Sadržaj

Naslovnica

Pričaoljubaviitmini1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

2

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

3

Opiscu

Zabilješke

4

AmosOz

Pričaoljubaviitmini

prevelashebrejskogAn dreaWeissSadeh

Fraktura

5

NaslovizvornikaATaleofLoveandDarkness©AmosOz2002©zahrvatskoizdanjeFraktura2009.©zaprijevodAn dreaWeissSadehiFraktura2009.Svapravapridržana.Nijedandiooveknjigenesmijesereproduciratiubilokojemoblikubezprethodnogdo -puštenjanaklad nika.ISBN978-953-266-070-8CIPzapisdostupanuraču nalnomkataloguNacionalneisveučilišneknjižniceuZagrebupodbro jem705739

6

1

Rodio sam se i odrastao umalenu stanuu prizemlju niskih stropovaod tridesetakčetvornihmetara.Mojisuroditeljispavalinakaučunarazvlačenje,kojibiimsvakevečeri ispu nio sobu od zida do zida kad bi se rastvo rio. Nakon jutarnjeg bu đenjasklopili bi taj kaučgurnuvšidioudubinu, sklonili posteljinuumrakdonje ladice,okrenulimadrac,zatvorili,zagladili,prekosvegaprostrlisvijetlosiviprekrivač,rasulinekolikojastu čićasorijentalnimvezom,uklonilisvakitragsvoganoćašnjegspava-nja.Takoimjesobaslu žilaikaospavaonicaikaoradnasobaikaoknjižnicaikaoblagovaonicaikaosobazagoste.

Prekoputatesobebiojemojsobičak,zelenkast,sdebelim,trbušastimormaromzaodjećukojijeispu njavaopolaprosto ra.Hodnik,mračaninizak,pomalovijugav,sličantuneluzatvorskihbjeguna ca,spajaojeku hinjicuisanitarničvorsdvijemalesobe.Slabažaruljazarob ljenauželjeznomkavezupro lijevalajeizadananatajhod-nikmutnopolusvjetlo.Biojesamojedanpro zorusobimo jihroditeljaijedanprozorumojojsobi,obasu,osiguranaželjeznimkapcima,krozžmirkanjekapakagrčevitogledalapremasjeveru,novidiosesamoprašničempresiogradaodneobrađenaka-mena. Kroz prozorčić s rešetkama virile su naša kuhinja i ku paonica u malozatvorskodvorišteopasanoviso kimzidovimaipoplo čenobetonom,dvo rišteuko-jemjeunedostatkusuncavenuoiumiraoblijedigeranijzasađenuhrđavojlimenciodmaslina.Na daskamaprozorčića kod nas su uvijek stajale staklenke, i u njimaukiseljenikrastavci,kao i tvrdoglavikaktusukopanuzemljunapuklevazekoja jeobavljaladužnostloncazacvijeće.

Biojetozapravosu terenskistan,prizemljezgradebilojeuklesanoupadinupla -nine.Tajeplaninabilanašsusjedizazida-te žak,zatvo renibezglasansusjed,vre-mešnaimelankoličnaplaninasnavikamastarogneženjekojiuvijekodržavapotpu-nutišinu,takopristojnaplanina,zimska,kojanikadnepo mičenamještaj,nepri magoste,nebučiinesmeta,nokroznašezajed ničkezidoveuvijeksupro dirali,kaolakiupo ranmirisplijesni,hlad noća,mrak,tišinaivlaganašegtu robnogsusjeda.

Zbogtogajekodnastijekomcijelogljetapo malobilazima.Gostisugo vorili -kodvas je takougodnoudanevrućega istočnogvjetra, tako

7

hladovito i svježe, baš pro hladno, no kako se snalazite zimi? Što, zidovi vam nenavlačevlagu?Nijeliovdjezimimalčicedepresivno?

Kodnassuknjigeispunilecijelukuću-mojjeotacznaočitatišesnaestilisedamna-estjezika,agovoritijedanaest(svesruskimnaglaskom).Mojajemajkagovorilače-tiri ilipet jezikaičitalasedamiliosam.Međusob nosugovorili ruski ipoljskikadnisuhtjelidaihrazumijem(većinuvremenanisuhtjelidaihrazumijem).Kadjejed-nom majka pogriješila i u mojoj prisutnosti izgovorila psovku na hebrejskomeumjestonastranomjeziku,otacjujeprekorionabijesnomeruskom:"Štostoboj?!Vidišmaljčik rjadomsnami!"Zbogkulturnihob zirauglavnomsu čitali knjigenanjemačkomeiengleskome,iakosunoćuzacijelosanjalisnovenajidišu.Nomenesunaučilisamohebrejski,moždasusebojalidaćemeznanjejezikaizložitiiskušenji-maprekrasneifatalneEurope.

Navrijed nosnojljestvicimojihroditelja,štojeneštobilovišezapadnjački,bilojeikulturnije-TolstojiDostojevskibilisubliskinjihovimruskimdu šama,noipakmisečinidaimseNjemačka,usprkosHitleru,činilakulturnijomodRusijeiPoljske,aFrancuskavišeodNjemačke.EngleskajeunjihovimočimabilavišeodFrancuske.Što se tičeAmerike, tu nisu bili baš sigurni - tamo su naime pu cali na Indijance,pljačkalipoštanskevlakove,zgrtalizlatoiotimalidjevojke.

ZanjihjeEuropabilazabranjenaobećanazemlja,čarobanprostorzvo nikaitrgo -vapopločenihčetvrtastimkamenjemizdavnina,uličnihtramvajaimostovaicrkve-nihtornjeva,prekrasnihzaselaka,ljekovitihizvo ra,šuma,snjegovaipašnjaka.

Riječi "koliba", "pašnjak", "guščarica" mamile su me i budile osjećaje cijelogmogdjetinjstva.Unjimajebiočulanmirispravogasvijeta,spokojno ga,dalekogodprašnihplehnatihkrovova,ledinasmetalnimotpadomitrnjem,isprženihpadinaJe-ruzalemakojisegušipodusijanimbremenomljeta.Bilojedo voljnodašapnem"pa-šnjak"-ivećbihčuodolazakkravasazvoncimaokovrataibujicupoto ka.Zatvo re-nihočijugledaobihbosonoguguščaricukojamijebiladobolaseksijošprijenoštosamištaznao.

ZanekolikogodinadoznaosamdajeJeruzalempodbritanskomvlašću,dvadesetih,tridesetihičetrdesetihgo dina,biočudesangradkultu re-unjemusuprebivalivelikitrgovci, glazbenici, znanstvenici i književnici: Martin Buber i Geršom Šo lem iAgnonijošmnogiistaknutiistraživačiiumjetnici.Katkad,dokbismoprolaziliUli-comBenJehudailiAvenijomBenMaimon,otacbimišapnuo:"Vidi,tamoprolazibjelosvjetskiznanstvenik."Nisamznaoštotimeželireći.Misliosamdabje losvjetskiima veze s bolesnim no gama, jer je to često bio starac koji je nesigurna ko rakapipkaju ćištapomtražioputodjeveniusredljetauteškovu nenoodijelo.

8

Jeruzalemzako jimsučeznulimojiro diteljiprostiraosedaljeodnašekuće,onjebioučetvrtiRehavia,uronjenuzelenilo i zvukeglaso vira,u tri ili četirikavane spozlaćenimvisećimlusterimauulicamaJafoiBenJehuda,iudvo raniYMCA,iuhoteluKraljDavid,tamobizalaziliŽidoviiArapikulturnihprohtjevasku pasobra-zovanimiuglađenimBritancima,tamosuleb djelesnenedameizduženihvratovauplesnimhaljinama,oslanjaju ćisenarukugospo deu tamnimodijelima, tamosusesastajaliEnglezi široka duha s kulturnimŽidovima i učenimArapima, tamo su seodržavalirecitali,plesovi,književnevečeri,čajankeiprofinjeniumjetničkirazgo vo-ri.ImoždabaštakavJeruzalem,svisećimlusterimaičajankama,nijebioništadru-godolisnatrenjestanovnikaKeremAvrahama,knjižničara,učitelja,činovnikaiza-ljub ljenika u knjige. U svakom slučaju, on nije bio kod nas. Naša četvrt, KeremAvraham,pripadalajeČehovu.

Zanekolikogodina, kada samčitaoČehova (uhebrejskomprijevodu), bio samposvesigurandajeonjedanodnas.UjakVanja,eto,stanujebašiznadnas,doktorSamo ilenkonaginjaoseiopipavaomesvojimširokimsnažnimrukamakadsambo-lo vaood angine ili difterije,Lajevski sa svojomvječnommigrenombio jemajčindrugi bratić, a Trigurina smo od lazili slu šati u vrijeme šabatnje ju tarnjemo litve udvoraniBeitHaAm.

Zapravo,kodnasjebiloruskihdušasvihvrsta,bilojemno gotolstojevaca.NekiodnjihčaksuizgledalikaoTolstoj.KadsamsesusreosTolsto jevimlikomnasme-đojfotografijinapoleđiniknjige,biosamsigurandasamgakodnasvidiovećmno-goputa,kakosemotapoUliciMalahiiliuprilazuUliceOvadianepokriveneglave,sijedebraderazbarušenevjetrom,punveličajnastrahopoštovanjakaootacAbraham,sijevaju ćihočiju,u rucimugranakojomseslužikaopotpornjem,seljačkakošuljaspuštasepovrhširokihhlača,stegnutagrubimremenomnanjegovimbo kovima.

Svitolstojevcinašečetvrti(mojisuihroditeljinazivali"Tolsto iščikima")bilisuvatreni vegetarijanci, popravljači svijeta, mo ralni propovjed nici, prožeti du bokimosjećajima prema priro di, ljubitelji čovječnosti, zaljub ljenici u svako živo biće posebi,gorljivipacifistiiutjelovljenježeljezajednostavnimičistimtežačkimživotomna selu, na po ljima i u vrtovima.No nije im baš bogzna kako uspijevao ni uzgojskromnihlončanica,moždasuihnapajalisvedokbiljkenisuumrle.Moždasuihza-boravljalizalijevati.Ilijetomoždabilakrivnjaneprijateljskebritanskevlasti,kojajeobičavaladodavatiklorunašuvodu.

Ponekitolsto jevciizašlisuravnoizromanaDostojevskog-ispaćeni,rječiti,po-tiskuju nagone, žarki idealisti. No baš svi oni, i tolstojevci i dosto jevskijevci, učetvrtiKeremAvrahamzapravosuradilikodCehova.

Cijelisesvijetkodnasobičnonazivao"čitavsvijet",noimaojeido datneatribute.Prosvijetljeni. Izvanjski.Slobodni.Dvo lični. Ja samgabioupoznaogo tovo jedino

9

prekozbirkepoštanskihmaraka-Danzig.ČeškaiMo ravska.BosnaiHercegovina.Ubangi-Sari.TrinidadiTo bago.Kenija-Uganda-Tanganjika.Čitavsvijetbiojedalek,privlačan,ču desan,alistrašnoopasaninamaneprijateljski.Židovenevolejersupa-metni,oštro umniinatprosječni,noistotakogalamdžijeiagresivci.Nevolenašeste-čevineovdjeuzemlji izraelskojzatoštosunamjalničakinakomadićakovemo -čvarne,kamenite i pustinjskezemlje.Tamo,u svijetu, svi su zidovibili prekriveniparolama ispunjenimamržnjom: "Čifuti,marš u Palestinu", i eto, otišli smo u Pa-lestinuisadasečitavsvijetdigaoivičenanas:"Čifuti,maršizPalestine".

Nijesamočitavsvijetbiodalek,negoisamIzrael - tamo, izaplanina,stasala jenova rasaŽidova junaka, preplanula rasa,moćna, tiha i djelotvorna, nimalo sličnaŽidovu iz dijaspo re, nimalo slična stanovnicima Kerem Avrahama. Momci i dje-vojke,pioniri,čvrsti,preplanuli,tihi,kojisuuspijevaliodtamnenoćiučinitiprijate-lja;kojisučakiumuško-ženskimižensko-muškimpitanjimavećprobilisvakuza-branu.Ničegasenisusramili.DjedAleksandarjednomjerekao:"Onivjeru judaćeubudu ćnostitobititakojednostavno,daćemomakjednostavnomoćiprićidjevojciizatražitiodnjeonustvar,amoždačakdjevojkenećeničekatidaonzatraži,moždaće i same djevojke tražiti od momaka, kao što zatražiš da ti nato če čašu vode."Kratko vidni ujakBecalel rekao je s uljud nimbijesom: "Ali zar to nije boljševičkiprincipunajjasnijemsvjetlu,uništitinatajnačinsvutajnuimistiku?!Odbacitisvakiosjećajsamotako?!Samotakopretvo ritinašeispunjeneživoteučašumlakevode?!"UjakNehamijaodjednomjeizsvogakutariknuodvaretkapoezijekojajezazvučalakaourlikočajneživotinje:"Ah,putmisečinitakodaleko,stazasegranaibježi,ah,mama,jasekrećem,notisitakodaleko,čakmijeimjesecbliži!..."AstrinaCipora,naruskome:"No,dostasada.Jestesvipo ludjeli?Padijetevasslu ša!"Itakosuprešlinaruski.

Ti su pioniri bili izvan našega obzorja, u Galileji, u Šaronu, u dolinama. Kršnimomcivru ćasrca,notihiizamišljeni,idjevojkestasitihtijela,otvo renihsrca,suz-držane,kaodavećsveznaju isverazumiju,poznaju i tebe isve tvo jenelagode,aipakseprematebiodnosesasimpatijom,ozbiljnošćuiuvažavanjem,nekaopremadjetetu,većkaopremačovjekukojijekaoisvidrugiljudi,samomalonižirastom.

Tepionirke ipioniri izgledali sumi snažni, zamišljeni, čuvali su tajnu,znali supjevatipjesmeodu ševljenja ičežnje,ukrugu,otvorenasrca,kao išaljivepjesme ibestidnepjesmepožude,bilisusposobnizaolujnubu jicuplesovadotjelesneogolje-losti,sposob nizaosamljenostidu bokarazmišljanja,zaživotnapoljuiušatorima,zabilokojiteškipo sao,za"uvijekspremninazapovijed","tvojidrugovistvo rilisutimir plugovima, danas ga stvaraju iza svo jih pu-ša-ka!", "tamokamonas pošalju -tamoćemootići",ustanjuzajahatidivljeko njeiliširo ketraktoregusjeničare,znalisuarapski,poznavališpiljeikameneusjeke,ipišto ljeiručnebombe,iustosučitali

10

poezijuifilo zofiju,željniznanja,pokazivalisuosjećaje,katkadbimeđusobnorazgo-varalijakostišanihglasovaušatoruuzasvijeću,usitnimnoćnimsatima,osmisluži-votaiizbo ruizmeđuljubaviidužnostitenacionalnepotrebeipravde.

KatkadbihsprijateljimaodlazioutvorničkodvorišteTnuve,pro matratiihkakopristižuizsmjeramračnihplaninaukamionuprepunompo ljoprivrednihproizvo da,"u gruboj odjeći, s teškim cokulama", imotao bih se oko njih da udahnemmirisžetve,opijemsemirisimadaljina.Tamo,kodnjih,do gađajuseuistinuvelikestvari,tamosegradiovazemljaipopravljasvijet,ničenovodruštvo,stavljajusvojpečatnakrajobrazistečevineizdavnina,tamokrčepoljaisadevinograde,tamosastavljajunovu poeziju, tamo jašu naoružani na leđima konja i vatrom odgovaraju na vatruarapskihpobunjenika,tamouzimajučovjekakaošakubijedneprašineipretvarajugauratničkinarod.

Potajnosamsanjaodaćejed nogadanaimeneuzetiksebi.Daimenepretvoreuratničkinarod.Daseimojživotpretvoriunovupo eziju,životkojiječist,ispravanijed nostavankaočašahladnevodeudanuvrućegapustinjskogvjetra.

Izamračnihgorabio je iondašnjigradTelAviv,mjestopunonemira izkojegasunam stizale novine, glaso vi o kazalištu i operi i baletu i kabareu i modernojumjetnosti, o strankama, jeka žestokih prepirki, kao i djelići iskrivljenih tračeva.TamouTelAvivubilisuvelikisportaši.Itamojebilomore,icijelojemorevrvjelopreplanulimŽidovimakojiznajuplivati.AtkojeznaoplivatiuJeruzalemu?TkojeuopćeikadčuodaŽidoviplivaju?Tosubilinekiposvedrugigeni.Mu tacija."Iču-domserodileptirizcrva."

Posto jalajenekaskrivena,po sebnačarolijausamojriječi"Telaviv",umaštimiseodmahpo javljivalaslikastasitamlaca,uplavojudarničkojpotko šulji,preplanulaiširokih ramena, pjesnik-udarnik-revolu cionar,mladić sazdan bez grijeha, "društve-njak",kakosugazvali,kovrčav,nosinemarno-kicoškikačket,pušicigareteMatossi-anistanovnikjesvijeta.Svakogadanateškoradipoplo čujućiiližbu kaju ći,navečersviraviolinu,noćuplešesdjevojkamailiimpjevamilozvučnepjesmemeđudinamapodpunimmjesecom,apredjutroiztajnogskrovištavadipištoljiliStan1ikradomi-ceizlazibranitipo ljaidomo ve.

Kako je daleko bio Tel Aviv! Tijekom čitava djetinjstva bio sam u Tel Avivunajviše pet ili šest puta, otišli bismo proslaviti blagdan s tetama, sestrama mojemajke.Nesamoda je svjetlostuTelAvivu tadabilapotpunodrugačijaod jeru za-lemskesvjetlosti,kaošto jedrugačija idanas,negosučak izakonigravitacijebilipotpu nodru gačiji.UTelAvivusuhodalidru gačije - skakućući i leb deći,kaoNeilArmstrongnaMjesecu.

KodnasuJeruzalemuuvijeksupomalohodalikaonasprovodu,ilikaokadseza-

11

kasninakoncert,najprijevrhomcipeleoprezno ispitaš teren.Nakon toga,kadvećpolo žišstopalo,nežuriš sepo maknutiga,nakondvije tisućego dina imamootisakstopalauJeruzalemu,panećemogavaljdasadatakobrzoprepustiti.Akopodignemonogu, smjesta će doći netko drugi i uzeti nam naš ko madićak zemlje, sirotinjskuovcu.Sdrugestrane,akosivećpo digaonogu,nemojsežuritidajepo novospustiš,jertkoznakakvoleglootrovnicatamošuška,ljutidušmani,grmsurotnicima.Nismoli uovedvije tisućego dinakrvljuplatili svojubrzopletost, opetovanoupadaju ći unevoljeineprijateljskerukezatoštosmospustilinogu,adaprethodnonismoprovje-rilitlo.Takoseotprilikeho dalouJeruzalemu.AlizatouTelAvivu!Čitavjegradbioskakavac!Lju disuhrliliizgradesuhrlileiuliceitrgo viimorskivjetaripijesakipolja,pačakioblacinanebu.

JednomsmodošliuTelAvivnaLailaseder2,iujutrosamsepro budiodoksujošsvidru gispavali,obukaose,izišaoizkućeipo šaoseigratinanekimalenitrgnako-jemjebilajednailidvijeklupe,lju ljačka,pješčanik,tri-četirimladastablanakojimasuvećpjevaleptice.Zanekolikomjeseci,uvrijemeRošhašane,opetsmoseodvezliuTelAviv,ieto,trgvišenijebiotamo.Preselilisuga,smalenimstablimailjuljač-komiklupomipticamaipješčanikom,nadru gikrajulice.Zapanjiosamse,nijemibilojasnokakoBenGurioniovlašteneustanovedopuštajudaseučinitakvastvar.Pakako?Tkotoodjed nomdođeipomaknetrg?Zarćesutratakopomaknu tiMaslinskugoru,Davidovukulu?PremjestitiZidplača?

Kodnas su oTelAvivugovorili sa zavišću i svisoka, s divljenjem, i pomalo stajno vitošću,kaodajeTelAvivskriveniivitalniprojektžidovskoganaroda,pro jektokojemjebo ljenego voritiprevišeipriljubitiušiuzaZidplača,jermrziteljiinepri-jateljskiagentivireodasvud.

TelAviv-more,svjetlost,mo drina,pijesak,skele,Oel-Šem,kioscinaavenijama,bijeli hebrejski grad, jednostavnih linija, niče iz polja i pješčanih dina. Ne samomjestozakojekupiškartuiodvezešseEgedovimautobusomnegojedančitavdrugikontinent.

Duginizgodinaimalismoustaljenido govordasečujemotelefonomsobiteljiuTelAvivu.Jednomutri-četirimjesecatelefoniralibismoim,jerkaonioni,niminismoimalitelefon.NajprijebismoposlalipismotetiHajiitetkuZvijuiunjemunapisalidaćemodevetnaestogaovo gamjeseca,usrijedu,jersrijedomZvivećutrizavršavas poslom u Ku pat Holimu3, u pet telefonirati iz svoje u njihovu ljekarnu. Pismobismobiliposlalidugoprijetoga,iondabismočekaliod govor.UpovratnombinampismutetaHajaitetakZvipotvrdilidaimsrijeda,devetnaestiovogamjeseca,svaka-kood govaraidaćenas,naravno,čekatiuljekarnimaloprijepetsati,idasenebri-nemoakotobudeinakonpet,jeroni,usvakomslučaju,nećepo bjeći.

12

Nesjećamsejesmolioblačilibo ljuodjećuučastod laskadoljekarne,učasttele-fonskogpo zivauTelAviv,nonebimečudilodajesmo.Tojebiosvečančin.Većunedjeljumojbiotacrekaomojojmajci:"Fania,sjećašsedaovajtjedanrazgovaramosTelAvivom?"U po nedjeljak bimojamajka rekla: "Arie, prekosutra nemoj doćikasno,danebibilokomplikacija."Auutorakbiobo je reklomeni:"Amos,nemojnamslučajnospremitinekoiznenađenje,ču ješ li,danamsenisislučajnorazbolio,čuješli,daseslučajnoneprehladišilinepad nešdosutraposlijepodne."Večerprijereklibimi:"Idiranijespavati,dasutraimašsnagezatelefonskirazgo vor,neželimdaimtamozvučiškaodanisiništajeo."

Takosuonigradiliuzbuđenje.StanovalismouUliciAmos,petminutalaganahodaudaljeniodljekarneuUliciCfania,nootacbiveć

utrisatarekao:"Nemojsadaništapočinjati,danebiposlijebilaugužvi.""Zamenesenetrebašbrinuti,aliti,stimsvo jimknjigama,nemojslu čajnoskroz

smetnutisuma.""Ja?Dazaboravim?Pajasamtajkojigledanasatsvakihpetminuta.AiAmosće

mepodsjetiti."Eto,tekmijepetilišestgodina,avećnamenestavljajupovijesnuodgovornost.

Ručnisatnisamimao,inisamganimogaoimati,pasamstogasvakičasjuriouku-hinjudavidimštokažezidni, ikaoodbro javačsvemirske letjeliceobjavljivaobih.Jošdvadesetpetminuta,jošdvadeset,jošpetnaest,jošdesetipolminuta-ikadabihbiorekaojošdeset ipolminuta,svibismoustali,dobrozaklju čalikuću isve trojekrenulibismonaput,goredotrgo vinekućnihpotrepštinagospodinaOstera,desnouUlicuZaharia,kojasepenjeuUlicuMalahi,desnouUlicuCfania,inakonulaskauljekarnusmjestabismorekli:"Lijeppozdrav,gospo dineHaineman,kakoste?Došlismotelefonirati."

Onje,naravno,znaodaćemousrijedudoćitelefo niratiro đacimauTelAviv,ita-kođerjeznaodaZviradiuKupatHo limu,idaHajaimaozbiljnupozicijuusavjeto-valištuza radnice, idaće Jigalbiti sportaškadnaraste, ida suonidobriprijateljiGoldeMeirson iMišeKolodnija, kojeg ov dje zovuMošeKol, no usprkos svemupodsjetilibismoga:"DošlismonazvatirođakeuTelAviv."

Gospo dinHainemanrekaobi:"Da.Svakako.Mo limvas,sjednite"iispričaonamsvoj uobičajeni telefonski vic: - jednom na cionističkom kongresu u Zürichu, izpokrajnjesobeizbilajestrahovitadernjava.BeriLokerupitaojeHercfeldaštotoimabiti, aHercfeldmu je uzvratio da to drugRubačov upravo razgovara sBenGuri-onomuJeru zalemu.RazgovarasJeruzalemom,zapanjioseBeriLoker,pazaštoseondaneposlužitelefonom?

Tatabirekao:"Sadaćunazvati."Amama:"Sadjejošprerano,Arie.Imajošne-kolikominuta."Aonbi rekao:"Da,alidokdobijemovezu"(onda jošnijebilodi-

13

rektnogpo ziva).Amama:"Alištoćebitiakodobijemovezuodmah,ističas,aonijošuvijeknisutamo?"Tatabiod govorio:"Utomćemoslučajujed nostavnopokušatiponovo."Amama:"Ne,onićesezabrinuti,mislitćedasunaspropustili."

Idoksuseoniprepirali,približavalosepetsati.Tatabipodigaoslušalicu,sto jeći,anesjedeći,irekaooperaterki:"Do barvamdan,gospodo.Zo vemTelAviv648"(ilineštoslično.Ondasmojošbiliu troznamenkastomsvijetu).Katkadbisedogodiloda operaterka kaže: "Molim vas, pričekajte, gospo dine, još par trenutaka, upravorazgovaraupraviteljpošte."IligospodinSiton.IligospodinNašašibi.Imalobinasuhvatilapanika,jerštoćesadabiti?Štoćetamomislitionama?

Doslovcesammo gaovidjetitujedinužicukojapo vezujeJeruzalemsTelAvivomiprekonjega - s čitavim svijetom.Ta žicavijugakrozdivljinu, stjenovitu zemlju,izmeđuplanina iuzvisina, imislio samkako je tovelikočudo. Idrhtao: "Štoakonoćudođuzlezvijeriipojedužicu?IlijepresijekuzločestiArapi?Iliunjuudekiša?Akoplanetrnje?Tkoćeznati?Tamoviju gatatanašnažica,ranjiva,bezčuvara,pržisenasuncu,tkoćeznati."Preplaviobimeosjećajzahvalnostipremaljudimakojisurastegnulitužicu,srčani,hitrihruku,panijetotakojed nostavno,rastegnu tižicuodJeruzalemadoTelAviva,iziskustvasamznaokolikoimjebiloteško,jed nomsmoprovlačiližicuodmojesobedosobeEliahuaFridmana,sveusvemuudaljenostoddvijekućeidvorišta,običnažica,alibiojetopravipo dvig,naputudrveće,susjedi,spremište,ograda,stube,grmlje.

Nakonštobimalopričekao,tatabipro cijeniokakosuupraviteljpošteiligospo-dinNašašibizavršilirazgo vor,opetbipodigaoslušalicuirekaooperaterki:"Oprosti-te,gospo do,činimisedasamprijemoliodarazgovaramsTelAvivom648."Aonabi rekla:"Zapisalasamtoveć,gospo dine.Mo limvas,pričekajte." (Ili:Molimvas,malkostrpljenja.)Tatabi rekao:"Čekam,gospo do,naravskidačekam,nočekaju ilju disdrugestrane."Takobijojuljudnodaodoznanjadasmomikulturniljudi,nodainašesuzdržavanjeiustručavanjeimajugranice.Istinadasmomido brood gojenilju di, ali nismoni naivci; nismo sto ka zaklanje.Tapredodžbada senaŽidovimasvatkomožeiživljavatiičinitiimsveštomupad nenaum,tajepredodžbazauvijekmrtvainestala.

Aondabinajednomzazvoniotelefontamouljekarni,itojeuvijekbiozvukodkojegbiposkočilosrce,prošlitrncinizleđa,čarobantrenutak,irazgovorbizvučaootprilikeovako:"Halo,Zvi?"

"Pritelefo nu.""Ov djeArie.IzJeruzalema.""Da,Arie,dobardan,ov djeZvi,kakoste?""Kodnasjesveuredu.Govorimosvamaizljekarne.""Imiisto.Štoimanovo?"

14

"Nemaništanovo.Akakojekodvas,Zvi?Štotikažeš?""Svejeuredu.Nemaništaposeb no.Živise.""Akonemaništanovo,tojedobro.

Nikodnasnemano vosti.Odličnosmo.Aštojesvama?""Imiisto.""Lijepo.AsadćeFaniarazgovaratisvama."Iopetisto:"Kakoste?Štojenovo?"Anakontoga:"SadćevamiAmosrećipar

riječi."Itojebiocijelirazgo vor.Kakoste?Dobro.No,ondaćemouskoroopetrazgova-

rati.Lijepovasječuti.Ivasjelijepočuti.Poslatćemopismoiugovoritivrijemezasljedećiput.Razgo varatćemojoš.Da.Sigurnoćemorazgo varati.Uskoro.Doviđe-nja.Ičuvajtese.Svakodobro.Ivamatakođer.

Notonijebilašala,otojtankojžiciovisioježivot.Sadarazumijemdaoniuistinunisubilisigurnihoćelistvarnoopetrazgovaratiiline,moždajeovoposljednjiput,jertkoznaštoćebiti,neštoćesezbiti,izbitćepogrom,krvoproliće,dićićeseArapiisvenaspoklati,doćićerat,velikeneprilike,panisuliHitlerovitenkoviumalostiglidonašegpragasobjestrane,izSjeverneAfrikeiistotakosKavkaza,tkoćeznatištonasjoščeka.Tajpraznirazgovoruopćenijebioprazan-biojesamoštur.

Onoštotitelefonskirazgovorisadaumenibudejestkakoimjebiloteško-svimanjima, ne samomojim roditeljima - izraziti osob ne osje ćaje.U izražavanju javnihosjećajanisuimalinikakvihpoteškoća-bilisuosjećajniljudiiznalisugovoriti.Istokaoštosuznaligovoriti,bilisuustanjunadmudrivatisetri-četirisatasneizmjernimžarom o Nietzscheu, Staljinu, Freudu, Zabotinskom, uložiti u to čitava sebe, do-segnutisuzeipatos,zapjevatipjesme,oko lonijalizmu,antisemitizmu,pravdi,"pita-nju prava na zemlju", "ženskim pravima", "od nosu umjetnosti prema životu". Noistogtrenakadbipokušaliizrazitiosobniosjećaj,uvi jekbiizašloneštozgrčeno,štu -ro,moždačakustrašeno,plodmnogihnaraštajapotiskivanja izabrana.Dvostrukihzabrana, s dva sustava kočnica, europsko-buržujske manire udvostru čile su snaguzaprekamale židovske varoši. Sko ro sve je bilo "zabranjeno" ili "nepriklad no" ili"nijelijepo".

Osimtogaondajepostojaoiveliknedostatakriječi.Hebrejskijošuvijeknijebioposvepriro danjezik,svakakonejezikintime,bilojeteškoznatištotizapravoizlaziizustadokgo vorišhebrejski.Nikadanisumoglibitisigurnidaimnijeizašloneštoštoizazivapod smijeh,aodpodsmijehasustrahovalidanjuinoću.Hvataoihjesmrt-ni strah. Čak i ljudi poputmojih roditelja, koji su dobro znali hebrejski, nisu bašpotpuno njime vladali. Go vorili su hebrejski nekako nelagodno precizno, često seponavljajući, iznova oblikujući ono što bi netom izrekli. Možda se tako osjećakratkovidanvozačkojiumrakupolakoiopreznotražiputpozamršenimuličicamanepoznatagrada,uvozilukojenepoznaje.

15

JednomjemajčinaprijateljicaLailaBarSamchadošlaugostenašabat.Razgo va-raloseigošćajesvevrijemego vorila"hvatamemonstruoznost",jednomilidvaputreklajei"onsenalaziumonstrumskojsituaciji",jasamprasnuousmijeh,aoninisurazumjeli što je tu smiješno, ili su razumjeli, ali su sepretvarali danisu. Isto takobilo jekadsureklida tetaKlarauvijekserečips, ikad jemoj tatagovoriooutrcikurcameđu silama ili je izražavao bijesno protivljenje odluci zemaljaNATO-a dakrenukurčitiNjemačkukakobiodvratilaStaljina.

Tatabi, sa svoje strane,uvijeknamrštio licekadabihupotrijebio riječ"srediti",posvenevinuriječ,inikadminijebilojasnozaštogaonasrdi,onmi,naravno,nijeobjašnjavao, a nije bilomogućepitati ga.Nakonmno gogodinadoznao samda jeprijenoštosamserodio,tridesetihgodina,"srediti"značilonapravitiženidijete,inesamoto,negonapravitijojdijete,aneoženitije.Katkadsuizrazom"srediojuje",izgleda,jednostavnoželjelireći"spavaojesnjom":"Istetenoćiupakiraonicisrediojujedvaput,aujutrose,bezobraznik,praviodajeuopćenepoznaje."Itako,akobihrekaodaje"Urisrediosvo jusestru",tatabiiskrivioustaimalkonamreškaoko rijennosa.Jasnodanikadnijeobjasnio-pakakobitoibilomoguće?

Uintimnimtrenucimanisumeđusobnogovorilinahebrejskome.Amoždauna-jintimnijim trenucima uopće i nisu govorili. Šutjeli su. Sve je ostajalo zasjenjenostrahomdaćeizgledatiilizvučatismiješno.

16

2

Izgledadasunavrhu ljestviceprestižauonovrijemestajalipioniri.Nopioniri subilidalekoodJeru zalema,udolinama,uGalileji,upustarinaobaliMrtvogmora.Izdaljine smo se divili njihovu stasitu i zamišljenu liku koji se ko čoperio izmeđutraktoraiiskrčenihbrazda,naoglasimaKerenKajemetakojesuzvaliplakatima.

Jednu stepenicu ispod pionira nalazilo se organizirano naselje, čitačiDavara upotkošuljamanaljetnimverandama,aktivistisindikataHaganaiKupatHo lima,lju diukakiodjećikoji jedusalatuod jaja ikiselomlijeko,pristašesuzdržavanja,odgo-vornosti, solidna načina života, samodoprinosa za izgrad nju, domaćih pro izvoda,radničkogstaleža,stranačkestegeiod gorčenihmaslinaizTnu vinihstaklenki,"mo -driodozdolimo drinaviše,ovdjegradimodo mo vinu!Ov djeluku!"

Prekoputa togorganiziranognaselja, izvanograde, stajali suotpadnici teroristi,kaoihasidi4izčetvrtiMeaShearimtekomu nisti"mrziteljiCiona",ijoščitavago-milaintelektualaca,karijerista,egocentričnihumjetnikakozmo politsko-dekadentnogtipa,iskupasnjimabezobzirniekscentriciiindividualistiiiskvareninihilisti,ijeki-ji5kojisenisuuspjeli izliječitiodsvog jekizma, i svakakvipo engleženisnobovi, ibogati pofrancuženi sefardi6 čije sumanire odavde izgledale previše ko nobarski, iJemenciiGru zijciiSjeverno afrikanciiKurdiiSolunci,svisuonidojednoganašabraća,bašsvisuljud skipotencijalkojiobećava,noštosemože,unjihjošmo ramoulo žitimnogostrpljenjaitru da.

Osimsvihnjihtakođerjebiloprognanikaiilegalnihemigranata,preživjelih,ostata-kaizbjeglih,izbavljenih,premakojimaseunasodnosilosamilosnoipomalosgađe-njem,prepuštenistru ji,onemo ćali,jadibijeda,tkoimjekrivkadsuuzsilnupametostalitamosjeditiičekatiHitleraumjestodasuupravičasdošliovamo?Izaštosudopustili da ihpo vedukaoovcenaklanjeumjestoda su seorganizirali i uzvra tiliratniudarac?Inekvećjednomzasvagdaprestanuov djegovoritinanesu vislomjidi-šu,ineknamsamonepričajuštosuimsvetamoučinili,jertoštosuučinilibašiminijenačast,njima,aninama.Iopćenito,mismoovdjelicemokrenutibudućnosti,a

17

neprošlosti,iakoseprošlostvećmoraspominjati,zarjeminemamodo voljno,ipre-više, raspjevane biblijske, hasmonejske7, i nema nikakva smisla po ružniti jeovakvomdeprimirajućomprošlošćukojaječistanevoljadonevolje(iriječnevoljakodnassuuvijekizgovaralinajidišu,itoto nommučnineisarkazma,takodabidi-jetemoglorazumjetidajetariječnajidišuzapravonekavrstanevoljekojapripadanjima, a ne nama).Među izbjeglicama izbavljenicima bio je na primjer gospodinLicht,kojegsudjecaizčetvrtizvalaMilijunDječice.OnjeunajmioizbuuUliciMa-lahi,ukojojjenoćuspavaonamadracu,adanjubigasmo taoivodiomaliobrtkojisezvao"kemijskočišćenje,valjakzaglačanjeparom".Ku to vinjegovihusanauvijeksusevuklinadoljekaouprijeziruiliodvratnosti.Sjediobinavratimasvo ječistioni-cečekajućimušterije,iakobiisprednjegaprošlokojedijeteiznašečetvrti,uvijekbiplju nuoustranuiprocijediokro zastisnuteusne:"Milijundječicesuoniubili!Dječi-ce kao što ste vi! Poklali ih!" I nije to izgo varao s tugom, već s mržnjom,odvratnošću,kaodanasproklinje.

Mojiroditeljinisuimaliodređenomjestonatojljestviciizmeđupionirainevoljnika.Jednomsusenogomnalaziliuorganiziranomnaselju(bilisučlanoviKupatHolimaidavaliprilo gezapodizanjenaselja),adrugomno gom-uzraku.Mo jemjeocubilabliskaideologijaosamljenika,noipaksumubiledalekeipuškaibomba.Najvišeštoječiniobilojedadobro voljnopomažeilegalisvojimznanjemenglesko gaipovreme-nopreuzmenasebesastavljanjeteksto vazazabranjeneplakateuko jimasevatrenobičevao"perfidniAlbion".InteligencijaizRehavije8izdalekajeprivlačilasrcamo jihroditelja,nopacifistički idealizamSavezazamir,srcedrapateljnobratstvoŽidovaiArapa,potpunoodustajanjeodsnaohebrejskojdržavidabiArapisnamauspostaviliodnoseismilovalinamsedaovdjeostanemoživjetikrajnjihovihnogu,takvisuide-alimojimroditeljimaizgledaliiščupaniizkonteksta,ulizički,mekušačko-lobistički,kaodapripadajumentalitetužidovskogageta.

Moja majka, koja je studirala na Praškom sveučilištu i diplomirala na Jeru za-lemskom,držalajeprivatnesatoveučenicimakojisusepripremalizaispiteizpo vi-jesti iknjiževnosti.Tata jediplomiraoknjiževnostnaSveučilištuuVilniusu,ama-gistrirao na sveučilištu naHar ha Cofimu9, no nije imao šanse dobiti predavačkomjestonaHebrejskomsveučilištuuvrijemekadajebrojstruč njakazaknjiževnostuJeru zalemu uvelike nad mašivao broj studenata.A usto sumno gi od tih predavačaimaliistinskeakademskenaslove,blistavediplomeuglednihnjemačkihsveučilišta,anepovršnopoljsko-jeruzalemskovisokoobrazovanjemogaoca.Takojeonpro našaoposao u Nacionalnoj knjižnici smještenoj na Har ha Cofimu, a noću bi sjedio isastavljao knjigu o noveli u hebrejskoj književnosti i općoj povijesti književnosti.Mojjeotacbioobrazovanknjižničar,ljubazan,izravan,noistotakoispunjennelago-

18

dom,skravatom,okruglimnaočalama,malkice izlizanimsakoom,predvećimaodsebeizvodiojemalinaklon,skakaojeotvoritivratadamama,čvrstosedržaosvojihmalo brojnihprava,citiraobiuzbuđenostihovenadeset jezika,stalnose trudiobitivedarizabavan,ponavljajućiuvijekizno vaistešale(kojejesamnazivaoanegdota-mailipošalicama).Novećinomsumutešaleispadalepomalonaučeno,neživihu -mor,većizrazpozitivnihnamjerauvezisazadanomnamobavezomdasešalimobašondakadsuvremenaluda.

Kadabi prednjega staopionirukakiodjeći, revolu cionar, intelektualackoji sepreobratiouudarnika,mojbiotacupaoustanjeneprilikeineugode.Uinozemstvu,uVilniusu,Varšavi,bilojepotpu nojasnokakovoditirazgovorspro leterom.Svatkojeznaogdjemujemjesto,pajetakobioreddatomrad nikudefactopokažeškakosijakodemokratičaniuopćeganegledašsvisoka.Aliov dje?UJeruzalemu?Ovdjejesve bilo dvosmisleno; ne revolucionarno, ne kao kod ko mu nista u Rusiji, većdvosmisleno,sjednestranetatajepripadaosred njemsloju,iiakojetobionižisred-njisloj,ipakjebiosrednjisloj,biojeobrazovančovjek,pisacčlanakaiknjiga,skro -manzaposlenikNacionalneknjižnice,anjegovsugovornik - radniknagradilištuuradnomodijeluumrljanomznojemiteškimcipelama.Sdrugestrane,kažudatajrad-nikimadiplomuizkemijeitakođerjepionirprobuđenesvijesti,solzemlje,jedanodherojahebrejskerevolu cije, rad nikkoji radi rukama,dokse tataosjećao-baremudubini srca - kao otu đeni intelektualac bez vizije i s dvije lijeve ruke, pomalo de-zerter,po malozabušantpredpravimpročeljemzgradeovedomo vine.

Naši su susjedivećinombili sitni činovnici, blagajniciubanci ili ukinu,učitelji iprivatni učitelji, zu bari.Tonisu bili pobožni ljudi, odlazili su u sinagogu samo zaJomKipur10ikatkadzaSimhatTora11,noipaksupalilisvijećezašabatdabisaču-valimirisžidovstva,amoždaizasvakusigurnost,nekabude,zabilokojunadolaze-ću nevolju. Svi su bili manje-više obrazovani, i s time im nije bilo baš ugodno.Svatkoodnjihimaojevatrenestavove,obritanskomemandatu,cionističkojbuduć-nosti,statu surad nika,kulturnomživotuuIzraelu,po dijeljenimmišljenjimaizmeđuMarxaiDuhringa,ro manimaKnutaHamsuna,"arapskompitanju"i"ženskompita-nju".Posto jalisuraznovrsnikružo ciipropovjednici,kojisunaprimjerzagovaralidase skinehereza saSpinoze ilida se izraelskimArapimaobjasnidaoniuopćenisuArapi,negopotomcistarihHebreja,ilidasevećjednomzasvagdaujed načeKanto-vaiHegelo vateorijasTolstojevomteorijomipraktičnimcionizmom,takodaseiztogspojaov djeu Izraelukonačnomožeroditičistživot,zdrav izačudan, ilidasečešćepijekozjemlijeko,ilidaseodavdeprotjerajuEngleziiumjestotogasklo pisa-vezsAmerikomiStaljinomisto dobno,ilidasesvakogjutraizvodijed nostavnatje-lo vježbakojamožeodagnatidepresijuipodićimo ralvježbača.

19

Tisusjedi,kojisuseokupljaliunašemdvorištuusubotnjepo podnekakobiispilisvojruskičaj,gotovosusvibiliizbjeglice.Kadjetrebalopro mijenitipregorjeliosi-gurač,iligu micunaslavini,iliizbušitimalurupuuzidu,svibiserazbježaliupotra-zizaBaruhom,jedinimucijelomsusjedstvukojijeznaoizvodititaču desaisto gasugazvali"Baruhzlatnihruku".Sviostaliznalisuanalizirati,sazanesenimreto ričkimžarom,kolikojevažnodasežidovskinarodkonačnovratizemljo radnjiizanatstvu.Unasima,govorilisu,iprevišeinteligencije,anedostajeprostihipoštenihrad nika.Nounašemususjed stvu,osimBaruhazlatnihruku,goto voinijebiloprostihrad ni-ka.Nijebiloniintelektu alacavisokogakalibra.Svisučitalimno gono vina,isvisuvoljeligovoriti.Nekisumoždaibilinačitaniosvemu,dru gisumoždabilibistri,novećinaihjeviše-manjeizgovaralaonoštosupronašliunovinamairaznimpamfleti-maimanifestimaistranačkimbro šurama.Kaodijetemogaosamteknejasnonaga-đati o velikojudaljenosti izmeđunjihovaoduševljenjaboljim svijetom i načinanakojibignječilirubšeširakadbiimpo nudiličaj,ilistidakojibiimzarumenioobrazekadbisemojamamasagnu la(tekmalko)daimzasladičaj,anjenbiseskromnide-koltejošmrvicupro dubio.Neugodanjihovihprstijukojibisepo kušaliuvućiusamesebeiprestatibitiprsti.

Sve je tobilouozračjuCehova -kao i osjećajnepripadanja.Posto jemjestanasvijetugdjesedogađapraviživot,dalekoodavde,uEuro piprijeHitlera,svakeveče-ritamosepalemno gasvjetla,gospodaidamesastajusedabiispilikavusašlagomuparketomoblo ženimdvo ranama,spokojnosjedeuraskošnimkavanamaispodpozla-ćenihlustera,odlazedržećisepodrukunaoperuilibalet,izblizagledajukakoživevelikiumjetnici,strastvenelju bavi,slomljenasrca,slikarevaljubavnicakojasenaglozalju bilaunjegovanajboljegprijateljaskladateljaiuponoćnepokriveneglaveotišlastajatisamanakišinastaromemostučijijeodrazdrhtaouriječnojvodi.

Unašemsesusjedstvutakvestvarinikadanisudogađale.Takvesusestvariodigra-vale smo izabrda,namjestimagdje lju diživebezpolaganja računa.NaprimjeruAmerici, tamogdjeko paju inalazezlato,pljačkajupoštanskevlakove, tjerajukrdastokeprekoprostranihprerija, aonajkojiubijenajviše Indijanaca,nakrajudo bijezgodnu djevojku. Takva je bila Amerika u kinu Edison, zgodna djevojka bila jenagradakojudo djelju juonometkonajboljepuca.Štosečinistakvomnagradom?Otomenisamimaopojma.Dasunamu timfilmo vimaprikazivaliAmerikuuko joj,potpu nosuprotno,onajkojiupucanajvišedjevojaka,nakrajuzauzvratdobijezgod -naIndijancakaonagradu-ondabihdoistapovjerovaodajetakoigotovo.Bilokakobilo,takojetoutomdalekomsvijetu,uAmerici,inadrugimču desnimmjestimaizmogalbu mazamarke,uParizu,Aleksan driji,Rotterdamu,Luganu,Biarritzu,SaintMoritzu,namjestimagdjeseuzvišenilju dizaljub ljuju,otmjenoiduudvo boje,gube,odustaju,tu maraju,upo noćsjedenabarskomstolcuuzšankiopijajuseposumnji-

20

vimho telskimbaro vimanabulevarimanatopljenimakišom,iživesvojživotbezpo-laganjaračuna.

UromanimaTolstojaiDosto jevskog,okokojihsusesvineprestanoprepirali,ju-nacisutakođerživjelibezpolaganjaračunaiumiraliodlju bavi.Ilibiumiralizbognekoguzvišenogideala.Ilibiumrliodsušiceislomljenasrca.Aonipreplanulipi-oniri, listo vigoregalilejske, ionisuživjelibezpolaganjaračuna.Unašemsusjed-stvunitkonijeumroodsušice,lju bavnograzočaranjailizbogideala.Svisuživjelipolažućiračune;nesamomojiro ditelji.

Svi.Kodnasjeposto jaloželjeznopravilodaseneku pujeništaizuvoza,ništaizino zemstva,svedokpostojimogućnostdase tonabavi izdo maćeproizvodnje.Nokadbismoišliudu ćangospodinaOsteranaugluulicaOvadiaiAmos,ipakjetrebaloodabrati izmeđusiraizkibuca,pro izvedenoguTnuvi, iarapskogsira.Jeliarapskisir koji je proizveden u obližnjem selu inozemni ili domaći pro izvod? To je vrlozamršeno.Aarapski jesirbio imrvicujeftiniji.Noakosikupioarapskisir,nisi litimepo maloiznevjeriocionizam-jelitamoukibucuilimo šavu12,uIzraelskojnizi-niilinagalilejskimobroncimasjedilapionirkateškaodumoraisuznaokapakiralaovajhebrejskisirbašzanas-pakakobismojojmogliokrenutileđaikupitiovajtu-đinskisir?Nebilinamzadrhtalaruka?Asdru gestrane,bu demolibojko tiralipro-izvo desusjedanamArapa,vlastitimćemoru kamaprodubiti iovjekovječitimržnjuizmeđu dva naroda, pa i krv koja će se, ne daj Bože, još proliti bit će nama nasavjesti.Patajjeskromniarapskiseljak,prosto dušanpo ljodjelaciskrenasrcačijaseduša još nije okaljala velegradskomnečisti, upravo je taj arapski seljak tamnoputibratonogprostogmuzikaplemenitedušeizTolstojevihpriča!Pazardatakookrutnookrenemoleđanjegovuseoskomsiru?Zarćemomibitionikojićegauzjogunjenikazniti?Zbogčega?ZbogtogaštozločinačkaBritanijaiiskvareniefendijepuntajutogsirotogarapskogseljakapro tivnasinašegroda?A,ne.Ovajćemoputsvakakokupitiarapskisir,kojije,međunama,ipakmaloukusnijiodTnu vinasira,ačakjeijeftiniji.No ipak, s trećestrane, tkoćeznati,moždakodnjih inijenekahigijena?Tkoznakakvesutenjihovemljekare?Štoakoseutvrdi,itoprekasno,danjihovsirpomalovrvibakterijama?

Bakterije su bile jedna od naših najcrnjih noćnih mora. Kao antisemitizam;prostim okom nikad se nijemogao vidjeti antisemit kao ni bakterija, no dobro siznaodateokružujusasvihstrana,videte,asamisunevidljivi.Zapravo,nijepotpu -no točno da kod nas nitko nikad nije vidio bakteriju. Ja sam je vidio.Gledao bihdugo,zadubljen iusredoto čenapogledauko madstarogsira,svedokodjed nomnebihugledaomnoštvosićušnihkretnji.Kaosila težeuJeru zalemu,koja je tadabilamno gosnažnijanodanas,takosuibakterijetadabilemnogovećeijače.Jasamihvidio.

Udu ćanugospodinaOsterazapodjenulabiseblagaprepirkameđumušterijama,21

kupitiilinekupitiarapskisir?Sjed nestrane,prvosvo jegorelist,stoganamjeobve-za kupiti samo sir od Tnu ve, no s druge strane, "Neka vam bude zakon ugostitistranca",pastogaipriličipovremenokupitisirarapskihnamsusjeda,"Jerstrancistebili u zemlji egipatskoj." I općenito, s kakvim bi se dubokim prijezirom oglasioTolstojočovjekukojikupujeovakav,aneonakavsirsamozbograzlikeuvjeri,naci-onalnostiilirasi!Aštojesuniverzalnimvrijednostima?Hu manizmom?Jedinstvomsvih stvorenja pod kapom nebeskom?A opet, kakva uvreda cionizmu, kakvome-kuštvo,kakvositnodušje,kupitiarapskisirzatoštostojiparpru tamanjeumjestosirapionira,kojineštedesvojukrvimesoiutrudunoktijusvojihvadekruhizzemlje?

Sramota!Sramotaistid!Ovakoilionako,sramo taistid!Čitavježivotbioprepuntakvihsramotaistidova.

Posto jalajenaprimjerovakvadvojba:jelilijepoilinijeposlaticvijećezarođendan?Iakojest,kojecvijeće?Gladiolesuveomasku pe,noonesukulturnocvijeće,pleme-nito cvijeće, cvijeće prepunoosjećaja, ne samonekakav po ludivlji azijatski ko rov.Anemoneiciklamebilojedopuštenobratiko likonasvolja,noanemoneiciklamenisusesmatralecvijećemkojejelijepoposlatiprilikomrođendanailiizlaskaknjige.Gladiolesuimalenekiprofinjenmirispjevačatenorauoperi,balo vaudvorcima,ka-zališta,baleta,kulture,du bokihiistančanihosjećaja.

Itakoku pujemoišaljemogladiole.Nepitamozacijenu.Pitanjejenijelisedamgladiolapomalopretjerano?Jelipetipakpremalo?Moždašest?Iliipaksedam?Nepitamozacijenu.Obavijamogladioledžunglomasparagusa i šaljemošest.Aopet,nije li to potpuno anakro ničan čin?Gladiole?Gdje se danas uopće šalju gladiole?Čemu to uopće? Sto je čitavo bogatstvo, a za četiri-pet dana idu ravno u kantu zasmeće.Paštoćemoondaipakdarovati?Moždabombo nijeru?Mabaš,bombo nijeru!Bombonijerajejošpatetičnijaodgladiola.Zapravo,moždajenajboljedo nijetijed-nostavno ubruse, ilimali set držača za čaše, uvijenih, od srebrne žice sa zgodnimdrškom, da se može poslu žiti vreli čaj, skro man poklon koji je istodobno lijep iiznimnopraktičanineideusmeće,negosemožeupotreb ljavatigo dinama,isvakiputkadćesenjimekoristitimoždanassenatrenutakiprisjeteponečemudobrom.

22

3

PosvudasusemogliotkritimaliposlaniciEuro pe,obećanezemlje.Naprimjerzasu-ni,tičovječuljcikojidržeotvo renešku recijelidan,menšelah13odizrezbarenogme-tala,kadbismohtjelizatvo ritiškure,zavrtjelibismoihokonjihoveosidavisena-opakosglavomnadoljecijelenoći.KaoštosunakrajuDru gogasvjetskogrataobje-siliMussolinijainjegovupriležnicu,kojasezva laKlaraPetacci.Itojebilogrozno,jezivo,netoštosuihobjesili,jertosusvakakoizaslužili,većtoštosuihobjesilisglavamanadolje.Meniihjepo malobiložao,premdajetobilozabranjeno,kakotitopadanapamet,jesilipotpunopolu dio?Totalnosiskrenuo?ŽalitiMussolinija?Patojegoto vokaodažališHitlera!Nojasamobavioeksperiment,objesiosamsamsebezanoge,sglavomnadolje,ocijevuzazid-nakondvijeminutesvamisekrvizlilauglavuiosjećaosamdaćuseonesvijestiti.AMussoliniinjegovapriležnicanisubilitakoobješenidvijeminute,negotridanaitrinoći,ijošktomenakonštosuihubili!Smatraosamdajetopreokrutnakazna.Čakizaubojice.Čakizapriležnice.

Nisam imao ni najmanjeg pojma što je to priležnica.U čitavu Jeruzalemu tadanije bilo ni jedne jedine prilež nice. Posto jala je "prijateljica", "životna družica",postojala je"prijateljicauobasmislariječi",moždaje tu i tamobioponekiflert,sizrazitim oprezomgo vorili bi na primjer daČernianski neštomuti s Lopatinovomprijateljicom, i ja sam nagađao dokmi je srce snažno kucalo da je "mutiti" nekitajnovit izraz,sudbinski, izakojegsenazireneštoslatkoiprijetećeisramotno.Alipriležnica?!Tojebilaposvebiblijskastvar.Pojamsveličinom.Nezamisliv.MoždatakvihstvariimauTelAvivu,misliosam,kodnjihuvijekimasvegaonogačegakodnasnemaizabranjenoje.

Počeosamčitatigoto vosamostalnojošdoksambiomalen.Štosmodrugoimogličiniti?Noćisubilemno goduljezatoštosezemaljskakuglaokretalamno gosporije,zato što je sila teže u Jeruzalemuonda bilamnogo snažnija nego danas. Svjetlostlampe bila je žuta i bljedunjava i ta se svjetlost prekidala zbog brojnih nestanakastruje.Jošdandanasmiješajumisemirisisvijećeičađavenaftnelampesaželjomzačitanjem knjige. Već od sedam sati navečer bili smo zatvoreni u kući zbog poli-

23

cijskog sata koji suBritanci provodili u Jeruzalemu.Pakad i nije bilopo licijskogsata, tko je onih dana u Jeruzalemu uopće želio biti vani po mraku? Sve je bilozatvorenoiprekriveno,kameniteulicebilesuprazneibezlju diisvakasjenakojajeprolazilatimputovimazaso bomjepovlačilatriiličetirisjenesjenanapustuasfaltu.

Čak i kadnije biloprekida struje, uvijek smobili podprigušenim svjetlom, jermora se štedjeti.Moji roditeljimijenjali bi žaru ljuod40vationomod25, i tonesamo zbog cijene nego uglavnom zbog toga što je jarko svjetlo rasipničko, a ra-sipništvojenemo ralnaosobina.Snamaseumalenusta nuuvijekstiskalapolovinanapaćenogčovječanstva,gladnadjecauIndijizbogko jihmorampojestidokrajasveštomistavenatanjur.IzbjeglicekojesupreživjeleHitlerovozlo djelo,aBritancisuihprotjeraliulimenelogorenaCipru.Siro čadkojajošuvijekuprnjamalutaposni-jegomzametenimšu mamaEuropeiRu sije.Tatabisjediozasvojimpisaćimsto lomdodvaujutrouzanemičnosvjetložaruljeoddvadesetpetvatiikvarioočijermunijebilo ugodno upotrijebiti jaču žarulju, pa ne sjede li pioniri u galilejskimkibucimasvakenoćiušatorusastavljajućizbirkupo ezijeilifilo zofskitraktatuzplamensvije-ćekojidrhtinavjetru,pakakoondadatinemašnikakvaobzira?SjeditikaoRothsc-hildpodblještavimsvjetlomžaruljeodčetrdesetvati?Ištoćerećisusjedikadodjed-nomkodnasspazesvjetlokaodajegalazabava?Tosubilirazlozizbogkojihjera-dijekvarioočinegobiorasipnik.

Nismobilijakosiromašni,tatajebioknjižničaruNacionalnojknjižniciizarađi-vaoskromnualisigurnuplaću.Mamajepovremenodavalaprivatnesato ve.JasamsvakogapetkazajedanšilingzalijevaovrtgospodinaKo henauTelArzi,četvrtkomsamslagaoprazneboceusandukeizadućanagospodinaOsteraizarađivaojoščetirigroša,azadvagro šapolekcijiučiosamsinagospo deFinsterčitatikarte(notojebilonakreditiobiteljFinsternijemidodanadanašnjegplatila).

Usprkossvimtimprihodimaštedjelismouvijekibezprestanka.Životumalomstanuodvijaosekaoživotupodmornici,štosamjednomvidioukinuEdison,kadmoreplovcipriprelasku izodjeljkauodjeljak za sobomzatvaraju svakupostojećupregradu.Jed nombihrukompaliosvjetlouzahoduidrugomisto dobnogasiosvjetlouhodnikudanebihbezvezetrošiostru ju.Lanacnakotlićupovlačiosammilosrdno,jerjebilozabranjenopotro šitisvuvodunapiškenje.Posto jalesudru gepotrebe(zakojekodnasuopćeinijebilonaziva),zakojejepovremenoopravdanopotro šitiči-tavkotlić.Alikadidešpiškiti?Čitavslap?Dokpioniriupustinjiskupljajuvoduodpranjazubidabinjomezalilisadnice?DokuprognaničkimlogorimanaCiprujed novjedromoradostajaticijelojobiteljizatridana?Itakosamizlazioizzahoda,lijevarukagasi,desnausklađenopalisvjetlouhod niku,jerholo kaustjebioju čer,jerŽido-vijošuvijektrunuizmeđuKarpataiDolo mi ta,ukampo vimazaprognanikeinade-rutnimizbjegličkimlađama,poderaniiudronjcima,mršavikaokostu ri,izatoštoudrugimdijelovimasvijetapostojineimaštinaipatnja,kineskikuliji,siromašniberači

24

pamu kauMississippiju,djecauAfrici,ribarinaSiciliji,mo ramoštedjeti.I osim toga, tko uopće zna što se i kod nas jošmože izroditi? Pa nevolje nisu

prošle igoto vo jesigurnoda jenajgoreodsvega jošprednama.Nacisti sumoždaveć i poraženi, no antisemitizam nastavlja divljati gotovo posvu da. U Poljskoj suopet pogromi, u Ru siji proganjaju one koji go vore hebrejski, a ovdje Britanci jošnisuizrekliposljed njuriječ,imuftijagovorioklanjuŽidova,itkoznaštonamjošpripremajuzemljenaZapadu,aciničansvijetpo dupireArapezbogtržištanaftomisvojihinteresa.Nećeov djejošbitilako.

Samojeknjigaunasbilouizo bilju,bezobzirno,odzidadozida,uhodnikuiku hinjiinaulazu inaprozorskimklupčicamaigdjevećne.Tisu ćeknjigausvakomkutukuće. Postojao je osjećaj da ljudi do laze i odlaze, rađaju se i umiru, a knjige subesmrtne.Kadsambiodijete,nadaosamsedaćukadodrastempostatiknjiga.Neknjiževnik, nego knjiga. Ljude se može pobiti kao mrave, pa ni književnike nijeteško ubiti. Ali za knjigu, čak i ako je sustavno unište, posto ji šansa da se nekiprimjerakspasioidaćenastavitiživjetinapolici,živjetinijemimživotomnanekojod zaboravljenih polica u nekoj zabačenoj knjižnici, u Rejkjaviku, Valladolidu iliVanco uveru.

Akosedva-triputadogodilodanijebilodo voljnonovcadasekupesvepotrepšti-nezašabat,mamabipo gledalatatu,atatabishvatiodajedošlovrijemezažrtvenojanje,iotišaobičovjekuzaknjige.Onjebiomo ralančovjekiznaojedajekruhpri-jeknjigaidadobro bitdjecemorabitiispredsvega.Sjećamsenjegovihpogrb ljenihleđadokjepro laziokrozvrata,ispodrukemudvije-tridrageknjige,stugomusrcuodlaziobiudu ćangospodinaMajeradatamoprodanekolikodragocjenihuvezakaodarežesvoježivomeso.TakosuzacijeloizgledalaleđanašegocaAbrahamadokjeuzoruizlazioizšato rasIzakomnaramenima,naputupremabrduMorija.

Mogaosamzamislitinjegovupatnju-tatajeimaočulanod nossknjigama.Vo lioihjedirati,zadiratiunjih,gladitiih,mirisati.Knjigesugauzbu đivale,nijesemogaoobuzdati,rukabimuod mahpoletjela,pačakikadsutobileknjigenepoznatihljudi.Ido istasuondašnjeknjigebilemno goseksepilnijeodovihdanašnjih,imaloseštoomirisati i po milovati i dirati. Bilo je knjiga s pozlaćenim natpisima namirisnimkožnatimkoricama,po malohrapavim,oddo dirasnjimanaježilabitisekoža,kaokadseokrzneneštotajanstvenoinepoznato,neštoštosepo maloježiipodrhtavapoddodirom tvojihprstiju.Apostojale su i knjigekojebibileukarto nupresvučenomtkaninom,zalijepljeneljepilomčijijemirisbioneopisivoputen.Svakajeknjigaima-la svoj tajnimiris i svojmamac.Katkadbi se koriceod tkaninemaloodvojile odkartona, zezale se, kao suknjica bezobraznica, i bilo je teško ne zaviriti u tamniprostorizmeđutijelaiodjećeteudisatimiriskojiodatledo pireiizazivavrtoglavicu.

25

Tataseuglavnomvraćaonakonsat-dva,bezknjiga,donosećisaso bomsmeđepa-pirnatevrećiceuko jimajebiokruh,jaja,sir,akatkadimesnakonzerva.Ado gađaloseidasetatavratisažrtvovanjazačuđuju ćesretan,saširokimosmijehom,bezsvo -jihvoljenihknjigaibezhrane.Knjigejepro dao,alijeumjestonjihkupiodruge,jerjeuantikvarijatunajednomotkriotakvočudesnoblagokakvosenalazimoždasamojed nomuživotu,inijemo gaoobuzdatisvojestrasti.Majkabimuoprostila,jatako-đer,jerzapravonikadainisampoželiojestiništaosimkukuru zaisladoleda.Mrziosamkajganeimesoukonzervi.Zapravojeistinadasamkatkadzavidioglad nojdje-ciuIndijijerihnitkonikadneprisiljavadapojedusvestanjura.

Kadamijebilootprilikešestgodina,do šaojemojvelikidan.Tatajeisprazniomalomjestaujednomormarusknjigamaidopustiomidatamoprebacimsvojeknjige.Dabudemprecizniji,daomijeunaslijeđetridesetakcentimetara,štoječinilootprilikečetvrtinupovršinenajnižepo lice.Obgrliosamsvesvo jeknjigekojesudotogdanaležalenastolčićukrajmogakreveta,opreznoihodniodotatinaormarasknjigamaiposložioihuspravnihhrbata,sleđimaokrenutimapremavanjskomsvijetu,alicempremazidu.

To je bio obred zrelosti, istinska inicijacija. Čovjek kojemu knjige stoje već jemuškarac,anedječak.Jasamsadakaootac.Knjigemivećsto je.

Napraviosamkardinalnupogrešku.Tatajeotišaonaposao,ajasambioslobodandaspovršinomdodijeljenemipolicečinimštomiseprohtije,nomojejepoimanjekakočinitistvaribilopotpu nodjetinje.Takosedogodilodasamposlo žiosvojeknji-ge prema veličini, a baš sumi one najveće već bile ispod časti - s točkama kojeolakšavaju čitanje, sa stihovima, crtežima, one iz ko jih sumi čitali kada sam biobeba.Tosamučiniozatoštosamhtiodokraja ispu nitičitavprostorkojimijebiododijeljennapo lici.Želiosamdamojknjiškikutakbudebo gatiobilan,dasedičisvojomslikomiprilikom,baškaotatin.Jošuvijeksambioeuforičankadsetatavra-tiosposlaibaciopreneraženipogledpremamo jojpolicisknjigamatemezatim,upotpu noj tišini, prostrijelio dugim pogledom koji nikad neću zaboraviti. Bio je topogled pun prijezira, gorka razočaranja koje se ne može izraziti riječima, pogledčistagenetskogočaja.Nakrajujeprocijediostisnutihusana:"Recimi,molimte,jesilipotpu nopolu dio?Poveličini?Zarsuknjigevojnici?Knjigesunekakvapočasnastraža?Jelitovatrogasnapo vorka?"

Iopetjeumuknuo.Sočevestranedo piralajedugaistrašnatišina,tišinaustiluGregoraSamse,kaodasamseunjegovimočimapretvorioukukca.Inamo jojstranibilajetišinakrivnje,kaodasamoduvijekbiobijedancrvitojeteksadadošlonavi-djeloisvejeizgub ljenozavijekevjekova.

Tišinujeprekinuootacitijekomdvadesetakminutaotkriomisveoživotnimči-

26

njenicama.Ništanijeskrivao.Uveomejeunajskrivenijutajnunadtajnamausvijetuknjižničarstva,raskrinkaopredamnomikraljevskiput iprečacepostrani,zanosnekrajobraze varijacija, nijansi, fantazija, zabačenih bu levara, smiona razvrstavanja,kao i ekscentričnekaprice.Knjige semogu slagati ponaslovima, abecednom reduimenaautora,izdanjuinaklad ničkojkući,kronološkomredu,jezicima,temi,vrstiipodručju,pačakipomjestuizdanja.Možeovako,možeonako...

Takosamnaučiotajneraznovrsnosti.Životjesastavljenodrazno likihputo va.Svakasestvarmožedogoditinajedanilinapotpunodru gačijinačin,porazličitimoznaka-ma iuspored nimlogikama.Svakaod tihusporednih lo gikadosljedna je i suglasnasamasebi,savršenasamazasebe,potpunoneosjetljivazaostale.

Unadolazećimdanimapro vodiosamsatzasatomslažućisvojumaluknjižnicu,dvadesetilitridesetknjigakojesamslagaoimiješaokaosnopkarata,svakiputizno-va,nasvemogućenačine,posvimmogućimukusima.

Takosamprekoknjiganaučioumijećekompozicije.Neprekoonogštojeunjimapisalo,negoodsamihknjiga.Odfizičkogutjelovljenjaknjiga.Takosumeknjigepo-učileozanosnojničijojzemlji,ozonisumrakakojajeizmeđudopuštenogaizabra-njenoga,općeprihvaćenoga ipomaknu to ga,propisanoga ibizarnoga.Tame lekcijaprati svihovihgo dina.Kadsamstigaodo ljubavi,više inisambiozelen,većsamznaodapostojeraznemogućnosti,daposto jiautocestaiputsraznovrsnimpejzaži-ma,izabačeniputeljcikojimaljud skanogagotovoinijekro čila.Postojido puštenokojejego to vozabranjenoizabranjenokojejego tovodopušteno.Možeovako,možeonako...

Katkadbimiroditeljidopustilidaizvadimknjigestatinihpo licaiiznesemihvan,uvrt,kakobihsnjihobrisaoprašinu.Nevišeodtriknjigeusvakomodlaskudasenebiporemetiored,dasvakaodnjihsigurnoostanenasvomemjestu.Bilajetoteškaodgovornostispu njenauživanjem,jermemirisprašinesknjigaizazivaoikatkadbihzaboravionasvojudužnostiod govornostisamopoštovanje,ostajaosamnadvorištusvedokzabrinutamamanebiposlalatatuusvojstvuslužbespašavanja,daprovjerinijelimeuhvatilasunčanicailimeugrizaopas,iuvijekbimerazotkrioskvrčenaukutuvrta,udub ljenaučitanje,savijenihko ljena,glavenagnu tepostrance,ustapoma-lootvorenih,ikadabitataizmeđupo kudeinježnostiupitao"Štotisepaksaddogo-dilo?", bio je potreban jedan dug trenutak kako bih se vratio u ovaj svijet, kaoutopljenikilionesviještenikojiplu taidolazisvijestimalo-pomalo,nevoljko,izne-dosežnihdaljinaudolinusuzaisvakodnevnihobveza.

Čitavosvojedjetinjstvovo liosamslagatistvari,razbacatiihiondaiznovasložiti,i to svaki put po malo drugačijem redu. Tri-četiri prazna držača za jaje meni su

27

moglabitibedemiutvrdeiliflotapodmornicailivijećevođačetirijusilakojezasje-dajunaJaki.Katkadsampo duzimaokratkeizlaskeucarstvorazuzdananereda.Bilojeutomenečegodvažnogistrašnoizazovnog.Vo liosamrasutipopodusadržajkuti-ješibica,azatimihpokušatisastavitiilisložitiubezbrojmogućihkombinacija.

ZavrijemeDrugogasvjetskogratanaziduuhodnikuvisjelajevelikakartakojajeprikazivaladogađajeuEuropi,spribadačamaizastavicamaurazličitimbojama.Tataihjepomicaosvakadva-tridanapremavijestimanaradiju.Ajasamrazviosvo-juuspo rednustvarnost, rasprostrosampo tepihuvlastitiprikazdo gađaja,virtu alnustvarnost, i pomicaounovačene, izvo diomanevar kliješta, zavaravanja, razvaljivaomostove,vo dionapadeizzasjeda,odlučivaootaktičkimpovlačenjimairazrađivaoihuplaniranjustrategije.

Biosamdječakzaluđenpoviješću.Padalomi jenapametda ispravimpogreškevojskovođa iz prošlosti.Na primjer unio sam inovacije u veliku židovsku pobunuprotivRimljana,spasioJeruzalemdaganeuništeTito velegije,prebaciovojskunaneprijateljskuzemlju,doveobataljuneBarKohbepredrimskezidine,burnoosvo jioKo losejirazviohebrejskuzastavunabrduKapitolij.Dabihutomeuspio,preseliosamŽidovskubrigadubritanskecarskevojskeuvrijemeDru gogahramainaslađivaosekatastrofomkojusudvamitraljezaustanjuučinitisvimveličanstvenimHadrija-novimiTito vimlegijama,sjemeimsezatrlo.Lakizrakoplov,jedanjedincatipiperkodmeneječitavoRimskoCarstvooborionakoljena.OčajničkubitkuzaMasadupretvorio sam u zanosnu židovsku pobjedu uz po moć mužara i nekoliko ručnihbombi.

Izapravo,tačudnapobudakojisamimaodoksambiodijete-željadapružimdo -datnuprilikuono meštonemainikadanećeimatido datnupriliku,tojejednaodpo-budakojamiisadapokrećerukusvakiputkadsjednemdanapišempriču.

Mnogo se toga dogodilo u Jeruzalemu. Bio je sravnjen sa zemljom, sagrađen,sravnjensazemljomiopetsagrađen.OsvajačzaosvajačemdolaziojeuJeru zalem,malovladao,izasebeostavionekolikozidinaitornjevatemalopukotinaukamenustrunkomlončarijeidokumenata.Nestaobikaoizmaglicazorenapadinamaovihpla-nina.Jeru zalemjestaranimfo mankakojadozadnjekapiiscijedilju bavnikazalju -bavnikomprije no što ih strese sa sebe širo ko zijevaju ći; žena pauk koja proždiresvojepartnerejošdoksudu bokounjoj.

A u međuvremenu su s ru bova svijeta isplovljavale flote u daljine i otkrivalekontinente i otoke.Mama je govorila: "Zakasnio si, dječače,Magellan iKolumboveć su otkrili čak i najzabačenije oto ke." Prepirao sam se s njom. Govorio sam:"Zapravo,kakomožešbititolikosigurnauto?ZarnisuiprijeKolumbamislilidajevećsvepoznatoidanepostojivišeništazaotkrivanje?"

Između tepiha,nogunamještaja iprostora ispodkreveta,katkadbihotkrivaone

28

samonepoznateoto kenegoinovezvijezde,neotkriveneSunčevesustave,čitavega-laksije.Dasumestrpaliuzatvor,svakakobiminedostajalaslobodaijošnekestvari-alinebihpatiooddosadepoduvjetomdamido pustedaućelijiimamku tijudo mi-nailisnopkaratailidvijekutiješibicaili tucenovčićailišakugumba;sjediobihislagaoihdaninoć.Sastavljaobihirastavljao,sklapao,udaljavaoipribližavao,spo-jiobihihumalekompozicije.Moždatosvedolaziodtogaštosamjedinac,nisamimaonibraćenisestaraiimaosamvrlomaloprijatelja,kojibiseubrzoumo riliodmenejersuhtjeliakcijuinisusemogliprilagoditiepskomtempumo jihigara.

Višesamputazapočeonekuigrunapoduuponedjeljak,uutorakbihuško ličita-voprijepodnerazmišljaoosljedećempotezu,aposlijepodnebihučiniojošjedanilidvapo tezaiostavionastavakzasrijeduičetvrtak.Mo jimprijateljimatobido jadiloiostavilibimesmojimpriviđenjimateseodlaziliigratilovicepovrto vima,ajabihnastaviorazvijatitijeksvojepovijestinapodujošmnogodana,pomicaobihjedinice,opsjedaotvrđaveiprijestolnice,po ražavao,pokoravao,raspoređivaogerilupoplani-nama,rušiokuleiobrambenelinije,puštaoiponovoosvajao,proširivaoismanjivaograniceoznačene šibicama.Akobi jedanodmojih ro ditelja zabunomnagaziomojsvemir,objaviobihštrajkglađuilipobununepranjazubi.Svedoknakrajunebido-šaosud njidanjermamavišenijemoglapodnositiču perkeprašinekojisusetaložilii sve bi pomela, flote, vojne jedinice, prijestolnice, planine i zaljeve, čitave konti-nente,kaonuklearnakatastrofa.

Jednomkadmijebilootprilikedevetgodina,stariujakpoimenuNehamijana-učiomejednufrancuskuposlovicu:"Uljubaviiratusvejedopušteno."OndanisamništaznaooljubaviosimnagađanjauvezisljubavljuiubijenimIndijancimaukinuEdison.No iz riječi ujakaNehamije zaključio samdanije do bro žuriti se.Kad suprošlegodine,postalomijejasnodajetobilopotpunopogrešno,baremštoseratatiče-nabojnomjepoljuhitrost,baremtakokažu,velikaprednost.Moždajemojazabluda proizašla iz toga što je i sam ujakNehamija bio spor čovjek i nije vo liopromjene.Dokjestajao,bilojegoto vonemo gućeposjestiga.Akadbiko načnosjeo,nikakogasenijemoglodićisastolca.Govorilibimu:"Nehamija,ustani,hajde,lije-potemolimo,pastvarno,štoti je,većjeužasnokasno,dajkonačnoustani,dokadćešovdjesjediti?Dosutra?DosljedećegJomKipura?DoknestigneMesija?"

Aonbiimuzvratio:"Baremdotad."Aondabiotomemalorazmislio,počešaose,lukavosenasmijaosebiubrkkao

dajeproniknuounašuurotuidodao:"Ništanećepo bjeći."Njegovojetijelo,kaoštojeuprirodisvihtijela, težilodauvijekostaneuistom

stanju.Jamunisamsličan.Bašsuprotno,volimpromjene,sastanke,putovanja,novo lio

samiujakaNehamiju.Nedavnosamgatražio,aliganisampronašaonagrobljuGi-

29

vaatŠaul.Grobljejenarasloiproširilose,jošmaloido puzatćedoobalejezeraBeitNekufailidodo njegdijelaMoče.Polasatailisatsjediosamtamonajednojklu pi,međučempresimajezujalajed naupornaosa,jednajepticaponavljalaistipjevpetilišestputabezprestanka,asasvogmjestamogaosamvidjetisamonad grobneplo-če,krošnje,planineioblake.

Nakontogaispredmenejeprošlaženaucrnini,glavajojjebilapokrivenacrnimrupcem,zarukujujedržaodječakodpetilišestgo dina.Njegovimaleniprstisnažnosuhvatalirubnjenehaljineiobojejehodaloiplakalo.

30

4

Samkodkućeupredvečerjezimskogdana.Petjesati,ilimoždapetipol,vanijevećhlad noimračno,kišašibanavjetromgrebeponavučenimmetalnimkapcima,rodite-ljisuotišlinačajkodMaleiStašekaRudničkognaugluulicaChanceloriNaviimivratitćese,takosumiobećali,neštomaloprijeosamnavečeriliunajgoremslučajuuosamičetvrtiliosamidvadeset.Čakiakomalozakasnimo,nemašsezbogčegabrinu ti,usvakomslučaju,mismokodRudničkih,tublizu,samočetvrtsataodkuće.

UmjestodjeceRudničkiima judvijeangorskemačke,ChopinaiSc hopenhauera.Čitavezimespavajuisprepletenepoddekicomukutukaučailinamekujastukuzasjedenjekojisenazivapuf,baškaodasudvamedvjedauzimskomsnu.Akodnjihukutu gostinske sobe bio je kavez s ostarjelompticom, sko ro ćelavom, slijepomnajednooko,uvijekspomalorazjapljenimkljunom.TusupticuRudničkikatkadzvaliAlma,akatkadMirabel.DaAlma-Mirabelnebitrpjelaužasesamoće,ubacilisujojukavezjošjednupticu,kojujeMalaRudničkisastavilaodobojenogčešerasnoga-maodšibicaipapirnatimkrilimaukrašenimpaletombojaispet-šestraskošnihna -sumcezalijepljenihpravihpera.Samo ćaje,govorilajemajka,kaoudaracteškogče-kića,stakloćerasprsnu tiusitnekrhotine,nočelikćeočeličiti.Očeličitiznačiojačati,objašnjavaotac.Očeličitikaoosnažiti,odri ječisnaga.Nouhebrejskomjeočeličitizapravobližeriječizapriječiti,zapreka,ijošbisetrebaloprovjeritiimalivezesrije-čiskladište,kojejemahdžannaarapskome,odkojegjedošlaieuropskariječmaga-zin.

Tata je jako vo lio dočarati mi detaljno i slikovito sve vrste veza blizine isuprotnostimeđuriječima.KaodasuiriječinekavrstarazgranateporodicekojajedošlaizIstočneEurope,isku pasnjomepregrštbratićaudru gomitrećemkoljenu,zeto vaisestrični,unukaipraunu ka-ašaara,krvnihrođaka.Atariječdolaziodriječibašaar,čije jeznačenjenahebrejsko memeso,aakoje tako, trebasejošprovjeriti,kažetata,zaštoupotrebljavamojošiizrazkrvimesokadjezapravonjegovoznače-nje"ostacimesa",imolimte,podsjetimedaprovjerimprvomprilikomkojajevezaizmeđuostatkaipreostaloga.Ilibo lje,nemojmepodsjetiti,nego,mo limte,skočiidonesispolicevelikirječnikpaćemozajednoprovjeritiimalkoseopa metiti,tiija,

31

ausputjošmožešstavitisvojušalicunamjesto.

Uvrtovimainaulicivladacrnaširokatišina,takodasemožečutijasanšumoblakakojisespuštajuiprolazeizmeđukrovovadodiruju ćikrošnječempresa.Čujesekakokapljeslavinaukupaoniciinekizvukililaganotrenje,uhugo to vonečujno,uvlačiseuvrhovekosenazatiljku,šapatkojido pireizmračnaprostoraizmeđuormaraizida.

Palimsvjetlouroditeljskojsobi,uzimamstatinapisaćegstolaosam-devetspaja-lica, šiljilo, dvije bilježnice, dugovratu tintarnicu ispu njenucrnom tintom,gumicu,kutijučavlićaisvemitoslužikakobihosno vaonovikibuc.Zidinei to ranjusrcupustinjenatepihu,slažemspajaliceupolukrug,postavljamšiljiloigu micusasvakestranevisoke tintarnicekoja jezamenevo doto ranj i svezaokružujemogradomodolovakaipenkalateopasujemčavlićima.

Jošmalopaćestićiopsada,skupinapobunjenikažed nihkrvi(otprilikedvadesetgumba), i sjurit će senanaselje s isto ka i juga, nomi ćemogaobraniti varkom -otvorit ćemo vrata pred njima, omogu ćiti im da prodru u dvorište imanja koje ćeposlužitikaoprostorzaboj,vrataćese izanjihzatvoritidanemoguuzmaknu ti,aondaćuizdatizapovijedzavatrui istovre meno, i iznadsvihkro vovai iznadglavetintarniceuulozivodotornja,pojavitćesepioniriulikovimamo jihbijelihšahovskihpiju naiunekolikobijesnihsalvipretvo ritiuoganjza robljeneneprijateljskesnage,iHvala imenuTvojem, jerupo koljustrašnomdušmanin jepao,panakrajupjesmupjevam14.IutoimepromaknutćutepihuSredozemnomore,držačknjigaoznačitćeobaluEurope,kaučćebitiAfrika,izmeđunogufoteljepro lazitćeGibraltarskavrata,karteusnopuukopatćeseovdje,ovdjeiovdjeuulo ziCipra,SicilijeiMalte,malebilježnicebitćenosačiaviona,gumicaišiljilorazarači,čavlićimorskemine,aspaja-licepodmornice.

Ustanujehladno.Umjestodaobučemjošjedandžempernaovajkoji imamnasebi,kaoštosumi i reklidanebih trošiostru ju,upalitću, samonadesetminuta,električnupeć.Pećimadvijezavojnice,nopostojieko nomičniprekidačkojiuvijekupalisamojed nuodnjih.Onudonju.Gledatćunetremicedavidimkakosezavojni-cazagrijava.Postupnosežari,malo-po malo, isprvasenevidiništa i samosečujeniz laganihpucketanja,kaokadcipela razmrvizrnašećera,anakonpucketanjaodrubova počne žmigajući blijedoljubičasto svitanje i zatim širi od ru bova zavojnicepremasredininekakvulebdećuslutnju,maloružičastu,kaolaganorumenilonasra-mežljivu obrazu, pa dolazi snažno rumenilo kao sramo ta, a na kon toga se većrasprostirebezikakvasramagolonarančastoipožudnožuto,svedokuspaljenostnestignedosredištazavojniceitamogoribeztreptaja,isadajevećizblijedjelacrvenavatra koja se zrcali kao okrutno sunce u blještavu metalnom udubljenju sre brneškoljkekojaodbijatoplinuiukojusesadagoto voinemožegledatibezžmirkanja,i

32

sadavećtazavojnicaisijava,zasljeplju je,uzlazidosvo gakraja,višenemožeizdrža-ti,joštrenieksplo diratćeodsilnevatreizačasćeuzavretiiprelitisenatepihSre-dozemnogmorakaovulkankojibacalavuukaskadamainasmrtpržimojerazaračeiflotupod mornica.

Zasvetovrijemenjenapartnericagornjazavojnica,onaugašena,drijemahlad nairavnodušna.Štosevišeupaljenazavojnicazagrijava,tovišedru gazavojnicaizgledaravnodušno,sliježeramenima,gledatosveizblizaiuopćejenedira.Ajaseodjed-nomstresem,kaodanagađamiliosjećamvlastitomkožomsvusilinunapetostiizme-đuužarenogaihlad noga,iznamdanavrlojednostavanibrznačinmoguučinitidairavnodušnazavojnicavišenemaizboraibudeprisiljenazagrijatise,idajedovedemdotogadapo drhtavakaodaćeseupravorasprsnutiodsilnerazbuktalevatre-notojedoistazabranjeno.Stvarnojezabranjeno,niukojemslučajunesmijuseistodobnoupaliti obje zavojnice peći, i to ne samo zbog prostačkog rasipništva nego i zbogopasnostiodopterećenjanapona,danebitamopregorioosiguračikućasenašlaumraku,itkoćeondausrednoćiićitražitiBaruhazlatnihruku.

Dru ga zavojnica znači samo to da sam polu dio, i to potpuno, pa kud puklo dapuklo.Aštoakosero diteljivrateprijenoštoprednjimauspijemugasititudruguza-vojnicu?Ilidajeiuspijemugasiti,aonasenestigneohladitiiizgledatimrtva,štoćuondarećiusvo juobranu?Istogasesuzdrži.Nemojjeupaliti.Abo ljetijeidapoč-nešposprematiilijepostavljatinamjestosveovoštosirazbacaopotepihu.

33

5

Paonda,štojeumojimpričamaauto biografski,aštojeizmišljeno?Svejeautobiografski-akojed nomnapišempričuolju bavnojveziizmeđuMajke

TerezeiAbbeEbana,itoćeneminovnobitiauto biografskapriča-samoštonećebitiispovijed.Svakajepričakojusamnapisaoautobiografija,nijed napričanijeispovi-jed.Loščitateljuvijekželiznati,itoodmahilisad,"aštoseuistinudogodilo?"Kojaje priča iza priče, u čemu je caka, tko je tu protiv koga i tko je zapravo komusmjestio."ProfesoreNabokov",upitalajejed nomnekanovinarkauprogramuuživonaameričkojteleviziji,"profesoreNabokov,recitenam,mo limvas,areyoureallysohookedonlittlegirls?"15

Imenisekatkaddo godidameuspaljenino vinariupitaju,uime"pravajavnostinainformaciju", jelimojasuprugaposlužilakaomo delzalikHanneuMomeMicha-elu?JelimojakuhinjaistotakoprljavakaoFiminauTrećemstanju?Akatkadpitajuiovo:moždanammožetezapravorećitkojetamladadjevojkauIstomemoru?JesteliivimoždaimalisinakojijenestaonegdjenaDalekomisto ku?IštojezapravoupozadiniJoelo veavantu resasusjedomAnamariuPozna tiženu?Imoždaćeteprista-tidanamsvo jimriječimaispričateočemuzapravogovoriromanPravipočinak?

IštozapravotražetidašćućinovinariodNabokovaimene?Što toželi loščitatelj, taj indolentniči tatelj, i čitatelj sociolog, i čitatelj tračer i

voajer?Ugoremslu čaju,opremljeniparomplastičnihlisičina,onidolazekmenidapoku-

pemojuporu ku,živuilimrtvu.Žele"pravoznačenje".Dolazepo"štojepisachtioreći".Dasamonjimaotkrijem,"svojimri ječima",poru kuizmeđuredova,ilipoukuinaravoučenije,političkubaštinu,"svjetonazor".Umjestoromana,nebihliimmo gaoizdobrotepoklo nitineštočvršće,neštogdjesuobjenogečvrstonazemlji,neštoštodrživodu,neštokao"zauzimanjeterito rijajepokvareno"ili"društvenijazjebombakojaćeeksplodirati"ili"lju bavpo bjeđuje"ili"tru laelita"ili"obespravljenema nji-ne".Ukratko:predati,uvijeneunajlonskevrećezaleševe,svetekravesamozanjihzaklaneumo jojposljednjojknjizi.Hvalalijepa.

34

Akatkadiodustanuiodidejaisvetihkravaispremnisuzadovoljitise"pričomkojajeizapriče".Onoštoželetosutračevi.Maloviriti.Daimsekažeštoseuisti nudogađauživotu,aneonoštosiposlijenapisaootomeusvojimknjigama.Daimsekonačnootkrijebezukrašavanjaimuljanjatkojezapravotoučinioiskimeikakoikolikoputa.Tojeonoštoželeitoćeihsmjestazadovoljiti.Dajimzaljub ljenogSha-kespearea,ThomasaMannakojirazbijašutnju,DalijuRavikovičobnaženu,ispovije-diSaramaga,sočniljubavniživotLeeGoldberg.

Loščitateljodmenezahtijevadastavimnasunceknjigukojusamnapisaozanje-ga.Do lazi kmeni i traži da u njegovo imevlastitom ru kombacim svoje grožđe iumjestogrožđaponudimmusamokoštice.

Lošječitateljkaoljubavnikpsihopatkojinavalitrgatiodjećuženekojamujedo -palaruku,iondakadajevećgolanastavljaiskidajojkožu,grozničavobacanastra-nunjenomeso,komadakostur, inakraju,kad jojvećoglo đekosti svojimgrubimžutimzubima,tekondakonačnodoživljavazadovoljenje,itojeto.Sadasamkonač-nounjoj.Stigaosamnacilj.

Kamojestigao?Natragustariotrcanibanalnikoncept,nakupinuispraznihklišejakojeloščitateljpoznajevećodavnoisto gamujeugodnosnjimaisamosnjima.Panisu li likovi u knjizi i ovako i onako zacijelo pisac glavom i bradom, ili njegovisusjedi,itajpisacinjegovisusjedi,sveusvemu,bašinisunekisveci,sveusve mu,iskvarenisukaoimi.Nakontogogoljenjadokostijuuvijeksepokažedasu"svijed-naki".Abaštološčitateljnadobudnotraži(ipronalazi)usvakojknjizi.

Ivišeodtoga,loščitateljkaoiuspaljeninovinaruvijekseobraćasnekimneprija-teljstvomispunjenimsumnjom,čistunsko-pravedničkimneprijateljstvompremadje-lu, otkrivanju, ob mani i uveličavanju, zavođenju, dvosmislenosti, melo dioznosti imuzama,kaoisamojmašti,moždaćesejed nomiosjetitipozvanimdazaviriunekokompliciranoknjiževnodjelo,nosamoakomuseunaprijedobećadaćedobitisvojurušiteljsku zadovoljštinu u obliku zaklanih svetih krava ili kiselkasto-pravedničkuzadovoljštinukojumuprodaju sveone trgovineskandalima i raznorazna"skidanjadokraja",sveonoštojenadnevnomredužu togtiska.

Zadovoljštinalo šegčitateljasatkanajeodtogaštojeDosto jevskislavanipoznat,odtogaštoposto jinejasnasumnjadajeimaoperverznusklonostpljačkanjuiubija-njustarihgospođa.WilliamFaulknerzasigurnojebioupletenurodoskvrnu će,Nabo-kov je ševiomaloljetnice,Kafku je sigurnosumnjičilapo licija (jergdje imadima,imaivatre),A.B.YehoshuapališumeKerenKajemeta(imadima,aimaivatre),adauopćenegovorimoo tomešto jeSo fokloučiniosvojemocu i svo jojmajci, jerodaklebiinačetoznaotakozornoprikazati,itekakozorno.Čakizornijenoštosetodogađaustvarnomživotu?

35

Osebisamopričatsamzna la.Skučenmojsvijetjekaoumra va...Imojjeput,kosvakiputdovrhaPutboliiputteškogtru daDivovskaruka,zlu radaičvrstaSprdasesamnomdonosećikrah.

Prijemno govremenajedanmijeučenikovakopredaopisanotu mačenjetepjesme:Kada jeRahelHaMešoreret još bila sasvimmala, straš no sevoljela penjati na

drveće,no svakiputkadbi sepo čelapenjati došlabi jed nagromadaodčovjeka ijed nimbijeudarcemsvalionazemlju.Izatojeonabilajakojadna.

Onajtkotražisrcepričeuod moruizmeđudjelaionogakojigajenapisao,griješi,preporu čuje se ne tražiti u odmoru izmeđunapisanoga i pisca, većupolju koje jeizmeđunapisanogaičitatelja.

Nijestvaru tomedasenemašto tražiti izmeđuteksta injegovasastavljača- tuima mjesta za istraživanje bio grafije, i slatkog okusa rekla-kazala, i možda čakpostoji i tračerska vrijednost unutar istraživanja biografske pozadine za pisanjeraznihdjela.Moždasetračinesmijeprezirati,jerjeonplebejskinećaklijepeknji-ževnosti.Iakogaknjiževnostobičnonećepozdravitinaulici,nesmijesezanemaritiobiteljskasličnostmeđunjima,jernijelinagondasezaviriutajnesvojegbližnjegvječaniuniverzalan?

Samoonajkojinikadnijeokušaomedeniužitaktračamožeustatiiprvibacitika-men.Noužitaktračanjanijeništadru godoliružičastašećernavata.Njenaslatko ćadaleko je od slatkoćepraveknjigekao zaslađenigaziraninapitakprepunumjetnihbojaodživevodeiliplemenitavina.

Kadsambiodijete,odvelisumedva-triputaprilikomPashe iliRošhašaneustu dioEdijaRogoznikanaObaliBugrašovuTelAvivu.

KodEdijaRo goznikastajaojedivovskimišićavko,nacrtanaplaninaodčovjekaizre-zanaizkartonaiprislonjenasvojimkartonskimleđimaodvadržača,sminijaturnimkupaćimgaćicamanategnu timaprekodivovskihbedara iplaninskimmasivimami-šićnemaseigolemimdlakavimosunčanimprsnimkošembakreneboje.Tajdivodkartonaimaojerupuumjestolicaiizanjegasusenalazileljestvesnekolikoprečki.Poslalibitedazaobiđešjunačinusleđa,daseuspnešdvijeprečke,provučešsvojusitnuglavupremafoto aparatukrozrupunalicutogHerku la,ondabiEdiRogoznikzapovjedioda senasmiješ,nemičeš inežmirkaš i škljocnuo.Zadvadesetakdanadolazili bismo po fotografije na ko jima se vidjelo sićušno, blijedo i ozbiljno liceokruženokvrgavimnakupinamabikovskogvrata,prekrivenoSamso novomperikom

36

ispojenonaramenaAtlasa,Hekto rovaprsateKolo soveruke.Nepo zivalinaszapravosvakodo broknjiževnodjelodaprovučemoglavukroz

lik nekog stvoraEdijaRogo znika?Umjesto da pokušavamo tamoprovući piščevuglavu, kao što to čini banalni čitatelj, možda ipak više vrijedi provući kroz otvorvlastituglavuividjetištoćesezatimdo goditi.

Dru gimriječima,prostorkojidobričitateljvolikrčitidokčitalijepuknjiževnostnije zemljište između onog napisanog i sastavljača, već između onog napisanog injegasamog.Neono"KadjeDostojevskijošbiostu dent,jelidoistaubijaoipljač-kaostareudo vice?",negoti,čitatelju,postavisebenamjestoRaskoljnikovakakobiosjetioužasiočajizlo gukubijedupomiješanusnapoleonskomoho lošću,ipriviđa-njakojarastuigroznicugladiisamo ćuipo žuduiumorkojičeznezasmrću,kakobimo gaousporediti(arezultattogaostatćetajna)nelikupripovijestiirazneskandaleizpiščevaživota,negolikizpripovijetkeivlastitoja,onoskriveno,opasno,bijedno,ludo i zločinačko ja, jer to je strahovito stvorenjekoje je stalnosadržanou tebi,utvo jojnajmračnijojsamici,takoda,nedajBože,nitkonikadnebinaslutionjegovopostojanje,nitvo jiroditeljinitvojiljubljeni,idanebipobjegliodtebesužasomkaoštoseutekneodčudovišta.Ieto,dokčitašpričuoRaskoljnikovuiakonisičitateljspletkarnegodo bričitatelj,moćićešunijetitogRaskoljnikovausebe,usvo jemrač-nepo drume,usvojetamnelabirinteizasvihonihlokotausamicu,itamogamožešupoznati sa svo jimnajsramotnijim i najstrašnijim ču dovištima, ču dovištimakoja usvomejavnomživotunikadnećešmoćinisčimusporeditijerihnikadanećešpo ka-zatinikomživom,čaknišapnutiih,ukrevetu,nauhoonogailionekojastobomdi-jelinoći,danebismjestazgrabiliplahtu,prestravljeni,kakobisenjomeomo taliiuzkrikeužasaizbaviliodtebe.

TakoćeRaskoljnikovimatiprilikumalozasladitistrahotuiosamutamniceukojuje svatko od nas prisiljen zaklju čati svo ga unutarnjeg zarobljenika tijekom čitavasvogživota.Takoteknjigemogumalkoutješitiuvezisnesrećomitvojimstravič-nim tajnama - zlato moje, nisi samo ti takav, svi smomi pomalo takvi - nijedančovjeknijeotok,svismomipo luotoci,peninsule,gotovopotpu nookru ženimračnimvodama,noipakspo jenisostalimpo luoto cima.NaprimjerRikoDanon,uknjiziIstomore,promišljaotajanstvenomesnježnomčovjekukojiobitavanaHimalaji:

Čovjekkojegjero dilažena,nosisvo jeroditeljenaplećima.Ne,nenaplećima.Usebi.Čitavsvojživotoninjegovipo tomciosuđenisuihnositiinjihičita vuvojsku,svojeroditelje,ro diteljesvo jihroditelja,ba buskukojajeprelazilagenera cijesvedoposljednjegpretkaKamogoddakrene,nosipretkepripo činku,

37

nosipretkepriusta janju,nosipretkeakolutadaljinamaiakoosta nenamjestu.Svakenoćidijeliposteljusasvojimocem,kaučsasvojommajkom,svedoknedočekasvojkraj.

Istoganepitajšto,tosudo istačinjenice?Tojeonoštosedogađatomautoru?Pitajsamogasebe.Pitajsebeosebi.Aodgovorsmiješsačuvatisamozasebe.

38

6

Nejedanput,do gađasedačinjeniceprijeteistini.Jednomsampisaoopravomrazlo-gusmrtisvojebake.MojabakaŠlomitstiglajeravnoizVilniusauJeruzalemjedno-gavrućegljetnogdana1933.godine,bacilajezapanjenpoglednaoznojenetržnice,živopisneštandove,uzavrelepro lazeispunjenevikompreprodavačainjakanjemma-garaca,meketomkozaikreštanjempilićazavezanihzanogeiobješenihnaglavačke,vidjelajezaklanekokošiokrvavljenihvrato va,vidjelajeramenairukeistočnjačkihmuškaracaikričavusablazanbojavoćaipovrća,vidjelajeokolneplanineistjenovi-teobronkeismjestaizreklasvojkonačnisud:"Levantjeprepunmikroba."

MojajebakaživjelauJeru zalemuokodvadesetpetgo dina,do živjelaiteškedaneimalo onih ljepših, no svoju presudu nije smekšala ni promijenila do posljednjegdanasvogaživota.Kažudajevećsutradannakondo laskaizdaladjeduzapovijedskojomjenastavilasvakognovogdanaživotauJeru zalemu,zimiiljeti,ustatisvakogdanaušest ilišest ipol, temeljitopoprskatisprejemsvekuto veustanukakobiseotjeralimikrobi,poprskatiispodkreveta,izaormara,ustropnomspremištuiizme đunoguregala,apotomisprašitisvemadrace,posteljinuipoplu ne.Otkadpamtim,djedAleksandarstajaojezoromnaverandiupotko šuljiipapučamaisvomsnagommla-tioposteljinukaoDonQuijotekojinavaljujenamješinevina,zamahivaokloferomiudaraoopetiopetpoposteljinisasvimžaromsvo jegjadailiočaja.BakaŠlomitsta -jalabiparkorakaizanjega,višaodnjega,odjevenaukućnusvilenuhaljinucvjetnoguzorkaizakopčanudozadnjegagumba,skosomskupljenomnavrhuglaveipo veza-nomzelenomvrpcoms leptirima,uspravna iuko čenakaoravnateljicadje vojačkoginternatazaplemstvo,nad ziru ćibojnopoljesvedodnevnepobjede.

Uskloputogbeskrajnogratapro tivmikro babakajeobičavalabeskompromisnoprokuhavativoće ipovrće.Kruhbiobrisala jed nom ilidvaputvlažnomkrpomna-topljenom kemijskim sredstvom za dezinfekciju ružičaste boje koje se zvaloKali.Nakon svakog obro ka ne bi prala posude, već bi ga, kao u pripremi za sve čanostPashe, prokuhavala čitav sat. A baka Šlomit i samu je sebe prokuhavala tri putdnevno,izimiiljetipripremalajeskorouzavrelukupkutriputdnevnokakobiisko-rijenilamikro be.Poživjelajedugo,mikrobiivi ru sispazilibijeizdalekaihitropo-

39

bjegli od nje na drugu stranuulice, doživjela je više od osamdeset, i nakon što jeimaladvailitrisrčanaudara,doktorKromholcupo zoriojuje:"Dragamojagospodo,akoneprorijeditetesvojevrelekupke,nemoguodgovaratizaonoštobivamse,nedajBože,moglodo goditi."

Alibakasenijemoglaodviknutiodsvo jihkupki.Prijetnjamikrobabilajepreve-lika.Umrlajeukadi.

Noprava je istinada jemojabakaumrlaodpretjeranečisto će,aneodsrčanogudara.Stogačinjenicenaginjutomedaodnassakrijuistinu.Ubilajuječistoća.Sammotonjezinaživotau Jeruzalemu, "Levant jeprepunmikro ba",moždaupućujenaistinukojaprethodiovoj,jošdubljuoddemo načisto će,istinukojajeprigušenaiokuskrivena; pa baka Šlomit došla je u Jeru zalem iz sjevero istočne Europe, gdje imamjestasistotolikomikrobakaouJeruzalemu,uzasveostaleštetnepo jave.

Eto, tu jemoždapukotinakrozkoju semožezaviriti i rekonstru irationošto suprobudiliprizori Istoka,boje imirisiusrcumojebake,amožda iusrcimaostalihemigranata-izbjeglicakojesupristigleizsivkasto-jesenjihgradovaIstočneEuro peitolikoseprestraviliprederupcijomputenosti"Levanta"dasumoralizasebeizgradi-tigetoipodićibedemepredprijetnjom.

Prijetnja?IstinajedabakanijezbogprijetnjeLevantaasketskipro čišćavalasvo jetijelouranjanjemukipućuvrelinuujutro,po podneiuvečersvogčitavogživotnogvi-jekauJeruzalemu,negobašzbognjegovihzavodljivihičulnihčaro lija,zbogsvo jetjelesnosti, zbog silovite primamljivosti tih razbujalih isijavaju ćih tržnica oko nje,kojesujojoduzimaledahsvedodubineošita,preplavljivalejeito pilesvedovrho vakoljena,sasvojimobiljempovrćaivoćaisirevauzačinima,isnažnimmirisima,isvimtimfantastičnimgrlenimjestvinamakojesujojstraneineobičneiuzbuđuju će,ipohlepnih rukukojeopipavaju ipro dirudu bokouhrpevoća ipovrća, i rumenihpaprikaizačinjenihmaslina,isvenagostitogprokrvljeno-gaodebljalogmesa,kojeserazgolićujeikrvaribezkožeistidainjišeseskuka,iobiljazačina,opojnihsred-stavaiprašakasvedoiznemoglostiigubitkasvijesti,cijelelepezeiprovalečaro lijagorkoga,lju togislanogsvijeta,ijošktomedivljihmirisakavekojiprodiruuprosto -re trbuha, i staklenihposuda ispunjenihrazno bojnimnapicimaskriškamalimu na iledom, istasitihnosačana tržnici, tamnekože,sdlakama,golihdobedaradok immišićinaleđimapulsirajuodsilnanaprezanjaispodvrele,blistavekožepoko jojsecijede potočići znoja pod suncem.Možda svi obredi čišćenjamoje bake nisu biliništadrugonegohermetičkizatvorenoisterilnoastro nautskoodijelo?Anti-septičkipojasnevinostikojijeomotalaokosebeiunjsedobro voljnozato čilajošodprvogdanauIzraelu,izakračunalagasasedamlo kotatesveključeveuništila?

Naposljetkujeumrlaodinfarkta,itoječinjenica.Alinijejuonubio,većnjenočišćenje.Ilitonijebiločišćenje,negonjenatajnačeznuća?Ilitonisubilačeznu ća,

40

negonjengrozanstrahodtihčeznuća.Ilitonisubiliničišćenjeničeznu ćanitistra-hovi,negonjenstalaniprikrivenbijeszbogtihstrahova,zatomljenbijes,zloćudanbijes,kaorasprostranjenainfekcija,bijeszbogvlastitatijela,bijeszbogžudnji,ijošjedanbijes,jošdubljiodtoga,bijesnavlastitood bijanježudnji,razoranbijes,otro-van, bijes na onu koja je zarob ljena i na onu koja zarob ljava, go dina za godinomtajno gažalo vanjazadosadnimvremenomkojeprotječeiprelaziprekotijelakojesesušiinjegoveljepote,tajeljepotaispranabezbrojnimpranjemsapunomdoposljed-njepore,dezinficirana,izribanaipro kuhana,taljepotaokaljanog,ozno jenog,živo-tinjskogLevantakojipričinjavaužitakdogu bitkasvijesti,alivrvimikro bima.

41

7

Odondajeprošlogo tovošezdesetgo dina,ajaseidaljesjećamnjegovamirisa.Prizi-vammirisionmisevraća,pomalogrub,prašan,nosnažaniugo dan,miriskojimepodsjećanagustujutuigraničisasjećanjemnado dirnjegovekože,raskošneuvojke,debelebrkovekojisubudiliugo duovlašprolazećikožommo jihobraza,kaoboravakzazimskogdanaustaroj,toploj,mračnojkuhinji.ŠaulČernihovskiumrojeuje sen1943.,kadmijebilomalovišeodčetirigodine,takodasetočulnosjećanjezadržalosamozatoštojepro lazilokroznekolikopostajazaprijamipo jačavanje.Mojisumemajkaiotacčestopodsjećalinatetrenutkejersusepredpoznatimavoljelihvalitidaje dijete još imalo sreću sjediti u krilu Šaula Černihovskog i igrati se njegovimbrkom.Uvijeksuseokretalipremamenitražećipotvrdusvo jepriče:"Jelidasejošuvijeksjećašonogsu botnjegposlijepodnevakadtestricŠaulpjesnikposjeonako-ljenaiizmiljatenazvaomalomšteto činom?"

Mojajeulo gabilaodrecitiratisljedećirefren:"Da,od ličnosesjećamtoga."Nikadaimnisamrekaodajemojaslikabilamalodru gačijaodnjihovaprikaza.Nisamimhtioupropastitido življaj.Običajmojihroditeljadaponavljajutupričuitražemojupotvrduumenijedakle

ojačaoisačuvaosjećanjenatetrenutke,idanijebilonjihovahvalisanja,moždabiizblijedjeloiizbrisalose.Norazlikaizmeđunjihovepričeimojegsjećanja,či njenicadamojesjećanjepostojiinijesamoizmišljotinamojihroditeljanegoimaivlastitiži-vot,činjenicada je slikavelikogpjesnika imalogdječakauusporedbi spri kazommo jihroditeljaipakunečemurazličita,dokazjedamojapričanijesamonasljedstvo,kodmojihroditelja,kadasespustiplatnoimaleniplavokosidječaksjediukratkimhlačama na ko ljenima velikana hebrejske poezije, dira ga i povlači za brk dokpjesnikmališanačastinazivaju ćiga"štetočinom"idječak-o,predivnelinevinosti-uzvraćapjesnikuistommjeromikaže"Tisišteto čina!",naštoje,uverzijimogaoca,autordjela"IspredApo lona"odvratioovimriječima:"Amoždasmoobojicaupra-vu"ipolju biomojuglavicu,po ljupcemuko jemsumojiroditeljividjeliznakproro -čanstva,kaopomazanje,kaodajeprimje ricePuškinpomilo vaoipolju bioglavuma-lenaTolstoja.

42

Nouslicimogsjećanja,slicikojusumipo moglisačuvatiuvijekiznovauključi-vanireflektorimojihroditelja,alijenisuiutisnuliumene,utojscenikojajemnogomanjeslatkaodnjihovejauopćenisamsjedionapjesnikovimko ljenimanitisamgavukaozaproslavljenibrk,većsamsetamospo taknuoipao,ukućistricaJo sepha,ikakosampao,ugrizaosamsezajeziktakodajepoteklomalokrvi,plakaosam,apjesnikkojijebioliječnik,liječnikzadjecu,pretekaojemojero ditelje,zgrabiomeipodigaounaručjesvojimširokimrukama,iistosetakosjećamdajeonbiotajkojimepodigaospodaleđimapremasebidokjemojeliceudre cibilookrenutopremacijelojsobi, iuhipumeokrenuopremasebi ineštorekao,ondajošnešto,zacijeloništavezanouzPuškinovukrunukojunasljedujeTolstoj,idoksamseprevijaounje-govunaručju,silommijeotvo rioustaizamo liodamudonesumaloledatejepogle-davajućiranurekao:"Nijetoništa,samomalaogrebotinaitojeto,ikakosadapla-čemo,uskoroćemosesmijati."

Moždazato što jeupotrijebio riječ "mi", ili zbog ju tenohrapavaugodnado dirakoženjegovaobrazauzmoj,kaodamejeočešaodebelitopliručnik,anajviše,činise,zbognjegovasnažnadomaćegmirisa,mirisakojiidanasmoguprizvatiikojimiseposlušnovraća(nemirislo sionaposlijebrijanja,nisapuna,niduhana,negopun,gust,utažuju ćimiristijelapo putpilećejuheuzimskomedanu),inajvišesamsetakobrzosmiriozbognjegovaugodnogmirisapasepokazalodajebol,kaogo to vouvi-jek,višepanikanegobol.Idebelibrk,ničeanski,grebuckaomeiškakljao,aposlijeme,kolikosesjećam,doktorŠaulČernihovskioprezno,nobezsuvišneceremo nije,položionaleđanakaučstricaJosepha,pro fesoraJo sephaKlausnera,apjesnik-liječ-nik,ilimojamajka,stavilisuminajezikmaloledakojijehitrodo nijelastrinaCipo-ra.

Kolikosesjećam,tomprilikomizmeđuvelikogpjesnikageneracijepo novnogro-đenjahebrejskeknjiževnostiimalenejauču ćebudućesnageovdašnjegeneracijenijebiorazmijenjennikakavdomišljatepigramkojibibilovrijed noovjekovječitiiliciti-rati.

Od toga dana prošle su još dvije-tri go dine prije no što sam uspio izreći imeČernihovski.Kadsumireklidajeonpjesnik,nisamsezačudio,uono dobnomJeru -zalemugotovo je svatko bio pjesnik ili pisac ili istraživač ilimislilac ili erudit iliizbavitelj svijeta.Kadabi rekli doktor, namene to uopćenije ostavljalo dojam.UkućistricaJosephaistrineCiporesvakiodprisutnihmuškihgostijubiojeprofesorilidoktor.

Ali onnije bio samo jedanoddoktora ili pjesnika.On je bio liječnik zadjecu,čovjekrazbaru šenihuvojaka,maloprorijeđenih,snasmijanimočima,velikimvune-nimdlanovima, sa zapetljanomšumombrkova, pustenimobrazima i jedinstvenim,samosvojimmirisom,snažnimimekim.

43

Dodanašnjegdana,svakiputkadnafotografiji ilislici ilibistikoja,činimise,stojiupredvorjuško lenazvanepoČernihovskomugledampjesnikaŠaula,smjestadođe iomotamezagrljajemdebelogzimskogpokrivačanjegovmilosrdni iutješnimiris.

Ugledavši se na strica Josepha, kojem se divio,mojem se ocu više sviđaoČerni-hovskiovjenčanuvojcimanegoćelaviBialik.UnjegovimočimaBialikjebioprevi-še vjerski nastrojen pjesnik, pomalo iz dijaspore, ženskast, a u Černihovskome jemojotacvidiouzornahebrejskogpjesnika,dru gimriječima,muževna,po malovra-goljasta, pomalogo jevskog, osjećajna i smjela, dionizijski čulna, "veselogaGrka",kako ga je nazvao stric Jo seph (potpuno zanemarivši židovsku tugu i židovskučežnju Černihovskog prema helenizmu). U Bialiku je moj otac vidio pjesnika ži-dovskognaricanja,većprošlogasvijeta,židovskihgradića,bijede,zlesud beisami-losti(osimuVatrenomsvitku,Matigo voriiGra duubijanja,gdjeBialik,kakojetatagovorio,upravoriče).

Kaoimnogidru gicionistitogvremena,mojjeotacbiopritajeniKanaanac,posti-đeniposramljenodmalogžidovskoggrada-štetla-injegovaopisausuvremenojknjiževnostiBialika iAgnona.Njegova je želja bila da se svi ponovo rodimokaosvijetli,stasiti,preplanuli,europskiHebreji,anevišekaoistočnoeuropskiŽidovi.Ji-diša se moj otac gnušao čitava života i nazivao ga "žargonom". Prema njegovumišljenju,Bialikjebiopjesnikosku dice,"neprekinuteago nije",aČernihovskijena-govještavao zoru nadolazećeg sutra, zoru "Oluje kanaanskih osvajača". Pjesmu"IspredApo lona"recitiraobinamnaizust,svelikimžarom,ipritomnijeobratiopo-zornostna todapjesnikusvo jojprostodušnosti,dok ležiprostrtpredApolo novimnogama,zapravopočinjeoduDionizu.

Tata jeznao recitirati iČernihovskog,uskovitlanedušeuodesansko-žabotinski-jevskojmaniri, no s aškenaskomprilagodbomgromo va imunja: "Mojamelo dija isvirkaizdanasudavnih.../Melodijakrviivatre/Naplaninuuspetćešseipregazitipolje,isveštoćešvidjeti,bitćepustoš".Ili:"O,noći...noći...noćibo gova/Bezzvi-jezdasiibezsvjetlosti..."

Licemujebiloblijedo,liceskromnaerudita,životmunatrenutakizmiče,kaore-dovnikko jemprimisaovlastitagrijehapro lazisrcembašondakadsetru diuobličitivelikiznačajnikrikpoput"Datćukrvzakrv".Nojasamsusprezaosmijehzbogrije-čiustihukojanahebrejskomznačii"stražnjica"izbogriječi"datću",ko jimajetatanaglasioprvislogsaškenaskimnaglaskom,bašonakokakojeupjesminapisana.

Moj jeotacznaonapametvišepjesamaČernihovskogodijed nogčovjekakojegsamupoznao,sasvimsigurnoznaojenapametvišepjesamaČernihovskogodsamogČernihovskog,irecitiraobiihsvelikimpato somižarom,kaopjesnikamuza,muzai

44

mu zike,pjesnikabezzadrške,bezkompleksadijaspore,kojibezstidapišeoljubaviičakočulnimzadovoljstvima,tatabirekaodaseČernihovskinikadanespotičeinepolaziod"