Pravni okvir za pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u BiH

Pravni okvir za pristup informacijama, učešće javnosti i

pristup pravosuđu u BiH

Anđa Kalem-Perić, dipl.pravnikCARDS EIA

• Šta je razlog postojanja zakonodavstva o pristupu informacijama?

• “Informacija je kiseonik demokratije”– Svi imaju pravo da traže, primaju i šire informacije i

ideje• ne bi bilo efikasne kontrole Vlade,• prilično je teško imati odgovornu Vladu,• prilično je lako pokriti korupciju,• bez ovog prava nemoguće je slobodno glasati.

Pristup informacijama

• Osnovno ljudsko pravo• Član 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i• Član 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava

i osnovnih sloboda kaže:

»Svi imaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja;

• pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez ičijeg uplitanja, tražiti, primati i pružati informacije i ideje kroz bilo koje medije, bez obzira na granice».

PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U BIH

• USTAV BiH i entiteta - pravo na slobodu izražavanja • Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH

(“Službeni glasnik BiH”, br. 28/00) (ZoSPI)– Indeks registar - informacije koje su pod kontrolom Vijeća

ministara BiH– Vodič - Pristup informacijama detaljno je opisan (postupak)

• Zakon o upravi („Sl. gl. BiH”, br. 32/02)• Zakon o upravnom postupku („Sl. gl. BiH”, br. 29/02,

12/04)• Zakon o upravnim sporovima („Sl. gl.BiH”, br. 19/02)

PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U BIH

• Zakon o slobodi pristupa informacijama u F BiH (“Sl.n. F BiH”, br. 32/01) (ZoSPI)– Uputstvo za provođenje Zakona o slobodi pristupa

informacijma u F BiH (“Sl. n. F BiH”, br. 57/01)

• Zakon o zaštiti okoliša („Sl. n. FBiH”, br. 33/03)• Zakon o oganizaciji uprave u FBiH („Sl. n. FBiH”,

br.35/05)• Zakon o upravnom postupku („Sl. n. FBiH”, br. 2/98)• Zakon o upravnom sporu („Sl. n. FBiH”, br. 9/05)

PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U FBIH

• Zakon o slobodi pristupa informacijama u Republici Srpskoj (“Sl. gl. RS”, br. 20/01) (ZoSPI)– Odluka o troškovima umnožavana zahtijevanih informacija

saglasno ZoSPI BiH (“Službeni glasnik RS”, br. 12/01)

• Zakon o zaštiti životne sredine (Sl. gl. RS, br. 53/02)• Zakon o administrativnoj službi u upravi RS-a („Sl. gl.

RS”, br. 16/02, 62/02, 38/03)• Zakon o opštem upravnom postupku („Sl. gl. RS”,

br.13/02)• Zakon o upravnim sporovima („Sl. gl. RS”, br. 12/94)

PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U REPUBLICI SRPSKOJ

• Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 28/00) (ZoSPI)– Uputstvo za provođenje Zakona o slobodi pristupa

informacijama u BiH u Brčko Distriktu (“Sl. gl.BD”, br. 36/04)

• Zakon o zaštiti životne sredine (“Sl. gl. BD”, br. 24/04, 1/05)

• Zakon o izvršnoj vlasti (“Sl. gl. BD”, br. 2/00, 5/01, 9/01, 12/01, 16/01, 17/02, 8/03)

• Zakon o upravnim sporovima (“Sl. gl. BD”, br. 4/00, 1/00)

• Zakon o upravnom postupku (“Sl. gl. BD”, br. 3/00, 9/02, 8/03)

PRAVNI OKVIR ZA PRISTUP INFORMACIJAMA U BRČKO DISTRIKTU

• Šta je/predstavlja Zakon o slobodi pristupa informacijama?– ZoSPI uspostavlja pravo javnosti da ostvari pristup vladinim

informacijama i dokumentima

• Šta je cilj donošenja ovih Zakona? Tri su cilja:– da se ustanovi da informacije koje posjeduju javni organi

predstavljaju javno dobro,– da se ustanovi da svako lice, dakle i fizičko i pravno ima pravo

pristupa ovim informacijama, a javni organi obavezu da objave informaciju,

– da se omogući svakom fizičkom licu da zatraži izmjenu i daje komentar na informacije kojima lično raspolaže ili koje kontroliše

javni organ.

Zakon o slobodi pristupa informacijama(BiH, RS, FBiH)

• Od kakve je važnosti ovaj zakon za građane?– svim građanima olakšava pristup informacijama

• Javni pristup informacijama koje su u posjedu javnih organa ima tri važna cilja:

– Podstiče veću otvorenost i odgovornost javnih organa pri donošenju odluka

– Unapređuje demokratiju promovišući učešće javnosti pri donošenju odluka javnih organa

– Sloboda pristupa informacijama doprinosi borbi protiv korupcije i lošeg rukovođenja u organima vlasti


• Ko je dužan da postupa po ovom Zakonu?– Zakon se odnosi na sve javne organe

• Ko je obavezan da obezbijedi informacije u skladu sa ZoSPI?– ZOSPI se odnosi na sve "javne organe“ (zakonodavne, sudske i

izvršne organe vlasti, kao i organe "koji obavljaju javnu funkciju, imenovane ili ustanovljene u skladu sa zakonom", sve upravne organe, i sva pravna lica koja su "u vlasništvu ili pod kontrolom javnog organa." (ZOSPI, član 3.2.).

– ZOSPI se ne odnosi na organe u privatnom vlasništvu ili privatno vođene organe van javnog sektora. Međutim, privatni subjekti koji se finansiraju iz javnih fondova (na pr., ugovarači poslova sa vladom ili koncesionari) imaju obavezu da po ovome Zakonu polažu račune i dostavljaju informacije koje se odnose na dio poslova obavljenih trošenjem javnih prihoda.


• Ko može imati uvida u informacije prema Zakonu?– Svaka osoba ima pravo tražiti informacije, bez obzira da li je

on/ona državljanin BiH ili mu je mjesto stanovanja BiH. Kompanije, organizacije ili druga tijela koja imaju pravni identitet mogu tražiti inf.

• Koje (vrste) informacija su dostupne prema Zakonu?– «svaki materijal koji sadrži činjenice, mišljenja, podatke ili bilo

koje druge teme, uključujući svaku kopiju ili dio, bez obzira na fizičku formu». Ovo uključuje sve štampane ili pisane dokumente (npr. ručno pisanje zabilješke, zapisnici sa sastanka, audio trake, fotografije).


• Da li su sve informacije koje posjeduju javni organi dostupne?– Kao lex specialis (član 25. Zakona), ovaj je zakon utvrdio da je

objavljivanje informacija u posjedu javnih vlasti opšte pravilo, dok su izuzeci od tog pravila precizno određeni u ovom zakonu i ne mogu se automatski primjenjivati.


• Da li su određene vrste informacija izuzete od saopštavanja?– Da. ZOSPI predviđa izuzetke u slučajevima

postojanja opravdanih razloga zbog kojih se određene informacije ne mogu saopštiti (npr. informacije koje se tiču zaštite javne sigurnosti ili nacionalne sigurnosti, sprečavanja kriminala, informacije u cilju zaštite interesa privatnosti trećih lica, itd.)


• Koje informacije su izuzete prema Zakonu?• Zakon određuje tri kategroije info. koje mogu biti izuzete od

objavljivanja:– Izuzeci u vezi sa funkcijama javnih organa. Prva kategorija se odnosi na

informacije koje su u vezi sa zaštitom pravnih funkcija javnih organa.

– Povjerljive trgovinske informacije. Druga kategorija izuzetih informacija se odnosi na zaštitu trgovinski osjetljivih informacija privatnih kompanija ili treće strane. Na primjer, informacije u posjedu vlade koje se odnose na pregovore o kupovini ili prodaji određene kompanije mogu biti izuzete od objavljivanja.

– Informacije o privatnosti trećeg lica. Treća kategorija se odnosi na izuzetke koji se odnose na zaštitu privatnosti trećeg lica.


• Šta ako javni organ odbije udovoljiti vašem zahtjevu? • U slučaju da javni organi odbiju ili ne udovolje vašem zahtjevu,

možete:– uložiti žalbu drugostepenom organu koji će razmotriti vašu žalbu i

donijeti odluku po istoj

– Ukoliko ste i tada nezadovoljni odlukom, možete pokrenuti postupak kod suda (upravni spor).

• Šta je Test javnog interesa?– “Test javnog interesa” traži od javnog organa da objavi informaciju, iako

ona spada u jednu od kategorija izuzetaka, ukoliko javni interes za poznavanjem te informacije nadmašuje štetu koju može nanijeti njeno

objavljivanje.


• Kako tražiti informacije prema zakonu?– Zahtjev za informaciju treba podnijeti javnom organu za koji

smatrate da posjeduje informaciju. Svi zahtjevi moraju:• biti u pismenoj formi • na bilo kom službenom jeziku u BiH• i treba da sadrži dovoljno detalja o prirodi i/ili sadržaju

tražene informacije, kako bi javni organ mogao locirati informaciju.

• Osim toga, morate uključiti svoje ime i kontakt informacije.


• Niste obavezni objasniti za šta vam je informacija potrebna.• Zahtjev za pristup nečijim ličnim podacima može podnijeti samo

fizičko lice u srodstvu ili njegov/njen pravni ili ovlašteni predstavnik. Osim toga, podnosilac zahtjeva mora priložiti identifikacijske dokumente sa slikom, te u slučaju pravnog ili ovlaštenog zastupnika, dokaz takvog zastupništva ili ovlaštenja.


• Ime i prezime / Adresa • Telefon/fax/e-mail• Mjesto / Datum• Vijeće ministara BiH• Služba za informiranje / Trg BiH 1 /Sarajevo

• Predmet: ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA• Na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini tražim da

mi omogućite pristup informaciji:• ____________________________________________________________________

____________________________________________________________________• Zaokružite način na koji želite pristupiti informacijama:• a) neposredan uvid• b) umnožavanje informacije• c) slanje informacije na kućnu adresu• Prilog: Podnositelj zahtjeva

FORMA ZAHTJEVA

• Zakon zahtijeva od javnih organa da uspostave proceduru koja će pomoći ljudima da otkriju koje informacije postoje i kako da dođu do njih. Prema Zakonu, svaki javni organ je obavezan da:– napravi Upustvo o pristupu informacijama,– napravi Indeks registar o vrstama informacija koje posjeduju ili

kontroliraju– imenuju službenika za informisanje koji ce biti odgovoran za

procesiranje zahtjeva.• Koliko dugo traje proces dobijanja tražene informacije?

– obavijest da li će vam odobriti pristup informacijama u što kraćem roku, ali ne kasnije od 15 dana od dana prijema zahtjeva


• Koliko košta dobijanje informacije?– Prema Zakonu, prvih 10 strana standardne veličine fotokopija je

besplatno. Nakon toga, javni organ vam može naplatiti samo stvarnu cijenu kopiranja.

• Gdje možete dobiti pomoć ako je zahtjev odbijen?– Ukoliko vam je potrebna pomoć u podnošenju zahtjeva za informaciju

prema Zakonu, ili u podnošenju tužbe na odluke organa povodom vašeg zahtjeva, možete kontaktirati Ombudsmene koji su na raspolaganju da saslušaju vaše žalbe vezane za način procesuiranja vaših zahtjeva prema Zakonu

• Postoji li pravo žalbe i ako postoji ko postupa po žalbi?– Ukoliko javni organ odbije ili ne izvrši vaš zahtjev, možete podnijeti

internu administrativnu žalbu istom organu. Javni organ će zatim proslijediti vašu žalbu tijelu druge instance na preispitivanje vašeg zahtjeva i donijeti odluku. Ukoliko ste još uvijek nezadovoljni odlukom tijela druge instance, možete pokrenuti upravni spor.


• Ime i prezime / Adresa

• Telefon/fax/e-mail

• Sarajevo / Datum

• Nadležni organ

• Adresa /Sarajevo

• ŽALBA

• U žalbi se mora navesti:– rješenje koje se pobija,– Naziv organa koji ga je donio,– broj i datum rješenja,– Žalbu ne mora posebno obrazlagati nego izložiti u kom pogledu je nezadovoljan

• Podnositelj žalbe

FORMA ŽALBE

• Kakva je uloga ombudsmena?

– “Ombudsmen može u bilo koje vrijeme podnijeti posebne izvještaje nadležnom federalnom, kantonalnom, općinskom ili međunarodnom tijelu. Domaći organi dužni su odgovoriti u roku koji odredi Ombudsmen" (član II. B.8. (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)

– "Ombudsmen ima ovlaštenje da primi, prati ili istraži, između ostalog, slučajeve lošeg funkcioniranja ili kršenja ljudskih prava i sloboda koje počini bilo koji organ vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općine, kao i bilo koje druge ustanove, ili osobe koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode." (Član 3, stav 4. Zakona o ombudsmenima Federacije)


• Kakva je uloga ombudsmena?

– "U obavljanju svojih funkcija u smislu ovog zakona ombudsmen može, između ostalog, razmatrati: 1) sačinjavanje i dostavljanje informacija, kao što su vodiči i opće preporuke koje se odnose na provođenje i primjenu ovog zakona, 2) uključivanje u godišnji izvještaj posebnog dijela koji se odnosi na njegove aktivnosti u smislu ovog zakona i3) predlaganje uputstava o primjeni ovoga zakona svim nadležnim organima u Federaciji, u saradnji sa institucijom ombudsmena za Bosnu i Hercegovinu i ombudsmenom Republike Srpske." (Član 22. Zo SPI FBH)


• Kakav je odnos ovog zakona i drugih zakona, u smislu moguće kolizije i sukoba zakona? – Za odnos ovog zakona i drugih zakona, u smislu moguće

kolizije i sukoba zakona, ključna je, međutim, odredba člana 25. koja izričito određuje da "zakoni koji se usvoje nakon donošenja ovog zakona, a čija svrha nije izmjena ili dopuna ovog zakona, ni na koji način ne mogu ograničiti prava i obaveze utvrđene ovim zakonom".


• Kakav je odnos ovog zakona i drugih zakona, u smislu moguće kolizije i sukoba zakona? – U prijelaznim i završnim odredbama određuje se da

se "u cilju provođenja ovog zakona primjenjuju Zakon o upravi, Zakon o upravnom postupku i Zakon o upravnim sporovima osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno“.


• Državni nivo– Vijeće ministara BiH – DA –

www.vijeceministara.gov.ba– Parlament BiH – DA – www.parlament .ba– Regulatorna agencija za komunikacije – DA –

www.cra.ba– Visoko sudsko i tužilačko vijeće – DA – www.hjpc.ba

• Entitetski nivo– Vlada RS – DA – www.vladars.net– Vlada FBiH – NE

• Vlada BD - NE

Pregled institucija koje su ispunile obaveze prema ZoSPI

http://www.cra.ba/

• Kantonalni nivo– Vlada TZ kantona – DA – www.vladatk.kim.ba– Vlada ZE-DO kantona – DA – www.zdk.ba– Srednja Bosna – DA – www.mupsbk-ksb.gov.ba– Vlada SA kantona – NE– Una sana – DA – www.pkusk.com.ba– Goraždanski kanton – DA – www.bpkgo.ba– Livanjski – NE– HE-NE kanton – NE– Zapadna Bosna – NE– Posavina - NE

• Opština Lukavac – DA – www.lukavac.ba• Opština Tešanj – DA – opcina-tesanj.ba• Opština Novo Sarajevo – DA – novosarajevo.ba

Pregled institucija koje su ispunile obaveze prema ZoSPI

• Uređuje se organizacija uprave, položaj, uloga, način osnivanja, ovlaštenja i obaveze organa uprave

• Po ovom zakonu obavezni su postupati organi uprave na svim nivoima vlasti kad u upravnim stvarima rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima stranaka

• Definiše: načela, nadležnost, komuniciranje organa i stranke, dostavljanje pismena, rokovi, troškovi postupka, pravni lijekovi itd.

Zakon o upravi i upravnom postupku(BiH, RS, FBiH)

• Osnovni elementi u pogledu pružanja informacija kao što su:– Određivanje najvažnijih definicija, tj. informacije o okolišu organa

vlasti,– Određivanje osnovnih načela slobodnog pristupa informacijama o

okolišu,– Obaveza organa uprave da obezbjede ove informacije,– Određivanje obaveza ovih organa da sakupljaju i ažuriraju

informacije,– Utvrđivanje obaveze da se informacije o okolišu učine

transparentnijim,– Utvrđivanje razloga za odbijanje zahtjeva za davanje informacija,– Utvrđivanje obaveze država da redovno objavljuju informacije,– Određivanje troškova informisanja

• su u potpunosti inkorporirani u Zakone o zaštiti okoliša/životne sredine

Pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u Zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine

entiteta i Brčko Distrikta

• Jedno od osnovnih načela - učešće javnosti, pristup informacijama i pristup pravdi.

• Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave, kao i mogućnost učešća u procesu donošenja odluka.

• Organi koji donose propise i nadležni organi za zaštitu okoliša su dužni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i podsticati učešće, omogućavajući dostupnost informacija široj javnosti.

• javnosti je zagarantovan pristup informacijama, mogućnost da učestvuju u procesu odlućivanja i pristup pravdi po pitanjima vezanim za okoliš



• Pristup informacijama ima dva osnovna toka:

– Aktivni protok informacija, tj. pravovremene informacije o stanju okoliša. Ovo je obaveza državnih organa da obezbjede ove informacije. Aktivni protok informacija predstavlja osnovu za pasivni pristup. Ove informacije su transparentne i stvarno dostupne.

– Pasivni protok informacija. tj. pristup informacijama, gdje državni organi moraju da odgovore na zahtjeve ukoliko ih prime. Što se tiče javnih organa vlasti to znači da ovi organi moraju na zahtjev da objelodane informacije.

• Najosjetljivije je pitanje razloga za odbijanje zahtjeva za davanje informacija, te su ti razlozi taksativno nabrojani u Zakonu.



• Zahtjev za davanje informacija o okolišu može biti odbijen ukoliko:– nijedan organ uprave ne posjeduje tražene informacije o okolišu;– zahtjev je očigledno neosnovan ili formuliran suviše uopćeno; – zahtjev se tiče materijala koji je u fazi pripreme ili se tiče

unutrašnje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predviđeno nekim drugim zakonom, uzimajući u obzir narušavanje općeg interesa davanjem informacije, ili

– u slučaju da je informacija već dostavljena predstavnicima nevladinih organizacija, lokalnim zajednicama i štampi zbog kolektivnog javnog interesa. U tom slučaju nadležni organ uprave će uputiti podnosioca zahtjeva gdje može dobiti potrebne informacije.



• Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo štetan utjecaj na:– međunarodne odnose, odbranu ili opću bezbjednost;– tok pravde, pravo lica na pravedno suđenje i mogućnost organa uprave da

sprovede krivični ili disciplinski postupak;– povjerljivost informacija koje se tiču trgovine i industrije, gdje je takva

povjerljivost zaštićena zakonom kako bi se zaštitili legitimni ekonomski interes. U ovom okviru, informacije o emisijama koje su bitne za zaštitu okoliša ne smiju se otkrivati;

– prava intelektualne svojine;– povjerljivost osobnih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizičke

osobe u slučaju da te osobe nisu dale saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, gdje je ta povjerljivost predviđena zakonom;

– interese treće osobe koja je obezbijedila tražene informacije a da na to nije bilo pravno obavezna i ukoliko ta osoba ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala, ili

– okoliš na koji se informacije odnose, kao što su mjesta uzgoja rjetkih vrsta.• Razlog za odbijanje zahjeva za davanje informacija mora biti

obrazložen.



• Pravo žalbe ima:– Podnosilac zahtjeva ako njegov zahtjev za davanje informacija

nije razmatran, neopravdano odbijen, da je na njega u potpunosti ili djelimično neadekvatno odgovoreno ili da nije bio obrađen,

– predstavnici zainteresirane javnosti koji su učestvovali u prvostepenom postupku

• Nakon provođenja postupka sud može: – naložiti organima ponavljanje ili obnovu postupka;– naložiti fizičkim osobama da preduzmu sve neophodne sanacione

mjere uključujući obustavu određenih aktivnosti i/ili plaćanje šteta;– obavezati fizičke osobe da izvrše uplatu naknade u Federalni fond

zaštite okoliša kao i da snose troškove sudskog postupka i– naložiti privremene mjere.



• Učešće javnosti u odlučivanju u pitanjima relevantnim za okoliš od vitalnog je značaja kako za proces demokratizacije društva tako i za doprinos efikasnoj zaštiti okoliša.

• U Zakonu je propisana obaveza nadležnih organa da obezbijede učešće javnosti u: – postupcima procjene utjecaja projekata na okoliš; – postupcima izdavanja okolinskih dozvola za pogone i

postrojenja iz svoje nadležnosti– kao i u postupku donošenja drugih odluka koje mogu

imati značajan uticaj na okoliš.



• Odmah nakon pokretanja upravnog postupka javnost će biti informirana o slijedećem:– predloženim aktivnostima i zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole o čemu

će biti donesena odluka;– nacrtu odluke;– organima uprave koji su odgovorni za donošenje odluke; – predviđenom postupku uključujući dostupne informacije o:

a) načinu učešća javnosti;b) vremenu i mjestu predviđene javne rasprave;c) nazivu organa uprave od kojih se mogu dobiti relevantne

informacije i izvršiti uvid u dokumentaciju;d) nazivu organa uprave ili bilo kog drugog organa kome se

mogupodnijeti primjedbe i pitanja kao i rok za podnošenje primjedaba ili pitanja, e) okolišu koje su relevantne za predložene aktivnosti– Činjenici da li predložena aktivnost podliježe entitetskom ili prekograničnom

postuu PUO– nacrtu odluke ili okolinske dozvole.



• Zainteresirana javnost će biti obaviještena prije ili najkasnije u vrijeme početka postupka izvođenja dokaza i upozorena da se u roku od 30 dana moraju podnijeti dokazi i činjenice koje se tiču datog slučaja.

• Javna rasprava– Obavezna u postupku ocjene studije– Rok 30 dana za javnost da dostavi primjedbe i sugestije (od dana

javnog obavještavanja)– Nadležno ministarstvo organizuje javnu raspravu– Obavijest najmanje 15 dana prije rasprave



• FBiH• Vodoprivredna osnova - najvažniji planski dokument za dugoročno

upravljanje vodama • Zakonom je predviđena obavezna izrada vodoprivredne osnove

FBiH i vodoprivredne osnove šest glavnih slivnih područja u FBiH • U članovima 15. i 16. Zakona o vodama određena je procedura oko

donošenja vodoprivrednih osnova• Nacrt vodoprivredne osnove se dostavlja na javnu raspravu gdje se

javnost upoznaje sa sadržajem vodoprivredne osnove i ima mogućnost stavljanja primjedbi i prijedloga.

• RS• U Zakonu RS nije predviđeno učešće javnosti u procesu donošenja

vodoprivredne osnove i planova razvoja vodoprivrede

Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o vodama FBiH i RS (Sl.n. 18/98 i Sl.gl. 10/98)

• Predlagač plana ima obavezu da obavještava javnost:– o početku pripreme pojedinačnih planova najmanje tri godine prije početka perioda

na koji se plan odnosi i – da obezbjedi učešće javnosti u pripremi i usvajanju relevantnog plana.

Učešće javnosti u procesu planiranjaNacrt Zakona o vodama entiteta

• Prije početka pripreme pojedinačnih planova, predlagač ima obavezu da:– pozove na saradnju nadležne federalne i lokalne organe, javne službe,

nevladine i druge organizacije, i ostale osobe koje su u području koje je obuhvaćeno planom

– im predstavi prijedlog sadržaja i raspored izrade i usvajanja plana (šira javnost se o ovome obavještava putem medija)

– predstavi javnosti izvještaj o napredovanju na pripremi plana najmanje dvije godine prije početka perioda na koji se plan odnosi

– objavi nacrt plana najmanje godinu dana prije početka perioda na koji se plan odnosi

– obezbjediti pristup dokumentima na osnovu kojih je plan izrađen.

• Javnost ima pravo da:– podnosi pismene primjedbe na nacrt plana u roku od šest mjeseci nakon

njegovog objavljivanja– učestvuje u ponovnom razmatranju, izmjenama i dopunama planova

Učešće javnosti u procesu planiranjaNacrt Zakona o vodama entiteta

• Obavezno je donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja:– za teritorij Federacije – Prostorna osnova Federacije, Prostorni

plan Federacije i Program mjera,– za teritorij kantona - Prostorni plan kantona,– za grad Mostar i Sarajevo - Prostorni plan Grada,– za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja

posebnih obilježja,– za urbano područje općine u kojoj je smješteno sjedište kantona

- urbanistički plan,– za naselje gradskog tipa – urbanistički plan grada,– za uža urbana područja, za koja je urbanističkim planom

predviđeno – regulacioni plan i urbanistički projekt.

Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o prostornom uređenju FBiH (Sl.n.52/02)

• Odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog uređenja donosi zakonodavno tijelo ovisno o nivou nadležnosti za donošenje odnosnog dokumenta prostornog uređenja.

• Odluka sadrži sve činioce od značaja za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog uređenja, a naročito:- vrstu dokumenta čijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa,- granice područja za koje se dokument radi ili mijenja,- vremenski period za koji se dokument prostornog uređenja donosi,- smjernice za izradu/izmjenu dokumenta,- rok izrade,- način osiguranja sredstava za izradu,- odredbe o javnoj raspravi,- nosioca pripreme za izradu/izmjenu dokumenta,- nosioca izrade/izmjene dokumenta,- druge elemente, ovisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se radi


• Postupak usvajanja i donošenja dokumenta prostornog uređenja iz nadležnosti Federacije istovjetan je postupku donošenja i usvajanja federalnih zakona.

• Nakon usvajanja nacrta svaki dokument prostornog uređenja stavlja se na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja, a najduže u trajanju od tri mjeseca.


• Obavezna je izrada donošenje sljedećih planova:– za teritorij Republike – Prostorni plan Republike,– za područje opštine - Prostorni plan opštine,– za gradove, naselja gradskog tipa – urbanistički plan,– Za ostala naselja – urbanistički plan, odnosno

regulacioni plan

• Nosilac pripreme plana utvrđuje nacrt plana i stavlja ga na javni uvid u trajanju od najmanje 30 dana radi izjašnjavanja i podnošenja pismenih promjedbi u ostavljenom roku

• Istovremeno sa izlaganjem nacrta plana na javni uvid sprovodi se stručna rasprava

• Obavjest najmanje 8 dana ranije

Učešće javnosti u procesu planiranjaZakon o uređenju prostora RS (Sl.gl. 84/02)

REZIME

Podnošenje zahtjeva

Zahtjev nepotpunVraća se na dopunuRazmatra dop.zahtjev

Organ nije nadležanDostavlja nadl. org.Obavještava podnos..Razmatra zahtjev

Dostava odgovoraNema odgovoraOdbija dati informacijuDaje djelimičan odgov.Dostavlja traženu infor.

Ulaže žalbu

Ulaže žalbu

Ulaže žalbu

Pokreće upravni spor

• Ko ima pravo pokretanja upravnog spora?– pojedinac ili pravno lice ako smatra da mu je

upravnim aktom povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu,

– te pod istim uvjetima pojedinac ili pravno lice koji su učestvovali u upravnom postupku radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa (zainteresirano lice)

– nadležni pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije, kantona, grada ili općine koju on po zakonu zastupa , kao i u drugim slučajevima određenim zakonom,

– ombudsmen ako je upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode pojedinca zajamčeni Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine

Zakon o upravnom sporu (RS, FBiH, BD)

• Koje akte donosi sud i karakter tih akata?– donosi presude – presude donesene u upravnim sporovima obavezne su.

• Ko je nadležan da postupa u upravnim sporovima?

– Upravne sporove rješava kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice.

• Šta se podrazumjeva pod pojmom «organ»?– podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove

Federacije i kantona, gradonačelnik i općinski načelnik i gradske i općinske službe za upravu, kao i institucije koje imaju javna ovlaštenja kad u vršenju javnih ovlaštenja rješavaju u upravnim stvarima.


• Ko je nadležan da rješava sukob nadležnosti po pitanju rješavanja upravnog spora? – Vrhovni sud FBiH čije je rješenje pravosnažno i

obavezujuće

• Šta je predmet upravnog spora?– Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta.

• Šta je upravni akt?– Upravni akt jeste akt kojim nadležni organ rješava o

izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari


• Kad se može pokrenuti upravni spor?– protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stepenu,– protiv prvostepenog upravnog akta, ako zakonom nije

dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku,– Upravni spor može se pokrenuti i kad nadležni organ o

zahtjevu, odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt u upravnom postupku, pod uvjetima da se stranka prethodno pisano obratila nadležnoj upravnoj inspekciji (koja u roku od 30 dana nije postupila po njenom zahtjevu).

– Rok za upravne organe je 30 dana ili u zakonom propisanom kraćem roku

– Po zahtjevu upravne inspekcije 30 dana– Smatra se kao da je žalba odbijena


• Šta se može tražiti u upravnom sporu? – povrat oduzetih stvari, kao i naknada štete koja je tužiocu

nanesena izvršenjem upravnog akta koji se osporava • Ko je tužena strana u upravnom sporu?

– organ čiji se upravni akt osporava • Tužba, po pravilu, ne sprečava izvršenje upravnog akta

protiv koga je podnesena, ako zakonom nije drugačije određeno.

• Kako se pokreće upravni spor? – Upravni spor pokreće se tužbom, – predaje nadležnom sudu neposredno ili mu poštom

preporučeno,– Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja

upravnog akta stranci koja podnosi tužbu. •


• Šta se dešava ako ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja, a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila?– Stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba

odbijena.


• Na isti način može postupiti stranka i kad po njenom zahtjevu u upravnom postupku nije donio rješenje prvostepeni organ protiv čijeg akta zakonom nije dozvoljena žalba.

• Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv čijeg akta je dozvoljena žalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donio rješenje po zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu.

• Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor, a može ga pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rješenje u propisanom roku.


• Sadržaj tužbe:– ime, prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedište

tužioca i tuženog, – broj i datum upravnog akta protiv kog je tužba podnesena, – zakonski razlog za pobijanje upravnog akta, kao i u kom pravcu i

obimu se predlaže poništavanje upravnog akta i potpis podnosioca.

– Uz tužbu se mora podnijeti upravni akt u originalu ili prijepisu odnosno fotokopiji.

• Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete mora se priložiti i određen zahtjev u pogledu stvari ili visine pretrpljene štete.

• Uz tužbu se podnosi i po jedan prijepis tužbe i priloga za tuženi organ i za svako zainteresirano lice, ako takvih lica ima.


• Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva?– sud će, prema potrebi, pozvati tužioca i preko drugog suda da u ostavljenom

roku ukloni nedostatke tužbe. Pri tome će ga poučiti šta i kako treba da učini i ukazati mu na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda.

• Ako tužilac u ostavljenom roku ne ukloni nedostatke tužbe, a oni su takvi da sprečavaju rad suda, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu.

• Nadležni sud rješenjem će odbaciti tužbu ako utvrdi: – da je tužba neblagovremena, prijevremena ili podnesena od neovlaštenog

lica – da je akt koji se tužbom osporava nije upravni akt – da je očigledno da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u

pravo tužioca ili u njegov neposredni lični interes zasnovan na zakonu – da se protiv upravnog akta koji se tužbom osporava mogla izjaviti žalba, ali

da žalba nije izjavljena – da je riječ o stvari o kojoj se, prema odredbama ovog Zakona, ne može voditi

upravni spor – da već postoji pravomoćna sudska odluka donesena u upravnom sporu o

istoj stvari.


Documents

Pravni okvir za pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravosuđu u BiH