali veća tijela, stvorili su se kometi koji nam po svom sastavu danas otkrivaju sastav prvobitnog oblaka.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

STVARANJE LITOSFERE

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r