renesansa 17.- 19. st.

povijest psihologije

RENESANSAZahvaljujui Aristotelovim djelima dolazi do pojavljivanja znanosti.

Javlja se iri interes za realnost jer ljudi shvaaju da nita ne znaju o realnom svijetu i da ga moraju prouavati.

Javljaju se nove koncepcije u zemljopisu jer ljudi zbog trgovine stalno putuju i otkrivaju nove dijelove svijeta.

RENESANSAU doba Grke se smatralo da nema nieg iza Gibraltara.

Mislili su da je Zemlja ravna ploa koja stoji na velikoj kornjai, a potresi nastaju kada kornjaa hoda.

RENESANSAZnaajna otkria javljaju se i u astronomiji. Prvi pomak u tom podruju napravio je Kopernik otkriem heliocentrinog sustava. Za razvoj astronomije vaan je i Tito de Brache koji je otkrio da se zemlja oko sunca kree po elipsi. Kepler je matematiki analizirao podatke koje je prikupio Tito de Brache te je time prvi koristio obradu empirijskih podataka pomou matematike. Time su razvijene vane znanstvene metode:opaanjemjerenjematematika analiza

Galileo Galilei eksperimente na podruju optike i mehanikeIzumio teleskop te zakljuio da je Kopernik u pravu Inkvizicija Newton gravitacijska sila

SEDAMNAESTO STOLJEEJavlja se ponovo interes za prouavanje realnog ovjeka.

Dolazi do pojave psihologije nevezane za religiju i teologiju, koja se razvija unutar filozofije i stoga se naziva ancilla philosophiae.

Rene DescartesSmatrao je da mora pronai znanje koje je istinito i neprikosnoveno, te je zakljuio da je to njegovo miljenje. injenica da misli bila je dokaz njegova postojanja: Cogito ergo sum. Budui da se spoznaja svodi na miljenje, njegova filozofija se smatra racionalizmom.

Rene DescartesDescartes je bio dualist i smatra je da se ovjek sastoji od materijalnog tijela i nematerijalne due.U medicini su u to vrijeme otkrivene vrste i funkcije ivaca:senzorni ivci provode impulse sa periferije prema mozgumotoriki ivci provode impulse iz mozga prema periferiji

Rene DescartesDescartes je smatrao da kroz tjelesne organe struji ljudski duh, a ivci slue za cirkuliranje due po tijelu. Kretanje duha odreuje pokrete, a na ivcima postoje poklopci koji reguliraju kretanje duha.Otkrio je reflekse te je smatrao da su refleksi u osnovi svih ljudskih aktivnosti.

Rene DescartesRefleksi su automatski te uvijek kada se javi podraaj dolazi do reakcije. Refleksi se kao automatske radnje nuno dogaaju i ne moemo voljno djelovati na njih. Dakle, refleksi su izvan voljne i svjesne kontrole.

Rene DescartesduaSva ovjekova djelovanja su slobodna, odnosno ovjek ima slobodnu volju. Nosilac slobodne volje je dua, koja ovjeku omoguuje izbor.Samo ovjek ima duu, dok su ivotinje bez due i u potpunosti su objanjive mehanikim funkcioniranjem na temelju refleksa.

Rene Descartesodnos dua tijelo

ovjekovim djelovanjem upravlja dua, koja ima dva temeljna obiljeja:

dua je nematerijalnadua je bezprostorna

Rene DescartesDescartes je utemeljitelj koncepcije interakcionizma tijela i due.

Dua i tijelo su u meusobnom kontaktu te jedno djeluje na drugo.

Stoga se njegova koncepcija ovjeka naziva dualizam interakcionizam. Dua i tijelo ne mogu biti odvojeni jer tada nema interakcije.

Rene DescartesemocijeEmocije imaju tjelesnu komponentu i kod njih postoje brojne tjelesne promjene i dogaanja, te ih je Descartes objanjavao strujanjima u mozgu, duhu i krvi.

U svakoj emociji postoji racionalna komponenta. Primjerice, intenzitet ljubavi ili mrnje zavisi od racionalne prosudbe koliko neki objekt ljubavi moe nekome pruiti ugode i zadovoljstva.

MalebrancheMalebranche je prihvatio Descartesovo tumaenje emocija i smatrao je da nema emocija bez fiziolokim dogaaja i tjelesne promjene.

Bio je pretea James Langeove teorije emocija i prirodoznanstvenog tumaenja ovjeka.

La MettriePrihvatio koncepciju mehanicizma prema kojoj ovjek funkcionira mehaniki. Ljudsko funkcioniranje je automatskog karaktera. Ljudi su automati i nemaju slobodnu volju.

Spinoza Znaajan filozof koji se cijeli ivot bavio bruenjem dijamanata, ali je dao filozofsku koncepciju ovjeka i svijeta.

Smatrao je da su svijest i tijelo dva aspekta jedne te iste realnosti.

Duh i materija nisu odvojeni nego su razliite manifestacije jedne te iste realnosti.

Unizd

SpinozaSpinoza je odbacio dualizam i smatrao je da je on samo privid te postoji samo jedna realnost koja je jedinstvena, a ima dva aspekta.

On je ponovo razvio monizam.

SpinozaSpinoza je vaan za psihologiju i stoga to je naglaavao da su pokretai ljudske djelatnosti emocije te je prvi otkrio motivacijski aspekt emocija.

Emocije su iracionalne te su stoga i ljudski motivi duboko iracionalni te je ovjek iracionalan

SpinozaOtkrio i prvi poeo tvrditi da je ovjek nesvjestan svojih emocija i negira racionalnost, razumnost i umnost ovjeka Nije priznavao postojanje BogaSmatrao je da je priroda Bog i da nema nikakvog posebnog BogaNjegova koncepcija je materijalistiki monizam

LeibnizTakoer je ponudio koncepciju ovjeka prema kojoj se on sastoji od materijalnog tijela i nematerijalne due, odnosno dualizam

Leibniz je razvio dualizam paralelizam.

Tjelesno kretanje odvija se prema zakonima mehanike, a on naglaava i uzrono posljedine veze u materijalnom svijetu te svaka promjena u ljudskom tijelu ima svoj uzrok.

LeibnizSmatrao je da Descartes krivo tumaio paralelizam kao interakcionizam.

Primjer dva sata koji pokazuju isto vrijeme na razliitim mjestima, ali to ne znai da pomicanje kazaljki na jednom satu uzrokije pomocanje na drugom satu. Shematski prikaz:t1 t2 t3 t4 ... tnd1 d2 d3 d4 ... dn

LeibnizRazvio je i koncepciju apercepcije.

Percepcija je unutarnje stanje izazvano vanjskim podraajima.

Apercepcija je svjesnost o unutarnjem stanju ili percepciji koju ovjek posjeduje.

HobbesOsnova njegove filozofije je uvjerenje da ovjek ima vlastitu prirodu koja odreuje njegove postupke i djelovanje.

ovjekova ljudska priroda sastoji se od dva dijela:uroeni dioiskustvo i doivljaji

HobbesUroena priroda determinirana je nasljeem. Meu naslijeene potrebe glad e seksualne potrebepotrebe za kisikom i slino.

Zadovoljenje ovih potreba je primarno.

HobbesHobbes je razvio naelo ljudskih pobuda.

Pobuda je sve ono to ovjeka tjera na djelovanje.

ovjek se bavi onim to mu donosi ugodu, a izbjegava ono to mu donosi bol.

HobbesDruga determinanta ljudskog djelovanja je enja za poasti i bogatstvom.

Poasti se dobivaju od drugih ljudi i enja za poastima ostvaruje se u drutvu.

Poast se ostvaruje kada je pojedinac u dobrim odnosima s drugim ljudima.

Hobbesovjek velik dio vremena i energije troi u obranu samog sebe, a to vrijeme mogao bi utroiti u stvaranje novih bogatstava.

Stoga Hobbes tvrdi: ovjek je ovjeku vuk.

Jedina mana za ovjeanstvo je stvaranje drutvenih zajednica koje se zasnivaju na principu da se svaki lan odrekne ugode koju prua pljaka i napad.

HobbesDruga osnovica ljudskog djelovanja je osobna korist.

Dakle, drutvo ima svrhu ako ovjeku osigurava osobnu sigurnost i osobnu korist.

Kod ovjeka nema moralne prirode.Ne postoji uroeni impuls socijalnosti te tenja za ivotom u drutvu ne proizlazi iz njega.

HobbesHobbes je bio socijalni psiholog i sociolog.

Smatrao je da je ljudska priroda spoznatljiva i da je ovjek tako sazdan da se njegovi postupci mogu kontrolirati.

Osnovica svega je kretanje te se cjelokupna realnost sastoji od kretanja materije.

HobbesHobbes razlikuje 2 vrste asocijacija:slobodneusmjerene

Postoji neusmjerena mentalna djelatnost bez svrhe, namjere, nepostojanja i promjenjiva.

Meutim, postoji i usmjereno miljenje, koje je upravljano ciljem, namjerom i eljom.

LockeLocke smatra da je ovjek kao razumno bie sposoban za drugaiju organizaciju drutva od one koju je predloio Hobbes.

Drutvo se ne mora zasnivati na kanjavanju, nego se moe temeljiti na prosvjetljivanju budui da je ovjek razumno bie i putem uma upravlja vlastitim djelovanjem

LockeIdeje mogu biti:jednostavnesloene

Nema uroenih ideja i sve spoznaju su steene iskustvom. ovjek je kod roenja tabula rasa. Ovdje se raa sukob empirizma i nativizma koji e biti prisutan i u suvremenoj psihologiji.

BerkleyBerkley je utemeljio subjektivni idealizam prema kojem objektivna realnost uope ne postoji nego se sve sastoji samo od iskustva i doivljaja.

Primarnih kvaliteta uope nema, nego su sve kvalitete sekundarne.

BerkleyVanjskim predmetima ne moemo odrediti mjesto, poloaj, masu, volumen i pokret jer je postojanje objektivnog svijeta naa hipoteza za koju nema objektivnog dokaza.

Primjerice, mi osjeamo miris rue, njen oblik i trnje, ali to u realnosti uope ne postoji.

BerkleyBerkley je znaajan jer je stvorio prvu teoriju vidne percepcije i doivljavanja tree dimenzije.

Postoje 3 dimenzije: lijevo/desno, gore/dolje, blie/dalje.

Meutim, na mrenici postoje samo dvije dimenzije pa se postavlja pitanje kako nastaje trea.

HumeHume se bavio razmiljanjem o premisama nai spoznaja i znanja.

Znaajan je za psihologijiu jer je promatrao i analizirao sebe, te nije pronaao duu pa je zakljuio da za razumijevanje mentalnog funkcioniranja nije potrebna dua.

Hume

Odbacio je Berkleyevu pretpostavku o dui i bogu, te postavio temelje psihologije kao izuavanja iskustava, dogaaja i asocijacija

HartleyPrema Hartleyu mjesto gdje se dogaaju sva zbivanja je mozak.

Osnovica svega su vibracije u mozgu koje se prenose iz jednog dijela na ostale jer su svi dijelovi meusobno povezani.

Vibracije dolaze aferentnim ivcima, a nai doivljaji oblikuju mozak i odreuju njegovo funkcioniranje.

HartleyDok je mozak neorganiziran u njemu nema asocijacija, a iskustvo i doivljaji organiziraju mozak stvaranjem asocijativnih veza.

Na isti nain nastaju i predodbe, a osnovna razlika predodbi i asocijacija je u tome to se kod asocijacija stvaraju jae vibracije.

HartleyDijete zapoinje ivot bez asocijacija, te je jedina sposobnost koju ima sposobnost za osjete.

Iskustvo omoguuje povezivanje dijelova mozga i stvaranje tokova asocijacija.

Razvija se koncepcija o psihikim elementima koji se kombiniraju i stvaraju psihike procese.

Pritom su osnovica svega asocijacije iji je fizioloki temelj mozak.

Thomas BrownProuavanje mentalnog funkcioniranja treba zasnivati na opaanju, a osnova tog funkcioniranja su asocijacije.Formulirao je zakone mentalnog funkcioniranja sekundarni zakoni asocijacijaveu vjerojatnost pojavljivanja u obliku asocijacija imaju oni doivljaji koji proizlaze iz podraaja:Koji su bili intezivniji Koji su se pojavljivali eeKoji su trajali due vrijemeKoji su se dogodili nedavnoKoji su povezani s vie drugih iskustava

Rana prouavanja CS-a VIE ISKUSTVA = VEI MOZAK? Rosenzweig i sur. (1972). Modane promjene potaknute iskustvom. ODUZIMANJE ROMANTINOSTI SNOVIMA? Hobson i McCarley (1977). Mozak kao generator sanjanja.