ELEZOVI; POVIJESNI RAZVOJ KOMUNICIRANJA

ELEZOVI; POVIJESNI RAZVOJ KOMUNICIRANJA

UVOD

-filozofija nas pouava uspjenom ivotu bez izvjesnosti, a da nas pritom ne paralizira sumnja

-ivot je vrijeme ispunjeno mnotvom trenutaka nazvanih SADA, a o kvaliteti svakog sada ovisi ukupan zbroj koji se oituje u konanici ivotnog puta

1.IMPRESIJA; dojam ili utisak, trenutni odijek neega ili nekoga u naem neposrednom okruenju u nama

-ovjek profesionalne javne komunikacije mora automtski selekcionirati sadraje oko njega i propustiti njegove odjeke kroz svoje misaone i emotivne prostore

2.EKSPRESIJA; izraz naeg osobnog stava ili suda, odnosa o nekom ili neem iz svijeta

(nju odreuje iskustvo, a oblikuje ukus i mjera koju ovjek razvija kroz ivot

(to je ona bolja to je jaa i postojanija u odnosu na drugaije stavove te tako iskazuje kvalitetu svog nosioca

3.IMAGINACIJA; koristan nain stvaranja svoga svijeta kao baze za stalnu duhovnu aktivnost i emotivnu pobuenost ; inovatori su zapravo samo ljudi smione imaginacije koji su realna iskustva nadograivali onim to su u svom unutranjem duhovnom prostoru prethodno sroili

(njegovati sposobnost brze impresije, sustavne ekspresije i imaginacije znai razvijati linost u smjeru irokog obuhvata sadraja ivota iz svijeta oko nas i istodobno sadraja svijeta u nama i ini nas osobama veeg kapaciteta

-razvijati sposobnosti utkane u steena znanja znai steena znanja uiniti prostorom za bri odraz uvis iz kojeg se obzorja otvaraju i nude vea iskustva

IZVORI ZA POVIJEST

-svoju grau povijest nalazi na 3 izvora;

1.usmena predaja-sadraj koji je u nekom kraju sauvan o pojedinom dogaaju i linostima

2.materijalni spomenici-sve vrste graevina, ruevina, sprava, oruuja i sl., njima nalazimo sadraj koji slui kao materijalni izvor spoznaje o nainu organizacije i kulturi

3.pisani spomenici-sadraji koji najpouzdanije svjedoe o ivotu, njegovim oblicima i stupnju

-po opsegu izlaganja grae povijest moe biti posebna ako se bavi prolosti samo jednog naroda i opa ako prouava prolost ireg podruja

(po sadraju; politika, kulturna, ekonomska

(po vremenu; stari vijek(od 4000gpne-476g), srednji(od 476.g do 1453g) i novi (od 1453 do danas)

-KULTURNI NARODI svojim ureenjem i kulturom su pridonijeli napretku ovjeanstva(za vrijeme poetka ovjeanstva takvi su bili Egipani,,misirci, babilonci, hebreji, asirci, perzijanci, grci, rimljani, gali, kelti, slaveni..

-proizvodnja nuno namee potrebu za razmjenom proizvoda te oblicima komunikacije iz kojih se raa specijalizirana djelatnost trgovine(za vrijeme neolita jo)

(takoer u to doba(u neolitu) su doli do pojma broja(najstarija mjera-za duinu je hvat, stopa, lakat)

-uobiajeno se povijest nekog naroda prouava od pojave prvih pisanih spomenika

-pretpovijest/prethistorija vrijeme koje prethodi prvim pisanim spomenicima i dijelimo ga na kameno doba i doba metala

INTERPERSONALNA KOM.

->sve je poelo na razini instinkta, emocije i misli(komunikacija znakovima)(oni se zatim svrstavaju u sustav optikih i akustikih znakova u najranijim oblicima komunikacije

(osim znakova koriste se i raznim subjektima, tj. nosiocima znakova : bubanj; glasnik; svjetlosni i dimni signali(najstariji oblik komunikacije)

( u takvim oblicima komunikacije najraniji model je publicistike(res publice-stvar koja se tie javnosti)najstariji komunikacijski oblik nalazimo kod glasnika-pjeaka koji je usmeno prenosio vijesti i poruke iz jednog naselja u drugo

( najstariji komunikacijski oblik nalazimo kod glasnika-pjeaka koji je usmeno prenosio vijesti i poruke iz jednog naselja u drugo

Akustiki telegraf- razne vrste bubnjeva, udaraljki dojavljivanja vatrom, dimom- pretea Morseove abecede

JAVNO MILJENJE( sustavno se izuava kroz desetljea 20-.st

-o javnom mnijenju ovisi slika pojedinaca koju stvara o sebi kao djelu drutvene grupe, o sebi za sebe i svijet oko sebe

(kroz povijest se na prijelazu iz 19.u 20.st smatralo najjae sredstvo irenja vijesti i formiranja javnog miljenja o nekoj sredini novine

--na prijelazu iz 19. U 20. stoljee smatralo se da e novine biti najjae sredstvo za irenje informacija, no nije ispravno zanemarivati razgovor i usmenu predaju

-tekstilna ornamentika(vorovi na konopu)- nastao prije najranijih poznatih pisama u kulturama starih naroda

STAROEGIPATSKA CIVILIZACIJA

-PISMENOSt se javila oko 3500.g.pr.n.e.(pisali uglavnom na papirusu, u poetku pisali znakovima u obliku crtea(hijeroglifi), egipatske knjige su uvijek u obliku svitka, najvie papirusa uniteno zbog vlage

-na papirusu veinom pisali izvedenim tipovima pisama koji su se dijelili na hijeratsko i demotsko pismo; egipatsko pismo je bilo mjeovito i imalo je oko 700 znakova

-sloene prie koje govore o utjecaju viih sila, o glavnim likovima radnje voljeli su faraoni i sveenici dok ire mase puanstva nisu poznavale tu knjievnost

- koriste pero i ravnalo

-Egipani su meu prvima narodima starog vijeka kod kojih se pojavila pismenost, literatura, nauka i knjievnost

-najstarija piktografska pisma su sauvana i urezana na plohama stijena, graevina i spomenika(tek kada je ovjek poeo biljeiti slova i na predmetima koji su se mogli prenositi pojavilo se pismo

- u grobnici faraona NEMHOTEPA koji prikazuje upravitelja kako prima doseljenike i meu njima je glasnik koja predaje upravitelju pismo , a u lijevoj ruci je imao glasniku palicu

-jo su se u doba Tininske Dinasteije (3315.g.pr.n.e.) poele razvijati GLASNIKE ORGANIZACIJE paralelno s ustrojstvom dravnog bia

-pota je u Egiptu bila namijenjena prenoenju inf. faraonima, ministrima, slubenicima i sveenicima(nastala potreba za potanskim postajama

(osoblje tih postaja inili: 2 vrste glasnika-bibliofori (pjeaci) i kamelitesi(jahai na devama ili konju)

2 vrste slubenika-orografos(vodili dnevnik pote ) i efodos(osiguravali glasnike)

-bila je razvijena i uporaba golubova pismonoa (za prenoenje kratkih i hitnih poruka)(golubove dijelili na obine i rasne ili brze

-vrhovno boanstvo- bog Sunca- Ra (prikazuje se kao orao, sunce, boansko oko, ovan ili mukarac)

-po vjerovanju Egipana- ovjekova dua ivi dokle mu je tijelo ouvano- balzamiranje i mumificiranje

-crnilo za pisanje- a ili drveni ugljen pomijean s vodom i ljepilom- vrlo trajno

-vanu ulogu imala je Knjiga mrtvih- ponekad sadravala i ilustracije

ASIRSKO-BABILONSKA KULTURA

-za vrijeme cara HAMURABIJA (2067.g.pr.n.e.) on proglaava Babilonsko carstvo

(za svoju dravu Hamurabi stvara veliki zakonik poznat kao najstariji zapisani zakonodavno-regulativni materijal na svijetu, tekst zakonika je bio uklesan na stupu od tamnog kamena visokom 2 m, to je bio njegov skup odredaba privrednog i obiteljskog prava

-premda su se asirci vie bavili vojnikim strategijama i vjetinama, a babilonci ratarstvom, obrtom i trgovinom(objema je vjera utemeljna na predodbi boga kao sile nekog zla od kojeg treba zazirati-po njihovu vjerovanju ivot svakog ovjeka ovisi o poloaju zvijezda u asu njegova roenja

(stari su grci takvo proricanje babilonskog maga nazvali astrologijom, a analize odnosa zvijezda i njihova utjecaja na ivot horoskopom-babilonska godina je imala 12 mjeseci, mjesec 4 tjedna , a tjedan 7 dana(to preuzeli Rimljani

-najpoznatiji asirski kralj Asurbanipal je bio poznat kao veoma obrazovan i u svojoj velikoj palai u Ninivi je imao veliku biblioteku(to je bila prva biblioteka na svijetu!-uz sve zidove su stajale kutije s glinenim ploicama ispisane takozvanim klinastim pismom(5000gpne)

-pismenost se javila ve u doba Sumerana, u Mezopotamiji nije bilo papirusa pa su pisali u glini-kako su pisali na vlanoj glini, crtee su pretvarali u skupine crta, poput klinova, razliito postavljenih na povrinu ploice

-imali su preko 500 znakova pa se bilo jako teko tada opismeniti(metodu itanja tog pisma je otkrio Grotefennd

-znakovi tog pisma ne prikazuju ni stvari ni rijei nego su to znakovi za glasove

-dok je glina bila vlana utiskivala su se u nju slova trostranim tupim predmetom od metala, slonove kosti ili drveta

-do sada je na podruju Mezopotamije naeno oko pola milijuna takvih ploica

-na njima su pisali s obje strane, naslove djela, ime vlasnika i oprez pri rukaovanju

-jak utjecaj na knjievno-umjetniko stavralatvo tog starog vijeka je imao EP O GILGAMEU; sadri dogaaje iz ivota Gilgamea, drevnog cara-junaka, on je bio 2/3 bog a 1/3 ovjek, zajedno s prijateljem izvodi razna junaka djela i otklanja zla u svijetu, te odlazi u potragu da sazna tajnu besmrtnosti

-u Fenikiji otkriven veliki broj poiljki, pretea dananje pote- prvo pismo s kuvertom FENIKIJA

-ribolov; gradovi-drave; osim proizvodnje purpurne boje koja je bila njihov izum, bili vjeti i u proizvodnji prozirna stakla

-za svoje trgovake poslove su trebalo pouzdano sredstvo komunikacije, prvo su ga preuzeli od egipta (demotsko pismo, no ono im je bilo presloeno

-novo jednostavnije pismo im je donio egipatski junak Toth(pismo od 22 grafika znaka

-feniko pismo je nastalo u razdoblju 2.tisuljea pr.n.e.- feniki alfabet HEBREJSKO KRALJEVSTVO

-David je Jeruzalem proglasio prijestolnicom i osnovao Hebrejsko kraljevstvo

-BIBLIJA je knjiga koja sadri svu staru knjievnost hebrejskog naroda; puna povijesnih tiva, vjerskih zakona i proroanstava

-kod hebrejaca se rano pojavila samosvojna pismenost

-oslonjeni na feniko pismo od 22 znaka, Hebrejci kreiraju svoje pismo nazvano alfabet(ta rije nastaje od hebrejskih rijei aleph i beth nazvanima prvih dvaju glasova(rije aleph oznaava bika, a beth kuu)-rani feniko-hebrejski alfabet se sastojao od 22 znaka, a pisalo se od desne na lijevu stanu isprva na kamenu

-dok su feniani imali posebne znakove za brojeve, Hebrejci su imali za oznaavanje brojeva jednostavna slova

PERZIJA

-gradili su ceste; imali najduu cestu od 2500km koju su navali kraljevska cesta(tu je bila razvijena glasniko- potarska sluba koja se tamo zvala angareon; ona se zasnivala na gustoj mrei prometnica na kojima su bile potanske stanice sa talama gdje je glasnike ekala hrana i odmorni konji pa je prenoenje poruka i poiljaka bilo danonono

-imali i razvijen sustav golublje pote, no upotrebljavali i lastavice; kovali zlatni novac

-klinasto se pismo irilo iz Babilona do Perzije koja je prihvatila sustav i preradila ga u bru i jednostavniju varijantu klinastog pisma

-Perzijanci su obiavali usijecati vanije sadraje u stijene kako bi generacije potomaka mogle saznavati o slavnim herojskim djelima predaka

-prezijanci se ne slue glinenim ploicama nego piu na prepariranoj ivotinjskoj koi INDIJA

-naeni su ispisani tekstovi na kamenu, u glini i slonovai, no nisu posve jasni i ne zna im se znaenje

-Veda zbirka pria i mitova o bogovima

-Brahmani iliti sveenici su stvorili Manuov zakonik, a to je sveta bramanska knjiga pravila drutvenog ureenja i obreda pri potivanju bramanskih bogova(prema tim se pravilima ljudi dijele na 4 kaste; ratare, trgovce, obrtnike i robove-posebno vaan dio zakonika je u kojem se govori o svojstvima potrebnim za uspjeno upravljanje dravnim poslovima; po tom je taj zakonik svojstven spomenik diplomacije i meunarodnog prava

(najsloenija pitanja iz meunarodnog ivota treba rijeavati prvo diplomatskim putem, a sila je tek u rezervi

-drevna je Indija imala veoma razvijenu kulturu, a njeni stanovnici su poznavali pismo i imali praoblike gramatike-glavno je pismo drevne Indije bilo sanskrt (koji su koristili bramanisti) i pali (koje su koristili budisti)

-sanskrtom su pisani: Vede, Munov zakonik, Mahabharata i Ramajana(spjevovi)

-3000.g.pr.n.e.(najstariji oblici himnike lirike u zbirci Rig-Veda

-1000.g.pr.n.e.(zbornik Rig veda s izborom tekstova filozofsko -teoloke spekulacije

(oko 100.g. nalazimo na prvi zbornik pounih fabula Panatantra-takoer dolazi do prvih razvitaka dramske knjievnosti na primjeru djela kralja Sudrake

KINA

-pouzdanije praena stara povijest Kine zapoinje dinastijom ou, te kanije nakon toga dinstijom in iji je vladar bio slavni in i Huang Ti koji je poeo graditi slavni kineski zid za obranu od nomada sa sjevera

-nareuje i spaljivanje svih knjiga sa starim zakonima

-kineski su carevi esto sastavljali komisije ija je zadaa bila sastavljanje kalendara i predvianje dana pomrine koja je za njih bila lo znak

-kinesko slikovno pismo je bilo u primjeni ve oko 3000.g.pr.n.e., a kasnije je preobraeno u pojmovno pismo u kojem svaka rije ima svoj znak (prema legendi, pismo je izumio car Fo Hi -pismo reorganizirao Tse U - svaki kineski znak za glas ima stanovit broj crta, ali nikada vie od 17; odnosi tih crta oznaavaju glas ili tip njegova itanja u slogu rijei

-kinezi su se klanjali prirodnim silama smatrajui ih ivim biima, glavno je bilo nebo

-u staroj kini je bio razvijen sistem prenoenja pisanih poruka-za pisanje su koristili kost, kornjain oklop, rascijepljena bambusova trska, drvena ploa s desna na lijevo

-nakon drvenih ploa prelaze na svilu na koju su pisali bambusovom cjevicom ili etkicom od devine dlake, izumili tintu od firnisova ulja- kineska tinta-no svileni papir je bio jako skup pa ga se zamjenjuje materijalom od svilenih krpa, no kasnije 105.g.nae ere T'sai Lun pronalazi papir, koristei kao sirovinu umjesto svile, jeftini materijal kao koru biljki i pamune ostatke

-sljedea dinstija je pod imenom Han - razdoblje velikih kineskih osvajanja i procvata ropstva

-veliki KINESKI ZID; dug 2500km, dograivan sve do 15.st, prvo graen od gline i zemlje, a kasnije oblagan opekom, visok je 10m, izgraen prvenstveno za zatitu od Huna

-oko 1700.g.pr.n.e. se javlja najstarija lirika, i-king zbornik od 311 lirskih pjesama

-od 800. do 300.g. dolazi do procvata filozofske misli ; Konfucije stvara 5 kanonskih knjiga da refundira staro vjerovanje koje je isticalo vanost discipline u drutvenim odnosima red dri svijet

-Kinezi su se klanjali prirodnim silama smatrajui ih ivim biima

EUROPSKI PROCESI

-kultura starog vijeka u europ.prostorima je vezana za kretsko-mikensko razdoblje i veliku antiku grku epohu

-doseljenici s Bliskog istoka dolaze najprije na Kretu donosei sumerske i egipatske utjecaje

-Feniani slikovno pismo transformiraju u racionalniji alfabet koji postaje podlogom za kasniji razvitak grkog pisma

-starosjedioci tog podruja su ve imali razvijenu kulturu a njihovi su gradovi bili opasani zidinama (svojevrstan tip rane urbanizacije)

-poznati rat s Trojom; iz njega su nastale mnoge junake pjesme te Homerovi epovi Ilijada i Odiseja

-temelje mnogih prirodnih i humanistikih znanosti pronalazimo upravo u tom razdoblju

-GRKA vizija boga kao vie sile je predstavljena nizom ljudskih osobina to svjedoi o stupnju razvijene samosvijesti

-ima 12 glavnih bogova na elu sa Zeusom

-u ast Dionizu se pjevaju ditirambi(pohvalnice)jer donose proljee i bude prirodu

-tragedija i komedija se s vremenom razvijaju i usavravaju(prvo se prikazuju zgode iz Dionizova ivota, kasnije i heroja-polubogova, a kasnije i obinih ljudi

(broj glumaca se isto poveava, glavnu ulogu u tragediji imaju 3 glumca

-u Ateni poinje gradnja kazalita; u ast Dionizu ona dobiva kazalite koje prima 30.000ljudi (ono je bilo usjeeno u stijene i bilo polukrunog oblika i nazvano je amfiteatar, ispred je bila ravna povrina na kojoj su bili glumci ili orhestra)

( u predstavama su mogli igrati samo mukarci pa su oni glumili i enske uloge i imali su maske

- -----SOFOKLO, ESHIL I EURIPID- najznamenitiji meu tragiarima

1. Eshil- tragedija Okovani Prometej(gledaoce je posebno uzbuivao lik Prometeja, heroja i plemenitog prijatelja ljudi) i trilogija Orestija

2. Sofoklo-unapreuje tragediju- Kralj Edip, Esip na Kolonu, Antigona iznose nesretnu sudbinu mitskog kralja Edipa, njegovih sinova i keri Antigone

3.Euripid; najblii ivotu svog doba, junaci su mu iz mitologije ali imaju ljudske osobine (Medeja,Hipolit)

-najuvaeniji autor komedija bio je Atenjanin Aristofan; pise u doba peloponeskog rata kad je ljudima klonula snaga i ljudi su bili eljni zabave

-Govornike vjetine- pojavili su se ljudi koji su mlade uili vjetini kako e moi braniti i drugima nametati svoje miljenje- ti uitelji sofisti, najvie ih je bilo u Ateni

(Sokrat- veliki protivnik sofista; od njegovih uenika najveu slavu imao Platon- Platonovu filozofsku kolu nazvali Akademijom(Platonov uenik Aristotel- najvei filozof i znanstvenik staroga vijeka

-Peloponeski grad Olimpija bio je sredite velikih svetkovina to su se odravale svake 4 godine kao najvea sveanost starih Helena ( rije je o olimpijskim igrama zapoetim 776. g.pr.Kr.

-razmak od 4 godine izmeu velikih olimpijskih sveanosti Grci su zvali olimpijadom(pobjednici na natjecanjima su nazvani atletama a nagrada je palmina grana te maslinov vijenac

-Herodot prozvan ocem povijesti; cvatu prirodne znanosti i filozofija jer je ostavio opis grko perzijskih ratova

(uz Herodota, Tukidid I Ksenofont su utemeljitelji povijesne znanosti

-znanost nastoji protumaiti svijet i nain njegova nastanka kao cjelinu- prve pokuaje tumaenja svijeta se prepisuje misliocima iz maloazijskih gradova

-sofisti govore da na svijetu ne postoje opa pravila ivota za sve ljude, meu sofistima se isticao Protagora-vjeti profesionalni govornici razvijali su upotrebnu mo jezika i rijei do visokih razina i ve se tada moglo govoriti o 3 diferencirana stila - visoki stil javne komunikacije, srednji stil obinog dnevnog komornog ugoaja i niski stil neukih ljudi

RETORIKA kao vjetina; retorika znai spajanje osnovnih dijelova govora u cjelinu, iji efektan zakljuak ispunjava oekivanja koja se govorom postiu

a)Prvi dio govora ima svrhu da sluatelje priblii temi i govorniku. Govornik iznosi razlog teme i ukratko ju najavljuje svrhu svog istupanja. Pristup je obino smiren i dostojanstven, a potrebno ga je potrebno organizirati primjereni duini vremena potrebnog za centralni dio izlaganja teme. Ne smije biti buran.

b)Drugi dio govora sadri osnovne misli koje govornik navodi.tu se tema objanjava, ralanjuje neke njene dijelove- od poznatijeg k manje poznatom, od opeg prema posebnom

c)Treim dijelom govora formira se zakljuak-podsjetnik na najvanije toke iz glavnog dijela govora, kako bi se zakljuak gotovo spontano formirao u svijesti govornika i sluatelja istodobno

(VRSTE GOVORA:

1.Politiki govori: u narodnim skuptinama ili na drugim zborovima, sa ciljem da se javno provjere pitanja opeg politikog i narodnog znaenja; nastaju u sredinama razvijene narodne svijesti, gdje postoji sloboda zbora i dogovora

2.Sudski govori: nastaju s namjerom uvanja zakonodavne pravde o brane od nepravde

3.Crkveni ili duhovni govori: nastaju u najranije doba kranstva, kada su se zbog oskudne pismenosti, vjerska naela mogla izlagati samo usmenim putem, govorom. Dijelimo ih u 2 grupe: propovijedi- govore sa svim znanjem iz bogosluja i homilije- kratke poune forme govora s praktinim ciljem isticanja pouke na bazi induktivne rijei, odnosno misli iz Svetog pisma, zavjeta, Biblije

4.Pohvalni ili proslovni govori: nastaju uz razlog i temu dostojne hvale,a vezani su uz dogaaj ili linost

5.Prigodni govori: govor je iv, slikovit, potie imaginaciju sluatelja, obini je kratak ( tu spadaju vojniki govori)

6.Znanstveni govori: najee prelaze u znanstvenu raspravu, osnovna svrha im je da objasne temu. esto se dijele na prave ( politiki, sudski, crkveni ili duhovni) i neprave sve ostale vrste govora) govore

-govornika vjetina utjee na sluateljstvo ivom rijeju i njeno je obiljeje govor i sluatelji!, govor se ne prekida dok se ne izgovori

-stari Grci su bili uvjereni da su se Feniani prvi sluili alfabetom jer su kao trgovaki narod putovanjima posredovali prenoenju kulturnih teevina naroda Sredozemlja

-poznato je da su Grci isprva upotrebljavali fenika slova koja je kasnije Linos pridruio grkom jeziku i ta preobrazba pisma stvara pismo nazvano pelazginim prema ranijim grkim starosjediocima Pelazgima

-prvotni feniko-idovski alfabet imao je 22 slova(Feniani su imali posebne likove za brojeve kao i idovi, koji su brojeve oznaavali tipom slova kao i Slaveni

RIMLJANI

-Rimljani najprije piu grkim pismom, no kasnije ga prerauju, posebno nakon pisanja s lijeva na desno

- isprva se pisalo samo velikim slovima, a kasnije se uvode i mala slova pa i pisana

-Grci i Rimljani najprije piu usijecajui slova u drvene daice i daske, a vanije sadraje u mjedene ploe i kamene stupove, kasnije upotrebljavaju papirus(7.st) tintom od ae, knjige su prepisivali posebno kolovani robovi

-Aleksandrijska biblioteka je bila najslavnija i najvea biblioteka starog vijeka i sadravala velik broj egipatskih i babilonskih knjiga oko 750 tisua svitaka

-knjinica u Pergumu je bila znaajna jer je sve bilo tamo napisano na pergamentu ili ivotinjskoj koi; pergament je bio vri od papirusa, a tekst se mogao lako brisati pa je bio pogodan za viekratnu upotrebu

-stari Rim je razvio potansku slubu kao najsavreniju slubu tog doba;

(osniva Cursus publicus- organizaciju za prijenos vijesti, pisma, robe i ljudi (organizacija je procvala za vrijeme Augusta)-na njenom elu je bio vrhovnik sa sjeditem u Rimu

(postaje na putu stationes (3 vrste): civitates prostorije za zaposlene, magazini za hrane i tala; mansiones prostorije za smjetaj i hranu putnika; mutationes slue za zamjenu konja, zgrade za smjetaj slubenika, tala

- kolima Cursusa mogu se prevoziti i ljudi ako imaju putovnice

-5.st.pr.Kr. organiziranje pisane vijesti; za vrijeme Julija Cezara , on uvodi :

1.Acta Sentus - sustav informiranja o odlukama vlade objavljiva na ploicama premazanim voskom, objeenim na zidove Foruma

2.Acta Diurina vijesti iz drugih podruja ivota

(diurnori scriptorum sakupljai i prepisivai vijesti; pretee novinara!!-rimska knjievnost arhainog doba poinje s prevoenjem grkih tekstova , poinje istraivanje povijesti i njeno pisanje

- glazba je imala veliki utjecaj na ivote ljudi, cvjeta knjiarstvo

- javne knjinice su bile podijeljene na dva dijela : grki i latinski

-zatim razvoj retorike, tj. oratorstva Katon Stariji, Ciceron, Plinije Mlai Kvintilinijan

-u doba augusta Rima ima 2 velike knjinice; Palatinska i Oktavijanska

(1. Javna knjinica u Rimu osnovao ju Azinije Polion-reformator Konstantin Milanskim ediktom dopustio javno ispovijedanje kranstva, ubrzao razvitak kranske crkve, uveo monoteizam u Rimskom Carstvu

-kranstvo se pojavio u 1.st nae ere kada su eksploatirane mase rimskog naroda bile u oajnom poloaju

(progoni krana za vrijeme Nerona I Dioklecijana! Sve do Milanskog edikta i proglaenja ravnopravnosti sa straorimskom religijom

-kada je ropstvo zamjenjeno feudalno-kmetskim poretkom zapoinje epoha srednjeg vijeka ;

(razvoj kranstva koji usvaja elemente rimske kulture i umjetnosti i daje im smisao, a latinski jezik postaje jezik obreda

-na sj.Europe prvi usvajaju rimsko pismo germani , javljaju se runske abecede

-od runa i grkih slova, Ulfilas stvara gotsku abecedu

-od 7. St. Europom se iri latinsko pismo i latinski jezik:

(2. Vrste latinskog pisma:

1.literae majusculae (majuskule) velika slova; dijele se na jo dvije grane (kapitalne uspravne, jednostavne crte, ukoena slova; unicijalne mekanije, ljepe oblikovane, sline pisanim slovima)

2.literae minisculae (miniskule) obina mala slova; dijele se na jo dvije grane kao i majuskule

( nastale od majuskula kako bi to vie slova stalo na povrinu na kojoj se pisalo

- kombinacije majuskula i miniskula reduciranje i proiavanje pisma, razdvajanje povezanih rijei nastaje gotsko ili redovniko pismo (Monchschrift)

- carstvo je 395. god. Podijeljeno na Istono i Zapadno- nakon Milanskog edikta 313. god.- raste hereza koja stvara tenzije SLAVENI-vjeruje se da su prije primanja kranstva imali izvjesan grafiki sustav kao preteu pisma, o tome svjedoi CRNORISAC HRABAR

-pokristivi se, slavenski narodi preuzimaju grki alfabet koji nije posve odgovarao njihovim jezicima

-u 9.st car Mihajlo 3. je pozvao dva brata IRILA I METODA( prvo pismo slovjenska azbuka za bogosluje, neprilagoeno govornom jeziku Slavena

- u junoslavenskim prostorima irilica, glagoljica i bosanica

(Glagoljica dosta znakova kao i u irilici(vjerovanje da ju je izumio sveti Jerolim, ali Englez Taylor tvrdi da su glagoljica i irilica nastale iz prve varijante pisma irila i Metoda

-glagoljica ostaje pismom katolikog dijela kranskoga junoslavenskog podruja

-poznata su 2 oblika glagoljice: obla i uglata glagoljica

-najstariji pisani spomenik na glagoljici je Baanska ploa; tekst darovnice hr.kralja Zvonimira samostanu sv.Lucije u Bakoj na otoku Krku, oko 1100.g

(irilica -na podruju bizantskog utjecaja i pravoslavnog kranstva

-najvie ju je reformirao Petar Veliki za potrebe komunikacije i izvan crkvenog sadraja

SREDNJI VIJEK EUROPA-prve europske kole razvile se u samostanima, postali su centri usavravanja pismenosti i irenja kulture

(samostani =skriptoriji prepisivanje knjiga i umnaanje sakralnih knjiga za bogosluje

-tada aristokracije se sve vie zanima za obrazovanje i opismenjivanje, stoga se uz samostane otvaraju kole svjetovnog sadraja(prvi uitelji i predavai u kolama sveenici, a iz tih kola e nastati prvi europski fakulteti i sveuilita

- razmjenom robe za robu zapoinje razdoblje nove komunikacijske dinamike

-sve do 8.st. su Kinezi zadrali tajnu izrade papira, tada su to saznali Arapi , papir u Europu stie 1100.god.

-u 12.st arapi donose papir u Europu preko panjolske, najstarija radionica papira se nalazila blizu Venecije-Benediktinci najvie interesa za knjievnost(sv.Benedikt istaknuo veliku vanost itanja

-u srednjem vijeku nastaje impozantna mrea biblioteka u okviru samostana raznih redova

-1256. Robert du Sorbonne osnovao kolu, jedno od najutjecajnijih sveuilita u Europi, Sorbonne u Parizu(prouavali povijesne, filozofske, matematike i prirodoslovne discipline

-u vrijeme kriarskih ratova, humanizma i renesanse obnova potanske slube u Europi

(kriarsko vrijeme ratova traje do 1291.i pridonijelo je nastajanju novih stratekih i komunikacijskih spoznaja

-razdoblje 15. I 16 st. obiljeeno je velikim dostignuima na podruju znanosti, knjievnosti i umjetnosti(razvoju znanosti pridonosi poveanje zanatske i manufakturne djelatnosti

-zatim nailazi doba renesanse i humanizma; to je vrijeme Gutenbergovih otkria, pokretnih slova i poetka tiskarstva

(humanisti otkrivaju da je cilj ljudskog ivota u postizanju sree putem bavljenja znanou i obavljanjem graanskih dunosti

-u srednjem vijeku se otvaraju sveuilita, naglo se razvija trgovina, podiu se crkve i samostani odreuju potrebu za boljim sustavom prenoenja vijesti

(najprije se javljaju oblici studentske, cehovske i samostanske pote, a kasnije privatne, gradske i opinske pote

- ubrzo se javljaju i charturalli glasnici egzarhata u Ravenni, a potom cursores povjerljivi glasnici, prenosili tajne poruke na relaciji papa-kralj-vlastela

-no pota koju su odravali redovnici nije bila ustanova rimske crkve nego su ju organizirali i odravali pripadnici pojedinih redova (benediktinci, cisterciti, templari)

- radi zatite trgovakih interesa gradovi Hanze osnivaju brze i sigurne vjesnike slube pod nazivom Drutvo pismonoa lige (kvalitetnije, obuhvatnije, javna i dostupna svima)

- nakon raspada hanze nastaju po njihovu uzoru razne cehovske slube (najpoznatija je mesarska pota razvoj meunarodne pote

- sveuilina pota (najpoznatija pota sveuilita u Parizu , njihovi glasnici(missi volantes) obavljali po.slubu

- poetak 16.st. pojava tabelariija glasnici koji su uz novanu naknadu prenosili pisma, potarinu plaao primalac

- 16. St. organizacija stalnih glasnikih slubi; kontinuirano informiranje o dogaajima u dravi i susjednim dravama

-stariji oblici potanske slube jo samo u Rusiji najpoznatija organizacija Jama(konjanika glasnikasluba)

- slube kraljevskih glasnikih veza;

1. LOUIS XI. osnivanje slube konja koji tre u slubi kraljevoj

2. MAKSIMILIJAN I. odravanje glasnikih veza izmeu Bea i habsburkih nasljednih zemalja

-glasnici tada uivaju mnoge prednosti jer je glasnika sluba bila naporna , osloboeni plaanja poreza

- brzo nakon osnivanja kraljevskih pota dolazi do ograniavanja rada glasnikih privatnih pota kontroliranjem kretanja pisanih inf. ( legalizirana uloga crnog kabineta stvorenog radi suzbijanja krijumarenja

- kraj 16. i kroz 17. st. kraljevske pote prerastaju u javne organizacije koje preuzimaju pisma obinih graana , no to izazvalo sukobe