9
KOJE KOORDINATE KORISTE URBANISTI? Urbanisti koriste geodetske podloge na kojima su prikazani objekti( prirodni i vjestacki) cije su coordinate tacaka date u drzavnom koord. sistemu. Od 2011. g. polozaj tacaka i objekata u horizontalnom referentnom sistemu izrazava se dvodimenzionalnim, pravouglim, pravolinijskim koordinatama u ravni konformne UTM projekcije elipsoida GRS80. Do tada su koordinate tacaka bile izrazene u koord. sistemu seste, odnosno sedme meridijanske zone Gaus- Krigerove projekcije Beselovog elipsoida( na vecini postojecih planova i karata koji se i danas koriste koord. tacaka su izrazene bas u nekom od ovih koord. sistema). STA JE TRIGONOMETRIJSKA SEKCIJA?(TS) Ako se u koord. sistemu jedne meridijanske zone povuku linije paralelne sa koord. osama, i to paralele na medjusobnom rastojanju od 22 500 od x i 15 000 od y ose, dobija se niz pravougaonika koji se nazivaju trigonometrijskim sekcijama . Kolone se oznacavaju velikim latinicnim slovima od A do L( ukupno 12 kolona u koord. sistemu jedne meridijanske zone), a redovi arapskim brojevima od broja 1 iduci od najjuznijeg dijela teritorije drzave u posmatranom koord. sistemu(broj redova u koord. sistemu jedne meridijanske zone zavisi od velicine teritorije drzave zahvacene tom meridijanskom zonom). Dim. jedne trigonometrijske sekcije su 22 500m x 15000 m, a sama sekcija se oznacava brojem meridijanske zone, kolonom i redom u kojima se nalazi. PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:5000 TS se dijeli na listove plana razmjere 1:5000 tako sto se podijeli na 5 redova i 10 kolona, pri cemu se dobijeni listovi plana numerisu brojevima od 1 do 50 po redovima, iduci s lijeva na desno pocev od gornjeg lijevog lista plana. PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:2500

Predavanje 3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Predavanje 3

KOJE KOORDINATE KORISTE URBANISTI?

Urbanisti koriste geodetske podloge na kojima su prikazani objekti( prirodni i vjestacki) cije su coordinate tacaka date u drzavnom koord. sistemu. Od 2011. g. polozaj tacaka i objekata u horizontalnom referentnom sistemu izrazava se dvodimenzionalnim, pravouglim, pravolinijskim koordinatama u ravni konformne UTM projekcije elipsoida GRS80. Do tada su koordinate tacaka bile izrazene u koord. sistemu seste, odnosno sedme meridijanske zone Gaus- Krigerove projekcije Beselovog elipsoida( na vecini postojecih planova i karata koji se i danas koriste koord. tacaka su izrazene bas u nekom od ovih koord. sistema).

STA JE TRIGONOMETRIJSKA SEKCIJA?(TS)

Ako se u koord. sistemu jedne meridijanske zone povuku linije paralelne sa koord. osama, i to paralele na medjusobnom rastojanju od 22 500 od x i 15 000 od y ose, dobija se niz pravougaonika koji se nazivaju trigonometrijskim sekcijama. Kolone se oznacavaju velikim latinicnim slovima od A do L( ukupno 12 kolona u koord. sistemu jedne meridijanske zone), a redovi arapskim brojevima od broja 1 iduci od najjuznijeg dijela teritorije drzave u posmatranom koord. sistemu(broj redova u koord. sistemu jedne meridijanske zone zavisi od velicine teritorije drzave zahvacene tom meridijanskom zonom). Dim. jedne trigonometrijske sekcije su 22 500m x 15000 m, a sama sekcija se oznacava brojem meridijanske zone, kolonom i redom u kojima se nalazi.

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:5000

TS se dijeli na listove plana razmjere 1:5000 tako sto se podijeli na 5 redova i 10 kolona, pri cemu se dobijeni listovi plana numerisu brojevima od 1 do 50 po redovima, iduci s lijeva na desno pocev od gornjeg lijevog lista plana.

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:2500

Dimenzije lista plana razmjere 1:5000 u prirodi su 2250 x 3000m, dok u razmjeri to iznosi 450 mmx 600mm i te dim. u razmjeri se nazivaju dim. korisnog prostora( korisni prostor je prostor na kojem se crta plan, prostor od ivice korisnog prostora do ivice hartije sluzi za upisivanje raznih naziv, naslova, brojnih podataka, koord…)

List plana razmjere 1:5000 je jedinsveno odredjen oznakom trigonometrijske sekcije kojoj pripada i brojem u okviru same ts.

Kao i u slucaju trigonometrijske sekcije, i list plana razmjere 1:5000( i svih ostalih razmjera) je takodje jedinstveno odredjen koordinatama tjemena u koord. sistemu odgovarajuce meridijanske zone.

Page 2: Predavanje 3

OZNACAVANJE TS

Osim sto se oznacava brojem meridijanske zone, kolonom i redom u kojima se nalazi, TS je jedinstveno odredjena i koordinatama tjemena u koord. sistemu odgovarajuce meridijanske zone.

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:2500

TS se dijeli na listove plana razmjere 1:2500 tako sto se podijeli na 10 redova i 10 kolona, pri cemu se dobijeni listovi plana numerisu brojevima od 1 do 100 po redovima, iduci s lijeva na desno pocev od gornjeg lista plana.

RAZMJERA PLANOVA I KARATA

Razmjera se definise kao odnos izmedju horizontalne duzine na planu i njene projekcije u prirodi. Predstavlja se razlomkom kod kojeg je brojilac uvijek 1, a imenilac je broj koji pokazuje koliko puta je horizontalna projekcija neke duzi na planu smanjena. Krupnija je ona razmjera kod koje je imenilac razmjere manji.

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:2500

Dim. lista plana razmjere 1:2500 u prirodi su 2250m x 1500 m, dok u razmjeri to iznosi 900mm x 600mm. List plana razmjere 1:2500 je jedinsveno odredjen oznakom TS kojoj pripada i brojem u okviru same TS. List plana razmjere 1:2500 je takodje jedinstveno odredjen koordinatama tjemena u koord. sistemu odgovarajuce meridijanske zone.

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:1000

Dim. lista plana razmjere 1:1000 u prirodi su 900m x 600 m, dok u razmjeri to iznosi 900mm x 600mm. List plana razmjere 1:1000 je jedinsveno odredjen oznakom TS kojoj pripada, brojevima listova plana razmjere 1:5000 cija je podjela izvrsena i brojem lista plana u okviru same podjele listova plana razmjere 1:5000. List plana razmjere 1:1000 je takodje jedinstveno odredjen koordinatama tjemena u koord. sistemu odgovarajuce meridijanske zone.

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:2000

TS se dijeli na listove plana razmjere 1:2000 tako sto se podijeli na 15 redova i 15 kolona, pri cemu se dobijeni listovi plana numerisu od 1 do 225 po redovima, iduci s lijeva na desno pocev od gornjeg lijevog lista plana. Dim. lista plana razmjere R 1:2000 u prirodi su 1500m x 1000 m, dok u razmjeri to iznosi 750 mm x 500 mm. List plana razmjere 1:2000 je jedinsveno odredjen oznakom TS kojoj pripada i brojem u okviru same TS. List plana razmjere 1:2000 je takodje jedinstveno odredjen koordinatama tjemena u koord. sistemu odgovarajuce meridijanske zone.

Page 3: Predavanje 3

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:500

List plana razmjere 1:1000 dijeli se na listove plana razmjere 1:500 tako sto se podijeli na 2 reda i 2 kolone, pri cemu se dobijeni listovi plana oznacavaju malim latinicnim slovima od a do d po redovim, iduci s lijeva na desno pocev od gornjeg lijevog lista plana. Dim. lista plana razmjere 1:500 u prirodi su 450m x 300m, dok u razmjeri to iznosi 900mm x 600mm. List plana razmjere 1:500 je jedinstveno odredjen oznakom lista plana razmjere 1:1000 i pridruzenim latinicnim slovom za oznaku lista plana u okviru same podjele. List plana razmjere 1:1000 je takodje jedinstveno odredjen koordinatama tjemena u koord. sistemu odgovarajuce meridijanske zone.

PODJELA NA LISTOVE PLANA R 1:1000

Listovi plana razmjere 1:5000 dijele se na listove plana razmjere 1:1000, i to tako sto se spoje dva lista plana razmjere 1:5000 iz istog reda, pa se tako dobijeni spojeni listovi podijele na ukupno 5 redova i 5 kolona. Dobijeni listovi plana razmjere 1:1000 numerisu se brojevima od 1 do 25 po redovima, iduci s lijeva na desno pocev od gornjeg lijevog lista plana.

KATASTARSKI PLAN

Podaci od administrativnog znacaja su: granice posjeda( katastarskih parcela), granice koriscenja posjeda( granice kultura, podaci o izgradjenim objektima, kao i indikacije vlasnika, odnosno posjednika( samo horizontalna predstava terena). Uprava za nekretnine CG raspolaze sa radnim originalima katastarskih planova razmjera R 1:500, 1000, 2500, 5000. Svi katastarski planovi su skenirani, i odredjen % analognih geodetskih planova je prevedeno u digitalni oblik.

DIGITALNI GEODETSKI PLAN DGP

Da bi se podaci geodetskog premjera mogli koristiti i za dr namjene, pored ovih podataka neophodni su podaci i o drugim topografskim sadrzajima( vertikalna predstava terena). Kako se cesto iz razloga racionalnosti, svi ovi podaci prikupljaju odjednom govori se o DGP-u.

KATASTARSKI PLAN

-digitalni geodetski plan

- digitalni katastarski plan

- digitalni plan katastra komunalnih uredjaja

- digitalni topografski plan

DGP

Sadrzaji DGP-a u tematskom smislu cine slj. teme:

-geodetska osnova

-katastarske parcele

Page 4: Predavanje 3

-djelovi parcela prema nacinu koriscenja zemljista

-zgrade i dr gradjevinski objekti

- tekstualni ispisi

- katastar komunalnih uredjaja

- prostorne jedinice

- visinska predstava terena

- topografija

- nerazvrstano.

KATASTARSKI PLAN

KP je kartografski prikaz uradjen na osnovu geodetskog premjera, iskljucivo radi administrativne primjene( registracija vlasnistva nad nepokretnostima kao i ubiranje poreza), odnosno registraciju koriscenja zemljista.

Sadržaj DGP-a u tematskom smislu čine sljedeće teme:1) Geodetska osnova2) Katastarske parcele

3) Dijelovi parcela prema načinu korišćenja zemljišta4) Zgrade i drugi građevinski objekti

5) Tekstualni zapisi6) Katastar komunalnih uređaja7) Prostorne jedinice

8) Visinska predstava terena

9) Topografija10) NerazvrstanoDigitalni katastarski plan čine prvih pet tema:1) Geodetska osnova2) Katastarske parcele

3) Dijelovi parcela prema načinu korišćenja zemljišta4) Zgrade i drugi građevinski objekti5) Tekstualni zapisiDigitalni plan katastara komunalnih uređaja se sastoji od:1) Geodetska osnova

4) Zgrade i drugi građevinski objekti

Page 5: Predavanje 3

5) Tekstualni zapisi6) Katastar komunalnih uređajaDigitalni topografski plan se sastoji od:1) Geodetska osnova4) Zgrade i drugi građevinski objekti

5) Tekstualni zapisi6) Katastar komunalnih uređaja nadzemni deo8) Visinska predstava terena9) TopografijaPravila kartografskog prikaza sadržaja (DGP), odnosno digitalnog katastarskog plana, digitalnog topografskog plana i digitalnog plana katastra komunalnih uređaja (vodova), uređuju se digitalnim topografskim ključem.Digitalni topografski ključ sastoji se od kataloga za predstavljanje:- tačkastih objekata u digitalnom DXF formatu

- linijskih objekata u digitalnom DXF formatu- površinskih objekata u digitalnom DXF formatu

- tekstualnih objekata- kreiranje opisa grafičkih dokumenata u digitalnom DXF formatu.Digitalni topografski ključ se primjenjuje za kartografski prikaz sadržaja DKP u razmerama 1:500, 1:1000, 1:2500.Geodetske podloge koje koriste urbanisti:

- katastarske planove- topografske planove- katastarsko-topografske planove- katastarske planove komunalnih uređaja

- ortofoto planove- osnovnu državnu kartu- planove posebnih namjenaPrema članu 2 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti katastarski plan je prikaz horizontalne predstave terena manjeg dijela zemljine površine u ortogonalnoj projekciji i odgovarajućoj razmjeri i sadrži granice parcela i objekata sa njihovom numeracijom, naziv naselja, potesa, ulice, odnosno trga, kućni broj, način korišćenja zemljišta i geodetsku podlogu.Najčešće razmjere katastarskih planova su:- R 1:500 i R 1:1000 (za gradska tj. urbana područja)- R 1:2000 i R 1:2500 (za vangradska područja)

- R 1:5000 (retsko se koristi)

Page 6: Predavanje 3

Na katastarskim planovima ne postoje podaci o vlasništvu, već se ti podaci nalaze u drugim dokumentima:- listovima nepokretnosti ( ukoliko je uspostavljen katastar nepokretnosti )- vlasničkim listovima ( ukoliko je na tom području na snazi zemljišna kugla)Katastarko-topografski planovi se takođe izrađuju na osnovu podataka geodetskog premera, predstavljaju kombinaciju sadržaja katastarskog i topografskog plana za odabrano područje, a sadrže:- geodetsku osnovu (geodetsku mrežu)- prirodne i vještaćke objekte i građevine- visinsku predstavu terena ( kote snimljenih tačaka i izohipse)

- granice katastarskih parcela- opise ( nazive ulice, brojeve parcela, kućne brojeve)Najčešće razmjere katastarsko-topografskih planova su:- R 1:500 i R 1:1000 (za gradska, tj. urbana područja)

- R 1:2000 i R 1:2500 (za vangradska područja, retko se izrađuju)Često se katastarsko-topografski planovi izrađuju i u krupnijoj razmjeri, npr. 1:250 (za gradska, tj. urbana područja sa mnogo detalja)Katastarski planovi vodova se izrađuju na osnovu podataka geodetskog premjera vodova, a sadrže:

- geodetsku osnovu (geodetsku mrežu)- nadzemne i podzemne objekte i građevine

- sve vrste instalacija (voda, struja, telefon, gas, kanalizacija...)- kote instalacija ( kotu terena i kotu na kojoj se nalazi instalacija)- opise (nazive ulica, opisne karakteristike instalacija, kućne brojeve)Imajući u vidu da se ovi planovi izrađuju samo za gradska, tj urbana područja, najčešće razmjere tih planova su:- R 1:500 (za gusto naseljena mjesta)- R 1:1000 (za ređe naseljena mjesta)Ortofoto planovi se izrađuju na osnovu podataka aerofotogrametrijskog snimanja terena u krupnoj razmjeri, a sadrže:

- fotografiju snimljenog područja- prirodne i vještačke objekte i građevine ( zgrade, puteve, ulice, rijeke, kanale...)- opciono i opise (nazive naseljenih mjesta, ulica, kućne brojeve...)Prema članu 2 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti osnovna državna karta (ODK) je topografska karta razmjere 1:5000, koja se u analognom obliku izrađuje po listovima za cijelu teritoriju Crne Gore.

Page 7: Predavanje 3

Na listu osnovne državne karte prikazuju se podaci o:- tačakama geodetske osnove sa koordinantnom mrežom- granicama prostornih jedinica ( republike, opštine i katastarske opštine)- granicama načina korišćenja zemljišta- zgradama

- industrijskim i privrednim postrojenjima- raznim objektima i predmetima ( zidane ograde, groblja, drvoredi, religijski znaci, kulturno-istorijski i verski spomenici i dr.)- saobraćajnicama sa pratećim objektima- reljefu

- nazivima naselja, ulica, glavnih saobraćajnica, potesa, orografije, hidrografije i važnijih objekata)- brojevima tačaka geodetske osnove, oznakama puteva, kilometražama, pravouglim i geografskim koordinatama uz mrežu.