Priprema za posljednje vrijeme - Adventisti HrvatskaPriprema za posljednje vrijeme. 2 Pouke iz Biblije — izdanje za mlade — 2/2018. Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema

1

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade

Travanj, svibanj i lipanj 2018.

Pripremaza posljednje vrijeme

2

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade — 2/2018.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

Collegiate Quarterly — 2/2018 • Printed in Croatia

Sadræaj 1. KozmiËka borba

2. Daniel i posljednje vrijeme

3. Isus i Otkrivenje

4. Spasenje i posljednje vrijeme

5. Krist u nebeskom Svetiπtu

6. “Promjena” Zakona

7. Matej 24 i 25

8. Poklonite se Stvoritelju

9. Prijevare posljednjeg vremena

10. Amerika i Babilon

11. Boæji peËat ili æig Zvijeri?

12. Babilon i Harmagedon

13. Povratak naπega Gospodina Isusa

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijenitiu svakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlje 13

Pouka 131. oæujka — 7. travnja 2018.

KozmiËka borba

“Tada, obuzet gnjevom protiv Æene, Zmaj ode da vodi ratprotiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vrπe

Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo.”(Otkrivenje 12,17)

5

Subota, 31. oæujka

Ni nemir ni obuzetost sobom

UVODHebrejima 12,2

“Iskreno reËeno, ne mislim da bih mogla preæivjeti vrijeme svrπetka.” Samse naslonila na vrata naπe sobe i ona su se zatvorila. “Ne æelim proÊi kroz sveto. Nadam se da Êe Bog dopustiti da umrem prije nego πto se to dogodi.” Bio jepetak uveËer. Sam i ja bile smo studentice druge godine na koledæu. Upravo smose vratile u svoju spavaonicu sa seminara o Otkrivenju. PoËela sam se smijatikad je ona to rekla, ali sam prestala kad sam ugledala njezin izraz lica.

“Oh!”, izustila sam i sjela na svoj krevet. “Sam, mislim da bi ti to mogla. BitÊe sve u redu.”

“Ne”, odgovorila je otvarajuÊi ladicu ormara i uzimajuÊi pidæamu. “Stvarno,stvarno, stvarno, ne æelim o tome viπe misliti.”

©to se mene tiËe, kad sam sluπala kako pastori propovijedaju o dogaajimaposljednjih dana, uvijek mi je to bilo pomalo uzbudljivo. Zamiπljala sam to kaoneki distopijski film u kojem sam ja heroina — æivim od obrade zemlje, pravimvlastitu odjeÊu, obrve su mi poput Ëupavih gusjenica, lice prljavo, ali u odnosuna grubi pejzaæ, ja sam lijepa.

Meutim, Sam nije razmiπljala o tome na takav naËin. Moæda je ona zamiπ-ljala vrijeme kraja viπe kao neki crno-bijeli horor film — tama, sjenke, zlo kojebi moglo snaÊi njezinu obitelj, uæasna glazba koja postaje glasnija neposrednoprije nego πto se dogodi neπto loπe.

Ne znam toËno kako je to Sam zamiπljala, ali dobro znam da ni njezinazebnja niti moje gledanje kroz ruæiËaste naoËale nisu bili od neke posebnepomoÊi. “Ne brinite se tjeskobno za sutraπnji dan”, kaæe Isus u Mateju 6,34. Imada nas Isus posebno ne opominje da ne sanjamo o glumi u nekoj adventistiË-koj verziji apokaliptiËnog filma, Hebrejima 12,2 ohrabruje nas da usmjerimopogled na Isusa.

Stoga je naπ cilj dok prouËavamo biblijski opis posljednjeg vremena daupravimo svoj pogled na Isusa i da Ga postavimo u srediπte svoje vjere. To Êenam omoguÊiti da duboko prodremo u biblijske tekstove za ovaj tjedan, a danam pritom motivacija ne budu ni uznemirenost ni obuzetost sobom. Nepre-stano gledajmo u Isusa, to divno, smjelo utjelovljenje Boæje ljubavi dok budemoËitali biblijsku priËu o podrijetlu grijeha i velikoj borbi. A posebno oni meunama koji se osjeÊaju kao Sam, neka imaju na umu Isusovo obeÊanje u Mateju28,20: “Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.”

Sarah Ventura, Winona, Minnesota, SAD

Neprestano gledajmo u Isusa.

6

Nedjelja, 1. travnja

PoËetak velike rasprave

LOGOSPostanak 1—3; Ezekiel 28,12-14; Izaija 14,12-14; Otkrivenje 12,1-7

Boæji plan za ovaj svijet (Postanak 1; 2; Ponovljeni zakon 1,8; 1.Ivanova 4,19)

Bog postoji od poËetka vremena i stoga naziva sebe “Alfa i Omega” (Otkrive-nje 1,8). Alfa je prvo slovo grËkog alfabeta, a omega posljednje. Dakle, smisaoovog retka jest da je On prvi i posljednji.

DrugaËije reËeno, Bog je oduvijek postojao i vjeËno Êe postojati: kao BogOtac, Sin i Duh Sveti (usporedi Ponovljeni zakon 6,4). A buduÊi da “je on nasljubio prije” (1. Ivanova 4,19), stvorio nas je uz rizik da Ga eventualno iznevje-rimo. Poput roditelja koji ukraπavaju, pripremaju i ureuju svoj dom u oËeki-vanju novoroenËeta, Bog je uËinio Zemlju mjestom za stanovanje i stvorioæivotinje i biljke. Kad je zavrπio stvaranje, sve je blagoslovio i vlasniπtvo nadovim svijetom povjerio Adamu, Evi i njihovim potomcima. Bog je æelio da seAdam i Eva raduju u Njegovoj ljubavi i uæivaju u Njegovim darovima. Æelio je daoni uæivaju u svojoj slobodi (Postanak 1; 2).

Tajanstvena pojava zla na Nebu (Ezekiel 12,12-14; Izaija 14,12-14)Biblija isto tako govori da je Bog stvorio mnogo anela, meu kojima je

Lucifer zauzimao poseban poloæaj. On je bio stvoren kao savrπeno biÊe. Ezekiel28,14 spominje da je æivio “na svetoj gori Boæjoj” kao kerubin. BuduÊi kerubin,Lucifer je imao prednost neposrednog pristupa Bogu, πto mnogi aneli nisuimali. Njegov sjaj bio je tako velik da je opisan kao “sin Zorin” (Izaija 14,12). Bioje odjeven u haljinu koja je bila ukraπena s viπe dragih kamenova koji susimbolizirali vaænost i svetost njegovog poloæaja (Ezekiel 28,13b). Kao aneo, onje odavao slavu Bogu, ali je Ëak i u tom pogledu bio jedinstven, na glazbalimastvorenim upravo za njega (Ezekiel 28,13c). Lucifer je bio tako blizu Boga da jevelika tajna kako je oholost naπla put do njegovog srca. I kao bolest obuzela muje Ëitavo srce tako da ubrzo viπe nije volio Boga, nego samog sebe. Nije viπeshvaÊao niti prihvaÊao da sva slava pripada Bogu, nego je sâm poæelio biti Bog(Izaija 14,12-14). On nije æelio imati Boæji karakter, veÊ samo Njegovu slavu.

Boæja predivna pravednost (Otkrivenje 12,1-7)Kod ljudi se nesporazumi obiËno rjeπavaju odmazdom ili uklanjanjem,

ubojstvom. Zato bi se oËekivalo da se Bog odrekne svoje vlasti na Nebu ili dakazni Sotonu za izdaju. Ipak, mada bi veÊina ovozemaljskih voa smjestapomislila na ta dva “rjeπenja”, Bog je donio drugaËiju odluku. Dopustio je daSotona æivi na Zemlji Ëak i poπto je izazvao kozmiËku pobunu (Otkrivenje 12,1-7). S obzirom na to da se u Luciferovom srcu javilo nepovjerenje, Bog je dopu-stio da on naËini vlastiti izbor. Lucifer viπe nije bio u duhovnom i fiziËkom

7

suglasju s Bogom i onima koji su voljeli Boga, pa tako viπe nije mogao opstatina Nebu. A nije ni æelio ostati pod Boæjom vlaπÊu. Joπ jednom je Bog pokazaosvoju predivnu pravednost i dokazao da su Luciferove optuæbe netoËne.

Velika borba prenosi se na Zemlju (Ivan 12,31; 8,44; Postanak2,17; 3)

Lucifer je viπeput opisan kao “knez ovoga svijeta” (Ivan 12,31; 14,30; 16,11).Taj naziv dobio je kad je nametnuo svoju vlast stanovnicima ovoga svijeta,Adamu i Evi. Njegova vladavina u ovom svijetu podrazumijeva ubojstvo i laæ (Ivan8,44). Sotona je tom taktikom podredio naπe praroditelje svojoj samoproglaπe-noj vlasti.

Sam Bog je upozorio sveti par na opasnost od uzimanja ploda sa stabla usrediπtu Vrta. Eva je smatrala da moæe uæivati u ljepoti stabla i u stvorenju kojeje imalo dar govora, a da ne postane rob zmijine prijevare. Umjesto da napustito mjesto odmah nakon πto je bila upozorena da je stablo zabranjeno, ona seupustila u raspravu sa Sotonom.

Baπ kao u Edenskom vrtu, Sotona se joπ uvijek koristi istom taktikom danas navede da izgubimo povjerenje u Boga i prekrπimo Njegove zapovijedi. Poput“stabla spoznaje dobra i zla”, ima mnogo naizgled divnih stvari i aktivnosti skojima se susreÊemo i koje se od nas zahtijevaju ili nam se Ëak silom nameÊuda ih isprobamo. Svi prolazimo kroz takva iskustva i svakodnevno se s njimaborimo. Ali o nama ovisi, baπ kao πto je ovisilo o Evi, hoÊemo li se okruæiti tim“stablima” i dopustiti da nas slatki glas navede da “pojedemo njihov plod”.

Joπ od pada ljudski rod sumnja u Boæji karakter i pomno ga ispituje. Takoje velika borba, koja je otpoËela na Nebu, iz Edena prenesena na ovaj svijet.Borba se vodi da bi se ustanovilo tko je u pravu: je li Bog dostojan povjerenjai ljubi li nas? Ili je Sotona u pravu kad optuæuje Boga za sebiËnost i nebrigu?Postoji neprijateljstvo izmeu onih koji vjeruju zmiji i onih koji vjeruju Bogu(Postanak 3,15). Kojoj Êete se strani vi danas prikloniti?

ODGOVORITE1. Kako bi trebala izgledati vaπa molitva da ne biste bili prevareni?2. Kako svakoga dana sagledavate divnu Boæju pravednost?3. ©to moæete Ëiniti kako se grijeh ne bi razvijao u vaπem srcu?

Saly Mamani, Union City, Kalifornija, SAD

Ona se upustila u raspravu sa Sotonom.

8

Ponedjeljak, 4. travnja

Uznemirenost na aerodromu

SVJEDO»ANSTVOIvan 16,33

Dok sam Ëekao svoj let, primijetio sam ljubaznu æenu koja je djelovalausamljeno pa sam joj se odluËio obratiti. Razgovor je brzo skrenuo na izborpredsjednika Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. On je bio izabran prije par trenutaka.Æenin izraz lica odavao je strah i nemir zbog tog izbora.

No nije samo ona bila obuzeta emocijama na aerodromu. Promatrao samdruge ljude koji su vikali, stiskali πake ili bili zaprepaπteni izborom te pridoπliceu politiËki æivot. Nepotrebni superlativi izbijali su na sve strane kao reakcija nataj trenutak. Bilo je upravo nestvarno... ali ja nisam osjeÊao uznemirenost.

Æelim naglasiti da ja razumijem zaπto je bilo tako mnogo emocija. Naπ svijetizgleda toliko nesiguran, toliko na rubu, praktiËno okrenut naglavaËke da bi,Ëak da je izbor bio i drugaËiji, ipak bilo snaænih reakcija. To me je podsjetilona jedan citat: “Narodi su uznemireni. Æivimo u zbunjujuÊem vremenu. Ljudskasrca obamiru u strahu od onoga πto Êe uskoro naiÊi na zemlju.” (Ellen G. White,“The Coming Crisis”, The Signs od the Times, 9. listopada 1901.)

U posljednjih trideset godina bili smo svjedoci raspada Sovjetskog Saveza,mnogih sukoba na Bliskom istoku, 11. rujna, pucnjave u πkolama i kulturnihpotresa u vezi s rodnom ravnopravnoπÊu pa sve do rasnih odnosa. IskrenoreËeno, svatko tko nije krπÊanin mora biti uplaπen. Ovaj svijet je izopaËen,prazan i nepostojan, a naæalost tisuÊe ne shvaÊaju zaπto je to tako.

Problem je u tome πto nam “Bog ne moæe dati sreÊu i mir ako smo odvojeniod Njega, jer toga tamo nema. Takvo πto ne postoji.” (C. S. Lewis, Mere Chris-tianity [London, Geoffrey Bles, 1952.], str. 50) I zato, prijatelji moji, “ljudskasrca obamiru”; nema mira bez Boga. A πto je æivot bez mira?

Svia mi se kako Ellen G. White zavrπava svoj citat o obamiranju ljudskihsrca. Ona veli: “Ali oni koji vjeruju u Boga Ëut Êe usred oluje Njegov glas kojigovori: ‘Ja sam, ne bojte se!’” (Ellen G. White, “The Coming Crisis”, The Signsod the Times, 9. listopada 1901.) Isus je rekao: “U svijetu Êete imati patnju. Aliohrabrite se: ja sam pobijedio svijet!” (Ivan 16,33)

Ja sam se na aerodromu osjeÊao spokojnim zato πto sam imao nadu, temelj;moj svijet se nije raspadao. Upravo sam tada saznao da sam “spreman za vrijemesvrπetka”. Imao sam Isusa u srcu i mislima, i niπta me nije moglo obeshrabriti!

ODGOVORITERazmotrite ove retke: Ivan 16,33; Psalam 27,1; 1. KorinÊanima 10,13; Ponov-

ljeni zakon 31,6 i Otkrivenje 12,11. Mislite li da bi znanje o onome πto Êe sedogoditi na svrπetku vremena moglo biti blagoslov za vas?

Joshua J. Hester, Council Bluffs, Iowa, SAD

9

Utorak, 3. travnja

PoËetak kraja

DOKAZPostanak 3,1-24; Izaija 14,12-14; Jeremija 6,2; Matej 5,10; 28,20; 2.

KorinÊanima 11,2; Otkrivenje 12,9

Postanak 3 i Izaija 14 kljuËni su tekstovi za razumijevanje Boga ljubaviusred ovog svijeta pogoenog patnjom. U Levitskom zakoniku prisutna su dvaelementa: vladavina Kralja svemira i pobuna Njegovih stvorenja. U ovom odsjekuprikazuje se Boæja milost jer je On s pravom mogao ukloniti naπe praroditeljezbog neposluπnosti. Za razliku od toga, Izaija 14 daje uvid u karakter neprijate-lja, Sotone.

Prije nastanka naπeg svijeta, Lucifer je bio najuzviπeniji aneo. Ipak, ne-zadovoljstvo i oholost naveli su voljenog anela da prekrπi Boæji savrπeni Za-kon. Adam i Eva saznali su, doduπe prekasno, cijenu svoje ambicije da zakoraËeu prostor izvan Boæje volje. Premda im je zmija obeÊala bolje iskustvo, naπipraroditelji su zapravo izgubili nevinost, a uæasne posljedice osjeÊaju se i da-nas.

Meutim, Bog je uspostavio sustav ærtava koje su prikazivale Isusa koji Êeosigurati izlaz. Mada je Krist zadobio pobjedu na kriæu dokazavπi nadmoÊnostsvojega karaktera, Sotona je nastavio napadati Boæji narod. Jeremija 6,2; 2.KorinÊanima 11,2 i Otkrivenje 12,9 otkrivaju simbole koji su upotrijebljeni unaπem kljuËnom tekstu. Iako je Sotona izgubio u velikoj borbi, on okreÊe svojgnjev prema onima koji vjerno sluæe Bogu, baπ kao i kada je prvi put bio zbaËens Neba.

Usprkos silama tame kojima smo okruæeni, mi imamo blaæenu nadu. IsusobeÊava u Mateju 28,20 da Êe biti s nama u naπim patnjama sve do kraja.KrπÊanski hod je muËan, ispunjen nepravdom i boli. Ipak, velika nagrada oËe-kuje one koji izdræe i pobijede. U svojoj prvoj propovijedi Isus je rekao da Êeprogonjeni koji budu na Boæjoj strani, biti blagoslovljeni (Matej 5,10). Svijet Êepostajati sve nasilniji kako se Sotonina propast bude pribliæavala. Mi Êemoosjetiti njegov gnjev, ali to nas treba radovati.

ODGOVORITE1. Kako moæemo vidjeti da se velika borba odvija i u naπem danaπnjem svijetu?2. Kakvo ohrabrenje moæemo ponuditi onima koji trpe posljedice Sotoninog

gnjeva?

Derek Patterson, Lincoln, Nebraska, SAD

Usprkos silama tame kojima smo okruæeni, mi imamo blaæenu nadu.

10

Srijeda, 4. travnja

Pripremite se za Njegov drugi dolazak

PRIMJENAMatej 28,20; GalaÊanima 5,22

Svatko tko danas primi Krista, ima isti cilj: navijeπtati Evanelje. NaËini nakoje pristupamo ostvarenju naπeg cilja znatno se razlikuju. Mi smo svi jedin-stveni po posebnim darovima. Naπa jedinstvenost Ëini nas uoËljivima, ali nasisto tako povezuje s istomiπljenicima. Veze koje uspostavljamo vode nas dostvaranja odnosa i zajedniπtva.

Prije nego πto je Isus uzaπao na Nebo, dao je svojim uËenicima nalog da idui ljude uËine uËenicima. Krist ima mnogo zajednica ljudi. Njegovi uËenici bili sujedna zajednica na koju se i danas ugledamo kad govorimo o velikom utjecajukoji su izvrπili u πirenju Evanelja. Isus je zapovjedio svojim uËenicima da uËeljude “da vrπe sve πto sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme dosvrπetka svijeta.” (Matej 28,20) Oni su imali istu odgovornost kakvu i mi imamo.

Krist je Alfa i Omega, PoËetak i Svrπetak. On jest i uvijek Êe biti s nama. Naπæivot treba biti svjetlo usred tame ovoga svijeta. NaËin na koji æivimo i pred-stavljamo sebe odraæava Krista u nama. Naπi postupci govore viπe od mnogihrijeËi. Mi smo pokretno svjedoËanstvo da Isus æivi u nama.

Bog nam je dao najbolji vjeËni plod koji trebamo donositi: “ljubav, radost,mir, strpljivost, blagost, dobrotu, vjernost, krotkost, uzdræljivost” (GalaÊanima5,22). Te osobine podrazumijevaju poboæan karakter i odraæavaju Kristovu slikui ono πto On æeli da postanemo. Mi smo nesavrπena biÊa koja traæe savrπenogBoga.

Trebamo se brinuti jedan o drugom zato πto smo braÊa i sestre u Kristu.PomaæuÊi jedni drugima u spoznavanju sile Evanelja, bit Êemo u stanju drugevoditi k istini. Naπa karijera, odnosi, vrijednosti, zdravlje i ugled oblikuju seizborima koje Ëinimo svakoga dana. Najvaæniji izbor je vaπ stav prema Bogu iodnos koji imate s Njim. Moramo biti voljni ærtvovati se za Njega i nikada se nesmijemo umoriti. Kad se vrati, Krist Êe pregledati sve πto smo radili da bi vidiojesmo li uËinili sve πto smo mogli.

Kakve li blaæene sigurnosti πto znamo da se Krist vraÊa poπto pripremistanove za nas na Nebu! On je naπa nada za buduÊnost. Moramo se pouzdati uNjega i dræati se Njegovog vodstva zato πto On zna πto donosi sutra.

Budimo odgovorni jedan prema drugome i pripremajmo se za drugi dolazaknaπega Spasitelja.

Francine Eulizier, Lincoln, Nebraska, SAD

On je naπa nada za buduÊnost.

11

»etvrtak, 5. travnja

Velika borba

MI©LJENJE©to raditi kad smo suoËeni s velikim razlikama u miπljenju? Gdje bi u pouci

za ovaj tjedan trebalo biti æariπte crkve kad se razgovara o velikoj borbi? NaIsusu, ili na odreenim doktrinama? Neki kaæu da je Crkva adventista sedmogadana izgubila iz vida srediπte, Isusov karakter, usredotoËujuÊi se previπe navisoku teologiju, a zanemarujuÊi osnovne teme krπÊanske misli. Drugi se s timne slaæu, tvrdeÊi da upravo visoka teologija Ëini Crkvu adventista sedmoga pomnogoËemu jedinstvenom. Oni istiËu da teologija poËiva na osnovnim temamao Isusovom karakteru i poslanju, i da bi usredotoËivanje samo na te osnovneteme dovelo do razvodnjavanja vjerske misli i gubitka naπeg identiteta kao osta-tka.

Obje strane iznose vrijedne argumente. S jedne strane, mnogi adventistiimaju zamagljenu sliku o osnovnim temama Isusove sluæbe. Da biste provjerilivlastito razumijevanje, provjerite s koliko lakoÊe odgovarate na ova dva pitanja:(1) Kako Evanelje utjeËe na vaπ æivot? (2) Kako subota utjeËe na vaπ æivot?

Meutim, æeli li Bog da imamo povrπnu vjeru? Teme viπeg reda kao πto supomirenje, Svetiπte, Danielova knjiga i Otkrivenje i spisi Ellen G. White, dajunam dovoljno prostora za rast — i zar nije Boæja æelja da produbljujemo odnoss Njim (usporedi Efeæanima 4,11-16)?

Ja vjerujem da moæemo i trebamo prestati s tim besmislenim prepirkama.Nijedno od miπljenja o kojima smo prethodno raspravljali nije u suprotnosti sdrugim, ali ako se prema njima budemo odnosili kao da se uzajamno iskljuËuju,radimo protiv Boæjih namjera za naπe dobro. Naπa se crkva nepotrebno ne slaæesama sa sobom. To nas ostavlja bez ploda — i samo nas dalje dijeli.

Velika borba je priËa o Isusu. On je u njezinom srediπtu. To je stara priËas mnogo poglavlja koja sadræe puno likova i pouka. Trebamo je obuhvatiti ucjelini. Izrazimo neslaganje samo kad to neπto znaËi. Ljubimo jedan drugog kaoπto je On ljubio nas.

ODGOVORITE1. Na koja tri naËina moæete pokazati ljubav i poπtovanje prema onima s kojima

se ne slaæete? Kako moæete odgovoriti ako vam oni ne pokaæu poπtovanje?2. Koji Ëimbenici (detaljno ih obrazloæite) igraju najveÊu ulogu u stvaranju

nesklada unutar crkve na mjesnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini?3. Je li uravnoteæeni put uvijek najbolji? Kako netko moæe znati kada se treba

Ëvrsto dræati svojih uvjerenja, bez obzira na posljedice?

David Deemer, Loma Linda, Kalifornija, SAD

Velika borba je priËa o Isusu.

12

Petak, 6. travnja

Velika borba i mi

ISTRAÆIVANJERimljanima 3,23; 8,35-39

ZAKLJU»AKVelika borba otpoËela je padom Lucifera i njegovom pobunom na Nebu. Ta

borba je uπla u æivot prvih ljudi, Adama i Eve, a posljedica je da smo se i minaπli u srediπtu tog sukoba. Mi nismo samo promatraËi, nego i sudionici usukobu jer smo svi sagrijeπili Bogu i izgubili smo Njegovu slavu (Rimljanima3,23). Meutim, Bog nas nije ostavio poraæene grijehom, veÊ nam je pruæiopriliku da s Njim pobijedimo. Nema niËega u ovom æivotu πto nas moæe odvojitiod spasonosne Kristove ljubavi ako Ga odluËimo prihvatiti (Rimljanima 8,35-39).

RAZMOTRITEu Napiπite ili izvedite scenski prikaz o poËetku velike borbe i Adamovom i

Evinom padu. Obratite posebnu pozornost na Luciferovu odluku da odbaciBoæju ljubav i na to kako je zaveo anele i naπe praroditelje.

u Pripremite pouku o padu Lucifera i iznesite je mlaem razredu subotnjeπkole.

u S prijateljima pogledajte video Douga Batchelora Cosmic Conflict koji semoæe naÊi na YouTubeu. Nakon toga razgovarajte o tome kako je izgledaoprvi rat na Nebu. Takoer razmotrite kako je Luciferov pad naruπio nebeskisklad i mir.

u Razmiπljajte o svojem æivotu i zabiljeæite u svoj dnevnik gdje ste, premavlastitom saznanju, odluËivali izmeu dobra i zla, bez obzira je li to biloneπto krupno ili sitno.

u ProËitajte prvo poglavlje knjige Patrijarsi i proroci, a zatim nacrtajte slikuSotone prije i nakon njegove pobune na Nebu.

u Pozovite u svoj razred lijeËnika da vam govori o sustavu vaπeg tijela za borbuprotiv bolesti koja ulazi u tijelo. Porazgovarajte o tome koliko je ovo sliËnonaËinu na koji se mi moramo boriti u velikoj borbi.

POVEÆITEJob 1; 2; 2. Solunjanima 2,7; Juda 6-15; 2. Ivanova 4,1-6.Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlja 1—4; Velika borba.C. S. Lewis, The Screwtape Letters; Mark R. Lasser, Taking Every Thought

Captive, 1. i 5. poglavlje.

J-Fiah Reeves, Houston, Teksas, SAD

13

Pouka 27.—14. travnja 2018.

Daniel i posljednje vrijeme

“I reËe kralj Danielu: ‘Zaista, vaπ je bog Bog nadbogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna,

kad si mogao otkriti ovu tajnu.’” (Daniel 2,47)


14

Subota, 7. travnja

Vjernost u ropstvu

UVODLuka 16,10

Zamislite Daniela, mladiÊa koji zraËi energijom, inteligencijom, ambicijamai nadom. Na vrhuncu njegovih snova i planova babilonska vojska odvodi ga usuæanjstvo zajedno s njegovim prijateljima koji su izuzetno mnogo obeÊavali.KonaËno su se naπli u stranoj zemlji, daleko od svoje domovine. Doæivljavajukulturni πok jer je sve u toj zemlji drugaËije. Od hrane pa do bogosluæja, Dani-elu se sve Ëinilo odvratnim.

Babilonski duænosnici prepoznaju u njemu veliki potencijal. On biva asimi-liran u njihovu vladajuÊi strukturu, s prvim zadatkom da boravi na kraljevomdvoru. Meutim, suprotstavljajuÊi se vraËanju, idolopoklonstvu, i poganskomæivotu u Babilonu, Daniel sa svoja tri prijatelja odluËuje ostati vjeran Bogu —Gospodaru svemira i svega u njemu. ZahvaljujuÊi njegovoj vjernosti Bog gablagoslivlja, i on se uzdiæe do poloæaja premijera u stranoj zemlji.

Danielovi su kolege bijesni zbog njegovog politiËkog uspona i vjernosti Bo-gu, zbog njegovog podrijetla kao stranca. Oni kuju urotu ne bi li ga natjerali dase odrekne svoje vjere, da usvoji njihov naËin bogosluæja i odbaci svoje vrijed-nosti. Ali Daniel se odluËuje Ëvrsto dræati svoje vjere. To vodi do niza dogaajakada mu je Ëak i æivot bio ugroæen. Na kraju Boæja vjernost odnosi prevagu kadpoganski kralj prizna istinitog Boga Izraelova, koji je sposoban osloboditi svojevjerne sluge i u najgorim okolnostima.

Vjernost Bogu, kakva se oËitovala u Danielovom æivotu, oËekuje se od krπ-Êana u svim vremenima, sve do naπih dana. Danielov æivot u Babilonu pokazujeπto se moæe dogoditi svakom krπÊaninu koji ostane vjeran Bogu. Iako mu jeæivot viπeput bio u opasnosti, on je otkrivao istinskog Boga u kraljevstvu kojeGa nije poznavalo. Njegova vjernost je konaËno navela poganske kraljeve dapriznaju Boga Izraelova (Daniel 4,2; 6,26.27).

Izvjeπtaj o Danielu i njegova tri prijatelja pruæa nam znaËajnu pouku o tomeda je vjernost kljuËna vrlina u æivotu jednog krπÊanina. Daniel je bio dosljedanu svojoj vjeri i tu je vjernost saËuvao Ëak i u starosti. Kako se svijet bliæi kraju,trebali bismo prepoznati svoju ulogu i kao krπÊani uzdiÊi svoja naËela i ostativjerni u svim okolnostima. To je osnova naπeg prouËavanja za ovaj tjedan.

Siproze Ngina, Nairobi, Kenija

Vjernost Bogu... oËekuje se od svih krπÊana u svim vremenima.

15


Ispit vjere u Boga

LOGOSPonovljeni zakon 4,6-8; Daniel 3; Djela 17,28; GalaÊanima 6,14

ObraÊanje pozornosti na Boæji glas (Ponovljeni zakon 4,6-8)Bog je od samog poËetka volio Izrael kao svoj izabrani narod. Izraelci su

trebali biti Boæji izabrani narod koji Êe Njegovu ljubav i silu objavljivati ostalomsvijetu. Ljubav koju je Bog njegovao prema Izraelu odnosi se na svakoga tkodanas prihvati Krista kao svojeg Spasitelja. Za Izraelce je Boæji zakon bio znakizmeu SvemoÊnog Boga i njih da su oni baπtinici Njegovog vjeËnog kraljev-stva.

Zakon koji je bio dan Izraelcima preko Mojsija, trebao ih je voditi krozkuπnje koje su ih okruæivale i saËuvati ih od izopaËenih æelja koje su vrebaleu njihovoj sredini kako bi mogli ostati Ëisti i odani Bogu. Tijekom suæanjstvau Babilonu naπli su se licem u lice s idolopoklonstvom. Morali su izabratiizmeu sluæbe kraljevima ovoga svijeta i posluπnosti uputama istinitog Boga.

Izvjeπtaj o Danielu i njegova tri hebrejska prijatelja uËi danaπnje krπÊane πtoznaËi imati postojanu krπÊansku vjeru. Kad im je zapovjeeno da se pokoreÊudima ljudskih vladara, Daniel i prijatelji Ëvrsto su se dræali svoje vjere ibranili je po svaku cijenu. I mi se danas nalazimo u zavjetnom odnosu s Bogom,baπ kao Izrael. S obzirom na to da smo krπÊani, Bog oËekuje od nas da slijedimoNjegove upute onako kako su zapisane u Bibliji. Stupanj naπe vjernosti Njemui Njegovim zakonima Ëinit Êe razliku izmeu vjeËnog æivota i vjeËne smrti.

Bogu neka je slava (GalaÊanima 6,14)Pavao u Novom zavjetu tvrdi da njegova hvala nije u ljudima ili u onome πto

oni Ëine. Ne hvali se ni sobom. Sva svoja postignuÊa i uspjeh on pripisuje viπojSili. On hvalu i slavu nalazi u Kristu.

Dok mnogi ljudi ne prepoznaju Krista, Pavao bira slavu u Bogu i æeli viπesaznati o Njemu (Filipljanima 3,8). Osim toga, on kreÊe na put od viπe stotinakilometara da bi Boga objavio drugima. Zaokupljen je spasenjem koje je Kristdonio svojom smrÊu na kriæu. Posljedica Kristove smrti donosi mu mir, oprost,pravednost i vjeËnu slavu. “Doktrina o milosti, o raspetom Kristu potaknula gaje da se odrekne bogatstva, Ëasti, zadovoljstava, koristi i odobravanja svijeta; zanjega je sve to bio ‘otpad’ u usporedbi sa spoznajom Isusa Krista, njegovogGospodina.” (http://www.biblestudytools.com/commentaries/gills-exposition-of-the-bible/galatians-6-14.html)

Ista situacija zapaæa se kada Daniel na babilonskom dvoru slavu odaje Boguumjesto zemaljskim kraljevima. »ak i nakon velikih uspjeha, kakav je bio tuma-Ëenje kraljevog sna, Daniel odluËuje ostati ponizan (Daniel 2,49).

Dok se pribliæavamo svrπetku svijeta, moæemo izvuÊi vaæne pouke iz æivotai iskustva proroka Daniela. SliËno tome, Pavao se u svojim poslanicama obraÊa

16

i nama. Bez obzira na ostvarenja, uspjehe i napredak koje moæda vidimo u ovomsvijetu, naπa slava treba biti u Kristu, Njegovoj smrti na kriæu i naπem spasenju.

Klanjanje pod prisilom i Ëudesno izbavljenje (Daniel 3)Daniel 3 ukazuje Ëitateljima na zlatni kip koji je postavio kralj Nabukodono-

zor zahtijevajuÊi da mu se svi poklone. Meutim, odani svojoj vjeri, tri hebrej-ska mladiÊa odbijaju se pokloniti zlatnom kipu koji prikazuje svjetsku silu(Daniel 3,12). Kralj se razbjesnio i naredio da Meπak, ©adrak i Abed Nego buduuhvaÊeni i spaljeni.

Smrt u uæarenoj peÊi bila je u Babilonu vrsta kazne (Jeremija 29,22). Trihebrejska mladiÊa baËena su u peÊ u oËekivanju da ih temperatura spræi dokostiju. Nasuprot onome πto je kralj mislio i na veliko iznenaenje naroda, Bogje oslobodio ærtve iz peÊi. Kralj je priznao: “Ali ja vidim Ëetiri Ëovjeka, odrijeπeniπeÊu po vatri i niπta im se zlo ne dogaa; Ëetvrti je sliËan sinu Boæjemu.” (Daniel3,25) Kralj se konaËno pokorio sili pravoga Boga i zapovjedio mladiÊima da iziuiz uæarene peÊi.

Za one koji ostaju odani Bogu, Ëetvrta Osoba bit Êe prisutna u svakoj situacijiokrenutoj protiv njih. Danas to moæda neÊe biti uæarena peÊ, ali moæemo prola-ziti kroz sliËne okolnosti u kojima Êe se provjeravati naπa odanost. Kada sepouzdamo u Boga, mi Mu bezuvjetno predajemo sve πto imamo, ukljuËujuÊi isvoj æivot (Daniel 3,17.18). Svijet Êe preko svojih moÊnika moæda pokuπavatiokaljati Boæje izabrane posude, ali Êe Ëetvrta Osoba uvijek biti tu da oslobodivjerne u svim okolnostima.

Objaviti Boga (Djela 17,28)Naπavπi se u Ateni, Pavao je nastavio πiriti svjetlo o svemoÊnom Bogu —

Bogu iznad svih bogova. Atenjani su bili duboko ogrezli u idolopoklonstvu (Djela17,23), baπ kao i ljudi u babilonskom kraljevstvu. U takvim okolnostima Pavaoje postao Boæja izabrana posuda da govori narodu koji Ga nije priznavao. Ontvrdi da je Bog svuda prisutan i da svi naπi postupci, tjelesni i umni, proistjeËuod Njega. Bog moæe prozreti i najmraËnije duπe i kad ljudi okrenu lea Njegovojljubavi, suoËit Êe se s Bogom koji negoduje. Kad ostavimo grijehe, ponovno sesusreÊemo s Bogom koji ljubi i opraπta. »injenica da smo Boæji podrazumijevada ne posjedujemo niπta πto bismo mogli nazvati svojim.

“Tvrditi da je bilo koji Boæji dar naπ vlastiti znaËi potkradati Boga. ... Kolikoje svetije, dublje, blagoslovljenije i proæetije ljubavlju reÊi da svaki dah naπegæivota dolazi od Njega ... da se okreÊemo oko Njega kao srediπta naπeg biÊa, danam On daje i silu da se kreÊemo.” (http://www.studylight.org/commentay/acts/17-28.html)

ODGOVORITE1. Kakvu Êemo korist imati ako se dræimo Boæjih uputa?2. Koje su posljedice popuπtanja pritiscima svijeta?3. Kako moæemo objavljivati Boga i u najteæim okolnostima?

Florence Mweni, Machakos, Kenija

17


Daniel sadaπnjeg vremena

SVJEDO»ANSTVOIzaija 43,10

“Kao πto je suraivao s Danielom i njegovim prijateljima, Gospodin Êesuraivati i sa svima onima koji nastoje ispuniti Njegovu volju. UdjeljujuÊi svo-jega Duha, Bog Êe poduprijeti svaku dobru namjeru, svaku plemenitu odluku.Oni koji hode putem posluπnosti, sretat Êe se s mnogim preprekama. Snaæni,potajni utjecaji moæda Êe ih vezivati uz svijet, ali Gospodin je sposoban daonemoguÊi svaku silu koja pokuπava pobijediti Njegove izabranike; u Njegovojsnazi oni mogu svladati svaku kuπnju, pobijediti svaku teπkoÊu.” (Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, str. 308)

“U æivotu pravoga krπÊanina niπta nije beznaËajno. U oËima SvemoguÊegasvaka duænost je vaæna. Gospodin toËno procjenjuje svaku priliku za sluæbu.Neiskoriπtene moguÊnosti isto se tako unose u izvjeπtaj kao i one koje smoiskoristili. Nama Êe biti sueno na temelju onoga πto smo trebali postiÊi, anismo, zato πto se nismo posluæili svojim sposobnostima da proslavimo Boga.

Plemenit karakter nije posljedica sluËajnosti; on se ne moæe pripisati pose-bnoj naklonosti ili darovima Providnosti. On je rezultat samodiscipline,pokoravanja niæe prirode viπoj, predavanja sebe u sluæbu Bogu i bliænjima.

Preko odanosti naËelima umjerenosti koju su pokazali hebrejski mladiÊi,Bog govori danaπnjoj mladeæi. Postoji potreba za ljudima koji Êe se kao Danielhrabro zaloæiti za ono πto je pravo. Postoji potreba za Ëistim srcima, jakimrukama, za junacima bez straha i mane jer nas borba izmeu dobra i zla pozivana stalnu budnost.” (Isto, str. 309)

“I danaπnji mladiÊi mogu dobiti Duha koji je nadahnjivao Daniela; i onimogu crpsti iz istog izvora snage, imati istu moÊ samokontrole, u svojem æivotuoËitovati iste vrline, Ëak i u okolnostima koje su isto tako nepovoljne. Iako suokruæeni kuπnjama da popuste svojim greπnim sklonostima, posebice u velikimgradovima u kojima je svaki oblik osjetilnog zadovoljavanja lako dostupan iprimamljiv, uz boæansku milost njihova namjera da proslave Boga moæe ostatiËvrsta! Strogom odluËnoπÊu i æivom budnoπÊu oni se mogu oduprijeti svimkuπnjama koje napadaju duπu. Meutim, pobjedu Êe postiÊi jedino oni koji suodluËili Ëiniti ono πto je pravo zato πto je pravo.” (Isto, str. 310)

“Pozorno prouËavanje ostvarenja Boæje namjere u povijesti naroda i u otkri-venjima onoga πto Êe tek doÊi, pomoÊi Êe nam da pravilno ocijenimo vrijednostsvega πto se vidi i onoga πto se ne vidi i da shvatimo koji je pravi cilj æivota.”(Isto, str. 347)

Rose Ndanu, Makueni, Kenija

18

Utorak, 10. travnja

Posljedice predaje

DOKAZDaniel 2,48

PriËa o Danielu i njegova tri prijatelja pruæa nekoliko pouka za krπÊane udvadeset prvom stoljeÊu. Prije svega, svaki dan u Danielovom æivotu otpoËinjaoje molitvom Bogu (Daniel 6,10). Molitva je bila izuzetno vaæna u Danielovomæivotu. On je svakoga dana komunicirao s Bogom. Krist ponavlja isto miπljenjekada daje uputu svojim uËenicima: “Bdijte i molite.” (Matej 26,41)

Molitva Ëuva krπÊane od zamki i posljedica kuπnji. Bog naziva Daniela“miljenikom” (Daniel 10,11.19). Danielov karakter odgovara Kristovom opisuBoæje voljene djece u Ivanu 14,21.23. Osim toga, oËito je da je Daniel razvionaviku molitve sliËnu onoj koju vidimo u Kristovom (Marko 1,35), Abrahamo-vom (Postanak 19,27) i Davidovom (Psalam 5,4) æivotu.

Kao krπÊani koji æive na svrπetku vremena, trebamo biti sigurni u pogledusvoje predaje u molitvi. Trebali bismo se usredotoËiti na svakidaπnje dubokorazmiπljanje o Boæjoj rijeËi, πto moæe osigurati jak temelj vjere i odanosti dabismo opstali u najteæim vremenima.

Joπ jedna istaknuta pouka iz izvjeπtaja o Danielu jest da vjernost donosinagradu. Vjernost dovodi Daniela na viπi poloæaj u kraljevstvu. Nakon padaBabilona, Darije je reorganizirao vladu i u njoj imenovao Daniela na kljuËnipoloæaj. Zapazivπi Danielovu vjernost, on tu vidi rjeπenje za pokvarenost u vla-stitoj vladi. Kad smo vjerni Bogu, moæemo biti vjerni i ljudima. Daniel je zbogsvoje postojane vjernosti Bogu bio najbolji suradnik u Babilonu. BuduÊi da jesvaki dan posveÊivao Bogu, postigao je uspjeh u svojoj karijeri. Ipak, njegovikolege nisu bili baπ sretni zbog toga. U Danielu su oni vidjeli prijetnju za svojenepravedne postupke. “NajveÊi problem koji su imali s Danielom ogledao se utome πto su postupno gubili moguÊnost da nepriliËno koriste svoj poloæaj. …Kada bi on bio postavljen da vlada nad svim, predviali su da bi sveukupnakorupcija u kraljevstvu iπËeznula.” (http://www.walkwiththeword.org/Studies/01_OT/27_Daniel_06.html)

Na kraju, buduÊi da kod Daniela nisu pronaπli nikakvu ovozemaljsku slabost,odluËili su okaljati njegovu duhovnu sliku. Æeljeli su da Daniel napravi nekikompromis u svojoj vjeri u pravoga Boga. Ali Daniel Êe ostati vjeran do kraja,sve dotle dok ga to ne bude stajalo i æivota.

ODGOVORITE1. ©to nas spreËava da danas budemo vjerni Bogu? S kojim Êemo se sliËnim

situacijama vjerojatno suoËiti na svrπetku vremena?2. Kako Daniel nije podlegao pritisku svojih suradnika? »emu nas to uËi kad

je rijeË o naπem poloæaju u svijetu?

Josephine Nduku, Makueni, Kenija

19

Srijeda, 11. travnja

Skidanje maske

PRIMJENAIvan 3,7

Prije nego πto smo prihvatili Krista kao osobnog Spasitelja, nosili smo ma-sku koju smo Ëesto smatrali svojim pravim licem. Ta maska se mora skinutikako bismo postali jedno s Bogom (Djela 9,18). U novom æivotu s KristompoËinjemo doæivljavati unutarnji mir i radost znajuÊi da naπ æivot pripada Bogu.

U Knjizi proroka Daniela razni voe priznaju da Bog postoji, ali tek poπto susagledali Njegova djela preko Daniela. Mnogi ljudi i danas djeluju prema istomnaËelu — “vidim, znaËi vjerujem”. Meutim, buduÊi da smo Kristovi sljedbenici,Gospodin oËekuje od nas da vjerujemo prije nego πto vidimo (Ivan 20,29). Boæjedjelovanje preko Daniela podsjeÊa sve nas da niπta ne moæemo postiÊi vlastitomsnagom. Ali kad se ponizimo pred Njim, Bog Êe nas uzdiÊi do veÊih visina.

Biblija objaπnjava da je novoroenje najveÊi zahtjev koji treba ispuniti dabismo se pripremili za vrijeme svrπetka. Razgovor izmeu Isusa i Nikodema(Ivan 3,1-9) pokazuje krπÊanima da je spasenje moguÊe za sve, i Æidove i ne-znaboπce. Kad Krista prihvatimo kao osobnog Spasitelja, On Êe nam podaritisilu da svladamo sve izazove s kojima se suoËavamo u vrijeme svrπetka.

Kralj Nabukodonozor je vjerovao u svoju moÊ, silu i veliËanstvo. U svojemumu on je bio uvjeren da jedino on ima posljednju rijeË. Meutim, dogodilo seda je Bog imao posljednju rijeË. Dok svijet u πoku tetura svome kraju, vrijemeje da povjerujemo da naπ nebeski Otac ima posljednju rijeË. Svuda vidimo strah,oËaj, nezadovoljstvo pa Ëak i smrt, ali Êe Bog na kraju izbaviti svoje vjernesluge.

Najbolji naËin da budemo bliæi Bogu jest da prihvatimo Krista kao svojegaSpasitelja putem krπtenja. Kad se nanovo rodimo, postajemo prave mladice naTrsu (Ivan 15,5). Nakon iskustva ponovnog roenja, naπe srce ostaje obraÊenoKristu bez obzira na sve πto se isprijeËi na naπem putu. Slijedimo savjete kojiÊe nam pomoÊi da skinemo masku i prihvatimo Krista kao svojeg Spasitelja:

Nemojmo imati tvrdo srce. Bog je osigurao sredstva preko kojih moæemoprepoznati Njegovo postojanje. Baπ kao πto je Daniel bio Njegov predstavnik uBabilonu, tako i mi danas imamo predstavnike koji nose istu vijest. Kad Ëujemovijest, trebali bismo joj dopustiti da ue u naπ æivot (Hebrejima 3,7.8).

OdluËite jednom za svagda. Put prema spasenju iziskuje da ne idemonaprijed-natrag. Kad jednom odluËimo, usredotoËujemo se na nagradu vjeËnogæivota, i nema osvrtanja unatrag (Filipljanima 3,14).

Neka vam Bog bude iznad svega. Svjetovni uspjeh i ostvarenja ne bi nastrebali navesti da ostavimo Boga. Umjesto toga, to bi nam trebalo pruæitimoguÊnost da Mu se joπ viπe pribliæimo (2. KorinÊanima 3,5).

Joseph Wambua, Nairobi, Kenija

20


MI©LJENJEDaniel 6,3

Kad god radimo neπto za Boga, avao je nesretan. Sa svojim predstavnicimana Zemlji on nas pokuπava odvratiti od namjere da Ëinimo ono πto je pravo uBoæjim oËima. Ta borba izmeu dobra i zla, u koju su uvuËeni Boæji vjerni, trajeveÊ mnogo godina.

Prema Danielu 6, vjernost je Daniela dovela do poËasnog poloæaja. KraljDarije vidi Daniela kao osobu u koju se moæe pouzdati πto se tiËe vlasti, uprav-ljanja i vodstva u svojem kraljevstvu. Meutim, ostali namjesnici u toj regijizavide Danielu i mrze ga. Oni pokuπavaju pronaÊi pogreπku u svim podruËjimaza koja je Daniel zaduæen, ali bez uspjeha (redak 4). KonaËno tajno smiπljajuplan koji Êe napraviti razliku izmeu dobra i zla, svjetla i tame, æivota i smrti.“NeÊemo naÊi nikakva povoda protiv Daniela, osim da naemo neπto protiv njegau zakonu njegova Boga.” (Daniel 6,6)

I kao πto je bilo s Danielom, tako je i s nama danas. Naπ neprijatelj vrebasvaku priliku da nas uhvati u pogreπci. To se odnosi na nas kao pojedince i kaocrkvu. On promatra naπ moral, skromnost, prehranu, odnose i joπ mnogo togada bi pronaπao kako da napadne naπu vjernost Bogu. Osim toga, ako ne naeniπta zbog Ëega bi nas optuæio, on Êe nas napasti zbog naπe odanosti Bogu.

Kao Kristovi sljedbenici, posebno adventisti sedmoga dana, nailazimo naprotivljenje razliËitih ljudi. Meutim, mi trebamo ostati Ëvrsti u svojoj vjeriuzdajuÊi se u Boga u svakoj situaciji kada su napadnuta naπa duhovna naËela.Katkad to moæe iziskivati donoπenje teπkih odluka. Kad naπi poslodavcizahtijevaju od nas da radimo subotom, potrebna nam je Danielova vjernost. Kadnaπe obrazovne ustanove organiziraju ispite ili sportske aktivnosti subotom,moramo donijeti odluke.

U ovo vrijeme svrπetka mi se nalazimo u Danielovim cipelama na mnogonaËina. Crkva bi trebala saËuvati svoju ulogu Boæjeg ostatka (Otkrivenje 12,17).Kad se ljudi klanjaju svjetovnim silama, Boæja crkva se mora razlikovati. Kadljudi oboæavaju Zmaja i veliËaju ga (Otkrivenje 13,4), Boæji iskreni sluge morajudonositi odluke koje idu u prilog njihovoj vjeri.

Iz Danielovog karaktera saznajemo da je vjernost potrebna svakom krπÊa-ninu. Daniel je saËuvao svoju odanost Bogu Ëak i u suæanjstvu. Pa iako nije viπemogao odlaziti u jeruzalemski hram, on se molio tradicionalno okrenut u smje-ru ObeÊane Zemlje triput dnevno, “kako je uvijek Ëinio”, u skladu sa Zakonom(Daniel 6,11). »ak se i suoËen sa smrÊu Ëvrsto dræao te navike.

ODGOVORITE1. Je li Daniel na neki naËin mogao izbjeÊi lavlju jamu? ©to mi moæemo uËiniti

ako se naemo u sliËnoj situaciji?2. ©to nas odnos izmeu Daniela i kralja Darija uËi o vjernosti?

William Mutunga, Nairobi, Kenija

21

Petak, 13. travnja

Daniel: naπ primjer vjernosti

ISTRAÆIVANJEIzaija 11,5

ZAKLJU»AKDok Ëitamo Knjigu proroka Daniela 1—6, saznajemo da je Bog uz one koji

Ga πtuju. Daniel je primjer kako Bog ispunjava æelje onih koji vjeruju u Njega.PromatrajuÊi Daniela i njegova tri prijatelja, shvaÊamo da Bog joπ uvijek nalaziljude koji paze na Njegovu RijeË Ëak i u najteæim okolnostima. Danielova po-niznost, vjernost i ustrajnost u molitvi glavne su kvalitete koje trebamo opona-πati u vrijeme svrπetka. Odanost Boæjim zapovijedima, kako se to vidi u Danie-lovom æivotu, odredit Êe razliku izmeu istinskih Kristovih sljedbenika i onihkoji su to samo na rijeËima.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “A Shelter in the Time of Storm” Vernona J. Charleswor-

tha. Zamijenite “we” s “I” (mi s ja). Nakon toga otpjevajte sve kitice ponovno.u Napiπite svoj zavjet vjernosti Bogu. NauËite ga napamet i izgovorite kad god

se suoËite s nekom nevoljom.u Pokrenite kampanju “Nanovo roen” i pritom razgovarajte s mladima o zna-

Ëenju prihvaÊanja Krista kao Spasitelja. Privucite πto viπe Ëlanova i dostaviteimena svojem pastoru u crkvi radi eventualnog krπtenja.

u Napravite prikaz o Danielu u lavljoj jami. S nekim od Ëlanova vaπeg subot-njoπkolskog razreda formirajte skupinu i izvedite tu predstavu jedne suboteposlijepodne.

u Napiπite pjesmu o osjeÊajima koji vas proæimaju kad ste progonjeni zbogvjere. Razmislite o tome da pjesmu recitirate pred Ëlanovima crkve ili dru-πtvene zajednice u prikladnoj prigodi, na primjer kad se organizira glazbenasubota.

u Oformite druπtvenu mreæu (npr. Facebook ili WhatsApp) za mlade adventistekoji Êe se dræati svoje vjere po svaku cijenu. UËinite osobni napor da dopretedo svih Ëlanova putem ohrabrujuÊih rijeËi, preko tekstova, biblijskih citataili slika.

u Pokrenite online blog gdje biste vi i Ëlanovi vaπeg subotnjoπkolskog razredamogli prenositi svoja iskustva i ilustracije za duhovno ohrabrenje. Povreme-no organizirajte sastanak radi zajedniËke molitve i jaËanja vjere u Boga.

POVEÆITEJakov 2,15-25; Matej 5,5.Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 303—310,342—347.

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

22


Isus i Otkrivenje

“Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na momeprijestolju, kao πto i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem

na njegovu prijestolju.” (Otkrivenje 3,21)


23

Subota, 14. travnja

Pronaite karakter

UVODOtkrivenje 19,11-15

Uvjeæbavali smo opernu ariju za nastup u πkoli. OslobaajuÊi me mnogihmojih strahova, sopranistica je znala napamet i glazbu i tekst — jedna stvarmanje za brigu. Ipak, neπto je nedostajalo: karakter. “Na ovom mjestu tvoj likse naglo preobraæava iz osobe odluËne da ostane vjerna svojem voljenom, uosobu punu sumnje i boli, i pita se hoÊe li i on uËiniti isto”, ukazao sam joj.

“Doista nisam obratila pozornost na to πto je reËeno”, odgovorila je ona.Onog trenutka kad smo primijenili spomenute promjene kod æenskog lika, skla-dba je zazvuËala onako kako je zamiπljena.

Kako sam rastao, knjiga Otkrivenje uvijek me je pomalo uznemiravala. Kadgod bi pastor ili neki Ëlan crkve odræao propovijed o toj knjizi, Ëitavo bogosluæjeviπe je liËilo na film strave nego na neπto nalik Boæjem Jaganjcu. »ak je i naslovknjige, Apocalipsis na πpanjolskom, doprinosio tom zastraπujuÊem ozraËju. Nisamvidio mnogo nade za vrijeme svrπetka. Moæda se Ëak i danas nalazim na izvje-snoj distanci od Otkrivenja zbog straha, ne shvaÊajuÊi da je glavni lik Isus.

Od samog poËetka kaæe nam se da je to “otkrivenje Isusa Krista koje mudade Bog da pokaæe slugama svojim πto se ima uskoro dogoditi” (Otkrivenje1,1). U istom uvodnom poglavlju vidimo sliku “Prvi i Posljednji” i “onaj koji æivi”pozivajuÊi nas da se ne plaπimo jer On ima “kljuËeve smrti i podzemlja”(Otkrivenje 1,17.18). PeËati i trube prate zastraπujuÊe opise nesreÊa. Zatim do-lazi Zmaj, zvijeri, sedam zala, aneoske najave — kontekst sve viπe apokalipti-Ëan kako se pribliæavamo kraju. Razumljivo je, Ëak vrlo lako shvatljivo, πtogubimo iz vida Onoga koji je opisan kao Janje.

Poglavlje 19 stavlja Isusa u srediπte radnje. Bez udaljavanja od teme rata,Isus se pojavljuje na bijelom konju, moÊni Pobjednik. Njegova je haljina na-topljena krvlju, dok su nebeske vojske, odjevene u bijelo, odmah iza Njega. Imenapisano na Njegovoj haljini glasi: “Kralj kraljeva i Gospodar gospodara” (Otkri-venje 19,11-16).

Ja ne mogu uljepπati uæasne slike prikazane u Otkrivenju, ali u njih mogupostaviti Isusa, naprijed i u sredinu. Dok se pripremamo za vrijeme svrπetka,dobro je gledati u Otkrivenje. Ali moramo iÊi dalje i usredotoËiti se na Isusa.Zapisi i rijeËi dobivaju novo znaËenje kad se sagledaju kroz odreenu osobu;tako i mi dobivamo toËni smisao Otkrivenja Isusa Krista samo kada je On usrediπtu.

Enrique Quezada, Lincoln, Nebraska, SAD

Moramo iÊi dalje i usredotoËiti se na Isusa.

24


Otkrivenje Isusa Krista

LOGOSIvan 1,29; 1. KorinÊanima 2,2; Hebrejima 9,2-5; Otkrivenje 1,1-8; 3,21; 5,8

Otkrivenje kao vrhunac (Otkrivenje 1,1-3.7)Prve rijeËi su nevjerojatno duboke i mnogo kazuju: “otkrivenje Isusa Krista”

(Otkrivenje 1,1). RijeË “otkrivenje” prenosi misao da se neπto πto je moæda prijebilo sakriveno od oËiju, sada moæe vidjeti. Zbog pada naπih praroditelja u grijeh,Bog je gotovo pri samom nastanku ljudskog roda morao onemoguÊiti ËovjeËan-stvu da Mu pristupa izravno, fiziËki (Postanak 3,22-24). Tako je otpoËelo skri-vanje Boga “velom” od ljudskih biÊa, a to je sve nametnuo grijeh.

ObraÊajuÊi se Mojsiju, Bog je rekao: “A ti … moga lica ne moæeπ vidjeti, jerne moæe Ëovjek mene vidjeti i na æivotu ostati.” (Izlazak 33,20) Mi smo iza togvela joπ od Edena i moæemo nazrijeti Boga samo s velikog odstojanja. PremaPavlovim rijeËima, “sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda Êemo licem u lice”(1. KorinÊanima 13,12). Sveto pismo jasno nauËava da spasenje od grijeha ikonaËno pomirenje s Bogom podrazumijeva i vienje Boga na odreenoj razini.

Prorok Izaija navodi Boæje rijeËi: “Pogledajte u mene.” (Izaija 45,22 — DK)Kako to sad izgleda? Ne moæemo vidjeti Boga jer se izlaæemo opasnosti odsamouniπtenja, a ipak je jedini naËin da budemo spaπeni da vidimo Boga?

Odgovor u povijesti i na stranicama Pisma od Postanka do Otkrivenja glasida nam Bog malo-pomalo sve viπe otkriva sebe. Preko pera proroka i simbolimaærtve, On nam se postupno sve viπe objavljuje. Mi Ga tako vidimo sve jasnije. Anajjasnije otkrivenje Boga dolazi nam u Isusu Kristu. U Kristu mi zapravopromatramo Boga zaklonjenog velom ljudske naravi. I kako je samo divna slikaBoga u evaneljima! Zato ne Ëudi πto Êe Pavao reÊi: “Jer ne dræah zgodnim meuvama iπta drugo znati osim Isusa Krista, i to razapetoga.” (1. KorinÊanima 2,2)

Vrhunac Boæjeg samootkrivenja u Isusu dosegnut je u Otkrivenju. GradeÊina nakupljenoj otkrivenoj spoznaji Boga i spasenja, Bog preko proroka Ivanaotvara πirom vrata, da tako kaæemo, praktiËno prolazeÊi kroz veo da bi otkrioIsusa u svoj Njegovoj slavi. Ta knjiga je “otkrivenje” Isusa Krista. Predivankreπendo, slavni vrhunac Pisma i posljednja knjiga u odnosu na Postanak. Nesamo πto jasno moæemo vidjeti Boga duhovnim oËima razumijevanja i vjero-vanja, nego Êe ËovjeËanstvo i fiziËki joπ jednom ugledati Boga — bez vela kojirazdvaja. “I vidjet Êe ga svako oko.” (Otkrivenje 1,7)

Isus otkriven u slikama (Otkrivenje 1,4-8.18; Otkrivenje 5)Prva Kristova slika na koju nailazimo u Otkrivenju objavljuje da je On vjeËni,

SvemoÊni Bog. Onaj isti Bog od kojega smo se odvojili u Postanku. Ipak, postojiizvjesna razlika. ZapanjujuÊe je πto nam je reËeno da je On bio mrtav, ali odmahslijedi uvjeravanje da je æiv zauvijek i sada ima legitimno pravo nad smrÊu igrobom. To nas vraÊa na srediπnje znaËenje kriæa, moÊnog spasonosnog mosta

25

izmeu Postanka i Otkrivenja, izmeu Boga i Ëovjeka. U evaneljima smo sejasno susreli s Isusovom ljudskom naravi, ali smo istodobno razaznali i Njegovoboæanstvo. Ovdje jasno susreÊemo Njegovu boæansku narav, ali istodobno biva-mo podsjeÊani na Njegovu stalnu ljudsku narav, na Isusa kao Vladara.

Dok dalje listamo stranice Otkrivenja, nailazimo na posebno naglaπenu slikuu 5. poglavlju. Tu se o Isusu govori jednom kao o Lavu i Ëetiri puta kao oJanjetu. I odmah se prisjeÊamo Ivana Krstitelja koji je ukazao na Isusa u prvimdanima Njegove sluæbe, uskliknuvπi: “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijehsvijeta!” (Ivan 1,29) Uistinu, Kristova ærtva za vas i mene nalazi se u samomsrediπtu ovog poglavlja i Otkrivenja. Primijetit Êete da je rijeË “prijestolje”upotrijebljena pet puta u tom poglavlju. Spomenuto poglavlje otkriva neπto onaravi i temelju Boæjeg prijestolja.

Boæja vladavina utemeljena je na samoærtvovanju u korist svojih stvorenja,pokrenutom beskrajno dubokom ljubavlju. Ta ærtva konaËno prima oboæavanjeili poπtovanje svih razumnih biÊa (Filipljanima 2,8-11). Da, Bog ima snagu lava,ali srce janjeta. Prava spoznaja Boga — Njegovog karaktera i Njegove vladavine— vrlo je ohrabrujuÊa dok dalje uranjamo u eshatoloπke odlomke Otkrivenja.Da, Otkrivenje ima zvijeri, ali govori i o Isusu.

Isus otkriven u simbolima (Otkrivenje 11,19)Otkrivenje je puno ne samo slika, nego i simbola. Niπta nije tako vidljivo kao

simbolizam i jezik Svetiπta. Motiv Svetiπta provlaËi se kroz cijelo Otkrivenje. U11. poglavlju Otkrivenja je opis KovËega saveza, smjeπtenog u Svetinji nad sveti-njama nebeskog Hrama (Hebrejima 8,1.2.5; 9,2-5). U Otkrivenju nailazimo nadijelove namjeπtaja iz prvog i drugog odjela Svetiπta (Otkrivenje 1,20; 8,3; 11,1).

Tijekom mnogih naraπtaja Hebreji su od Mojsijevog vremena do Krista sluæiliu zemaljskom Svetiπtu, koje je bilo “sjena” onog stvarnog na Nebu. Ljudi supokuπavali proniknuti u smisao tih simbola. Sada kad imamo Krista, ono πto jemoæda bilo teπko nazrijeti, blistavo je jasno! Nebeski Hram je sada “otvoren” imi vidimo predmete u Svetiπtu koji se koriste u kontekstu Kristovog poslanja.

Predmet Kristove pozornosti (Otkrivenje 3,21; 22,7.12.13.20)Posljednja knjiga Biblije jasno otkriva Isusa. Kao nigdje drugdje u Pismu,

moæemo prikupiti sve biblijske elemente i sagledati cjelovitu i prekrasnu slikuBoæje ljubavi, Njegovog karaktera, Njegove vladavine i naËina na koji On rjeπavaproblem grijeha. Dakle, kada u Otkrivenju gledamo na Isusa, izranja neπto vrloduboko. Moæda daleko jasnije nego na bilo kojem drugom mjestu vidimo da jeKristova pozornost usmjerena na nas! On kaæe da dolazi po nas, i to vrlo brzo.Gotovo da moæete Ëuti koliko silno to æeli i oËekuje. On ima nagrade. On æelida sjedite s Njim na Njegovom prijestolju. Kako je to divno!

U Evanelju po Ivanu Isus kaæe svojim uËenicima: “Kad odem te vam pripravimmjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.” (Ivan 14,3)Da, Krist se brine za vas i za mene, i mi Êemo uskoro joπ jednom kao ljudskirod i po prvi put pojedinaËno “gledati njegovo lice” (Otkrivenje 22,4).

Keith LaRoy, Edmonton, Alberta, Kanada

26


Nebesko Svetiπte

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 11,19; Hebrejima 8,1.2Tema Svetiπta koja se Ëesto ponavlja u Otkrivenju izuzetno je vaæna za

razumijevanje Kristove uloge kao naπeg nebeskog SveÊenika. Na pitanje: “©to jeSvetiπte?”, Sveto pismo daje jasan odgovor. Izraz Svetiπte u Bibliji se najprijeodnosi na ©ator koji je podigao Mojsije prema nebeskom uzorku, a s drugestrane, na “istinsko Svetiπte” na Nebu, na koje je zemaljsko Svetiπte ukazivalo.Kristovom smrÊu prestala je simboliËka sluæba. “Istinsko Svetiπte” na Nebu jeSvetiπte novog Saveza.

Sveta mjesta nebeskog Svetiπta prikazana su kao dva odjela Svetiπta naZemlji. Kad je apostolu Ivanu u vienju pokazan Boæji hram na Nebu, on je tamovidio kako “pred prijestoljem gori sedam zubalja” (Otkrivenje 4,5). Vidio je an-ela koji “dræeÊi zlatni kadionik, doe i stade na ærtvenik. I bijaπe mu danomnogo kada da ga prinese u prilog molitava svih svetih na zlatni ærtvenik predprijestoljem.” (Otkrivenje 8,3)

Proroku je bilo dopuπteno da promatra prvi odjel Svetiπta na Nebu, i tamoje zapazio “sedam zubalja” i “ zlatni ærtvenik”, koji su bili prikazani u oblikuzlatnog svijeÊnjaka i kadionog ærtvenika u zemaljskom Svetiπtu. Ponovno se“otvori hram Boæji πto se nalazi na nebu” (Otkrivenje 11,19), i on je bacio poglediza unutarnje zavjese, na Svetinju nad svetinjama. Tamo je vidio “KovËeg save-za” prikazan svetim KovËegom koji je Mojsije napravio za Boæji zakon.

Mojsije je naËinio zemaljsko Svetiπte prema uzorku koji mu je bio pokazan(Izlazak 25,8.9). Pavao uËi da je taj uzorak bio nalik istinskom Svetiπtu koje senalazi na Nebu (Hebrejima 9,24). A Ivan svjedoËi da ga je vidio na Nebu.

Nebesko Svetiπte je srediπte Kristovog djela za ljude. To se odnosi na svakuæivu duπu na Zemlji. Ellen G. White kaæe: “Kad se Krist uznio na Nebo, uzniose kao naπ Zagovornik.” (Vjera kojom æivim, str. 207) “I tako Krist, Veliki sveÊenik,moleÊi se pred Bogom i ukazujuÊi na svoju prolivenu krv za greπnike, nosi nasvojem srcu ime svake pokajniËke duπe koja vjeruje. Psalmist kaæe: ‘Bijedansam ja i nevoljan, al’ Jahve se brine za me.’ (Psalam 40,17)” (Ellen G. White,Christ in His Sanctuary, str. 30)

ODGOVORITE1. Usporedite i istaknite kontrast izmeu slika Krista kao naπeg Velikog

sveÊenika i Krista kao ærtvenog Boæjeg janjeta.2. Kako se u Otkrivenju opisuje Kristova uloga u Svetiπtu?

Lauren Shields, Tampa, Florida, SAD

Nebesko Svetiπte je srediπte Kristovog djela za ljude.

27

Utorak, 17. travnja

Isus kao naπ Uzor

PRIMJENAOtkrivenje 1,18; 21,6Ovdje je iznad svega rijeË o Isusu! Od poËetka pa do kraja Biblija otkriva

Isusa. U Otkrivenju je prikazana divna slika svega dobrog πto je uËinio i πto ÊeuËiniti do svrπetka vremena.

ZnaËajan dio hoda s Kristom jest postajati Mu sliËniji. ZvuËi sasvim nemoguÊeda budemo savrπeni kao On. Ali ako istraæujemo Pismo da bismo sagledaliNjegovu sliku, vidjet Êemo da je to priliËno ostvarljivo. Evo nekoliko koraka utom smjeru:

Budite vjerni. U cijeloj Bibliji Bog se naziva vjernim (na primjer Ponovljenizakon 7,9; Hebrejima 10,23). Mi takoer trebamo biti vjerni. To znaËi da i mitrebamo biti vjerni ako se ugledamo na Krista. Vjerni Njegovim zapovijedima ivjerni u tom smislu πto Êemo ljubiti i πtovati Boga.

Budite æivi u Kristu! To znaËi probudite se! Uæivajte u blagoslovima kojevam Krist svakodnevno daje. Prigrlite milost i milost koju Bog pokazuje premavama. Upijajte dragocjene trenutke koje Krist dijeli s vama — bilo da je tosunËeva svjetlost koja vam bljeπti u lice dok se vozite na posao, ili kiπa kojauveËer lupa po vaπim prozorima, ili pak mir i utjeha u vaπem srcu kad imateneku unutarnju borbu. Budite æivi u Kristu. Otkrivenje 1,18 podsjeÊa nas da jeKrist, iako je umro na kriæu, ustao iz groba i sada je æiv. Prema tome, baπ kaoπto je Krist ustao iz mrtvih zahvaljujuÊi OËevoj slavi, i mi moæemo dobiti noviæivot (Rimljanima 6,4). Ne zaboravimo da trebamo æivjeti u Kristu i biti æivi.

Prenesite drugima ono πto vam je Bog dao. Ne samo πto vam je On daoæivot, nego vam je darovao i spasenje. Dao vam je Bibliju da biste mogli Ëitatio Njemu i saznati o svemu dobrom πto vam je uËinio. On vam je dao vaπe osobnosvjedoËanstvo. Mi smo Boæja “rukotvorina” i sazdani smo za “djela ljubavi”(Efeæanima 2,10). Mi ne moæemo dati vjeËni æivot, ali moæemo biti sijaËi sjemenaonima koje valja “zaliti”, ili im uputiti radosnu vijest da postoji neπto mnogoveÊe od ovog æivota.

ODGOVORITE1. Zaπto je bitno da budete æivi u Kristu, posebno na svrπetku vremena?2. ©to vas spreËava da se cijelim srcem predate Kristu?3. Koji je najveÊi izazov za sijaËa sjemena?

Ysabella Paredes, Antioch, Kalifornija, SAD

Ovdje je iznad svega rijeË o Isusu!

28


©to u tome ima za mene?

MI©LJENJEKad prouËavamo Otkrivenje, Isusa vidimo na viπe naËina. Vidimo Ga kao Alfu

i Omegu, PoËetak i Svrπetak, Kralja na prijestolju i zaklano Janje, vjernogSvjedoka i viπe od toga. Ono πto Ëesto ne zapaæamo odmah jest Isus kao Moti-vator. U Otkrivenju 3,14-21, Isus opisuje mlaku laodicejsku crkvu, posljednju odsedam crkava opisanih u Otkrivenju 1,20—3,22. On opisuje ovu crkvu rijeËima:“Niti si studen niti si vruÊ … nesretan, i bijedan, i siromaπan, i slijep, i go.”(redci 15.17) Ali onda Isus kaæe crkvi da Êe onima koji pobijede svoje jadnostanje i pokaju se, dati pravo da sjede s Njim na Njegovom prijestolju (redak 21).To je velika Ëast!

Ali zaπto nas Isus treba na taj naËin motivirati? Nije li sasvim dovoljno das Njim budemo na Nebu? Ja Ëesto zatjeËem sebe kako nisam motiviran za neπtotako jednostavno kao πto je osmjehnuti se nekome i reÊi mu “dobar dan”. Akone mogu obaviti tako jednostavan zadatak, kako mi se moæe vjerovati da Êu seuspjeti motivirati kako bih se izvukao iz svojeg bijednog stanja? Zato je Isus tuda mi pomogne i ukaæe na cilj na kraju mojeg putovanja.

Isus nas ne motivira strahom. Njegova motivacija dolazi od obeÊanja da Êenas uËiniti veÊima nego πto smo sada. Svi negativni opisi u Otkrivenju trebajuukazati na posljedice ako ne prihvatimo Isusa. Meutim, jedna od najboljihIsusovih osobina Njegova je voljnost da nam pokaæe obje strane novËiÊa. Onnam jasno pokazuje kako zavrπavaju bezboænici, a zatim nas motivira obeÊanji-ma koja je dao da Mu se pridruæimo.

Netko bi pomislio da je hod s Isusom i napuπtanje naπeg stanja opisanogkao “nesretan, i bijedan, i siromaπan, i slijep, i gô” bilo sasvim dovoljna motiva-cija. Naπ problem je u tome πto mi ne znamo kakvi smo. Mi sebi govorimo:“Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo; niπta mi ne treba.” Ali Isus nas odvodis tog mjesta, ukazuje nam na naπe prljavo “ja” i kaæe: “Iako mislite da je s vamasve u redu, nije. Ali ja vam mogu pomoÊi.” Tada nam daje obeÊanje da moæemosjediti pokraj Njega na Njegovom prijestolju. I to je onda jako dobra motivacija.

ODGOVORITE1. Kad nas Isus ne bi motivirao, koliko bi Ga nas slijedilo samo zato πto Ga

voli?2. Kad bi vas Isus motivirao i vi doπli na Nebo, ali vam ne bi priliku da s Njim

sjedite na prijestolju, biste li Mu ipak sluæili?

Renae S. Cross, Tolland, Connecticut, SAD

Isus kaæe crkvi da Êe onima koji svladaju svoje jadno stanje i pokajuse, dati pravo da sjede s Njim na Njegovom prijestolju.

29


Baπtinici OËevog prijestolja

DOKAZOtkrivenje 3,21

“Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na mome prijestolju, kao πto i japobijedih i sjedoh sa svojim Ocem na njegovu prijestolju.” (Otkrivenje 3,21) Tajredak se Ëesto koristi kao “utjeha” u teπkim trenucima. Iako je nevjerojatnoutjeπan, posebno u loπim okolnostima, on zapravo upuÊuje obeÊanje o baπtini.

RijeË “pobjednik” u ovom tekstu potjeËe od grËke rijeËi nikao, πto znaËi“pobijediti, osvojiti”. (James Strong, Strong’s Exhaustive Concordance of theBible, Greek Lexicon) U tom retku rijeË se isto tako prevodi kao “svladati” ili“izdræati” i ima prizvuk sukoba. Nikao se u Otkrivenju koristi πest puta prijeovog retka i opisuje nagradu za pobjednika, i svaki put se pojavljuje toËnonakon vijesti upuÊene jednoj od sedam crkava, Ëime se poziva na borbu zasvladavanje problema pojedine crkve.

Nagrada za pobjednika je vjeËni æivot, novo ime ili identitet i vladavina naNebu. Kad se sagledaju sve te nagrade, Ëini se da Bog ne gleda toliko na ono πtose vidi izvana, veÊ na stanje naπeg srca. Svaka nagrada proistjeËe iz vrstekaraktera. VjeËni æivot posljedica je razumijevanja naπih padova, kao i prihvaÊa-nja Boæje milosti. Naπ novi identitet u Kristu potjeËe od odnosa koje smo izgra-dili s Njim. KonaËno, naπa vladavina na Nebu svodi se na naπ identitet sinovstvau Kristu.

“Sâm Duh svjedoËi zajedno s naπim duhom da smo djeca Boæja. Ako smodjeca, onda smo i baπtinici: baπtinici Boæji, a subaπtinici Kristovi — ako zbilja(kao πto jest) trpimo s njim — da s njim budemo i proslavljeni.” (Rimljanima8,16.17) Mi smo Boæji baπtinici. Kada Kristovom silom nadvladamo neprijateljai postanemo pobjednici, dobivamo pravo da vladamo s Bogom, pravo da sjedimona Njegovom prijestolju.

Premda je to prekrasno obeÊanje, ono dolazi s velikom odgovornoπÊu. Ze-maljski prinËevi i princeze moraju uloæiti mnogo truda kako bi nauËili vladatisvojom zemljom, kako bi bili najbolji moguÊi vladari. Oni uËe iz uspjeha ipromaπaja svojih roditelja, ali mi imamo savrπenog Oca. On je najuzviπenijiprimjer kakav bi kralj trebao biti. IzgraujuÊi blizak odnos s Njim, mi moæemopostati kao On i biti pravi baπtinici kraljevstva.

ODGOVORITE1. Kako spoznaja da ste baπtinik utjeËe na vaπ osjeÊaj vrijednosti?2. Na koje sve naËine moæete produbiti svoje znanje o nebeskom Ocu?3. Treba li se vaπ poloæaj baπtinika mijenjati ovisno o tome kako æivite? Ako

treba, kako?

Marissa Carlson, Lincoln, Nebraska, SAD

30

Petak, 20. travnja

Otkrivenje Boga

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 1,1-8.18

ZAKLJU»AKKod prouËavanja proroËanstava i Otkrivenja lako se moæemo izgubiti u

nebitnim stvarima. Otkrivenje 1,1-8 omoguÊuje nam da bacimo letimiËan pogledna ono πto je uistinu bitno, a to je vjerni Bog. Otkrivenje objavljuje: “Ja sam …æivi” (redci 17.18), i: “… njemu, koji nas ljubi i koji nas je otkupio od grijehasvojom krvi.” (redak 5) Vladar svemira je æivi Bog i On nas ljubi. Ima li radosnijevijesti od spasenja preko Oca?! Istraæivanje biblijskog proroËanstva stavlja prednas izazov da uronimo dublje u istinu. Kao tragaoci za istinom, imamo duænostda traæimo lice æivoga Boga i prihvatimo dar vjeËnog æivota kojim nas On oba-sipa s toliko ljubavi.

RAZMOTRITEu Napiπite pitanja koja biste æeljeli postaviti apostolima ili samom Kristu.

Mogu li ta pitanja dobiti odgovor putem daljnjeg prouËavanja Svetoga pisma?u Posluæite se omiljenom likovnom tehnikom (vodene boje, tipografija itd.) i

napravite vizualni podsjetnik na neki omiljeni odlomak, kao πto je na primjer:“Ja sam Alfa i Omega, PoËetak i Svrπetak.” (Otkrivenje 1,8 — VaraædinskaBiblija)

u Usporedite razliËite prijevode kljuËnih tekstova za svaki dan. Usporeditejezik i pojedine rijeËi koje su prevedene ili protumaËene drugaËije. ProuËa-vajte iz viπe biblijskih prijevoda.

u Iziite u prirodu, istraæujte okoliπ i pozabavite se malim stvarima.u Budite u kontaktu s prijateljima s kojima moæda ne moæete razgovarati o

vjeri tako πto Êete razmjenjivati glediπta, stvarati veze i njegovati otvorenostuma.

POVEÆITEMarko 13,7; Otkrivenje 21,4-6.Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, poglavlje 24, “The Alfa and the

Omega”, poglavlje 42, “The Revelation of God”.Max Lucado, When Christ Comes.

Hannah Ashburn, Lincoln, Nebraska, SAD

31


Spasenje i posljednje vrijeme

“U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - onje ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za

grijehe naπe.” (1. Ivanova 4,10)


32

Subota, 21. travnja

Ljubav i ærtva

UVODIvan 10,28; Filipljanima 2,5-8

Zamislite da vaπa najbolja prijateljica umire. Dok sjedite kraj njezinog krevetau bolnici dræeÊi je za ruku, pokuπavate joj podiÊi duh, ali se suze slijevaju nizvaπe i njezine obraze.

Nakon trenutka tiπine, ona blago pita: “HoÊeπ li uzeti moje bebe? HoÊeπ liuËiniti to za mene?”

Je li ljubav koju osjeÊate prema njoj dovoljno duboka da biste prihvatili tuærtvu i podigli njezinu djecu kao svoju vlastitu?

©to ako je njoj bila potrebna transplantacija srca, a vi ste savrπeni davatelj?Biste li joj dali svoje srce da bi ona mogla æivjeti i odgajati svoju djecu?

Mi æivimo u svijetu koji je viπe nego ikada prije pun nasilja, nemorala ipatnje. »itav jedan naraπtaj Ëezne za utjehom i nadom, suoËen s groznimopasnostima i prijevarama posljednjih dana. To je utjeha i nada koje pruæakrπÊanstvo. Ali za svijet koji ne vjeruje, ono πto krπÊani mogu ili ne moguuËiniti Ëesto potiskuje ono πto je Isus nauËavao o posljednjim danima. A mnogiod onih koji zastanu i razmisle πto je On zapravo nauËavao dok je bio na Zemlji,zaboravljaju dvije najvaænije pouke: ljubav i ærtvu.

Isus nije samo isticao ljubav i ærtvu, veÊ je bio njihovo utjelovljenje. Dokostale religije moæda imaju svoje mudre muπkarce i æene koji su nauËavalimnogo toga, krπÊanstvo ima Boga koji se dragovoljno ponizio i postao Ëovjek.I ne samo to, On je u potpunosti znao da Êe Njegov æivot na Zemlji kulminiratiodbacivanjem i prijezirom od strane mnoπtva, i da Êe umrijeti najokrutnijomsmrÊu za koju je ljudski rod znao u ono vrijeme.

I On je sve to uËinio samo da bismo mi mogli provesti Ëitavu vjeËnost sBogom. On je platio kaznu za neposluπnost naπih praroditelja da bi se ljudskirod mogao spasiti. Upravo se njegovom konaËnom ærtvenom smrÊu na kriæu iNjegovim uskrsnuÊem i sluæbom na Nebu mi spaπavamo od osude.

KrπÊanstvo znaËi traæiti oprost od Boga, a taj je oprost zaraen onim πto jeIsus uËinio za nas. Tu nije rijeË o tome πto mi moæemo, a πto ne moæemouËiniti.

A Isus nije samo pristao odgajati djecu svojeg najboljeg prijatelja kao svojuvlastitu; On je pristao ærtvovati svoj æivot kako bi Njegov najbolji prijatelj mogaoæivjeti.

Rislyn Soo, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Australija

Isus nije samo isticao ljubav i ærtvu, veÊ je bio njihovo utjelovljenje.

33


VjeËni Bog

LOGOSPsalam 143,8; Ivan 14,9; 16,8-13; Efeæanima 1,4.5; Filipljanima 2,5-8

Neki krπÊani razdvajaju smisao ærtve na kriæu i vijest za posljednje dane. Naneki naËin izgleda da Isusova smrt na kriæu nema nikakve veze s onim πto ÊeIsus uËiniti o svojem drugom dolasku. Meutim, temeljitije istraæivanje Biblijevodi nas zakljuËku da je posljednje vrijeme povezano s onim πto se dogodilo nakriæu i obrnuto. Ipak, da bismo razumjeli povezanost izmeu spasenja i poslje-dnjih dana, moramo prouËiti nekoliko drugih koncepata u Bibliji koji pokazujukako su spasenje i posljednji dani meusobno isprepleteni.

Prvi koncept: Boæja ljubav je vjeËnaBog iz Starog zavjeta Ëesto se opisuje kao Bog koji kaænjava svoje podanike.

Meutim, ako pozornije istraæimo Sveto pismo, otkrit Êemo da je starozavjetniBog pun saæaljenja i ljubavi prema svojem narodu (Izlazak 34,6.7). Njegova lju-bav nikada ne posustaje (Psalam 143,8) i Njegova je namjera da nam se nedogodi niπta loπe (Jeremija 29,11).

Takvi bi se opisi oËekivali od oca punog ljubavi. Isus je na te OËeve osobineukazao svojim uËenicima (Ivan 14,9). Prema tome, OËeva ljubav ista je u Staromi u Novom zavjetu. Tako dolazimo do razumijevanja prvog koncepta: Boæja ljubavje vjeËna.

Drugi koncept: Spasenje u Kristu je vjeËnoIvan opisuje Isusa kao RijeË koja postoji od poËetka vremena (Ivan 1,1-3).

Bez obzira na viπe aspekata koje Ivan obrauje u ovom tekstu, on naglaπavaIsusovo postojanje koje nadilazi granice naπeg vremena. A joπ je vaænija Ëinje-nica da je to beskrajno BiÊe postalo tijelo (Ivan 1,14).

Isus je doπao u tijelu i ostvario plan za spasenje ËovjeËanstva (Filipljanima2,5.8). Postavπi ljudsko biÊe, Isus je ponovno povezao Nebo i Zemlju, Stvoriteljas onim πto je stvorio. Svojim poslanjem On je uklonio grijeh koji je odvajaoBoga od ËovjeËanstva. Ta povezanost koju je uspostavilo BiÊe neograniËenovremenom, zauvijek jamËi spasenje za sve one koji ga prihvate. DrugaËije reËeno,spasenje u Kristu je vjeËno zato πto nas niπta nikada neÊe moÊi odvojiti odljubavi koju je Bog pruæio nama greπnicima, Ëak ni smrt (Rimljanima 8,38.39).

TreÊi koncept: Prisutnost Duha Svetoga je univerzalnaVjeËna ljubav Oca i vjeËno spasenje koje nam je dao Isus okrunjeni su

prisutnoπÊu Duha Svetoga. Kad je Isus rekao svojim uËenicima da Êe On jedno-ga dana otiÊi, obeÊao im je drugog Branitelja (Ivan 16,7-13). Taj Branitelj neÊebiti ograniËen prostorom i kao takav olakπat Êe πirenje Boæje vjeËne ljubavi ucijelom svijetu (Djela 1,8).

34

Sve to objedinitiSada moramo odgovoriti na pitanje: Kada Êe ljudski rod konaËno prigrliti

“bezgraniËno”? Odgovor nalazimo u biblijskoj poruci za posljednje vrijeme. Vje-Ëno Evanelje koje nose aneli iz Otkrivenja 14,6-11 nije niπta drugo doli ra-dosna vijest da nam je Bog vjeËne ljubavi pruæio moguÊnost vjeËnog æivota(Efeæanima 1,4.5). Ta vijest je univerzalna i objavljuje se svim ljudima tako daÊe doÊi dan kada viπe neÊe biti odvojenosti izmeu Boga i svega πto je stvorio.Vijest posljednjih dana objavljuje Boæju vjeËnu ljubav i spasenje za sve.

ODGOVORITEZamisliti neπto vjeËno velik je izazov za naπu ljudsku ograniËenost. Kako

najbolje moæemo opisati vjeËnu Boæju ljubav prema ljudima koji ne poznajuIsusa, a kamoli Njegovo vjeËno spasenje?

Bayu Kampungan, Singapur, Singapur

35


Iz ljubavi prema Bogu

SVJEDO»ANSTVOPsalam 143,8; Ivan 16,8-13; Filipljanima 2,5-8

“Da bi se potpuno razumjela vrijednost spasenja, nuæno je shvatiti kolikoono stoji. Zbog ograniËenog razumijevanja Kristovih patnji, mnogi ne cijenedovoljno veliko djelo pomirenja. Bog Otac je u svojoj bezgraniËnoj ljubavi naËi-nio veliËanstveni plan za Ëovjekovo spasenje.” (Ellen G, White, Testimonies forthe Church, sv. 2, str. 200)

“Mi nismo svoji. Mi ne pripadamo sebi. Skupo smo plaÊeni. Cijena je bilagolema — muka i smrt Boæjeg Sina.” (Ellen G. White, “Christian Temperance”,Signs od the Times, 18. rujna 1879.)

“Ima mnogo onih Ëije srce bolno pati pod teretom briga zato πto æele dostiÊisvjetovni ideal. ... Neprestana briga iscrpljuje æivotne sile. Naπ Gospodin æeli daodbace ovaj ropski jaram. ... On im nalaæe da najprije traæe Boæje kraljevstvo iNjegovu pravednost, i obeÊava da Êe im se dodati sve πto im je potrebno za ovajæivot. Briga je slijepa i ne moæe razaznati buduÊnost; ali Isus od poËetka vidikraj. U svakoj teπkoÊi On ima pripremljen svoj put da nam donese olakπanje.Naπ nebeski Otac ima tisuÊe naËina na koje se brine za nas, o kojima mi niπtane znamo. Oni koji sluæbu i proslavljanje Boga uËine svojim najvaænijim naËe-lom, shvatit Êe kako teπkoÊe iπËezavaju i kako im je pred nogama poravnanastaza.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 330)

“Pravednost se ne stjeËe muËnim naporima ili zamornim trudom, darovimaili ærtvom, nego se besplatno daje svakoj gladnoj i æednoj duπi koja je æeliprimiti.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 18)

“Nitko nije toliko greπan da ne moæe dobiti silu, ËistoÊu i pravednost u Isusukoji je umro za njega.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 53)

“Bog uzima ljude takve kakvi su. ... Oni nisu izabrani zato πto su savrπeni,veÊ usprkos svojoj nesavrπenosti, zahvaljujuÊi poznavanju i provoenju istine iKristovoj milosti mogu biti preobraæeni u Njegovo obliËje.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 294)

ODGOVORITEBez obzira na to koliko su vam loπi bili dan, mjesec ili godina, vidite li neku

zraku svjetla kao dokaz da je Bog uvijek uz vas? Obrazloæite.

Faith Toh, Singapur, Singapur

“Mi nismo svoji.”

36

Utorak, 24. travnja

Mini serija o spasenju

DOKAZIzlazak 34,6.7

Jedan od najzanimljivijih tekstova u pouci za ovaj tjedan jest opis Boæjeljubavi u Izlasku 34,6.7. To je dio πireg izvjeπtaja u kojem Bog obnavlja kameneploËe koje je uniπtio Mojsije, razoËaran zbog otpada Izraelaca (Izlazak 32).

Opisi Boæje ljubavi obiluju u svim dijelovima Biblije. Ali imajte na umu daje opis u Izlasku 34 nastao nakon jedne od najmuËnijih situacija ikadazabiljeæenih u Bibliji. Izraelci su se otvoreno klanjali drugom bogu, dok je Bogna gori Sinaju razgovarao s Mojsijem (Izlazak 32,17-19). Deset zapovijedi, napi-sane na kamenu, simbol Njegove vlasti, milosti i sile bile su dane Mojsiju (Izla-zak 31,18; 20,1-21). Meutim, samo trenutak poslije taj simbol je bio uniπtenzato πto su se Izraelci klanjali drugom bogu. I πto je joπ gore, idolopoklonstvoje dopustio Mojsijev roeni brat Aron (Izlazak 32,21.22). Izraelci su se otvorenopobunili protiv Boga dok se On svojom prisutnoπÊu nalazio u najveÊoj moguÊojblizini ikada zabiljeæenoj u Starom zavjetu.

Izmeu izvjeπtaja o Izraelovoj pobuni (Izlazak 32) i Boæje obnovljene ljubaviprema njima (Izlazak 34), zabiljeæen je izvjeπtaj o Mojsiju kako stoji pred Bogomi posreduje za svoj narod (Izlazak 32,30-32) i prima Boæju milost (Izlazak33,12.13). Poslije, u razgovoru izmeu Mojsija i Boga, Mojsije neprestano govorio sebi koristeÊi se zamjenicom “mi“. Takav naËin izraæavanja pokazuje da bi inarod kojega on zastupa takoer trebao naÊi milost kod Boga. Mojsijevo po-sredovanje za narod silno podsjeÊa na Isusovu ulogu u odnosu na ËovjeËanstvo.Samo nas Kristove zasluge Ëine prihvatljivima u OËevoj prisutnosti.

U takvom kontekstu Bog iskazuje svoju neizmjernu ljubav zabiljeæenu uIzlasku 34,6.7. Sve poËinje ozbiljnom pobunom protiv Boga. Ali zatim, zahvalju-juÊi nekome tko je naπao milost kod Boga, Bog potvruje svoju ljubav premaIzraelu. Ljubav koju je Bog pokazivao Izraelcima nije bila samo beskrajna, veÊi pouzdana. On ne samo πto ljubi, nego je voljan i oprostiti grijehe koje jepoËinio Njegov narod.

Izvjeπtaj u Izlasku 32—34 liËi na mini-verziju Ëitavog plana spasenja, a to jeglavna tema Biblije. MuËna pobuna protiv Boga ljubavi dovela je do prekidaodnosa izmeu Stvoritelja i svega stvorenog. Meutim, zahvaljujuÊi Zagovornikukoji je naπao milost pred Bogom, taj prekinuti odnos je obnovljen.

ODGOVORITESmatrate li da je Isusova posredniËka uloga vaæna za vaπ odnos s Bogom?

Lerie Paculanang, Singapur, Singapur

Ljubav koju je Bog pokazivao Izraelcima nije bila samo beskrajna, veÊi pouzdana.

37


Kako upoznati Boæju ljubav

PRIMJENAPsalam 103,10-12

Svaki krπÊanin poznaje Boæju ljubav... zar ne? Kako je s vama? Vjerujete lida vas Bog ljubi? Znate li da vas ljubi? Teolog Jonathan Edwards kaæe: “Postojirazlika izmeu razumske spoznaje da je med sladak, i doæivljenog osjeÊajanjegove slasti.” (https://www.monergism.com/thethreshold/articles/onsite/edwards_light.html) Drugim rijeËima, vi moæete znati da je med sladak zato πto vam je tonetko rekao, ali nikada neÊete spoznati njegovu slast sve dok ga sami ne budetekuπali. Na isti naËin moæete znati da vas Bog ljubi zato πto su vam to rekli drugi,ali neÊete spoznati Boæju ljubav sve dok je sami ne okusite.

Evo dvije stvari koje moæete uËiniti da biste osjetili Boæju ljubav:Nemojte biti zadovoljni svojom dosadaπnjom duhovnoπÊu. Morate

æeljeti viπe od onoga πto trenutaËno imate. Nemojte se zadovoljiti svojim trenu-taËnim stanjem jer tako neÊete moÊi uËiniti daljnji napor u njegovanju dubljegi smislenijeg odnosa s Bogom. U svojem djelu The Pursuit of God (Potraga zaBogom) A. W. Tozer kaæe: “UhvaÊeni smo u zamku pogreπne logike prema kojojGa viπe ne moramo traæiti ako smo Ga naπli. ... Usred te velike grozniËavosti bitÊe takvih koji se neÊe zadovoljiti praznom logikom. Oni æele okusiti, dodirnutisrcem Ëudo koje se zove Bog. Ja namjerno æelim potaknuti tu silnu Ëeænju zaBogom.” (https://thegospelcoalition.org/article/to-experience-gods-love)

Donesite odluku da Êete neprestano tragati za slaim okusom, dubljim is-kustvom, jasnijim sagledavanjem Boæje ljubavi i Kristovog strpljenja.

Molite se da budete oËiπÊeni. “Ja sam istinski trs, a Otac moj — vinogra-dar. Svaku lozu na meni koja ne donosi roda on sijeËe, a svaku koja rod donosiËisti da viπe roda donese.” (Ivan 15,1.2) Molite se Bogu da ispita cijelo vaπe biÊe:vaπe misli, stavove, rijeËi, postupke, prioritete, odgovornosti, odnose, aktivnosti,hobije, dom, posao, sve πto Ëinite ili do Ëega vam je stalo. Tada Ga zamolite daoËisti podruËja koja ne donose rod.

To ËiπÊenje πtiti naπe srce od oholosti i ponositosti, i omoguÊuje da ostane-mo na Trsu. Ono nas podsjeÊa da nas Bog nije pozvao zbog naπih sposobnosti.On nas je pozvao u naπoj slabosti da budemo prikaz Njegove slave. PodsjeÊa nasna naπu veliku potrebu za Bogom, kao i da Mu budemo zahvalni zato πto je izvornaπeg æivota. Proces ËiπÊenja uklanja sve ono πto nas odvraÊa od Krista i spre-Ëava da boravimo u Njemu. Bog ponovno postaje naπa Ëudesna obuzetost, a prvazapovijed da ljubimo Boga ponovno dolazi na odgovarajuÊe mjesto.

ODGOVORITE©to se upravo zbiva u vaπem æivotu? ©to radite? Zaπto to radite? Zaπto se

vaπe srce tako osjeÊa? Jeste li sigurni da vas Bog ljubi i da vi ljubite Boga?

Jimmy Quek, Singapur, Singapur

38


Idemo li u pakao?

MI©LJENJEEfeæanima 1,4.5

“OtiÊi Êete u pakao”, obratila mi se jedna djevojka bez imalo uzbuenja uglasu. “Naravno, ako ne budete poËeli dolaziti u crkvu.”

Gledala sam u nju s nevjericom i pomalo uvrijeena. Priπla mi je dok samËekala autobus na autobusnom stajaliπtu. Nasmijeπena, uËinila mi se toplom iprijateljski raspoloæenom — sve dok nije otvorila usta. Nastavila je dokazivatisvoju tvrdnju koja je sadræavala rijeËi “grijeh”, “ljubav”, “ærtva”, “Isus”, i joπmnoge druge. Prestala sam je sluπati. Samo sam æeljela da πto prije ode.

Kad sam srela tu djevojku, joπ nisam poznavala krπÊanstvo, ali sam premavlastitom miπljenju bila “dobra”. Bila sam poπtena i ljubazna i mada sam znalada nisam savrπena, nisam pomiπljala da idem u pakao! Ako taj krπÊanski Bogπalje u pakao svakoga tko ne ide u crkvu, ja Ga ne æelim upoznati!

Godinama poslije upoznala sam potpuno drugaËijeg krπÊanskog Boga. Njemunije bilo toliko bitno idem li ja u crkvu, nego znam li da me On ljubi. Ja samse kretala u sigurnu smrt — kao i ostali svijet — ali On je veÊ bio napraviokrajnje jednostavan plan za izbavljenje. Bila je to ista vijest koju mi je uputiladjevojka na koju sam sluËajno naiπla na autobusnom stajaliπtu, ali iznesena nadrugaËiji naËin. Potpuno drugaËiji. U æariπtu ove vijesti nije bilo ono πto jamoram uËiniti, nego ono πto je Bog uËinio za mene.

Kao greπno ljudsko biÊe, trebala sam zauvijek biti odvojena od Boga, alinaglasak nije bio na tome da Êu otiÊi u pakao ako ne budem iπla u crkvu, negoda imam Boga koji me je toliko ljubio da je poslao svojega jedinoroenog Sinada umre za moje grijehe. Isus je bio Bog koji je dragovoljno postao »ovjek iumro na kriæu za grijehe svih ljudskih biÊa u proπlosti, sadaπnjosti i buduÊno-sti.

Vrijeme istjeËe. Biblijsko proroËanstvo dokazuje da se svijet brzo bliæi uni-πtenju, ali je Isus osigurao sredstvo za spasenje. A sve to zato πto me je Isusljubio i prihvatio upravo onakvog kakav jesam.

ODGOVORITE1. Zaπto idete u crkvu kad znate da to ne morate Ëiniti da biste zaradili Boæju

milost?2. Kako biste nevjernicima objasnili, s puno obzira, πto ih Ëeka ako ne prihvate

Isusov oprost?3. Ako je Isus u æariπtu posljednjeg vremena, je li ipak bitno da znamo πto Êe

se dogaati u vrijeme svrπetka? Zaπto?

Melody Tan, Vahroonga, Novi Juæni Wales, Australija

39

Petak, 27. travnja

Promjena æariπta

ISTRAÆIVANJEPsalam 143,8; Ivan 16,33; 1. KorinÊanima 13,8

ZAKLJU»AKKrπÊani znaju πto treba oËekivati na svrπetku svijeta: elementarne nepogode,

ratove, gladi... slijedi uæasna lista. SuoËeni s takvom spoznajom, katkad moæe-mo biti svladani strahom ili ispunjeni nezasitnom potrebom da u svakom doga-aju vidimo ispunjenje proroËanstva. Ali u æariπtu na svrπetku svijeta ne bitrebali biti dogaaji, nego Onaj koji nas je toliko ljubio da nam je osiguraovjeËno postojanje umrijevπi za naπe grijehe.

RAZMOTRITEu Nacrtajte alternativu za plakate s temom o blizini kraja koje evanelisti

obiËno postavljaju na ulicama. Kako moæete pomoÊi ljudima koji ne vjerujuda poveæu svrπetak vremena s onim πto je Isus uËinio za ËovjeËanstvo?

u Istraæite πto Biblija kaæe o ljubavi Oca, Krista i Duha Svetoga. U Ëemu se onirazlikuju? Po Ëemu su sliËni?

u Posjetite bolesnike u bolnici i govorite im o nadi koju mogu naÊi u Isusu.u Razmislite o onome Ëega se najviπe plaπite ili πto vas zabrinjava kada je rijeË

o svrπetku svijeta, i kako usredotoËivanjem na Isusa moæete ublaæiti svojestrahove i zabrinutost.

u Zapazite u prirodi ljepotu Boæjeg stvaranja i nade usprkos predstojeÊoj pro-pasti.

POVEÆITERimljanima 8,38.39; Filipljanima 2,5-8; Efeæanima 1,4.5.Ellen G. White, Isusov æivot, poglavlje 69, “Na Maslinskoj gori”; poglavlje 79,

“Svrπi se”.Max Lucado, Fearless, poglavlje 1; C. S. Lewis, The Last Battle.

Daniel Bell, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Australija

40

Pouka 528. travnja—5. svibnja 2018.

Krist u nebeskom Svetiπtu

“Zato ga Bog uzdiæe na najviπu visinu i dade mujedincato ime koje je iznad svakoga drugog imena, da se

Isusovu imenu pokloni svako koljeno nebeskih,zemaljskih i podzemaljskih biÊa.” (Filipljanima 2,9.10)


41

Subota, 28. travnja

Krist kao most

UVODRimljanima 8,3

Naπi praroditelji (Adam i Eva) poËinili su u Edenskom vrtu prvi grijeh (Po-stanak 3). Odluka koju su oni donijeli toga dana utjecala je na Ëitav ljudski rod.»ovjeËanstvo je moralo snositi posljedice neposluπnosti Boæjoj zapovijedi. Da-nas svaka osoba roena na ovom svijetu nosi teret grijeha. Grijeh pak donosibol, duπevni strah i smrt. Svi potomci Adama i Eve morat Êe patiti i na krajuumrijeti. Utjecaj grijeha pogaa i naπe okruæenje. Zemlja, dana Adamu i Evi radiuæivanja, pretvorila se u neπto πto su morali koristiti da bi preæivljavali (redci17-19).

Meutim, Bog je odluËio vratiti ljudski rod u svoje kraljevstvo. Kako bi seto moglo dogoditi? Morao je postojati most koji Êe ponovno povezati ljude iBoga. Isus je osigurao jedino sredstvo kojim se ËovjeËanstvo moglo vratiti Bogunakon sagrjeπenja. Krv æivotinja prinoπenih na ærtvu nije mogla ljude vratitiBogu. Jedino Êe Isusova krv to uËiniti.

BuduÊi da æivimo u greπnom svijetu, proces naπeg oËiπÊenja nastavlja se Ëaki mnogo godina nakon Kristove smrti. Nakon svoje smrti na kriæu, a zatim iuskrsnuÊa, Krist djeluje kao Zagovornik greπnika. Bog mrzi grijeh, ali ljubigreπnike i æeli da se vrate u zajednicu s Njim (Rimljanima 5,8; 1. Ivanova 1,9).

Greπnik moæe pristupiti Boæjoj milosti jedino preko Isusa. Zato Biblija po-tiËe greπnika da se pokaje i prihvati Krista kao svojeg Spasitelja. Na Nebu Kristsluæi kao naπ Zagovornik. On posjeduje sve dokumente o vaπem æivotu. KaduËinite neki grijeh i pokajete se u Njegovo ime, Krist odnosi taj vaπ dokumentBogu i traæi za vas oprost. Molitva na kriæu: “OËe, oprosti im, jer ne znaju πtoËine!” (Luka 23,34) vrijedi u naπem vrijeme kao i onda kad ju je Krist izgovorioprvi put.

Mnogi ljudi misle da je Krist nakon svojeg uskrsnuÊa i uznesenja dovrπiodjelo spaπavanja greπnika. Ipak, u svjetlu onoga πto On Ëini kao naπ Zagovornik,posao je joπ daleko od toga da bude zavrπen. Krist ostaje znaËajna veza izmeuBoga i ËovjeËanstva buduÊi da neprestano posreduje za oprost naπih grijeha.Ovog Êemo tjedna razmiπljati o Kristovoj ulozi u nebeskom Svetiπtu, o tome πtoOn za nas radi u nebeskoj Svetinji nad svetinjama. Itekako je vaæno da u vrijemesvrπetka razumijemo ove pouke.

Alice Machoka, Machakos, Kenija

Posao je joπ daleko od toga da bude zavrπen.

42


Veliko djelo posredovanja

LOGOSRimljanima 8,3; Hebrejima 7; 9,22-24

Savrπena Kristova ærtva (Rimljanima 8,3)Krist je jedino sredstvo otkupljenja. Na cijelom Nebu i na cijeloj Zemlji

nijedan aneo i nijedna æivotinja nisu mogli posluæiti kao otkup kako bi seobnovio prekinuti odnos izmeu Boga i ËovjeËanstva. Premda su ærtve prinoπeneu razliËite svrhe (Levitski zakonik 16; Postanak 22,3), one nisu mogle otkupitiljudski rod od grijeha i njegovih posljedica.

Te ærtve imale su svoja ograniËenja. Prvo, ljudi koji su ih prinosili bili suzemaljski sveÊenici koji su umirali kao i svaka druga osoba. Drugo, krv æivotinjanije pruæala potpunu sigurnost da Êe ærtve dovesti do apsolutnog oprosta gri-jeha. Kristov dolazak donio je savrπenstvo. On je ispunjavao Boæju volju takoπto je bio posluπan svakoj zapovijedi do tanËina. On je ispunio svaku pravdupokazujuÊi savrπenu posluπnost, savrπenu istinu i savrπenu ljubav.

Prema tome, jedino je preko Krista Bog mogao spasiti ËovjeËanstvo. SvojompravednoπÊu On je spasenje uËinio dostupnim svim greπnicima. “Isus Kristdoπao je kao savrπeno utjelovljenje posluπnosti Boæjem zakonu, s namjerom dadruge nadahne istim duhom vodeÊi sve koji vjeruju u Njega istoj posluπnostiBoæjem zakonu iz sveg srca.” (David Lipscomb, A Commentary on the NewTestament Epistles, Nashville, 1969., str. 143)

Sveta i nevina ærtvaNeπto trebamo znati o Kristovoj naravi. Autor Poslanice Rimljanima piπe da

je Isus doπao “u obliËju greπnog tijela” (Rimljanima 8,3). Pod tom tvrdnjomPavao podrazumijeva da Krist, premda je imao tijelo poput greπnika, nikada nijesagrijeπio. Da bi spasio Ëovjeka od grijeha, Bog se morao spustiti na razinugreπnih ljudi i primiti njihovo obliËje. On je to uËinio preko Krista.

Krist je doπao na svijet ne bi li osigurao pomirenje i pokazao negodovanjezbog grijeha. On nije doπao osuditi greπnike kao πto je to Ëinio Mojsijev zakon(Ponovljeni zakon 22,22-24; Levitski zakonik 20,10). Umjesto toga, Krist je do-πao ukinuti vladavinu grijeha nad ljudima. Njegova smrt bila je najveÊa ærtva inajveÊi dar ËovjeËanstvu kako bi ono bilo spaπeno (GalaÊanima 3,13).

Krist kao ærtveno janje (Hebrejima 7)U tradicionalnoj izraelskoj zajednici veliki sveÊenik zauzimao je najviπe mje-

sto u sveÊeniËkom sustavu. Jednom godiπnje veliki sveÊenik prinio bi ærtvupomirnicu i krv unosio u Svetinju nad svetinjama. Taj proces ukljuËivao jeπkropljenje æivotinjskom krvlju (Levitski zakonik 9,15-24) kako bi se Svetiπte iizraelski narod oËistili od mrlja grijeha. U Poslanici Hebrejima autor govori oMelkisedeku, zvanom i “kralj πalemski”, (Hebrejima 7,1). Taj se kralj susreÊe s

43

Abrahamom i blagoslivlja ga. Melkisedek simbolizira Krista, Sina Boæjeg, kojiæivi u vjeËnosti i Ëija je ærtva savrπena. Poput Melkisedeka u Abrahamovo doba,Krist je naπ Kralj pravednosti, Knez mira i Veliki sveÊenik.

“Ali naπ Veliki sveÊenik obavlja svoju sluæbu silom beskrajnog æivota u sebi;ne samo da sebe oËuva æivim, nego da bi dao duhovni i vjeËni æivot svima onimakoji se oslanjaju na Njegovu ærtvu i posredovanje. ... Vjernikova je sigurnost isreÊa πto taj vjeËni Veliki sveÊenik moæe u potpunosti spasiti, u svim vremenima,u svim sluËajevima. Stoga je nesumnjivo prikladno da æelimo duhovnost i svetostdaleko iznad onih koje su pokazivali starozavjetni vjernici, baπ kao πto i naπeprednosti nadilaze njihove.” (http://www.christianity.com/bible/commentary.php?com=mhc&b=58&c=7)

Kopija nasuprot originalu (Hebrejima 9,24)U svojoj posredniËkoj sluæbi na Nebu Krist brani svoje sljedbenike od

neprijateljevih optuæbi. Sotona neprestano tuæaka Boæje sljedbenike, ali Boguvijek πtiti svoju vjernu djecu. Na Golgoti je Krist porazio Sotonu (Otkrivenje12,7-10). Kao Njegovi sljedbenici, i mi moæemo poraziti neprijatelja kad prihva-timo Krista kao svojega Spasitelja. U svojoj posredniËkoj sluæbi na Nebu, Kristnas osobno πtiti od naπeg tuæitelja.

Zemaljsko Svetiπte bilo je lik nebeskog Svetiπta. Za razliku od zemaljskogsveÊenika koji je ulazio u Svetinju nad svetinjama noseÊi krv æivotinja, Krist jeu nebesku Svetinju nad svetinjama uπao s vlastitom krvlju. To simbolizira kona-Ëni peËat na ærtvi otkupljenja. U nebeskom Svetiπtu Isus nas vodi u stvarnuBoæju prisutnost da bi nas spasio od grijeha (Efeæanima 2,5).

Zemaljsko i nebesko oËiπÊenjeZbog grijeha postoji potreba za oËiπÊenjem. U Izraelu su sveÊenici obavljali

oËiπÊenje krvlju æivotinja. Ta praksa imala je duboki smisao u izraelskoj zajed-nici zato πto je narodu ukazivala na njihovu krajnju potrebu za miloπÊu. Ona jetakoer upuÊivala narod na milost koju Bog ima prema greπnicima.

Autor Poslanice Hebrejima nazvao je to “sjenom buduÊih dobara” (Hebrejima10,1). PomoÊu zemaljskih ærtava Bog je Izraelcima ukazivao na bolju ærtvu kojaje trebala doÊi u odreeno vrijeme. Narod je mogao vidjeti da Bog jedinoprinoπenjem krvi moæe oprostiti njihove grijehe. Bio je to prikaz bolje ærtve kojuÊe Bog osigurati preko Isusa.

Prema tome, “Sin æivoga Boga mora uzeti na sebe naπu narav; mora umrijetikao ærtva pomirnica za grijeh; mora uÊi u Nebo s vlastitom krvlju. ... Sve je topotrebno radi Boæje Ëasti, jer niπta manje od te ærtve ne bi moglo zadovoljitiNjegovu pravdu; a to je sve podjednako potrebno i za naπu sreÊu, jer niπtamanje ne moæe donijeti mir naπoj savjesti ili uËinkovito djelovati na promjenunaπe duπe.” (http://www.studylight.org/commentary/hebrews/9-23.html)

ODGOVORITE1. Koje znaËenje krv ima u postupku pomirenja?2. Zaπto viπe ne postoji potreba za zemaljskim ærtvama?

Peter Machoka, Machakos, Kenija

44


Savrπena ærtva

DOKAZIvan 1,29

Biblija prepoznaje Krista kao “Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta”(Ivan 1,29). Izbor janjeta kao ærtve datira joπ iz starozavjetnih vremena. U Izaiji53,7 prorok piπe: “Zlostavljahu ga, a on puπtaπe, i nije otvorio usta svojih. K’ojagnje na klanje odvedoπe ga; k’o ovca, nijema pred onima πto je striæu, nijeotvorio usta svojih.”

Ovaj odlomak zapisan je mnogo prije roenja Isusa Krista, kojega je Ivanposlije prepoznao kao Jaganjca Boæjeg. Dakle, u Ëemu se ogleda ta veza? Izprorokovih rijeËi vidimo koje su osobine janjeta: ono je krotko, ponizno i pri-vræeno gospodaru. Te kvalitete oËitovale su se i u Kristovom æivotu jer je uvijekbio ponizan i uvijek se pokoravao Bogu Ocu.

Meutim, veza je mnogo dublja. Zakon o ærtvama postojao je joπ od padaAdama i Eve. Ako razumijemo zakon o ærtvama, bolje Êemo shvatiti zaπto je Isusnazvan Jaganjcem Boæjim. Iako su vjerske ærtve imale ograniËeno djelovanje,Izraelci su vjerovali da preko sveÊenika one mogu oËistiti od grijeha. Svrhaærtava bila je dvojaka: prvo, one su ukazivale na ozbiljnost grijeha koji iziskujekrv nevine ærtve. Drugo, sustav je simboliËno prikazivao konaËnu ærtvu za grijehkoju Bog omoguÊuje preko Isusa Krista.

U Levitskom zakoniku 16 objaπnjava se proces pomirenja u starom Izraelu.Ærtva je ukljuËivala sveÊenika i æivotinje (Levitski zakonik 16,20) Ëija Êe krvoËistiti od grijeha. Kad je Bog poslao Krista, On je postao ærtva umjesto æivoti-nja. Svojom smrÊu na kriæu On je prinio vlastitu krv kao savrπenu ærtvu zagrijeh. Ærtveni sustav prije Krista bio je samo slika onoga πto Êe se dogaati unebeskom Svetiπtu. Krist je ponudio svoju krv kao veliku ærtvu za grijehe svihljudi (Izaija 53,6; 2. KorinÊanima 5,21; 1. Petrova 2,24). “Isus je uËinio za nasono πto mi nikada ne bismo mogli uËiniti; On je zauzeo naπe mjesto; postao jenaπa ærtva i Njegova smrt zadovoljila je svetu Boæju pravdu.” (http:/bibleanswers.ie/short-bible-studies/64-jesus-christ/158-lamb-of-god)

Krist je zadovoljio sve uvjete da postane ærtveno janje. On je Jaganjac Boæji,bezgreπan i bez ikakve mane. On je krotak, smjeran i pokoran. Ukinuo je starizakon i ustanovio novi Savez. Tijekom svoje sluæbe na Nebu, On u nebeskojSvetinji nad svetinjama posreduje pred Bogom za svakog greπnika.

ODGOVORITE1. Koja je razlika izmeu starog sustava prinoπenja æivotinjskih ærtava i novog

sustava ærtvovanja koji je Krist uspostavio vlastitom krvlju?2. ©to Kristovu krv Ëini savrπenom ærtvom?

John Bosco, Rongo Town, Kenija

45

Utorak , 1. svibnja

Naπ Veliki sveÊenik u nebeskom Svetiπtu

SVJEDO»ANSTVOHebrejima 7,24-27

“Nakon πto su se Hebreji nastanili u Kanaanu, ©ator sastanka zamijenio jeSalomonov hram koji je, premda trajna i veÊa graevina, zadræao iste omjere ibio sliËno namjeπten. …

Ovo je jedino Svetiπte πto je ikada postojalo na Zemlji, o kome imamo biblijskepodatke. Pavao ga naziva Svetiπtem prvog Saveza. Zar novi Savez nema Svetiπta?

Kad su se ponovno obratili Poslanici Hebrejima, istraæivaËi istine otkrili supostojanje drugog ili novozavjetnog Svetiπta, nagovijeπtenog u veÊ navedenimrijeËima apostola Pavla: ‘Dakako, prvi je Savez imao odredbe koje se odnose nabogoπtovlje i svetiπte, ali zemaljsko.’ Upotreba priloga ‘dakako’ podrazumijevada je Pavao veÊ prije spomenuo ovo Svetiπte. …

Ovdje je otkriveno postojanje Svetiπta novoga Saveza. Svetiπte prvoga Savezapodigao je Ëovjek, Mojsije; ovo drugo podigao je Gospodin, a ne Ëovjek. U onomsu Svetiπtu zemaljski sveÊenici vrπili svoju sluæbu, a u ovom Krist, naπ VelikisveÊenik, sluæi s desne strane Bogu. Prvo je Svetiπte bilo na Zemlji, a drugo jena Nebu. … Svetiπte na Nebu u kojem Isus sluæi za nas veliki je original, kojegaje Svetiπte πto ga je Mojsije izgradio samo kopija. …

Svetinje na Nebu prikazane su dvama odjelima Svetiπta na Zemlji.Sveta mjesta u nebeskom Svetiπtu bila su prikazana Svetinjom i Svetinjom

nad svetinjama zemaljskog Svetiπta.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 327,328)“U nebeskom je hramu, u Boæjem prebivaliπtu, Njegovo prijestolje utvreno

na pravdi i sudu. U Svetinji nad svetinjama nalazi se Njegov Zakon, velikomjerilo pravde kojim se ispituje cijelo ËovjeËanstvo. KovËeg saveza, u kojem seËuvaju ploËe Zakona, pokriven je prijestoljem milosti, pred kojim Krist iznosizasluge svoje krvi za spas greπnika. Time je prikazano sjedinjenje pravde imilosti u planu Ëovjekova spasenja.” (Isto, str. 329)

“Kad se ispitivanje zavrπi, kad budu istraæeni i odluËeni sluËajevi svih kojisu tijekom stoljeÊa izjavili da pripadaju Kristovim sljedbenicima, tada Êe — a neprije — zavrπiti vrijeme kuπnje i zatvoriti se vrata milosti.” (Isto, str. 339)

“Sprijateljite se s Kristom danas. Stavite svoj sluËaj u ruke velikog Branitelja.On Êe vas zastupati pred Ocem. Iako ste prestupili Zakon i morate se izjasnitikrivim pred Bogom, Krist Êe ukazati na svoju dragocjenu krv prolivenu radi vas,tako da vjerom i posluπnoπÊu i æivotvornim jedinstvom s Kristom moæete bitiosloboeni krivnje pred Sucem sve zemlje. On Êe biti vaπ prijatelj kad odjekneposljednja truba i kad sve iπËezne sa zemlje.” (Ellen G. White, “A Vital Connec-tion With Christ”, Signs of the Times, 27. lipnja 1888.)

Joseph Omato, Kisii, Kenija

46

Srijeda, 2. svibnja

Kristova sluæba u Svetinji

PRIMJENAHebrejima 8,6

Jedno od osnovnih vjerovanja Crkve adventista sedmoga dana saæeto je upoglavlju “Kristova sluæba u nebeskom Svetiπtu“. Prije skoro dvije tisuÊe godinaKrist se uznio na Nebo poπto je dovrπio svoju zemaljsku sluæbu. Njegova smrtna kriæu bila je savrπena ærtva za otkupljenje ËovjeËanstva od grijeha i njegovihposljedica. Meutim, s obzirom na to da æivimo u greπnom svijetu okruæenomzlom, proces otkupljenja ljudskog roda joπ nije zavrπen. Krist joπ uvijek vrπiposredniËku sluæbu u nebeskom Svetiπtu. Kao naπ Posrednik, On stoji izmeuËovjeËanstva i Boga kako bi obnovio prekinuti odnos.

Preko Njega izgubljeno ËovjeËanstvo ima joπ jednu priliku za pomirenje sBogom. Za nas je jako bitno da razumijemo glavne toËke u vezi s Kristovomsluæbom u nebeskom Svetiπtu. Prvo, Krist je odgovarajuÊi model ærtve na osnovikoje Bog moæe oprostiti naπe grijehe. To ne znaËi da Isus mora moliti i prekli-njati Boga da oprosti naπe grijehe. Bog nas veÊ ljubi i u stalnoj je potrazi zanama (Ivan 16,26.27).

Drugo, u svojem posredniËkom djelu Krist ne mijenja Boæji stav prema na-ma. Kristova smrt za ljudski rod rezultat je Boæje beskrajne ljubavi (Ivan 3,16).TreÊe, Bog nije napustio greπnike; greπnici su napustili Boga. Krist, dakle, netraæi od Boga da se pomiri s ËovjeËanstvom. Mi kao greπnici moramo se vratitiBogu (Postanak 3,9; 2. KorinÊanima 5,20) i sigurno Êemo Ga naÊi tamo gdje smoGa ostavili.

Dakle, πto Krist Ëini za nas u nebeskom Svetiπtu? Krist dolazi k Bogu kakobi nam pomogao da pobijedimo grijeh. Nebo je svjesno da mi æivimo u svijetupunom zla. Mi se svakodnevno borimo s problemima i kuπnjama. U nebeskomSvetiπtu Krist, Bog Otac i Duh Sveti sjedinjuju se kako bi nam pomogli dasvladamo Sotonu i grijeh. Boæanstvo u cjelini æeli da dobijemo silu za odupi-ranje avolu, da duhovno uzrastemo i odnesemo pobjedu nad grijehom.

Krist se moli za nas. U nebeskom Svetiπtu Krist vrπi posredniËku molitvu zasvoje sljedbenike. Kako se svijet sve viπe bliæi svome kraju, Krist se moli za nasda razvijamo nepokolebljivu vjeru i tako ostanemo ujedinjeni u istini i ljubavi.Baπ kao πto se molio za Petra (Luka 22,32), On æeli da Ga i mi bolje upoznamo,da budemo pobjednici u Njemu, kao i da budemo odvaæni i hrabri. On nas istotako brani od optuæbi Sotone.

Krist nas opunomoÊuje da budemo Njegovi svjedoci. BuduÊi da smo Njegovisljedbenici, Krist æeli da budemo istinski svjedoci. On nas osposobljava dajuÊinam Duha Svetoga koji nam osigurava silu i prednosti ako smo Njegovi vjernisljedbenici.

Mary Brenda Akoth, Kisii, Kenija

47

»etvrtak, 3. svibnja

Kristova posredniËka sluæba

MI©LJENJELuka 9,22

Kad nam grijeh obuzme srce, on nas iskvari do te mjere da nismo sposobnirazaznati razliku izmeu dobra i zla. Odlazimo od Boga suprotnim smjerom.Meutim, Bog ne odustaje od nas iako to moæda djeluje iznenaujuÊe. Biblijakaæe: “Ali gdje grijeh postade veÊim, tu se milost izli u preizobilju.” (Rimljanima5,20) Bog je u svojoj beskrajnoj milosti i ljubavi poslao svijetu Krista kao savr-πenu ærtvu za grijeh.

Ipak, ljudi su jednostavno nastavili Ëiniti grijeh. Zlo je bilo duboko usaenou Ëovjekovom æivotu, toliko duboko da nijedna druga smrt nije mogla spasitiËovjeka od grijeha i njegovih posljedica. »ak i kad je Krist doπao da bi ih spasio,ljudi su Ga odbacili. UËitelji Zakona, veliki sveÊenici i starjeπine — svi su odba-cili Isusa. Ipak, Boæja ljubav nadmaπila je njihov nedostatak znanja, Isus jeumro i Bog Ga je ponovno vratio u æivot.

U naπe vrijeme mi takoer odbacujemo Krista u svojem æivotu i grijeπimo.Svijet sa svim onim πto nudi djeluje tako primamljivo. »ak i kad saznamo da jeKrist umro za naπe grijehe, ipak Mu teπko prepuπtamo mjesto u naπem srcu.Usprkos tome, Krist ne odustaje od nas.

U svojoj posredniËkoj sluæbi On i dalje moli Boga da nam oprosti. Kadprihvatimo Krista kao svojeg Spasitelja, dobivamo pristup Bogu i moæemo MudoÊi bez straha. “Svi blagoslovi proizlaze iz trajne djelotvornosti Kristove ærtve.Poslanica Hebrejima istiËe dvije velike prednosti koje nam ta ærtva pruæa: onaosigurava nesmetan pristup Boæjoj prisutnosti, i temeljito uklanja grijeh.” (https://ministrymagazine.org/archive/1980/10/christ-in-the-heavenly-sanctuary)

Kristova ærtva bila je potpuna — niπta viπe nije trebalo dodati niti bilo πtooduzeti. Ovo je vrlo bitno za nas kao crkvu i mlade u crkvi. Posebno u ovoposljednje vrijeme moramo se usredotoËiti samo na Isusa zato πto nas On jedinimoæe spasiti. Ærtveni sustav u Starom zavjetu bio je samo slika sluæbe u nebe-skom Svetiπtu.

“Sada znamo da su svi levitski sveÊenici i Aronovi veliki sveÊenici bili samopredslika Velikog sveÊenika koji je istodobno i Bog i Ëovjek (Hebrejima 5,1-10).Sada znamo da je krv æivotinja, briæljivo odabranih i bez ikakve mane (npr.Levitski zakonik 1,3.10), bila simbol krvi Sina Boæjeg koji Êe nas, umrijevπi zanas, oËistiti od grijeha (1. Petrova 11,18.19).” (Isto)

ODGOVORITE1. Zaπto je Kristova posredniËka sluæba bitna za nas u ovo vrijeme svrπetka?2. Ako nam je Krist veÊ olakπao pristup Bogu, zaπto se joπ uvijek molimo u

Isusovo ime?

Joan Omato, Kisii, Kenija

48

Petak , 4. svibnja

Nebo je stvarno

ISTRAÆIVANJEHebrejima 9,24

ZAKLJU»AKRazgovarajuÊi o tome πto Krist radi za nas u nebeskom Svetiπtu, mi

zakljuËujemo da je naπe spasenje sigurno. U nebeskom Svetiπtu sudbina greπnikapoËiva u Kristu. Naπe posveÊivanje, davanje sile za pobjedu nad grijehom, pruæanjepomoÊi da postanemo bolji sljedbenici i naπe ponovno sjedinjavanje s nebeskimOcem — sve je to od æivotnog znaËenja u posljednje vrijeme. Ako potpunoodbacimo sumnju iz svojeg uma, znat Êemo da Krist obavlja vaænu sluæbu kakobi nam omoguÊio da imamo koristi od Njegove smrti na kriæu.

RAZMOTRITEu Nacrtajte zemaljsko Svetiπte sa svim dijelovima. OznaËite Svetinju nad sve-

tinjama svijetlom bojom i razmislite o tome πto Krist sada tamo Ëini za vas.u Dobrovoljno posredujte izmeu kaænjenih osoba na radnom mjestu i njiho-

vih poslodavaca. Zabiljeæite svoja iskustva i pomislite kako bi bilo da pre-uzmete njihovu kaznu na sebe. Duboko razmiπljajte o tome πto Krist Ëini zagreπnike u nebeskom Svetiπtu.

u Posluπajte pjesme koje istiËu Kristovu moÊ da spasi ËovjeËanstvo od grijeha.Izmeu ostalih posluπajte pjesmu “Power in the Blood” Lewisa E. Jonesa.Sluπajte poruku svake pjesme ËitajuÊi i primjenjujuÊi na sebe rijeËi svakogstiha.

u Napravite listu Kristovih aktivnosti u nebeskom Svetiπtu. Pregledajte listuπto ËeπÊe i provjerite dovodi li vas to bliæe Kristu.

u Ocijenite sebe kao Kristovog sljedbenika na ljestvici od 1 do 10. Na osnovisvoje procjene napravite listu onoga πto vam nedostaje da biste postali boljivjernik. Pomolite se i zatraæite od Isusa da vam podari silu da napredujeteu tim podruËjima i da za vas uputi posredniËku molitvu.

u Na zaslonu svojeg smartphonea ili na raËunalu napiπite tekst trodimenzio-nalnim slovima, koji glasi: “Krist u Svetinji nad svetinjama.” Zabiljeæite ko-risti od posredniËkog djela koje Krist obavlja za vas.

POVEÆITERimljanima 3,21-26; 8,35-39; Otkrivenje 13,8; 5,12.Ellen G. White, Poruka mladima, str. 155.Morris L. Venden, Never Without an Intercessor: The Good News About the

Judgment, 1996., str. 140; Raoul Dederen, “Christ: His Person and Work”, inHandbook of Seventh-day Adventist Theology, 2000., str. 187.

Bob Collince, Nairobi, Kenija

49

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlja 18 i 19

Pouka 65.—12. svibnja 2018.

“Promjena” Zakona

“On Êe huliti na Sveviπnjega, zatirati Svece Sveviπnjega:pomiπljat Êe da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci Êe

biti predani u njegove ruke na jedno vrijeme i dvavremena i polovinu vremena.” (Daniel 7,25)

50

Subota, 5. svibnja

Junaci, supermeni i zakon

UVODDaniel 7,25

Teπko je napisati nov, svjeæ i kreativan tekst o Boæjem zakonu. ©to bihmogao reÊi a da to veÊ nije reËeno tisuÊu puta?

Kad promatram svijet oko sebe, vidim da mnogi Ëeznu za nekim junakom —za nadom. Izgleda da bi ljudima Ëak i u mojoj vlastitoj crkvi katkada dobro doπlanada. Kad mi... kad ja opisujem nekog junaka, to je obiËno snaæan, zgodanmuπkarac ili æena, odjeven tako da se razlikuje od svakog drugog. Oni obiËnoimaju neku vrstu simbola koji neπto znaËi ostalom svijetu, a upuÊuje na nadukoju donose. Neki od tih junaka Ëak imaju brojne oboæavatelje.

Katkad se pitam moæe li Zakon uopÊe biti simbol nade za nas, poput znakaS na grudima znate veÊ koga. Doduπe, Zakon nije junak sam po sebi — zapaziosam da neki ljudi Ëak smatraju da je on neπto loπe. Ali πto ako je svjetioniknade? Meutim, usporeivati Zakon s nekim izmiπljenim junakom i njegovimsposobnostima znaËilo bi umnogome umanjiti njegovu svetost.

Dakle, moæemo li naÊi nadu u Zakonu? Ne moæemo. Zakon je samo strelicakoja nam ukazuje na karakter naπeg istinskog Junaka, Isusa. On je jedini kojinam moæe dati nadu. Dosta Ëudno zvuËi, ali postoji dio Zakona, te strelice, kojiovaj mraËni, izopaËeni svijet hoÊe promijeniti. To je onaj dio strelice koji namukazuje na ispravan smjer, vrh strelice da tako kaæemo. To je dio Zakona kojiizdvaja Deset zapovijedi u odnosu na svaki drugi moralni kodeks. To je dioZakona koji nam nalaæe da se odmaramo. U ovom prezauzetom i kompliciranomsvijetu subota nam je poput utoËiπta. Taj mali, kljuËni dio strelice koji svijetnapada upravo je ono πto i vama i meni govori da poËinemo u Isusu.

Ne, subota nije neπto bljeπtavo niti moderno (mogli bismo Ëak raspravljati io moguÊnosti da ona ima oboæavatelje), ali dok ovaj tjedan budemo zajednoistraæivali tu strelicu i njezin vrh, moæda Êe nas ona usmjeriti na naπu Nadu iSvjetlo tijekom ovih posljednjih mraËnih dana.

Casey Vaughn, Lapeer, Michigan, SAD

Kad promatram svijet oko sebe, vidim da mnogi Ëeznu za nekim juna-kom — za nadom.

51

Nedjelja, 6. svibnja

©to se dogodilo?

LOGOSDaniel 7

Kako su novozavjetne slike povezane sa subotom? (Luka 4,14-16;23,50—24,3; Djela 13,14.42-44; 16,12.13)

Ako ste ikada razgovarali s krπÊanima zaπto svetkuju nedjelju a ne sedmidan subotu, moæda su vam rekli da je Isus promijenio subotu u nedjelju. Moædasu takoer rekli da je Zakon prikovan na kriæ i da je tako ukinuta potreba dase svetkuje subota. Neki tu svoju praksu pripisuju miπljenju da su prvi krπÊanisvetkovali nedjelju kao dan odmora. Okrenimo se stoga Bibliji da vidimo πto onagovori o tome kako se krπÊani trebaju odnositi prema Bibliji i kako je “pro-mijenjen” dan odmora.

Luka, pisac evanelja koje nosi njegovo ime i Djela apostolskih, biljeæi iz-vjestan broj primjera kako su Isus i krπÊanska Crkva poπtovali ustanovu subote.Kad je Isus sluæbeno otpoËeo svoju zemaljsku sluæbu, On je u subotu (sedmidan) otiπao u sinagogu po obiËaju (Luka 4,14-16). Lukin izvjeπtaj nam pokazujeda je Isus svake subote odlazio u sinagogu na bogosluæje.

Nakon Isusovog raspeÊa, Ëovjek po imenu Josip iz Arimateje preuzeo jeIsusovo tijelo i stavio ga u grob (Luka 23,50-53). To se dogodilo u dan pripremeza subotu, ili u petak (redak 54). Isus je leæao u grobu i nije se vratio u æivotdo prvog dana u tjednu, nedjelje, dana kada svi krπÊani πirom svijeta slave Uskrs(Luka 24,1-3). Zanimljivo je da je Krist, Ëak i u smrti, svetkovao subotnji odmor!©toviπe, Josip i æene koje su pomagale prilikom Isusove sahrane odmarali su seu subotu u skladu sa Zakonom (Luka 23,56).

Vidjeli smo da je Isus bio poπtovatelj subote i da su oni koji su vjerovali uNjega isto tako poπtovali subotu u vrijeme Njegove smrti. Ali πto je bilo nakonKristovog uznesenja? Luka govori o tome koji su dan prvi krπÊani smatralisvetim.

Kad su Pavao i Barnaba, apostoli u Crkvi, doπli u Antiohiju, oni su u subotnjidan otiπli u sinagogu i otvorili Zakon i Proroke iz kojih su ljude pouËavali oIsusu (Djela 13,14.15). (Ovo jako podsjeÊa na Isusov obiËaj u tom pogledu.) Ovaepizoda nije jedini primjer kada su oni pokazali poπtovanje prema suboti.Neznaboπci su zamolili Pavla i Barnabu da dou i sljedeÊe subote da im ponovnoodræe propovijed (redak 42). SljedeÊe je subote gotovo Ëitav grad doπao posluπatiπto su apostoli imali za reÊi (redak 44). Drugom su prilikom Pavao, Timotej iSila otiπli u subotu na obalu rijeke i propovijedali æenama koje su se tamo bileokupile radi molitve (Djela 16,13-15). Ti primjeri pokazuju da je vodstvo prvekrπÊanske Crkve odlazilo subotom na bogosluæje baπ kao i Isus.

Naπa je prednost i duænost da kao krπÊani oponaπamo Isusa jer je On naπprimjer u svemu (1. Petrova 2,21). Dakle, ako je sam Spasitelj svetkovao subotu,

52

ako su to Ëinili i Njegovi sljedbenici u prvoj Crkvi, onda i ja kao Njegov sljedbe-nik moram svetkovati subotu.

U Novom zavjetu nedjelja se spominje vrlo rijetko. Ali se ni u jednom sluËajuo nedjelji ne govori kao o danu koji treba svetkovati. Bio je to jednostavno dankada se neπto dogodilo. U Ivanovom izvjeπtaju o Isusovom javljanju uËenicimanakon uskrsnuÊa, uËenici nisu bili okupljeni radi bogosluæja, nego su se tusakrili u strahu od Æidova (Ivan 20,19-23). Luka izvjeπtava o Pavlovim putovanji-ma u GrËku i Makedoniju. On je ostao u Troadi sedam dana, a prvoga dana utjednu uËenici su doπli na zajedniËko lomljenje kruha (Djela 20,6.7). Neki tuma-Ëe da lomljenje kruha znaËi da su se okupili na bogosluæje. Meutim, lomljenjekruha bilo je redovna, svakidaπnja aktivnost za krπÊane onog vremena i nijeoznaËavalo sveti dan (Djela 2,42-47).

Mnogo godina nakon Kristovog povratka na Nebo, krπÊani su vjerno slijediliprimjer Isusa i apostola u dræanju sedmog dana subote. Jedini dan za svetko-vanje koji se spominje u Novom zavjetu bio je, kao πto smo vidjeli, sedmi dansubota.

Kako je onda doπlo do “promjene” tog dana? (Daniel 7,1-8.21-25;Otkrivenje 13; 14,6.7)

Isus je u viπe navrata tijekom ljudske povijesti davao svojem narodu darproroπtva kako bi im pruæio nadu i usmjerenje dok se budu suoËavali s buduÊ-noπÊu punom teπkoÊa i neizvjesnosti. Knjiga proroka Daniela proriËe pojavuvjersko-politiËke sile koja Êe pokuπati promijeniti vremena i Boæje zakone, πtose odnosi na jedini Boæji zakon koji se tiËe vremena — zapovijed o suboti(Daniel 7,25). Ivan objavljuje proroËanstvo o istoj vjersko-politiËkoj sili, premdarazliËitim izrazima u Otkrivenju 13.

Sila koja Êe pokuπati promijeniti subotu pojavit Êe se iz Ëetvrtog od velikihsvjetskih kraljevstava, Rima. Trajat Êe do svrπetka vremena upuÊujuÊi izazovBoæjem autoritetu i progoneÊi Boæji narod koji dræi Njegove zapovijedi. Ta silanapada subotu zato πto je ona znak Boæjeg autoriteta kao Stvoritelja i VladaraZemlje. Boæji narod ostatka, meutim, shvaÊajuÊi ljepotu i vaænost zapovijedi osedmom danu, objavljuje vijest u posljednjim danima koja nalaæe da se ljudiboje Boga kao Stvoritelja svega i da Mu se klanjaju (Otkrivenje 14,6.7). ToËnou srediπtu posljednje evaneoske poruke o spasenju u Isusu Kristu nalazi sepoziv da se sjeÊamo Boga kao Stvoritelja tako πto Êemo dræati subotu.

ODGOVORITE1. Koji su dokazi da bi krπÊani trebali svetkovati subotu kako bi pokazali

poπtovanje prema Isusu?2. Kosi li se dræanje subote s Evaneljem Isusa Krista?

Paul Anthony Turner, Louisville, Kentucky, SAD

I ja kao Njegov sljedbenik moram dræati subotu.

53

Ponedjeljak, 7. svibnja

U pitanju je sudbina svijeta

SVJEDO»ANSTVOJakov 2,10

“Zamjenjivanjem Boæjeg Zakona ljudskim, Sotona Êe pokuπati zavladati svi-jetom. To je djelo pretkazano u proroËanstvu. ... Ljudi Êe sigurno uspostavitisvoje zakone nasuprot Boæjem zakonu. Oni Êe pribjegavati nasilju nad savjeπÊudrugih i u svojoj revnosti da nametnu ove zakone tlaËit Êe svoje bliænje.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 634)

“Sotona sada iznosi tvrdnju da je jedna odredba Zakona izgovorenog Boæjimvlastitim glasom prestala vrijediti. On ne mora napadati sav Zakon; ako navedeljude da odbace jedno pravilo, njegov cilj je postignut. ‘Jer koji sav zakon odræia sagrijeπi u jednome, kriv je za sve.’ (Jakov 2,10) Prekrπivπi jednu zapovijed,ljudi su potpali pod Sotoninu vlast.” (Ellen G. White, From Heaven with Love,str. 510)

“On [Sotona] rekao je svojim anelima ... da su Deset zapovijedi tako jasneda Êe mnogi misliti da su one i dalje obvezujuÊe; stoga mora promijeniti Ëetvrtuzapovijed koja istiËe æivoga Boga. Naveo je svoje predstavnike da pokuπajupromijeniti subotu i jedinu zapovijed koja istiËe istinskog Boga, Stvoritelja nebai zemlje. Sotona im je prikazao slavno Kristovo uskrsnuÊe i rekao im da je Onsvojim uskrsnuÊem prvog dana promijenio subotu sa sedmog na prvi dan utjednu. Tako je iskoristio uskrsnuÊe kako bi ostvario svoje namjere. On i njegovianeli radovali su se πto je zabluda koju su pripremili navodni Kristovi prijateljitako dobro prihvaÊena.

DjelujuÊi preko neposveÊenih crkvenih voa, Sotona je promijenio Ëetvrtuzapovijed ... i pokuπao ukinuti subotu, dan koji je Bog blagoslovio i posvetio upoËetku (Postanak 2,2.3), a umjesto nje uzvisio blagdan koji su πtovali nezna-boπci kao ‘Ëasni dan Sunca’.” (Ellen G. White, Vjera kojom æivim, str. 84)

“Borba protiv Boæjeg zakona nastavit Êe se do svrπetka vremena. Svi Êe semorati odluËiti izmeu Boæjeg zakona i ljudskih zakona. Postojat Êe samo dvijeskupine ljudi. Svaki karakter Êe se u potpunosti pokazati. Svi Êe pokazati jesuli odabrali stranu odanosti ili stranu pobune.

“Tada Êe doÊi kraj. Bog Êe opravdati svoj Zakon i osloboditi svoj narod.Sotona i svi oni koji su mu se pridruæili u pobuni bit Êe odbaËeni. Grijeh igreπnici Êe propasti — i korijen i grane...” (Ellen G. White, From Heaven withLove, str. 510)

Urednici, Silver Spring, Maryland, SAD

“Borba protiv Boæjeg zakona nastavit Êe se do svrπetka vremena.”

54

Utorak, 8. svibnja

Velika adventistiËka biblijska pogreπka

DOKAZDaniel 7

VeÊina adventistiËkih propovjednika i evanelista u svojim tumaËenjima Da-niela 7 troπe previπe vremena na karakteristike zvijeri koje izlaze iz vode injihovom prepoznavanju. »esto se cijeli prikaz bavi samo zvijerima. Mada uo-biËajen, takav pristup nije u skladu s onim πto Sveto pismo uËi i naglaπava.

»etiri zvijeri spominju se u Danielu 7,1-7, i o svakoj od Ëetiri zvijeri govorise u po jednom retku. Lav, zvijer nalik na medvjeda, zvijer kao leopard i straπnazvijer — svakoj je dodijeljen jedan redak. Ako rogove smatramo petom silom,onda su i deset rogova plus mali rog opisani u jednom retku; tako u Ëitavomslijedu zemaljska kraljevstva u Danielu 7,1-8 dobivaju po jedan redak. Otudamoæemo zakljuËiti da su te sile bitne, ali samo razmjerno jer opisi zvijeri brzozavrπavaju.

Zapazite broj redaka koje Sveto pismo posveÊuje aktivnostima Neba. Pra-davni je opisan u devetom retku; u tom istom retku On sjeda na prijestolje dabi sudio — πto je biblijski kod za mijeπanje u ljudske poslove — a zatim suNjegove aktivnosti opisane u redcima 10-14. Dakle, usporedimo: svaka sila do-biva po jedan redak, a o aktivnostima Pradavnoga i Sina ËovjeËjeg govori se uukupno pet redaka. Ljudske su sile u Danielu 7 vaæne, ali ne toliko vaæne.

A boæanske aktivnosti? One su vrlo bitne pa je na njima mnogo veÊi naglasak.Dakle, πto na osnovi toga mogu dokazati? Siguran sam da neki od vas moæda

veÊ pomiπljaju na Ëinjenicu da ni Stari ni Novi zavjet nisu pisani u redcima ipoglavljima i da su redci i poglavlja zasnovani na postojeÊim rijeËima u kanonu.Naime, razdioba na rijeËi veÊ je postojala. Tako bismo u najmanju ruku moglireÊi da Biblija posveÊuje viπe rijeËi opisu aktivnosti Neba nego ljudske sile uovom odlomku i u svim apokaliptiËnim odlomcima.

To je vrlo znaËajno zapaziti zato πto bi i u biblijskom tumaËenju valjaloËiniti isto zato πto smo, kad naglaπavamo Boæju moÊ da se upliÊe u ljudskeposlove, ispunjeni strahopoπtovanjem pred snagom naπega Gospodina. ©toviπe,mi bivamo ohrabreni i utjeπeni jer znamo da ljudske sile imaju utjecaja na tijekpovijesti, ali da je Pradavni najznaËajniji Uzrok promjena — i za ovaj svijet, i zavas i mene.

ODGOVORITE1. Koje je znaËenje boæanskih aktivnosti opisanih u Danielu 7,9-14 kada je

rijeË o ratu koji mali rog vodi protiv Najviπega?2. Biblija jasno govori da se Bog mijeπa u ljudske poslove. Na koje se naËine,

po vama, Bog mijeπa u poslove ljudi u danaπnje vrijeme — na globalnom iosobnom planu?

Bryant F. Rodriguez, Minnesota, SAD

55

Srijeda 9. svibnja

Od subote do subote

PRIMJENAIzaija 66,18-24; Jeremija 17,19-27

Subota je peËat Boæje vladavine i potpis Njegove milosti na Zemlji. Naviklismo sluæiti Stvoritelju toga dana, i obiËno Mu ga posveÊujemo. Meutim, subotaje mnogo viπe od svetkovanja “ispravnog dana”. Da biste u potpunosti doæivjelisubotu, morate æivot posvetiti Gospodinu. To ukljuËuje vaπe vrijeme, sredstva ium. Subota se ne poπtuje onim πto Ëinimo; nju poπtujemo kao rezultat pro-mjene naπeg srca. Duh subote nema poËetak i kraj u razmaku od dvadeset Ëetirisata. On ide dalje od toga i zadire u naπ æivot tijekom cijelog tjedna.

Vrijeme. Vrijeme je najznaËajnija komponenta subote (i najviπe zloupotreb-ljavana!). Kad sam bio mlai, osjeÊao sam se optereÊenim tim razdobljem oddvadeset Ëetiri sata, to jest od zalaska do zalaska sunca. Nisam mogao igrativideo-igrice, plivati u bazenu, gledati televiziju, baviti se sportom niti raditibezbroj malih stvari, tako da mi je subota viπe bila neka vrsta frustracije negouæivanje. Komponenta koju sam otkrio i koja je dovela do promjene odnosila sena upotrebu mojeg vremena tijekom tjedna. Ako sam svoje vrijeme tijekomtjedna posveÊivao Bogu i Njegovoj sluæbi, ustanovio sam da mi je bilo lakπeoËuvati “mentalitet” subote. Ako to nisam Ëinio, subotu sam obiËno vidio kaoprekid u svojim svakidaπnjim duænostima. Pozivam vas da procijenite kolikovremena u danu provodite sa Spasiteljem, i razmislite o tome koliko neprikla-dna upotreba vremena moæe iÊi nauπtrb vaπeg subotnjeg iskustva.

Sredstva. Subota nije samo dan za radovanje i uæivanje u odmoru koji namBog daje, nego i dan kada ono πto posjedujemo trebamo dijeliti s drugima. Akoimate novËana sredstva, intelektualne moguÊnosti ili druge talente, subota jeprigoda da Boæji narod pruæi drugim ljudima olakπanje. Kao πto se vidi u Izaijii Jeremiji, Bog æeli darovati subotnje iskustvo koje sjedinjuje narode. Od kljuËneje vaænosti da kao adventisti sedmoga dana znamo da toga dana moæemo uËinitimnogo dobra u naπoj druπtvenoj zajednici, obitelji pa i u mjesnoj crkvi. Provoenjesubote u pomaganju drugima skreÊe naπe misli na sluæbu i nesebiËnost. Isusje u subotu lijeËio bolesne i darovao vid slijepima. Moæda bismo i mi moglipomoÊi drugima da povrate svoj “vid” i dovesti ih k vjeËnom Spasitelju.

Um. Bog æeli naπe srce. U Bibliji se srce izravno povezuje s umom. Oni kojiu posljednjim danima budu Ëuvali “Boæje zapovijedi” i imali “vjeru Isusovu”,naslijedit Êe vjeËni æivot. Isus je rekao da oni koji Ga slijede imaju Zakon usvojem srcu. Kad sve dane u tjednu posveÊujemo Gospodinu i provodimo vrijemes Njim u prouËavanju Njegove RijeËi i u molitvi, Duh Êe naπe misli dovesti usklad s Njegovim ciljevima, tako da Êemo oËuvati duh subote u svojemsvakidaπnjem æivotu. Pokuπaj promjene subote neÊe uzdrmati one koji su uskladu s Kristom jer Êe uoËavati razliku izmeu istine i zablude.

Jose Briones, Berrien Springs, Michigan, SAD

56


“Promjena” Zakona

MI©LJENJEDaniel 7,25

StoljeÊima su razliËite krπÊanske denominacije (baptisti, rimokatolici, adven-tisti sedmoga dana itd.) svetkovali dan odmora na dva razliËita naËina: subotui nedjelju. »etvrta zapovijed kaæe da je sedmi dan svet.

Mnogi krπÊani vjeruju da je zapovijed o suboti promijenjena, ali to nijeistina. Joseph Bates, adventistiËki pisac, kaæe: “Ja razumijem da sedmi dansubotu valja obnoviti prije drugog dolaska Isusa Krista s obzirom na to da jecarska i papinska vlast Rima, joπ od vremena apostola, promijenila sedmi dansubotu i uzdigla prvi dan u tjednu!” (http://biblelight.net/bates.htm) Taj citatpokazuje da promjena zapovijedi o suboti na nedjelju nije neka mala, veÊ gole-ma pogreπka.

U Danielu 7,25 stoji: “On Êe huliti na Sveviπnjega, zatirati Svece Sveviπnjega;pomiπljat Êe da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci Êe biti predani u njegoveruke na jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena.” Jedan od znakovaKristovog drugog dolaska jest porast bezakonja. Ljudi Êe Ëiniti ono πto æele neobaziruÊi se na Boæje zakone. Oni koji znaju da je subota sveta ali je ne svetkujuili je nisu svetkovali, prekrπili su jednu od Boæjih zapovijedi. Gospodin ne pod-nosi bezakonje jer je ono grijeh.

Da bi smo doπli na Nebo, moramo prihvatiti Krista kao Gospodina i Spasi-telja, a taj odnos Êe biti rezultat dræanja svih Njegovih zapovijedi, pa i Ëetvrte.Bog ima pravila i nalaæe u svojoj RijeËi (Bibliji) da Ga moramo slijediti akotvrdimo da smo Njegov narod i da je On naπ Gospodin.

ODGOVORITE1. Zaπto je subotnji dan tako vaæan Bogu?2. Je li subota neπto viπe od dana za odmor i okupljanje u Boæjem domu s

ostalim vjernicima?

Kent Earl Taylor III., Coral Springs, Florida, SAD

Promjena zapovijedi o suboti nije neka mala, veÊ golema pogreπka.

57

Petak, 11. svibnja

SjeÊaj se

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 12,6.7

ZAKLJU»AK“Nemojte misliti da sam doπao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dooh da ih

ukinem, veÊ da ih ostvarim.” (Matej 5,17) Tim rijeËima Isus je iskazao vaænostZakona. IspunjavajuÊi Zakon, Isus ga nije ukinuo, nego mu je dao potpunijeznaËenje. On je proπirio nauËavanje Zakona o ubojstvu, preljubu, braku i suboti.U Mateju 12 Isus kaæe da je On “gospodar subote” (redak 8) i da je “slobodnosubotom Ëiniti dobro” (redak 12). Naπ Spasitelj je uspostavio i posvetio subotuza cijelo ËovjeËanstvo (Marko 2,27) — ne da bude teret, nego uæivanje i vjeËniznak izmeu Boga i Njegovog naroda. I tako nas Biblija uvjerava da Êe se subotasvetkovati Ëitavu vjeËnost (Izaija 66,21). Bog nas je blagoslovio subotom; sjeÊaj-mo je se!

RAZMOTRITEu Pomislite kako bi izgledao svijet bez zakona. Zaπto su nam zakoni potrebni?u Pogledajte dokumentarni film na YouTubeu Revelation: The Bible, The Beast,

and Babylon.u Pogledajte na YouTubeu “Oprah Learns Sabbath Is on Saturday From Advent-

ist Moviemaker” (Oprah saznaje od jednog adventistiËkog filmskog radnikada je subota dan odmora).

u Pronaite pet osoba kojima moæete posluæiti na blagoslov u subotu. UËinitetaj dan posebnim. Moæete im otpjevati neku pjesmu, donijeti kruh koji stesami ispekli, napisati zahvalnicu, dati im traktat, cvijeÊe, pripremiti posebniobrok, uæivati s njima u prirodi itd.

u Posluπajte pjesmu “Remeber the Sabbath to Keep It Holy” skupine Pillar ofFaith Singers.

POVEÆITEPsalam 92.Ellen G. White, Velika borba, poglavlje 36, “PredstojeÊi sukob”; Isusov æivot,

poglavlje 29, “Subota”.

Esther Nanasi, Saginaw, Michigan, SAD

58



Matej 24 i 25

“Jer Êe se pojaviti laæne mesije i laæni proroci te Êe Ëinititolike Ëudesne znakove da bi zaveli, kad bi bilo moguÊe i

same izabranike.” (Matej 24,24)

59

Subota, 12. svibnja

Spremni za “povratak”!

UVODMatej 25

Datum: 6. kolovoza 1945. Vrijeme: 8.16 sati. Dogaaj iz proπlosti: Bombardi-ranje Hiroπime. Za Hiroπimu se znalo da ima viπe od 280.000 civilnog stanovni-πtva i 43.000 vojnika. Dok su toga jutra iπli na posao, ljudi nisu imali na umuuæasnu namjeru SAD-a da ih napadne. Dok je dan poËinjao za Japance koji nisuniπta nasluÊivali, jedan jedini avion B-29 koji je nosio atomsku bombu izvrπioje smrtonosni udar. Jesu li stanovnici tog velikog grada bili spremni za napad?©to ih je moglo saËuvati od superiorne tehnologije atomske bombe? ©to ih jemoæda moglo upozoriti na potpuno uniπtenje grada? Jesmo li i mi u takvompoloæaju dok oËekujemo svrπetak svijeta i povratak Isusa Krista na Zemlju?

Dogaaji u svijetu dokazuju da je sve joπ straπnije od 1945. kada subombardirani Hiroπima i Nagasaki. Biblija objaπnjava da Êe “u posljednje dobanastati teπka vremena” (2. Timoteju 3,1)... kao da stvari veÊ nisu dovoljno loπe!Zato je itekako vaæno da Boæja djeca budu spremna za taj najveÊi dogaaj. Migledamo u Onoga koji od poËetka zna kraj: na Krista, koji je kljuË naπe pripreme.

Isus baca svjetlo na znakove vremena dok daje uvid u proroËanstvo o svrπe-tku vremena u usporedbama koje je iznosio. Sjetite se usporedbe o deset djevicau Mateju 25,1-13 i usporedbe o talentima u Mateju 25,14-30. Isus je htio daznamo πto dolazi! U Mateju 24,25 Isus izjavljuje: “Eto, kazah vam unaprijed!“

Isus oËekuje od nas da se pouzdamo u Njegovu sigurnu proroËku rijeË kakobismo bili spremni kad vidimo da se pribliæava dan. Ako se æelite saËuvati odprijevara, od svijeta koji na mnogo naËina odvlaËi vaπu pozornost, morate du-boko ponirati u RijeË i ostajati u njoj svakoga dana. Boæja rijeË poziva nas dabdijemo i molimo se.

Ipak, moæda neki pitaju: “Kako znamo da se moæemo pouzdati u IsusoverijeËi?” Mi to znamo zato πto RijeË kaæe: “U poËetku bijaπe RijeË, i RijeË bijaπekod Boga — i RijeË bijaπe Bog.” (Ivan 1,1) “NemoguÊe da bi Bog slagao.” (Hebreji-ma 6,18 — Varaædinska Biblija) Za one koji vjeruju u Njegovo ime, On Êe ponov-no doÊi. U 2. Petrovoj 3,10-13 stoji: “Ali Êe doÊi dan Gospodnji kao lopov; u tajÊe dan nebesa iπËeznuti s velikom lomljavom, poËéla Êe se u ognju rastopiti, azemlja se sa svojim ostvarenjima neÊe viπe naÊi. BuduÊi da Êe se ovo sve takoraspasti, kakvi sve onda morate biti svetim æivljenjem i poboænoπÊu dok oËeku-jete dolazak dana Boæjega, dolazak kojim Êe se nebesa u plamenu raspasti, apoËéla u ognju rastopiti! Ali mi oËekujemo, prema njegovu obeÊanju, nova nebesai novu zemlju, gdje prebiva pravednost.”

Gospodar dolazi! Neka Bog uËini da æivimo vjerno za Njega do toga dana.“Bdijte dakle jer ne znate ni dana ni Ëasa u koji dolazi Sin »ovjeËji.” (Matej25,13)

Hazel Guthrie, St. Michael, Barbados

60


Nezaboravno

LOGOSMatej 24

Bila je to nova godina koju nikada neÊu zaboraviti. Upravo sam prisustvovaokonferenciji u povodu dvanaeste obljetnice GYC-a (Mladi i Krist) u Orlandu naFloridi. A sada, na povratku kuÊi u Toronto, poËele su se javljati komplikacije.Kad sam sletio u Washington D.C., saznao sam da je moj let s vaπingtonskogaerodroma u Toronto otkazan. Zbog loπih vremenskih uvjeta, moj avion neÊepoletjeti, πto je znaËilo da moram provesti jednu noÊ u Washingtonu.

Kad sam se konaËno pomirio sa situacijom, poËeo sam razmiπljati kako damudro provedem to vrijeme u Washingtonu. Jedno od mojih prvih odrediπta nanepredvienoj turi razgledanja grada bio je Memorijalni muzej holokausta.Ispostavilo se da je to bio sveËan i ozbiljan trenutak koji Êe mi zauvijek ostatiu sjeÊanju.

Dok sam razgledao mnoge eksponate i Ëitao pretuæne priËe, bio sam izvansebe, shrvan pomijeπanim emocijama: nevjericom, bijesom, tugom i æaljenjem.Nisam mogao razumjeti da je uopÊe moglo doÊi do progona takvih razmjera(prema novim istraæivanjima umrlo je ili bilo zatvoreno 15 do 20 milijuna ljudi:Bilo mi je muËno pri pomisli na toliko mnogo oduzetih æivota nezamjenjivegeneracije Æidova koji su bili okrutno zbrisani s lica zemlje.

Svrπetak svijeta (2. Timoteju 3,1-4)Nije tako lako zaboraviti holokaust i patnju koja je proistekla iz njega. Ipak,

od tog doba broj besmislenih ubojstava, genocida, masovnih ubojstava i ostalihuæasnih zloËina koji se dogaaju u naπem svijetu, s vremenom se samo poveÊa-va. Naπ svijet je u stanju degradacije zbog odvratne i izopaËene naravi ljudskogroda. S obzirom na stanje u ovim posljednjim fazama æivota, pada nam na pametpitanje: Ima li nade za bilo koga od nas?

Izraz “svrπetak svijeta” propraÊen je nizom asocijacija, i to veÊinom negativnih.Slike ljudi koji viËu i jure, poæari i kaos obuzimaju naπ um. Kad se mi ili namadrage osobe suoËimo s izazovima, mi obiËno izustimo: “Pa nije kraj svijeta.” Alizar “kraj svijeta” ne bi trebao biti neπto dobro? Pogotovo kad razmiπljamo dabi to znaËilo osloboenje od ovog svijeta boli i propasti i ulazak u drugi svijet,ljepπi i ugodniji! Doduπe, mi se ne volimo zadræavati na takvim temama zato πtose nismo spremni suoËiti s njima. Ali tako ne bi trebalo biti.

Snaga u nevolji (Izreke 24,10; Jakov 1,2-4; 1. Petrova 5,10)Dok sam razgledao Muzej holokausta, naiπao sam na izvjeπtaje o Jehovinim

svjedocima. Za vrijeme holokausta oni su nazivani “dobrovoljnim zatvorenici-ma” zato πto je njihova situacija bila neπto drugaËija. Za razliku od Æidova kojisu bili silom zatvoreni u koncentracijske logore odakle nije bilo izlaza, Jehovini

61

svjedoci su mogli dobiti slobodu u bilo kojem trenutku. Trebali su se samoodreÊi svojih uvjerenja i pokoriti se nacistiËkim vlastima. Ipak, malo njih je touËinilo. (https://www.ushmm.org/learn/students/learning-materials-and-ressources/jehovahs-witnesses-victims-of-the-nazi-era/declaration-renouncing-beliefs)

Tijekom vremena nevolje otkriva se pravi Ëovjekov karakter. U Izrekama24,10 stoji: “Kloneπ li u dan nevolje, slaba ti je snaga.”(Varaædinska Biblija) IliÊete doæivjeti duπevni slom, ili Êe vaπa vjera biti ojaËana. Ako se oslonimo naKrista, moæemo postati pobjednici. Ako se usredotoËimo na vjeru u Njega umje-sto na uæase oko nas, to Êe biti dokaz da smo spremni za taj veliki dan.

Mnogo sam Ëitao o ljudima koji su ostali Ëvrsti usprkos poteπkoÊama. Tineustraπivi muπkarci i æene mirno su se pokoravali svojim progoniteljima i nisuse plaπili za Boæju stvar suoËiti sa smrÊu. Na taj naËin oni su davali najrjeËitijidokaz da Isus Krist postoji i da je Njegova ljubav stvarna. Iako se bezakonjeumnoæava, oni koji budu vjerni Bogu, bit Êe poput svjetiljke u mraËnoj prosto-riji. Njihovo svjetlo neÊe utrnuti, nego Êe, naprotiv, blistati jaËe nego ikada.

Ljepπa slika (Matej 28,20; 1. Ivanova 3,2.3)U Mateju 24 sâm Isus ispravlja svaku pogreπnu predodæbu o tome kako Êe

izgledati Njegov drugi dolazak. On spominje “ratove i glasine o ratovima”, “gladi”,“pomore”, “potrese”, “laæne mesije”, prijevare i progon vjernika. Krist takoernaglaπava: “Ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti.” Nije to baπ privlaËna slika, ali uznju Krist nudi rijeËi utjehe: “Gledajte da se ne uznemirujete.” (redak 6)

U svojoj ljubavi i milosti, Krist nam daje ove znakove vremena kako bismo,iako On ne ukazuje na toËan datum svojeg povratka, mi bdjeli i bili “pripravni”(redci 42.44), jer “tko ustraje do konca, bit Êe spaπen” (redak 13). U tom posljed-njem poglavlju zemaljske povijesti, naËin na koji smo krenuli najviπe Êe odluËitio tome kako Êemo zavrπiti.

Kad mislim o onome πto Êe se dogoditi u buduÊnosti, ne mogu a da se neuplaπim jer zamiπljam da Êe ljudski rod s vremenom postajati sve izopaËeniji ida Kristove sljedbenike oËekuje veliko progonstvo (redci 4-13.15-22). Ali uspr-kos strahotama koje nas oËekuju, vjerujem da Krist æeli u naπem umu stvoritidrugaËiju sliku: sliku mira, ljubavi, milosti i pouzdanja. On nam æeli otkriti siluljubavi u odnosu na mrænju, kao πto je to sâm pokazao vlastitim primjerom ipreko ljudi poput Martina Luthera Kinga, koji je skovao krilaticu: “Tama nemoæe odagnati tamu; to moæe uËiniti jedino svjetlo. Mrænja ne moæe odagnatimrænju; to moæe a uËiniti jedino ljubav.” Krist æeli da veÊ sada stjeËemo toiskustvo; do promjene karaktera ne dolazi kasnije, nego sada (1. Ivanova 3,2.3).

Katkad neÊe biti lako æivjeti za Krista; to Êe Ëesto iziskivati ærtvu i suze.Ipak, dok razmiπljam o Spasiteljevoj ljubavi i obeÊanju da Êe uvijek biti krajmene, moje je srce proæeto nadom (Matej 28,20).

Spoznaja o tome πto Êe se dogoditi u buduÊnosti razlog je viπe da osjetimopotrebu za Kristom, i to sada. Ali mi ne sluæimo Kristu iz straha; sluæimo Muiz ljubavi i zato πto znamo da Êe na kraju ovaj svijet izgorjeti — da nam niπtane moæe pruæiti.

Alexandra Yeboah, Ontario, Kanada

62


Spremni ili ne

SVJEDO»ANSTVOMatej 25,1-13

Skupina mladih sjedila je u krugu na podu aerodromske Ëekaonice. Svi subili usredotoËeni na kartanje buduÊi da im je let bio odgoen. Let je neprestanoodgaan za kasnije, a oni su bivali sve ravnoduπniji. Nisu Ëak primijetili da seprostor za ukrcaj putnika postupno praznio. Odjednom je jedan mladiÊ podigaopogled i uzviknuo: “©to se ovdje dogaa? Kamo su svi nestali?” Kad su i ostalipodigli glavu, shvatili su da su oni jedini ostali u prostoru za odlaske.

PotrËali su se raspitati. Tada im je sluæbenica za pregled karata objasnila daje veÊ najavila posljednji poziv za ukrcavanje; pozvala ih je Ëak sve po imenu,ali oni nisu odgovarali. “Ne mogu vjerovati da ste sjedili upravo tu s kartama iputovnicama, a niste Ëuli posljednji poziv za ukrcavanje. Æao mi je, ali avion jeveÊ uzletio. Kako niste zapazili da su svi putnici otiπli i da ste ostali sami?” Svisu ostali bez rijeËi, samo je jedan rekao: “Bili smo previπe obuzeti igrom.”

Ova istinita priËa je poput suvremene usporedbe o deset djevica i naglaπavakako je lako pozornost ljudi skrenuti na nevaæne stvari. Da li se mi kao mladiljudi igramo sa “svijetom” umjesto da bdijemo i molimo se (Marko 13,32.33)?

Napredak tehnologije i razvoj novih aplikacija potiËe æivot udobnosti inestrpljenja. Sada svako kaπnjenje mora biti ispunjeno nekim oblikom zabavekoja uvelike odvlaËi pozornost s naπeg poslanja. U usporedbi o deset djevicasaznajemo da se pojedinci razliËito ponaπaju u sluËaju odgaanja.

“Krist je svojim uËenicima ispriËao usporedbu o deset djevica dok je sjedioi gledao goste koji su Ëekali zaruËnika, opisujuÊi njihovim iskustvom iskustvoCrkve koja Êe djelovati neposredno prije Njegovog drugog dolaska. Dvije skupinedjevica predstavljaju dvije vrste ljudi koji sebe smatraju Ëekaocima svojegaGospodina. Biblija ih naziva djevicama zato πto ispovijedaju Ëistu vjeru.” (EllenG. White, Isusove usporedbe, str. 281)

“Sve su imale svjetiljke i posudice za ulje. Neko vrijeme nije se vidjelanikakva razlika meu njima. Tako Êe biti i s Crkvom koja Êe djelovati neposrednoprije Kristovog drugog dolaska. Svi Êe u njoj dobro poznavati Pismo. Svi Êe Ëutiporuku o Kristovom skorom drugom dolasku i s povjerenjem oËekivati Njegovupojavu. ... Vrijeme Ëekanja Êe se oduæiti, vjera Êe biti stavljena na kuπnju i kadse zaËuje uzvik ... mnogi Êe biti nespremni. NeÊe imati ulja. ... Nedostajat Êe imDuh Sveti.” (Isto, str. 282)

ODGOVORITE1. Nisu li i mnogi vjernici crkve danas u istom stanju kao oni mladi na aerodro-

mu — da ne uoËavaju upozoravajuÊe znakove Isusovog drugog dolaska?2. ©to moæete uËiniti da vaπ æivot ne bude liπen Duha Svetoga?

Anastacia Ferguson-Bansie, Berrien Springs, Michigan, SAD

63

Utorak, 15. svibnja

Pripremite se za polijetanje!

DOKAZMatej 7,24-27; 24; 25,1-13

Dana 27. rujna 2016. godine, na Meunarodnom astronautiËkom kongresu uGuadalajari, jedan multimilijunaπ — poduzetnik i izumitelj Elon Musk — objavioje svijetu svoje planove za kolonizaciju planeta Mars. Zbog straha da Zemljajednog dana neÊe biti za stanovanje, neki ljudi smatraju da bi taj razvojni planmogao pridonijeti oËuvanju ljudskog roda. Da bi ostvarili tu misiju, Musk injegova kompanija Space X ulaæu deset milijardi dolara u taj plan. Oni pokuπavajukonstruirati jedinstvenu ponovno iskoristivu raketu i kapsulu, koje bi mogleprevesti stotinu ljudi odjednom na crveni planet. Meutim, putovanje na Marsima neotklonjive riziËne Ëimbenike po ljudski æivot. Ipak, iako bi putovanjemoglo biti kobno, s obzirom na zabrinutost zbog kaotiËnog stanja naπeg svijeta,mnogi ljudi s odobravanjem gledaju na Muskov velebni plan da se jedan izvan-zemaljski planet pretvori u mjesto sa æivotnim uvjetima koji postoje na Zemlji.(http://m.dw.com/en/elon-musk-envisions-mars-colony-in-8-years-time/a-35911138)

Zemlja je stalno izloæena razornim utjecajima. Grijeh, uragani, potresi, ratovi,bolesti i glad samo su neki razlozi zaπto su mnoga srca iznemogla i u strahu.Ali kao adventisti sedmoga dana mi nemamo isti naËin razmiπljanja niti istipristup problemima kao ovaj svijet.

U Mateju 24 Isus opominje svoje uËenike da bdiju! “Jer Êe mnogi doÊi podmojim imenom i reÊi: ‘Ja sam Mesija’, i mnoge Êe zavesti.” (redak 5) Isus takoerobjaπnjava da Êe “Ëuti … za ratove i glasine o ratovima”, progonstvima, laænimmesijama i prorocima (redci 6-24). Isus je uputio te rijeËi svojim uËenicima kakobi se pripremili za Njegov dolazak. PromatrajuÊi proπlost i sadaπnjost, moæemoustanoviti koliko su toËna Kristova pretkazanja. Prema tome, moæemo se pouzdatii u Boæja proroËanstva koja se joπ nisu ispunila u naπem æivotu.

Mi se ne plaπimo buduÊnosti zato πto nas Isus hrabri da se ne bojimo (redak6). On zna da posljednje vrijeme neÊe biti jednostavno i traæi da se oslonimo naNjega. Umjesto da se brinemo zbog nesreÊa na Zemlji i progonstava u buduÊno-sti, trebamo se osloniti na Boæju rijeË i vjerovati da Êe nas On pripremiti za onoπto se mora dogoditi prije Njegovog dolaska.

Kad sluπamo i Ëinimo Boæju volju, mi smo kao mudar Ëovjek koji je sazidaosvoju kuÊu na stijeni (Matej 7,24-27). I kao pet mudrih djevica, trebamo stalnobdjeti provjeravajuÊi jesu li nam posude pune ulja (Matej 25,1-13). Boæja rijeË jenaπ izvor ulja. Ipak, doÊi Êe muËna vremena i moæda neÊe biti lako bdjeti, ali akose oslonimo na Krista, On Êe nas pripremiti za susret s Njim kad se vrati.

Karenda Swain, Freeport, Bahami

Kad sluπamo i Ëinimo Boæju volju, mi smo kao mudar Ëovjek koji jesazidao svoju kuÊu na stijeni.

64

Srijeda, 16. svibnja

Lagodan æivot je kljuË! Ali za koja vrata?

PRIMJENAMatej 16,25; 25,1-13

Dobrodoπli u laodicejsko razdoblje zemaljske povijesti, kad mnogi od nasuæivaju u pogodnostima koje novac moæe donijeti! Hrana, elektronika, odjeÊa —mi smo bogati. Imamo aplikacije na svojim mobitelima, razliËite verzije, ko-mentare, YouTube — udobnost na sve strane!

Zakon ponude i potraænje uËi nas da cijena raste onome πto je teπko dobitijer mnogi æele to posjedovati; ali kada neËega ima izobilno, njegova vrijednostopada i Ëesto se smatra sasvim obiËnim. Tekstovi za osobno bogosluæje, progra-mi za prouËavanje Biblije, knjige, propovijedi, Ëlanci — moæemo nabrojiti joπmnogo toga — sve nam to stoji na raspolaganju u Ëak pretjeranim koliËinama.Zbog mnoπtva informacija mnogi kaæu da nemamo izgovora ako nismo jaki uKristu. Premda je to toËno, sigurno smo dosad uvidjeli da previπe dobrih stvarimoæe oslabiti taj najznaËajniji odnos. “Kako to?” — moæda Êete se zapitati.Previπe informacija moæe nas zbuniti ili omesti u dubljem prouËavanju uspora-vajuÊi naπ duhovni razvoj. Dodajte tome brojna skretanja pozornosti na neva-æno, πto bombardira naπa osjetila kamo god idemo. Kako izbjeÊi tu opasnost?

Prije svega moramo prepoznati opasnost od pretjerivanja i traæiti od Boga dapojednostavni naπ hod s Njim. Bog nam na vrlo kreativne naËine priopÊuje πtoæeli da Ëinimo, stoga trebamo biti svjesni da Njegov Duh Sveti radi u nama.Trebamo Ga moliti da nas vodi u Ëitanju onih dijelova Biblije gdje Êemo naÊinajviπe pomoÊi i savjeta. Kad primimo odgovor od Oca, moæemo iskoristiti tajdio, prilagoen upravo za nas, u trenucima koje provodimo s Njim u tiπini. Tovrijeme tiπine iznimno je bitno za naπe duhovno preæivljavanje i borbu. Bit Êenam potrebna disciplina, upornost i mudrost da bismo se probili kroz te naiz-gled mirne vode. Bez obzira na to gdje se nalazimo i πto proæivljavamo, “sabi-ranje blaga na nebu” neÊe biti lako.

Dosljednost je joπ jedna vaæna osobina koju valja posjedovati. Dræite seËvrsto programa koji vam je Bog dao. Zamijenite svoje strahove i brige ovogasvijeta Isusovim rijeËima i Njegovom istinom, tako da Njegov mir preplavi vaπæivot i onda Êete donositi rod za Njega.

ODGOVORITE1. Razmislite o svojim duhovnim ciljevima. ©to biste æeljeli uËiniti kako biste

unaprijedili Boæje kraljevstvo?2. Koliko ste danas ozbiljni u ostvarivanju tog cilja?3. Kako prema vaπem miπljenju moæete postiÊi taj najvaæniji cilj?

Zelinda Sealy-Scavella, Toronto, Ontario, Kanada

Dræite se Ëvrsto programa koji vam je Bog dao.

65


Samoobmana — opasna sklonost

MI©LJENJEMatej 24,4

Zamislite da ste u uredu i da odjekne poæarni alarm. To ste vjerojatno veÊdoæivjeli buduÊi da veÊina poslovnih zgrada ima vjeæbe za sluËaj poæara barjednom godiπnje. ©to onda radite? Izgovarate li molitvu da Bog zaπtiti svakogau zgradi, a onda kreÊete prema vratima? Ili zgrabite sve stvari koje su vam bitneprije nego πto odjurite do najbliæeg izlaza? Koja je naπa instinktivna reakcijakad se javi opasnost koja moæe ugroziti ono πto posjedujemo? Uzdamo li se uBoga da Êe se On za nas pobrinuti, ili pokuπavamo πto bolje moæemo spasitisvoje stvari jer ne znamo kad Êemo si moÊi priuπtiti druge?

U danaπnjem biblijskom tekstu Isus kaæe: “Pazite da vas tko ne zavede.”Opasnost za sve nas danas ogleda se u tome πto mi katkad ne prepoznajemo daje onaj koji nas obmanjuje zapravo naπe “ja”. SjeÊate li se priËe o kralju Davidui Uriji? David je Uriji uËinio veliku nepravdu tako πto je zaveo njegovu æenu, anjega poslao u smrt. Kad je prorok Natan ispriËao Davidu usporedbu koja jeopisivala ono πto je David uËinio, ovaj se razbjesnio i izrekao smrtnu kaznu zatako odvratnog Ëovjeka. Natanova jednostavna izjava: “Ti si taj Ëovjek!” (2. Sa-muelova 12,7), Davida je ostavila bez rijeËi.

Kad u srediπte stavimo svoje “ja”, Ëovjek Isus nestaje iz naπeg vidokruga. Tose ne dogaa odjednom. Stvari ovoga svijeta polako postaju vaænije. Stjecanjefakultetske diplome dolazi na mjesto prouËavanja Biblije; odijevanje po posljed-njoj modi zamjenjuje naπe “opasivanje” istinom i pravdom. Jako se trudimokako bismo postali bolji. Ali zaboravljamo Ëovjeka Isusa koji toËno zna πto jenajbolje za nas.

Isus nam je dao upute kako da postanemo najbolji. To ne moæete naÊi umodnim Ëasopisima. Ne, upute o tome kako postati najbolja osoba koja sepriprema za Boæje vjeËno kraljevstvo nalazi se u Bibliji. Isus koji je doπao naZemlju i postao naπ Uzor, naπ je najbolji æivotni uËitelj.

Isus nije bio obuzet sobom. Za Isusa nikada nije bilo bitno “JA, JA, JA”, kaoπto je pisalo na jednoj mojoj majici. Isus je uvijek govorio da su On i NjegovOtac jedno, a On je vrπio svoju ulogu. Mi moramo postati jedno sa svojimnebeskim Ocem dok se nalazimo na putu prema spasenju.

ODGOVORITE1. Uviamo li da smo katkad viπe obuzeti stvarima nego ljudima?2. Bismo li prepoznali sebiËnost u sebi da nam netko drugi nije na nju ukazao?

Jannelle Spencer, Brittons Hill, St. Michael, Barbados

Za Isusa nikada nije bilo bitno “JA, JA, JA“.

66

Petak, 18. svibnja

Vaπ izbor: velika nada

ISTRAÆIVANJEMatej 24,6

ZAKLJU»AKSloboda izbora jedna je od stvari koja nas Ëini slobodnim ljudskim biÊima.

Da, Krist dolazi i premda u Mateju 24 i 25 vidimo uæasne posljedice æivljenja bezKrista, ja vam tvrdim da ne morate biti meu pet ludih djevica. Ne morate bitisluga s jednim talentom, i ne morate biti onaj koji ne hrani siromaπne. Vimoæete odluËiti drugaËije. Ja znam za uniπtenje, ali sam isto tako potpunosvjestan velike nade koju imamo u Isusu Kristu. Ti, moj prijatelju, baπ kao i ja,i oni s kojima dolazimo u dodir, moæemo imati nadu u Isusu. Budite svjesnicjelokupne tragedije, bdijte i molite se, ali isto tako znajte da imate Isusa.

RAZMOTRITEu Na YouTubeuu jednom tjedno podijelite s drugima radosti i ljepote koje

vidite u drugom dolasku Isusa Krista ili u Njegovom æivotu. Naglasite tekstovekoji nadahnjuju i ohrabruju ljude da prihvate Veliku nadu. »itajte odabraneodlomke iz knjiga Ellen G. White: Povijest otkupljenja, Rani spisi, Velikaborba i Isusov æivot.

u Pokrenite knjiæevni klub gdje Êete Ëitati knjige kao πto su Povijest otkupljenjaili Velika borba Ellen G. White.

u Osnujte molitvenu skupinu. Sastanite se na trideset minuta do jednog satada biste se hrabrili, uzdizali duhovno i molili za pripremu za susret s Isusom.

u Organizirajte pjesniËku veËer ili postavite umjetniËku izloæbu. Pozovite svojeprijatelje da napiπu pjesmu o Isusovom drugom dolasku ili naprave crteæ oNebu. Neka svako dogaanje ima odreenu temu.

u Skladajte pjesmu na retke iz Svetoga pisma o Nebu ili o obeÊanjima kojahrabre ljude da postanu pobjednici.

u Ponovno proËitajte Matej 24 i 25. Na listu papira napiπite dva naslova:“Negativno u vrijeme svrπetka” i “Pozitivno u vrijeme svrπetka”. Istraæite, azatim navedite ispod svakog naslova sve πto je negativno — npr. ratovi,glasovi o ratovima, pet ludih djevica, a zatim sve πto je pozitivno — npr. petmudrih djevica, hranjenje gladnih, æivot bez straha itd. Donesite odluku dabudete u onom πto je pozitivno.

POVEÆITEJob 19,25-27; Izaija 66,22.23; 1. Solunjanima 4,13-18; Juda 24.25; Otkrivenje

14,1-5; 22.12-14.Ellen G. White The Story of Redemption, poglavlje 61, “Deliverance of the

Saints”; The Great Hope.

Beverly E. Toppin, Bridgetown, Barbados

67



Poklonite se Stvoritelju

“Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπemdijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest kojumu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom

narodu i plemenu, jeziku i puku.” (Otkrivenje 14,6)

68

Subota, 19. svibnja

»as suda je doπao!

UVODOtkrivenje 14,7

Kao djeca, moj brat i ja trËkarali smo unaokolo i istraæivali utvrde duæ obalezapadne Afrike u Gani, gdje smo odrasli i æivjeli kao misionari. Skakali smo nastare topove iz britanske ere i jurili kroz “tunele”. Doæivljaj u utvrdi Elminanikad neÊu zaboraviti.

Poput mnogih drugih utvrda na obali Gane, utvrda Elmina bila je sagraenaprije viπe od pet stotina godina! Bilo je to jedno od najznaËajnijih stajaliπta naatlantskom putu robova pod Portugalcima, Nizozemcima, a poslije i pod Bri-tancima. Utvrda je imala viπe zatvorskih Êelija gdje su muπkarci, æene i djeca sasvih strana Zlatne obale Ëuvani i prema kojima se neljudski postupalo sve dokih ne bi poslali u Europu i Sjevernu Ameriku kao robove.

Uvjeti u kojima su ti ljudi æivjeli bili su nezamislivi, i mnogi od njih umrlisu na putovanju preko Atlantskog oceana. Meutim, mnogi od tih robova, uspr-kos teπkom tlaËenju, pjevali su pjesme i hvalili Boga dok su radili u poljima.Pjevali su pjesme nade, nade u Isusov drugi dolazak kada Êe oni konaËno bitiosloboeni i odvedeni u raj, gdje Êe biti zauvijek slobodni.

Nadahnuti dio povijesti podsjeÊa me na moj omiljeni biblijski lik, na Pavlai njegovog prijatelja Silu. Zajedno su bili baËeni u tamnicu u Filipi poπto su ihnajprije iπibali. “Oko ponoÊi Pavao i Sila molili su i pjesmom slavili Gospodina,a suænji ih sluπali. Tad najedanput nastade tako jak potres. … U isti se Ëasotvoriπe sva vrata, i svima spadoπe okovi.” (Djela 16,25.26) Gospodin ih je oslo-bodio na izuzetno Ëudesan naËin.

Kako se dan suda i progonstva pribliæava, moæete li s pouzdanjem reÊi da stevoljni hvaliti Boga Ëak i u najmraËnijim trenucima? U Otkrivenju 14,7 stoji:“Vikao je jakim glasom: ‘Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegovaSuda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’” Kakav namje divan zadatak Bog dao! Bog nas podsjeÊa na svoju slavu i veliËanstvo. On naspotiËe da se pripremamo i poæurimo jer se pribliæava kraj, kada Êe se On kona-Ëno vratiti i nas zatoËenike ovoga greπnog svijeta odvesti u raj gdje Êemo bitislobodni!

Komal Nunfeli Swansi, Silang, Cavite, Filipini

Gospod ih je oslobodio na izuzetno Ëudesan naËin.

69


Objavljujmo Evanelje cijelom svijetu!

LOGOSOtkrivenje 14,6; 2. Petrova 1,12

Sadaπnja istina (Otkrivenje 10,1; 14,6)Vijest trojice anela iz Otkrivenja 14 ispunjenje je onoga πto je naloæio

aneo u Otkrivenju 10. Spominjanje “drugoga silnog anela” vraÊa Ëitatelja nasedam anela koji su trubom najavili sud i podsjeÊa na suenje. Postupnootkrivanje istine Ëesta je biblijska metoda u cijelom Svetome pismu.

Evanelje (Matej 24,14; Rimljanima 1,1)Otkrivenje 14,6 ispunjenje je onoga πto stoji u Mateju 24,14. To nije neko

drugaËije evanelje, veÊ ista kristocentriËna vijest o kojoj je rijeË u cijeloj Bib-liji. Zavrπno objavljivanje Evanelja otpoËelo je na blagdan Pedesetnice. OnoukljuËuje radosnu vijest o Kristovom æivotu, smrti, uskrsnuÊu i uznesenju naNebo.

Izraz “evanelje” spominje se u Otkrivenju jedino u 14,6 (iako se glagolskioblik nalazi i u 10,7). Glagol “propovijedati” posebno pojaËava vaænost onogaπto se objavljuje. Boæju posljednju vijest ovom svijetu upuÊuje prvi od trojiceanela. VeÊina komentatora, ukljuËujuÊi i neadventistiËke, slaæu se da je to“posljednja prilika za pokajanje dana narodima”. (Grant R. Osborne, Revelation,Baker Exegetical Commentary on the New Testament, str. 535) Tako u sveuku-pnom kontekstu Otkrivenja Evanelje podrazumijeva radosnu vijest o Kristovomdrugom dolasku kada Êe On izbaviti svoj narod.

Oni koji æive na Zemlji (Otkrivenje 1,6; 13,8; 14,6)Izraz “stanovnici zemlje” Ëesto se javlja u Otkrivenju. On “sluæi kao tehniËki

izraz za bezboæne, one koji se protive Evanelju i progone vjerni Boæji narod(usporedi 3,10; 6,10; 8,13; 11,10; 13,8.14; 17,2)”. (Ranko StefanoviÊ, Revelationof Jesus Christ: Commentary on the Book of Revelation, 2. izd., str. 245,451)To su oni koji se klanjaju Zvijeri, Ëije ime “ne stoji upisano u knjizi æivota ”(Otkrivenje 13,8). Ta slika stoji kao kontrast prema onima “πto u nebu prebivaju”(Otkrivenje 13,6 — Varaædinska Biblija) i vladaju u nebeskim prostorima (uspo-redi Otkrivenje 1,6; 5,9.10). Ta vijest nije za vjernike, veÊ je, naprotiv, posljednjaopomena nevjernicima.

Svjetska realnost (Matej 24,14; Otkrivenje 10,11; 13,7.8)Radosna vijest obuhvaÊa cijeli svijet. Spominjanje “naroda i plemena, jezika

i puka” dovodi se u vezu Otkrivenjem 10,11, gdje je Ivanu zapovjeeno da opetproriËe “pucima, narodima, jezicima i kraljevima”. Dakle, taj raniji nalog znaËida u tom smislu postoji kontinuirana realnost za Crkvu. Ta opomena upuÊena

70

cijelom svijetu dolazi kad je Zvijeri iz mora dana vlast “nad svakim plemenomi pukom, jezikom i narodom”, kad svi pokaæu odanost Sotoni i poklone mu se(Otkrivenje 13,7.8).

BuduÊi da Sotonino djelo obuhvaÊa cijeli svijet, na isti naËin i evaneoskavijest za posljednje vrijeme takoer obuhvaÊa cijeli svijet. Isus preko te vijestiupozorava svijet o ispunjenju Mateja 24,14: “Ova Radosna vijest o Kraljevstvupropovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada ÊedoÊi svrπetak.” Vijest trojice anela u biti je poziv cijelome svijetu da se pokloniæivome Bogu prije nego πto bude prekasno.

ODGOVORITE1. Na koji naËin moæete pridonijeti πirenju Radosne vijesti?2. Na koje sve naËine rastete u razumijevanju istine?3. Ima li Boæji narod posljednjeg vremena posebnu vijest za ovaj svijet?

Michael V. Campbell, Silang, Cavite, Filipini

Vijest trojice anela u biti je poseban poziv cijelome svijetu da sepokloni æivome Bogu.

71


Sila objavljivanja i osobni rad

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 14,6-20

“Prema ovom proroËanstvu, nakon najave suda i poruka koje su s njimepovezane, slijedi dolazak Sina »ovjeËjega na oblacima nebeskim. Najavljivanjesuda zapravo je propovijedanje da je drugi Kristov dolazak pred vratima. Tonajavljivanje nazvano je neprolaznom radosnom vijeπÊu. Prema tome, pro-povijedanje drugog Kristovog dolaska, objavljivanje njegove blizine, prikazano jekao bitni dio evaneoske poruke.

Biblija izjavljuje da Êe u posljednje dane ljudi biti obuzeti svjetovnim pot-hvatima, uæicima i stjecanjem novca. Oni Êe biti slijepi za nebeske stvarnosti.... Tako je i danas. Ljudi jure za dobitkom i sebiËnim uæicima kao da nema Boga,kao da nema Neba ni buduÊega svijeta. U Noino vrijeme bilo je poslano upozore-nje na potop da bi trgnulo ljude iz njihovog bezakonja i pozvalo ih na pokajanje.Isto tako poruka o skorom Kristovom dolasku ima za cilj da trgne ljude iznjihove obuzetosti svjetovnim pothvatima kako bi postali svjesni nebeskih stvar-nosti i prihvatili poziv da sjednu za Gospodnji stol.

Svijet propada zbog nedostatnog poznavanja Evanelja. Postoji glad za BoæjomrijeËju. Rijetki su oni koji propovijedaju RijeË nepomijeπanu s ljudskim predaja-ma. Iako imaju Bibliju u rukama, ljudi ne primaju blagoslove koje im je Bog unjoj namijenio. Gospodin poziva svoje sluge da Njegovu poruku odnesu ljudima.RijeË vjeËnog æivota mora se objaviti onima koji umiru u svojim grijesima.

U zapovijedi da iziu na putove i meu ograde, Krist odreuje posao svimakoje je pozvao da sluæe u Njegovo ime. Cijeli svijet je radno polje Kristovihslugu. Cijela ljudska obitelj njihovi su sluπatelji. Gospodin æeli da se NjegovarijeË milosti objavi svakoj duπi.

U velikoj mjeri to se moæe postiÊi osobnim radom. Tom se metodom i Kristsluæio. Njegovo djelo se najveÊim dijelom sastojalo od razgovora s pojedincima.On je posebno cijenio sluπateljstvo koje se sastojalo od jedne osobe. Preko tejedne duπe poruka se Ëesto prenosila tisuÊama.

Mi ne smijemo Ëekati da duπe dou k nama; moramo ih potraæiti tamo gdjeæive. Kad se RijeË propovijeda s propovjedaonice, rad je tek zapoËeo. Mnoπtvoljudi nikada neÊe biti obuhvaÊeno Evaneljem ako im se ono ne odnese. …

Nitko ne bi smio biti zanemaren zbog svoje prividne odanosti onomu πto jeu svijetu. Mnogi ljudi na visokim druπtvenim poloæajima potiπteni su i siti taπ-tine. Oni Ëeznu za mirom kojega nemaju. »ak i u najviπim druπtvenim slojevimaima onih koju su gladni i æedni spasenja. Mnogi Êe prihvatiti pomoÊ ako im seGospodnji vjesnici pribliæe osobno, na ljubazan naËin, sa srcem koje je Kristovaljubav uËinila blagim.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 151—154)

Urednici, Silver Spring, Maryland, SAD

72

Utorak, 22. svibnja

Priprema za posljednje vrijeme

PRIMJENARimljanima 12,2; 2. KorinÊanima 7,1

Prema Mateju 24, tijekom posljednjih dana svoje sluæbe na Zemlji, Isus jeokupio svoj mali krug vjernika na Maslinskoj gori kako bi im prenio posljednjuporuku prije nego πto se vrati svojem nebeskom Ocu. Rekao im je da Êe otiÊi,ali da Êe prije Njegovog povratka biti raznih znakova. Isus im je dalje rekao daMu moraju biti vjerni kako bi prepoznali znakove Njegovog dolaska.

On je prorekao da Êe ih mnogi pokuπati prevariti tvrdeÊi da su poslani odBoga. Svuda na Zemlji Ëut Êe se glasovi o ratovima i sukobima, ali to joπ neÊebiti svrπetak svijeta. Razne elementarne nepogode izazvat Êe patnju na ovomsvijetu, a grijesi ljudi na ovoj Zemlji bit Êe sve veÊi. Bit Êe gladi i bolesti, πto Êedoprinijeti duπevnoj boli i tuzi, ali kraj neÊe doÊi dok god svaka osoba ne budeËula Boæju rijeË.

Znakovi nam trebaju pomoÊi da shvatimo da Isus dolazi uskoro i ovo jedoista posljednje vrijeme. Kako se pripremamo?

Obnovimo svoj um. Naπ um je skladiπte informacija koje nam pomaæu dadonosimo odluke u æivotu. Mnogo toga na ovom svijetu utjeËe na nas prekonaπeg uma. Kad obnovimo svoj um i dopustimo Duhu Svetom da radi preko nas,mi se kreÊemo u pravom smjeru. Da biste obnovili svoj um i obogatili odnos sIsusom, Ëitajte Bibliju i Duh proroπtva, koji nam ukazuju na znakove koji Êe sedogaati u posljednje vrijeme.

OËistimo se. U 1. KorinÊanima 6,19.20 stoji da je naπe tijelo hram Boæji, ada bismo tijelo oËuvali Ëistim, ne smijemo imati dijela u grijesima ovoga svijetatako πto Êemo krπiti Boæji zakon. Da bismo oËistili svoj æivot, moramo dræatiBoæje zapovijedi uz pomoÊ Duha Svetoga.

Savrπena svetost. Ako ljubimo Boga, dræat Êemo Njegov Zakon zato πto jeZakon svet, a Njegova volja za nas je najbolja. Mi ne moæemo biti potpunoiskreni Boæji sljedbenici ako nismo svjesni svoje vjernosti Bogu. Ako Ga lju-bimo i ako smo Mu vjerni, neÊemo prestupati Njegov Zakon.

ODGOVORITE1. Kako moæete ostati Ëvrsti usred napasti i kuπnji?2. Kako moæete æivjeti svetim æivotom u ovom svijetu?

Loloma Gairo, Silang Cavite, Filipini

Kako se pripremamo?

73


Boæja slika u umu

MI©LJENJEOtkrivenje 14,7

Ljudi uvijek oËekuju neke vijesti. Graani oËekuju obraÊanje predsjednika.Oboæavatelji prate najnovije objave svojih zvijezda. Rijetko kad vijest dolazi uobliku zapovijedi. Meutim, Otkrivenje 14 objavljuje beskrajno radosnu vijest,ili vjeËno Evanelje, na koju svaka osoba treba obratiti pozornost i slijediti je.O Ëemu je rijeË? Redak 7 poziva: “Bojte se Boga i zahvalite mu.”

Kad ljude pitate kakvu predodæbu imaju o Bogu, oni daju razliËite odgovore.Neki kaæu da je Bog blizak Prijatelj s kojim se mogu πaliti i smijati se. Drugikaæu da je On negdje daleko, sudi onima koji Ëine zlo, πalje blagoslove svetima,a upuÊuje kletve bezboænima. “Na kraju krajeva, o tome On govori u Bibliji”,moæda Êe oni reÊi. TreÊi Ga moæda vide kao saæaljivog Kralja koji ima moÊ ipomaæe im u velikim kuπnjama. Ta brojna vienja posljedica su njihovog razliËi-tog podrijetla, svakidaπnjih iskustava i tumaËenja Biblije. Naπa slika o Boguodredit Êe hoÊemo li Ga oboæavati ili Êemo Ga se bojati.

©to znaËi bojati se Boga? RijeË “strah” obiËno ne izaziva ugodne osjeÊaje.Na primjer, bojimo se da Êemo pasti na ispitu ili izgubiti utakmicu. Postoji strahod kazne ili posljedica zlodjela. Meutim, rijeË “strah” u Otkrivenju ima drugukonotaciju. Ona tu znaËi poπtovanje, divljenje, priznanje, duboko poπtovanje,Ëast, hvalu i oboæavanje. Taj strah i veliËanje imaju korijen u ljubavi i zahvalno-sti Ëovjeka prema Junaku, Stvoritelju i Spasitelju svakog æivota.

Bog ima silnu moÊ, vjerodostojan je i Ëini ono πto Mu je ugodno. Preko svojeRijeËi, djela i prirode On pokazuje da voli Ëovjeka i brine se o njemu. Zbog togaklanjati se Bogu ne znaËi samo prisustvovati bogosluæju u crkvi ili pognutiglavu. To prije svega znaËi pokloniti se pred Njim srcem i proslavljati Ga svojimvremenom, sredstvima, sposobnostima i sluæbom.

Bog je Kralj koji ljubi, brine se, silan je i moÊan. On æeli biti s Ëovjekomusprkos svojoj svetosti. Ta istina otkriva se poËevπi od davanja vlastitog Sina iobjave svoje RijeËi pa do svakidaπnjih Ëuda. »ak je i priroda æivi svjedok Njegovebrige u svim podruËjima naπeg æivota. Kad sve to vidimo, nema drugog odgovoranego da Mu budemo zahvalni i da Mu tu ljubav uzvratimo na mnogobrojnenaËine. Radosna vijest u Otkrivenju podsjeÊa nas na naπu sveËanu duænostprema Njemu. I toj radosti u ljudskom srcu πto moæemo duboko poπtovati Onogakome se najviπe divimo i koga prepoznajemo kao Vladara svemira, nema kraja.U srediπtu naπeg oboæavanja nalazi se potpuna predaja æivota Njemu u Ëast.

ODGOVORITE1. Kako predoËavate Boga u svojem umu?2. Kako vam ta slika pomaæe da Ga poπtujete?

Frencis Gabriela Correa Carión, Silang, Cavite, Filipini

74


»aπa Boæjega gnjeva

DOKAZOtkrivenje 14,6

Otkrivenje je poznato po brojnim simbolima i bogatim povijesnim podacima.U 14. poglavlju vijesti trojice anela otkrivaju nam se na izuzetno oËaravajuÊinaËin. Redak 6 kaæe: “Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπemdijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo navijestitistanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku.” VjeËno Evane-lje, “neprolazna radosna vijest”, treba biti objavljena svima koji æive na Zemljikako bi se svi njezini stanovnici poklonili Onome koji je stvorio nebo i Zemlju.

Netko bi se mogao upitati kako se ovo odnosi na svakidaπnji æivot nasadventista sedmoga dana. Trostruka aneoska vijest, ili “sadaπnja istina” ob-javljena u Otkrivenju 14,6-12, jedno je od osnovnih vjerovanja naπe crkve! Ovose posebno odnosi na sve one koji æive u posljednjim danima oËekujuÊi drugiKristov dolazak. To je ispunjenje svih naπih nada kao vjernika. ©toviπe, u 6.retku, rijeË “evanelje” naziva se “neprolaznom radosnom vijeπÊu”. Ta radosnavijest nije jednostavno najava da Bog oslobaa i obnavlja svoj narod, veÊ i upo-zorenje da Êe On suditi svojim neprijateljima i bezboænim narodima.

Osim toga, u 8. retku drugi aneo kaæe: “Pade, pade veliki Babilon kojivinom srdæbe i vinom svoga bluda napoji sve narode!” RijeË “pade” odnosi se naBabilon. Izraelcima je Babilon bio simbol idolopoklonstva, poæude i nemoralazato πto su proæivjeli suæanjstvo u Babilonu. Redci 9 i 10 govore da Êe oni kojise klanjaju Zvijeri piti vino iz Ëaπe Boæjega gnjeva. Sveto pismo simbolom Ëaπeuvijek prikazuje odreenu koliËinu Boæjega gnjeva protiv grijeha i bezboænihnaroda. Ali ne brinite se, u 13. retku nalazi se jedno obeÊanje.

Radosna vijest glasi da Êe oni koji umiru u sluæbi za Gospodina poËinuti odsvojeg muËnog rada. ObeÊanje se dalje odnosi na sve koji ljube Boga i koji Êebiti spaπeni za vjeËni æivot. Bezboænici vas neÊe moÊi dotaknuti, a Ëaπa Boæjegagnjeva izlit Êe se i uzrokovati njihovo muËenje. Oni koji su prezreli i razapelidragocjeno Janje “bit Êe muËeni ognjem i sumporom. ... I dim se njihovih mukadiæe u vijeke vjekova.” (redci 10.11)

Ne znam kako vi, ali ja ne æelim biti meu onima koji Êe piti iz Ëaπe Boæjegagnjeva. Bojim se Boga i dajem slavu Onome koji je stvorio nebo i Zemlju —istomOnom koji je umro na kriæu za moje grijehe. Ako to i vi æelite, Bog vas pozivada ustrajete u posluπnosti Njegovim zapovijedima i da budete vjerni Isusu.

ODGOVORITE1. ©to znaËi da “neprolaznu radosnu vijest” nose tri anela?2. “Babilon je simbol idolopoklonstva, poæude i nemorala.” Posebno razmotrite

πto Babilon znaËi u kontekstu danaπnjeg suvremenog doba.

Komal Nunfeli Swansi, AILAS, Silang, Filipini

75

Petak, 25. svibnja

“Ja sam s vama u sve vrijeme”

ISTRAÆIVANJEMatej 28,19.20

ZAKLJU»AKKako se vrijeme na Zemlji bliæi svome kraju, sluπamo o ratovima, vidimo

nesreÊe i nasilje i povremeno osjetimo strah. Moæda se pitamo hoÊemo li bitidovoljno jaki u vrijeme svrπetka, hoÊemo li biti spremni i hoÊemo li biti spaπeni.Isus nas uvjerava da se ne trebamo bojati posljednjeg vremena, nego da Mu sesve viπe i viπe pribliæavamo. Isus nije samo naπ Izbavitelj; On Êe biti i naπ Sudaci zato se ne moramo plaπiti.

Isus nas poziva na akciju umjesto da se plaπimo — da pomaæemo ugroæeni-ma i da dopremo do onih koji nisu Ëuli za Njegov plan spasenja. Za krπÊanedogaaji posljednjih dana ne trebaju biti dani uæasa, veÊ dani radosnog iπËeki-vanja znajuÊi da Êe Isus uskoro doÊi i uzeti nas s ovog greπnog svijeta tuge kakobismo vjeËno æivjeli s Njim, a On Êe otrti svaku suzu s naπih oËiju. Bog nasuvjerava da Êe uvijek biti s nama, do kraja. Imajmo povjerenje u Njega i hvalimoGa i slavimo za Njegov Ëudesni plan izbavljenja koji je naËinio za nas.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “How Great is Our God” iz albuma Chrisa Tomlina How

Great Is Our God. Razmiπljajte o Boæjoj svetosti i milosti u planu spasenja.u Napiπite molitvu u kojoj Êete veliËati Boga za svaki blagoslov koji vam je dao,

posebno za dar spasenja. Budite iscrpni.u »itajte blogove misionara koji πirom svijeta govore drugima o Isusu. Razmi-

slite kako biste se mogli ukljuËiti: skupljanjem novca za posebne projekte,kratkoroËnim misionarskim radom, molitvama za misionare ili slanjem pa-keta za studente misionare.

u Kao volonteri objavljujte Evanelje u sklopu mjesne crkve, na evangeliza-cijama ili putem prouËavanja Biblije, ili na meunarodnoj razini kao misionari.

u Napravite kartu za neku osobu vezanu za postelju ili se nalazi u domu zastare. Uputite toj osobi vijest o Boæjoj ljubavi prema njoj i Boæjoj æelji da jojkaæe: “Bit Êeπ sa mnom u raju.”

POVEÆITEMatej 25,31-46; Ivan 5,22-30; 14,1-6.Ellen G. White, Isusov æivot, poglavlje 86, “Idite i uËinite sve narode uËenicima

mojim”; Velika borba, poglavlje 38, “Posljednja opomena”.Derek Morris, The Radical Teachings of Jesus, poglavlje 6, “What Jesus

Taught About the Judgment”.

Heidi Campbell, Silang, Cavite, Filipini

76


Pouka 926. svibnja—2. lipnja 2018.

Prijevare posljednjeg vremena

“Bijaπe zbaËen veliki Zmaj, stara Zmija koja se zoveavao — sotona, zavodnik cijeloga svijeta — bijaπezbaËen na zemlju i bijahu zbaËeni s njime njegovi

aneli.” (Otkrivenje 12,9)

77

Subota, 26. svibnja

“Normalne” podsuknje s metalnim obruËima

UVODPostanak 3,1-6

Kako neka ideja ili ponaπanje postaju “normalni“? To pitanje beskrajnozaokuplja povjesniËare.

Uzmite, na primjer, modu iz devetnaestog stoljeÊa: podsuknju s metalnimobruËima. U drugoj polovini devetnaestog stoljeÊa takva podsuknja bila jenormalni dio ameriËke haljine. Kada se pojavila 1856. kao zamjena za krinoline— mnogo teæe, skuplje i problematiËnije za odræavanje — æene su pohrlile zapodsuknjama s metalnim obruËima kao inventivnim i zgodnim naËinom da seoËuva idealna æenska figura. PrivlaËnost modernog obruËa bila je velika. U kon-tekstu vremena to je djelovalo potpuno razumno.

Ipak, danas bi mnogi od nas imali mnogo problema s uπivanjem metalnihobruËa u odjeÊu. A moj je osjeÊaj da bi, kada bi postojao vremeplov, nemali brojæena koje su nosile podsuknje s metalnim obruËima bio zapanjen naËinom nakoji se odijevaju osobe u dvadeset prvom stoljeÊu.

Poput sliËnih ideja i obiËaja tijekom povijesti, prijevara dolazi preruπena uono πto izgleda “normalno”, poæeljno, udobno, razumno, zabavno, uzbudljivo ilispasonosno. Na njoj nikada neÊete vidjeti etiketu “prijevara”. (U tom sluËajuviπe ne bi bila prijevara.)

U Edenskom vrtu Sotona se preruπio u predivnu zmiju kako bi nagovorioEvu da pojede zabranjeni plod. Biblija je ovako opisuje: “Zmija bijaπe lukavijaod sve zvjeradi πto je stvori Jahve, Bog.” (Postanak 3,1) Prevarena, Eva je pojelaplod. Ta prijevara pojavila se kao neπto πto je izgledalo razumno i privlaËno. UEvinim oËima Ëinilo se “kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled,i kako je plod drveta poæeljan, jer daje spoznanje” (Postanak 3,6 — ©ariÊ).

Sotona je vrlo vjeπti obmanjivaË: od svojeg pada na Nebu pa sve do svrπetkavremena, on nas pokuπava navesti da prihvatimo ideje i obiËaje koji su u su-protnosti s naËelima Boæjeg kraljevstva.

Druπtvo, trendovi, modni krikovi, kultura i politika ne mogu nas saËuvati odprijevare; umjesto toga, pod njihovim utjecajem grijeh nam Ëesto izgleda kaoneπto normalno te gubimo osjetljivost za greπne postupke. Samo nam BoæjarijeË moæe pomoÊi da prepoznamo laæ. Biblija nas usmjerava na Njegov dragi,spasonosni, divni sustav istine — na Njegovo “normalno” — πto je u oπtrojsuprotnosti s “normalnim” u oËima svijeta.

HoÊete li zamoliti Gospodina da vam pomogne da se danas u potpunostiposvetite æivljenju u skladu s Njegovom svetom RijeËju?

Michel Lee, Austin, Teksas, SAD

Kako neka ideja ili ponaπanje postaju “normalni”?

78


“I RijeË tijelom postala”

LOGOSHebrejima 1,1-3; Ivan 1,14; 2. Petrova 1,16-21

Boæja nadahnuta RijeË (2. Petrova 1,16-21; 2. Timoteju 3,16)U 2. poslanici Timoteju Pavao kaæe da je Pismo (spisi Staroga zavjeta) “od

Boga nadahnuto” (2. Timoteju 3,16). U grËkom izvorniku na tom mjestu stojirijeË theopneustos. To je kombinacija dviju grËkih rijeËi: theos i pneuma; theosznaËi “Bog” ili “Boæanstvo”; pneuma znaËi “dah” ili “vjetar”. U Novom zavjetuovo je sinonim za Duha Svetoga, zapravo rijeË dah. Kao krπÊani, mi prihvaÊamopisanu RijeË kao Boæju jasno objavljenu misao, a to izravno utjeËe na naπ odnoss Isusom (1. Solunjanima 2,13). Kad vjerujemo u Boæju rijeË i primamo je, Isusmoæe u naπem æivotu izvrπiti djelotvornu promjenu.

“I RijeË tijelom postala” (Ivan 1,1-3.14.18; Hebrejima 1,1-3)U Evanelju po Ivanu, ta RijeË koja je u poËetku bila s Bogom i sama bila

Bog, doπla je meu ljude na Zemlji u ljudskom tijelu! (Ivan 1,1.14) Iako nitkonije vidio Boga fiziËki (Ivan 1,18), Isus Boæji Sin doπao je u potpunosti prikazatiBoæji karakter svima onima koji su Ga voljni primiti. Joπ od vremena naπihduhovnih praotaca, Bog je komunicirao sa svojim narodom preko proroka.Meutim, kad je Njegov Sin Isus Krist doπao na Zemlju, promijenio se naËinkomunikacije — s proroka se preπlo na izravnu komunikaciju sa samim Bogomu obliku ljudskog biÊa! (Hebrejima 1,1-3) Kad su ljudi sluπali Isusa kako govoriili gledali kako postupa, bilo je to kao da su sluπali i gledali Boga Oca, zato πtoje Isus bio savrπena slika OËevog karaktera. Sam je Isus to potvrdio kad je rekaoda sve πto Ëini Otac, Sin Ëini na isti naËin (Ivan 5,17-19).

Primanje RijeËi (Luka 8,4-8.11-15; Ivan 1,11.13; 8,31.32)U usporedbi o sijaËu u Luki 8, rijeË se poistovjeÊuje s obiËnim sjemenom.

Sjeme se moæe definirati kao klica ili reproduktivni izvor biljke ili biÊa. U prvojfazi naπeg reproduktivnog procesa — promjene od greπnih ljudskih biÊa dosavrπenog odraza Isusa Krista — naËin na koji Ga primamo u svoje srce, naπsvakidaπnji æivot i misli od najveÊeg su znaËenja, i mi to trebamo snaæno pri-grliti. U Ivanu 1,11.13 i 8,31.32 opisana su dva suprotna odgovora Isusu kao inaËina na koje je bio primljen.

Hraniti se RijeËju (Ivan 6,41-51.53.54.61-63)Tekst koji Isus navodi u Ivanu 6,45 nalazi se u Izaiji 54,13 gdje Bog sklapa

Savez s Izraelom govoreÊi da Êe svi biti nauËeni od Boga. RijeË je viπe od samekombinacije slova ispisanih crnilom na papiru. RijeËi koje su prenesene jesuduh i æivot! One su izvor svjetla u svijetu punom tame. Niπta na ovom svijetupojedincu me moæe dati veÊu vrijednost i bogatstvo od Boæje rijeËi. Ovo posebno

79

dolazi do izraæaja kad se RijeË primjenjuje u neËijem æivotu. Bitno je razumjetio Ëemu Isus ovdje govori. Ljudi uzimaju kruh i vodu svakoga dana da bi dobilienergiju i odræali se u æivotu; bez toga ljudsko tijelo slabi. Isto vrijedi i zakrπÊane: naπe duhovno tijelo bit Êe neuhranjeno i bolesno ako se ne hranimoKristom i rijeËima koje nam On upuÊuje.

Sila RijeËi (Ivan 14,12-14; 15,5.7.8)Bez stalnog unoπenja Krista preko Njegove RijeËi nemoguÊe je, kaæe Spasi-

telj, uËiniti bilo πto na podruËju duhovnosti. Bez Krista nikada ne moæemozadobiti pobjedu nad nevjerojatno sebiËnim srcem; bez Krista ne moæemo izlije-Ëiti slomljene u srcu, ili osloboditi suænjeve, ili Ëak sami sebe osloboditi odrobovanja grijehu. NajveÊi dokaz da je RijeË postala tijelom u æivotu jednogkrπÊanina jesu promjene i novi æivot kad se primijeni RijeË (GalaÊanima 2,20;2. KorinÊanima 5,17). Novi æivot je dokaz da je RijeË doista u nama i da smo miIsusovi. To vas osnaæuje da svladate navike koje su vas godinama dræale okova-ne u ropstvu. Misli i osjeÊaji u pogledu onoga πto je duhovno u potpunosti semijenja i mi poËinjemo prihvaÊati nebeska naËela. Naπe najveÊe strasti kojevladaju umom, pokoravaju se silom Duha Svetoga. Sve se to dogaa u onomekoji je RijeË kad od Njega zatraæimo da nas ponovno stvara iz trenutka u trenu-tak, svakoga dana. On je to voljan Ëiniti sve dok ne sazrimo do punine Njegoveslave, dok ne doe da nas povede kuÊi.

ODGOVORITE1. Na koje opipljive naËine moæete razgovarati s Kristom preko Njegove RijeËi?2. Zaπto je tako vaæno razumjeti da naËin na koji primate Krista utjeËe na vaπ

odnos s Njim?3. Postoji li neki dokaz u vaπem æivotu koji pokazuje da vas RijeË ponovno

stvara?

Wyson Ndovie, Detroit, Michigan, SAD

Kad vjerujemo u Boæju rijeË i primamo je, Isus moæe u naπem æivotuizvrπiti djelotvorne promjene.

80


To vrijeme uskoro dolazi

SVJEDO»ANSTVO1. Timoteju 6,12

“Sotona predstavlja Boæji Zakon ljubavi kao zakon sebiËnosti. On objavljujeda je nama nemoguÊe posluπati njegova pravila. On okrivljuje Stvoritelja za padnaπih praroditelja i sve patnje koje su nastale, navodeÊi ljude da Boga smatrajuzaËetnikom grijeha, patnji i smrti. Isus je trebao razotkriti ovu prijevaru. Kaojedan od nas, On je trebao pruæiti primjer posluπnosti. ... On je podnio svakukuπnju kojoj smo mi izloæeni. On nije upotrijebio nikakvu silu u svoju koristkoja nije dareæljivo ponuena i nama.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 11)

“Uskoro Êe nastupiti vrijeme kad Êemo se morati uhvatiti za moÊnu Jahvinuruku jer su svi ovi veliki znakovi i silna Ëudesa smiπljeni da prevare i upropasteBoæji narod. Svojim se umom moramo Ëvrsto osloniti na Boga; ne smijemo sebojati kao πto se zli boje, bojati se onoga Ëega se oni boje i πtovati ono πto oniπtuju, veÊ odvaæno i smjelo zastupati istinu. Kad bi nam se oËi mogle otvoriti,vidjeli bismo oko sebe spodobe zlih anela koji smiπljaju nove naËine da nasmuËe i uniπte. Vidjeli bismo i Boæje anele koji nas Ëuvaju od njihove moÊi jerBoæje oko stalno bdije nad Izraelom i On Êe zaπtititi i izbaviti svoj narod ako sepotpuno pouzda u Njega. Kada neprijatelj navali kao rijeka, Duh Gospodnjipodignut Êe zastavu nasuprot njemu.” (Ellen G. White, Rani spisi, str. 68)

“Æivite vjerom iz dana u dan. Nemojte strahovati niti biti uznemireni zbogvremena nevolje i tako unaprijed doæivljavati nevolje. Nemojte neprestano ovakorazmiπljati: ‘Bojim se da neÊu opstati u veliki dan kuπnje.’ Trebate æivjeti usadaπnjosti, samo za ovaj dan. Sutra nije vaπe. Danas trebate izvojevati pobjedunad svojim ‘ja’. Danas trebate vjerovati da vas Bog blagoslivlja. I dok zadobivatepobjedu nad tamom i nevjerovanjem, zadovoljit Êete zahtjeve UËitelja i postatiblagoslov za one koji se nalaze oko vas.” (Ellen G. White, Historical Sketches ofthe Foreign Missions of the Seventh-day Adventists, str. 142,143)

ODGOVORITE1. Kako je Isus opovrgnuo Sotoninu tvrdnju da Boæji zakon nije pravedan? ©to

to praktiËno znaËi za nas?2. Kako bismo trebali gledati na vrijeme nevolje, kad se Sotona bude koristio

svojim najsnaænijim prijevarama? Kako moæemo biti spremni?

Callie Williams, Columbia, Maryland, SAD

Æivite vjerom iz dana u dan.

81

Utorak, 29. svibnja

Laæna Ëuda

DOKAZ2. Solunjanima 2,9.10

Solun je bio vaæan trgovaËki grad u kojem su promet i razmjena dobara bilivrlo æivi, jer je on povezivao Rim s Istokom. BuduÊi da je grad privlaËio ljude izbliza i daleka, crkva u tom gradu suoËavala se s brojnim vjerovanjima, a veÊinaod njih priznavala je postojanje natprirodnog.

RijeË “Ëudo” prijevod je grËke rijeËi terasin ili teras, πto znaËi “Ëudesnodjelo uËinjeno s namjerom da izazove reakciju kod gledatelja, neobiËan dogaajs natprirodnim efektom na sve koji ga promatraju.” (http://biblehub.com/greek/5059.htm) Ta grËka rijeË javlja se triput u Bibliji. U dva sluËaja koristi se upozitivnom smislu za Boga, ali u kontekstu 2. Solunjanima 2,9 koristi se pridjev“laæni”. ZnaËajno je napomenuti da Sveto pismo biljeæi da Ëuda nisu ograniËenasamo na Boga i Njegove sljedbenike, nego Êe u posljednje vrijeme i avolskiduhovi Ëiniti Ëuda (Otkrivenje 16,14). Odmah se nameÊe pitanje: Kako razlikovatiBoæja Ëuda od laænih? Za to nam je potrebno duhovno raspoznavanje. DuhIstine (Duh Sveti) vodi nas u razluËivanju dobra od zla pomoÊu Boæje rijeËi kaonaπeg najviπeg mjerila. Jer “tko ne rekne tako, zoru neÊe doËekati” (Izaija 8,20).

U posljednje vrijeme pojavit Êe se “silna djela, varavi Ëudesni znakovi isvakovrsno pokvareno zavoenje” (2. Solunjanima 2,9.10). Za Pavla je bilo bitnoda tu vijest prenese crkvi okruæenoj uËenjima i vjerovanjima neutemeljenim naIsusu. SliËno tome, i mi se u svijetu u kojem æivimo nalazimo u opasnosti dapotpadnemo pod te utjecaje. U Otkrivenju 12,12 stoji: “Jer je avao siπao k vamas velikim gnjevom, svjestan da ima samo joπ malo vremena.” –avao je itekakosvjestan da njegovo vrijeme na Zemlji uskoro istjeËe i stoga Ëini velike naporeda ljude prevari i zavede, pa Ëak i vjernike.

Da, bit Êe neobiËnih Ëuda koja nas zaprepaπÊuju i moæda Ëak zabavljaju,Ëuda koja zvuËe priliËno zastraπujuÊe. Ali nas Isus opominje — ne da bi naszaplaπio, nego pripremio. Neka Bog uËini da naπa osjetila ne budu taknuta“laænim Ëudesima”, nego da ostanu usmjerena na Isusa Krista i Njegovu istinu.“Stoga uprite oËi u Njega, dobro pogledajte u Njegovo lice i shvatit Êete daovozemaljske stvari”, Ëak i laæna Ëuda, “dobivaju Ëudnu novu zamagljenost”.Uprimo pogled na svoju prvu ljubav, naπe prvo Ëudo i izvor svih veliËanstvenihËuda kako bi se u nama obnovila ljubav i mi bili spaπeni.

ODGOVORITE1. Na koje sve naËine moæemo uprijeti pogled u Isusa usprkos laænim Ëudima

kojima smo okruæeni?2. Postoje li laæna Ëuda koja moæemo razaznati u danaπnje vrijeme?

Davina Buruchara, Ann Arbor, Michigan, SAD

82


Obmanuti

PRIMJENAPostanak 3,1-7; 12,3.7-9

Biblija nas upozorava da ne nasjedamo na Sotonine prijevare. U njegovoj jenaravi da nas uvlaËi u nevolje ili navede na misao kako je sve dobro. To je u bititrenutaËno stanje laodicejske crkve.

I nije niπta novo. Poπto je zaveo anele kako bi mu se pridruæili u pobuniprotiv Boæje vladavine, Sotona je pruæio svoj prvi i moæda najjasniji primjer otome kako njegova metoda funkcionira kad je prevario Evu (Postanak 3,13b).

Naπavπi se odvojena od muæa, Eva je bila namamljena i zavedena rijeËimazmije. Na skeptiËno i lukavo pitanje: “Je li Bog doista rekao...?”, Eva pomaloobrambeno iznosi svoju verziju onoga πto je Bog zapovjedio u Postanku 2,16.17.Osim toga, pristavπi na razgovor sa zmijom, postala je opËinjena obeÊanjem oznanju i moÊi i tako je povjerovala u laæ. Evinoj prijevari doprinijeli su apetit,gledanje i um.

Dakle, kako mi moæemo sprijeËiti, izbjeÊi Sotonine prijevare i suoËiti se snjima?

Da biste shvatili da je neπto zabluda, morate poznavati istinu. ©tobolje budete upoznati s izgledom prave novËanice od petsto kuna, lakπe Êeteotkriti krivotvorenu. Boæja rijeË, Biblija, najpouzdaniji je izvor istine (Ivan 17,17;Izreke 30,5). Premda svijet moæe ponuditi mnogo knjiga koje vas mogu informi-rati, samo Biblija ima silu da preobrazi vaπ æivot. Vrlo je lako proËitati po jedankraÊi odlomak iz Njegove RijeËi svakoga dana. To moæe izazvati veliku pro-mjenu, stoga pokuπajte.

Da biste se borili protiv prijevare, morate biti povezani s izvoromsile. Istini za volju, bitka i nije vaπa ako dopustite Bogu da se bori za vas. Kaoπto je opisano u Efeæanima 6,10-17, Bog nas poziva da stavimo na sebe Njegovoklop, a kada to uËinimo, trebamo se moliti (redak 18). Ako odliËno poznajeteBoæju rijeË i Ëinite “ispravne” stvari, to ipak neÊe biti dovoljno ako ne ostanetepovezani s Bogom u molitvi.

Da biste se suoËili s prijevarom i prepoznali je, morate biti osjetljivina Boæje ispravljanje. Vi ne moæete ispraviti ono s Ëim se niste voljni suoËiti.Sotonine prijevare su tako lukave da je jedna od prvih prirodnih Ëovjekovihreakcija da nijeËe ili okrivljuje druge za svoje stanje (baπ kao πto su i Adam iEva okrivljavali jedno drugo i Boga poπto su sagrijeπili). Naπ nebeski Otac neæeli da to ode toliko daleko. Kad naiemo na kuπnju, On æeli da je svladamo uzNjegovu pomoÊ. Koliko god bili slabi, Njegovo obeÊanje Ëvrsto stoji: “A on mi jeodgovorio: ‘Dosta ti je moja milost, jer se moja snaga savrπeno oËituje u slabosti.’”(2. KorinÊanima 12,9)

Esther Bettina Nanasi, Saginaw, Michigan, SAD

83


HoÊu li biti prevaren?

MI©LJENJEMatej 4,1-11; Otkrivenje 12,9

Koliko je avao vjeπt u varanju? Bacimo pogled na njegov najbolji pokuπajprijevare koji je ikada uËinio.

Pokuπao je navesti Isusa da dokazuje svoj identitet. Svoju prvu kuπnjuavao je poËeo rijeËima: “Ako si zaista Sin Boæji.” Pokuπao je navesti Isusa dase dokaæe izgovorivπi rijeË “ako”. Sila jednog “ako” je nemjerljiva; mnogi od nasdanas krenuli su uæasnim stazama zbog jednog “ako”. Ako si pravi Ëovjek... akome voliπ... ako se ne bojiπ... Kao πto sunce izlazi svakoga jutra, tako je i prirodnanaπa æelja da budemo vieni i da na kraju pokuπamo dokazati avolu da smoBoæja djeca. Vi ste ono πto jeste; ne morate nikome niπta dokazivati.

Pokuπao je natjerati Isusa da dokazuje Boæju moÊ. Druga kuπnjasuprotstavlja vjeru i pretpostavke. To je vrlo jednostavno: vjera se poziva naobeÊanja i posluπna je; pretpostavke se pozivaju na obeÊanje bez posluπnosti.Pretpostavka od pojedinca traæi da dokazuje Boæju moÊ — dovesti sebe u opa-snost da bi nas Bog izbavio. To je kao stupanje u vezu s nekim tko ne voli Boga,vjerovanje da Êe ga Bog promijeniti. To je kao otiÊi s nekim u krevet, a zatimvjerovati da Êe Bog poduprijeti tu vezu — i zavaravati se.

Pokuπao je navesti Isusa da radi Boæje djelo, ali bez Boæjeg karak-tera. Ja to nazivam Judinom taktikom u sluæbi. U treÊoj kuπnji avao nudiIsusu ono πto je On doπao spasiti — kraljevstva ovoga svijeta. Kuπnja se ogle-dala u tome πto je Isus mogao dobiti ono πto æeli bez patnje i boli — bezpoteπkoÊa, ako se pokloni avolu. Sotonina najuspjeπnija taktika krije se baπu takvoj vrsti kuπnji. To bi znaËilo poloæiti ispit s najveÊim ocjenama, ali vara-juÊi — postiÊi ono πto Bog æeli, ali bez pouzdanja u Boæji naËin rada. Nazivamto Judinom taktikom zato πto je Juda æelio ustoliËiti Isusa kao kralja; meutim,æelio je to postiÊi prljavim sredstvima.

U borbi protiv avola dovoljna je jednostavna molitva: “Gospodine, vidio samda si veÊ pobijedio avola u ......., uËini to ponovno u mojem æivotu; pomozi mida ........” Bez obzira na to je li u pitanju identitet, pretpostavka ili Judinataktika, Isus moæe poraziti obmanjivaËa.

ODGOVORITE1. Na kojem vas od tri spomenuta podruËja Sotona najviπe napada?2. Koja je prema vaπem miπljenju najbolja strategija u borbi protiv Sotoninih

prijevara?3. Nakon prouËavanja danaπnje pouke kratko se pomolite. Mislite li da nam

Isus moæe pomoÊi da svladamo sve Sotonine napade?

Rodney Matambo, Anasco, Portoriko

84

Petak, 1. lipnja

Prijevara razotkrivena

ISTRAÆIVANJEPostanak 3,1-7; Psalam 146,4; Matej 4,1-11; Otkrivenje 12,9

ZAKLJU»AKPouka za ovaj tjedan skreÊe nam pozornost na Ëinjenicu da æivimo u vrijeme

kada nas Sotona pokuπava prevariti viπe nego ikada prije, “svjestan da ima samojoπ malo vremena” (Otkrivenje 12,12). Meutim, pouka nas isto tako podsjeÊa nato da trebamo gledati u Isusa, koji je veÊ razotkrio Sotonine prijevare dok je biona Zemlji. “Nemamo, naime, nekoga velikog sveÊenika koji ne bi mogao suosjeÊatis naπim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πtonije sagrijeπio. Dakle: pristupajmo s pouzdanjem k prijestolju milosti da primimomilosre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ!” (Hebrejima 4,15.16) Tako i miimamo nadu da Êemo se biti u stanju oduprijeti i da Sotonine prijevare mogubiti razotkrivene vjerom u Isusa Krista.

RAZMOTRITEu Nacrtajte, skicirajte ili naslikajte sljedeÊa tri prizora iz povijesti: (1) prijevara

na Nebu; Sotona obmanjuje anele; (2) prijevara na Zemlji; Sotona obmanjujeEvu u Edenskom vrtu; (3) prijevara razotkrivena: Sotonin pokuπaj prijevaredoæivljava neuspjeh zato πto se Isus oslonio u pustinji na Boæju rijeË. Tiprizori trebali bi nas podsjeÊati da je Isus pobijedio i da nam moæe pomoÊida i mi svladamo Sotonine prijevare.

u Napravite tablicu u kojoj Êete usporediti popularna vjerovanja o tome πto sedogaa nakon smrti, i πto Biblija o tome nauËava. Jesu li to nepremostiveili neznatne razlike? Kako pojedino razumijevanje o æivotu nakon smrtiutjeËe na ljude u njihovom svakidaπnjem æivotu? Zaπto?

u Porazgovarajte s nekim prijateljem o tome zaπto se Bog moæe sluæiti samoistinom, dok se Sotona sluæi istinom i laæi, i laskanjem i prijevarom?

u Zabiljeæite u svojem dnevniku ostale priËe u Bibliji ili pak vlastita iskustvao tome kako je prijevara posluæila kao sredstvo u postizanju æeljenog cilja.Kakav je bio ishod?

u Promatrajte insekte koji se mogu kamuflirati i izgledati kao neπto drugo.Zaπto se oni preruπavaju i zaπto sam Sotona pribjegava preruπavanju?

POVEÆITEIvan 1,7-11; 2. KorinÊanima 11,14.15; 1. Petrova 2,8-10; Otkrivenje 12,7-

12.17; 20,10.Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 1. poglavlje, “Zaπto je dopuπtena pojava

grijeha?”; Velika borba, 33. poglavlje, “Prva velika prijevara”.

Emely Umaña, Centreville, Virginia, SAD

85


Pouka 102.—9. lipnja 2018.

Amerika i Babilon

“U ono Êe vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji πtitisinove tvog naroda. Bit Êe to vrijeme tjeskobe kakve ne

bijaπe otkako je ljudi pa do toga vremena. U ono vrijemetvoj Êe se narod spasiti — svi koji se nau zapisani u

Knjizi.” (Daniel 12,1)

86

Subota, 2. lipnja

Najuzviπeniji

UVODOtkrivenje 13,11.12

Kao vodeÊa zemlja u svijetu po svojim gospodarskim moguÊnostima, napodruËju visoke tehnologije, filmske industrije i visokog obrazovanja, Sjedi-njene AmeriËke Dræave joπ uvijek su “svjetska supersila bez premca” (http://www.forbes.com/sites/realspin/2013/11/24/why-the-u-s-remains-the-worlds-unchal-lenged-superpower/#61c7aa1c1fd8). »ak i za one od nas koji ne æive u SAD-u,njegova moÊ i dominacija ogledaju se u svemu, od onog πto gledamo do utjecajana druge zemlje. Ali jeste li se ikada zapitali zaπto je tako? Kako to da ta zemljamoæe imati toliki utjecaj na svijet u cjelini?

SjeÊam se trenutka kad je Barack Obama prvi put inauguriran kao 44. pred-sjednik SAD-a 20. sijeËnja 2009. godine. “Novo roenje slobode”, misao uzetaiz govora predsjednika Abrahama Licolna 1863. godine, bila je tema ceremonijekada je Obama polagao prisegu kao novi predsjednik. Iako je bio velik i znaËajanpomak vidjeti prvog Afroamerikanca izabranog na taj poloæaj, ja nikada neÊuzaboraviti uskomeπanost u naπim crkvama. Bi li to mogao biti onaj koji Êeproglasiti nedjeljni zakon? Ili je on “Zvijer” o kojoj se govori u Otkrivenju 13?HoÊe li njegov mandat ubrzati Isusov dolazak? Brzo premotajte posljednjih de-vet godina; Obamino predsjednikovanje je doπlo i proπlo, a ta su proroËanstvaprenesena na novog predsjednika.

Otkrivenje je puno proroËkih simbola i slika i kad god se pojavi novi pred-sjednik, mi tumaËimo znakove iz te knjige. Naravno, nema niËega pogreπnog utome da Ëovjek neprestano prati πto se zbiva u svijetu, ali zastraπujuÊa je po-misao da Êe ta velika sila pokrenuti ono πto Ëitamo u Otkrivenju 13.

Da, Amerika je moæda svjetska supersila bez premca, ali nikada ne bi trebalozaboraviti da usprkos svoj njezinoj sili i moÊi, postoji Netko tko je joπ veÊi.Psalam 47,9 govori nam da “Bog kraljuje nad narodima, stoluje Bog na svetomprijestolju”. Bez obzira na to πto Êe se dogoditi na Zemlji u sadaπnjosti ilibuduÊnosti, Bog joπ uvijek sjedi na svojem prijestolju, On joπ uvijek upravljasvime.

I dok se usredotoËujemo na ulogu Amerike u biblijskom proroËanstvu, ne-mojmo smetnuti s uma da nam Ivanovo Otkrivenje treba otkriti ljepotu IsusaKrista koji je Najuzviπeniji!

Abigail Hazel, Wolverhampton, Engleska

Postoji Netko tko je joπ veÊi.

87

Nedjelja, 3. lipnja

Pa... nikad nisam oËekivao takvo πto!

LOGOSDaniel 13,5; Amos 3,8; Matej 11,28; 1. Solunjanima 5,3-6; 2. Petrova 3,11-14

Godina 2016. ostat Êe poznata kao godina iznenaenja!Britanija je glasovala za Brexit. Jedan virus je zaprijetio prekidanjem ljetnih

Olimpijskih igara. Chichago Cubs naπli su se na prvom mjestu u bejzbolu (πtose nije dogodilo joπ od 1908.), oËito otklonivπi 108 godina staru kletvu, a nogo-metni autsajder Leicester City osvojio je kup u prvoj engleskoj ligi. Italija i daljespaπava stotine “migranata iz mora” (http://www.smh.com.au/world/migrant-cri-sis/migrant-crisis-italy-plucks-nearly-1400-migrants-out-of-the-sea-20160329-gntmx1.html), a tisuÊe novih pokuπale su prijeÊi preko Sredozemnog mora poπtosu Slovenija, Hrvatska i Makedonija zatvorile svoje granice. Svijet je bio zapre-paπten teroristiËkim napadima u Bruxellesu i otkrivanjem njihove povezanostis napadima u Parizu 2015. godine.

Zrakoplovna kompanija EgyptAir po drugi put se naπla na svim naslovnica-ma nakon πto je let MS804 nestao iznad Sredozemnog mora. Naoruæana osobaotvorila je vatru u homoseksualnom noÊnom klubu u Orlandu na Floridi ubivπi49 i ranivπi najmanje 53 osobe. A kamion koji se zaletio u pjeπake na πetaliπtuu Nici ubio je 86 ljudi na Dan Bastille.

U 2016. izgubili smo Harpera Leeja, autora knjige Ubiti pticu rugalicu; GeneaWildera iz prve verzije filma Willy Wonka; Raya Tomlinsona, momka koji jeizmislio e-mail; i princezu Leiu koju je glumila Carrie Fisher; oprostili smo sei od pop ikona Princea i Muhammeda Alija — a obojica su neprijeporno pripadalinajveÊim zabavljaËima koje je svijet ikada upoznao.

Ali je moæda najveÊe iznenaenje stiglo u utorak 8. studenoga, kada jeameriËki republikanski kandidat Donald J. Trump postigao jednu od najnevje-rojatnijih politiËkih pobjeda u suvremenoj povijesti SAD-a nakon πto je bioizabran za 45. predsjednika. U godini iznenaenja Ëuo se kolektivni uzdah:“Nikad nisam oËekivao takvo πto!” Ja ne bih bio iznenaen kada bi Ëak i Daniel,koji je izjavio da Bog “ruπi i postavlja kraljeve” (Daniel 2,21), bio time zateËen!

Ali piπuÊi crkvi u Solunu, Pavao podsjeÊa svoje Ëitatelje da je Boæji narod pootkrivenju i objavi u mnogo povoljnijem poloæaju (1. Solunjanima 5,3-6).

U vezi s “danom Gospodnjim” Amos je veÊ prije napisao: “Niπta ne ËiniJahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima.” (Amos3,7)

»ak se i Petar, koga bismo prije mogli smatrati praktiËnom osobom negoprorokom, pridruæuje miπljenju da bismo, daleko od toga da budemo iznenaeni,trebali æeljno oËekivati iznenaenje. Ne da moæemo izjaviti: “Rekao sam vam jato”, nego da budemo budni. “Pazite na se”, opominje nas Petar u 2. Petrovoj3,11, jer ste postali svjesni Ëinjenice da iza πokova i iznenaenja leæi ispunjenjeredaka 13 i 14.

88

Ako ispravno razumijemo Boæju rijeË, u srediπtu posljednjih zapanjujuÊihdogaaja koji Êe svjetsku povijest dovesti do konaËnog kraja bit Êe najmoÊnijai najutjecajnija dræava na Zemlji.

Otkrivenje 13 daje nam sliku dvije svjetske sile koje su simbolizirane dvje-ma proroËkim zvijerima. Daniel nam je veÊ govorio da zvijeri simboliziraju na-rode ili svjetske sile (Daniel 7,17.23). A ako se u mislima vratite na tekst uOtkrivenju 13,1-10, doÊi Êete do zakljuËka da prva Zvijer prikazuje papinskiRim.

U Otkrivenju 13,5 imamo vremensko proroËanstvo o Ëetrdeset dva mjeseca,koje zavrπava naizgled kobnom propaπÊu papinstva 1798. godine. Zatim sepojavljuje joπ jedna Zvijer, ovaj put ne iz mora, nego iz zemlje (Otkrivenje 13,11).PovjesniËari meu nama sjetit Êe se da su Sjedinjene Dræave proglasile neovi-snost 1776., donijele Ustav 1787. i Povelju o ljudskim pravima 1791. godine.Onda nije neobiËno πto je 1798. ta nova dræava postala svjetska sila. Jednostav-na usporedba proroËanstva i kronologije pokazuje da jedino Amerika odgovaratom opisu.

Amerika je bila nazvana “zemljom velikih prilika i slobode”. Prema rijeËimaAbrahama Lincolna tijekom obraÊanja u Gettysburgu, “naπi oËevi su na ovomkontinentu iznjedrili novu naciju, zaËetu u slobodi, i posveÊenu ideji da su sviljudi stvoreni jednaki”. U Prvom amandmanu Ustava jasno stoji da “KongresneÊe donositi zakone protiv slobodnog ispovijedanja vjere, ograniËenja slobodegovora, tiska ili prava ljudi da se mirno okupljaju i prosvjeduju“.

Kakva je samo sila postojala u ta dva roga kao u janjeta — u rogovimaslobode! I kakvo je utoËiπte ta nacija, utemeljena na naËelima republikanstva iprotestantizma, bila za potlaËene na zemlji, baπ kao πto je Isus, Janje, πiriosvoje ruke u znak dobrodoπlice i pozivao sve: “Doite k meni svi koji ste umornii optereÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej 11,28)

Kao u nekakvom pretkazanju ameriËke uloge, na Kipu slobode nalazi sebronËana ploËa s rijeËima poziva: “Dajte mi svoje umorne, siromaπne, svojeπÊuÊurene mase koje Ëeznu za slobodom, bijedne ostatke svoje krcate obale,poπaljite mi takve, beskuÊnike i burom πibane...“

Bivπi predsjednik Obama svoju je kampanju vodio pod sloganom “Da, mi tomoæemo!” Ta pozitivna krilatica moæda postaje pomalo zlokobna u svjetluOtkrivenja 13. Druga Zvijer sve viπe poprima obiljeæja prve dok se konaËno nepretvori u sliku prve Zvijeri. “A govorila je kao Zmaj. Svu vlast prve Zvijeri onavrπi u njezinoj sluæbi i Ëini da se zemlja i njezini stanovnici klanjaju prvojZvijeri … svjetujuÊi stanovnicima zemlje da naprave kip Zvijeri, koja bi ranjenamaËem, ali ostade na æivotu.” (Otkrivenje 13,11-14)

Zar ne vidite da to dolazi? Boæja rijeË nam unaprijed kaæe da to nije kraj,veÊ poËetak kraja. BuduÊi da se proroËanstvo mora ispuniti, Isus nam daje ovoobeÊanje: “Ovo vam rekoh, da u meni imate mir. U svijetu Êete imati patnju. Ali,ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet!” (Ivan 16,33)

Andrew Hazel, Wolverhampton, Ujedinjeno Kraljevstvo

Boæja rijeË nam kaæe da to nije kraj, veÊ poËetak kraja.

89

Ponedjeljak, 4. lipnja

Akcija... rez...

SVJEDO»ANSTVO1. Petrova 1,13

Kad Ëujemo vijesti da krπÊani gube posao zbog svojih biblijskih uvjerenja,da su izloæeni muËenju i da svijet slijedi nebiblijske doktrine radi “jedinstva”,Ëesto osjetimo kako nam krv snaænije prostruji venama. KrπÊani su neizbjeænoizloæeni neprijateljskom raspoloæenju, zatvaranju, æestokim kuπnjama i pod-nose ærtve. U Otkrivenju 13,3.4.7 stoji: “I svi se pokloniπe Zmaju koji dade takvuvlast Zvijeri. I dano joj je da se zarati sa svecima i da ih pobijedi. Dana joj jevlast nad svakim plemenom i pukom i jezikom i narodom.” U mislima nam sevrzma pitanje bismo li bili u stanju izdræati kad bi se to dogodilo nama, πto nasmoæe ili uplaπiti ili uËiniti joπ odluËnijima da ostanemo hrabri i “upremo pogledu zaËetnika i zavrπitelja vjere, u Isusa” (Hebrejima 12,2).

Kad æivot teËe glatko, lako je biti krπÊanin; meutim, kad se suoËimo snevoljama, ostati krπÊanin moæe biti vrlo muËno. Sotona pokuπava uniπtiti naπuvjeru stavljajuÊi nas u okolnosti koje nas navode da posumnjamo u Gospodnjudobrotu. To stvara pojedince koji na Boga gledaju s uæasom, kao na nekogakome je glavni cilj da dijeli stroge kazne i otjera u pakao. Svladani strahom,mnogi padaju u zamku da se okrenu sebi umjesto da gledaju na Krista “koji jeiskusan u svemu (kao i mi), samo πto nije sagrijeπio” (Hebrejima 4,15).

“©to viπe razmiπljamo o Kristovom karakteru, πto viπe doæivljavamo Njegovuspasonosnu silu, to Êemo dublje osjeÊati vlastitu slabost i nesavrπenstvo, iozbiljnije gledati na Njega kao na naπu snagu i Otkupitelja. Mi u sebi nemamosnage da oËistimo hram duπe od prljavπtine; ali ako se pokajemo za svoje grije-he i zatraæimo oprost preko Kristovih zasluga, On Êe nam podariti onu vjerukoja je djelotvorna ljubavlju i Ëisti srce. Vjerom u Krista i posluπnoπÊu Boæjemzakonu moæemo biti posveÊeni, i tako postati prikladni za druπtvo svetih anelai otkupljenih odjevenih u bijelo u kraljevstvu slave.” (Ellen G. White, The Sanc-tified Life, str. 83)

Premda je ovaj svijet prepun neËistoÊe i slabosti koje ratuju protiv Biblije ikrπÊanskih uvjerenja, mi trebamo gledati na Krista kao na naπu nadu. On jepravednost svih onih koji vjeruju u Njega. Mi æivimo u nadi da svijet neÊe bitiovakav kakav je sada. “Na tome se temelji postojanost i pouzdanje svetih.”(Otkrivenje 13,10) KrπÊani koji ne sniæavaju svoja mjerila nego gledaju na Kristakao na najveÊi Uzor, primit Êe nebesku nagradu za svoje trpljenje.

ODGOVORITEKako moæete uËiti od Krista i oponaπati Njegov karakter kad proæivljavate

teπke trenutke?

Rejoice Huhuyana, Birmingham, Engleska

90

Utorak, 5. lipnja

Moæete li sagledati kraj igre?

DOKAZOtkrivenje 3,18; 13,15

Sjedinjene AmeriËke Dræave odluËno su se postavljale kao svjetski predvod-nik u pogledu slobode i demokracije. Ali Biblija tvrdi da je Zvijer nalik janjetugovorila “kao Zmaj” i “Ëak joj je bilo dopuπteno da udahne æivot kipu Zvijeri,tako da kip Zvijeri progovori i prouzrokova da se pobiju svi koji se ne htjedoπepokloniti kipu Zvijeri” (Otkrivenje 13,11.15).

Komentator Otkrivenja 13,14 Justin Edwards u Obiteljskoj Bibliji kaæe da je“kip Zvijeri” “æivi predstavnik njezine moÊi; to jest sila Zvijeri u redcima 4-10.Da bi Sjedinjene AmeriËke Dræave naËinile ikonu Zvijeri, vjerska sila mora takoupravljati graanskim vlastima da Êe crkva upotrijebiti i autoritet dræave ne bili ostvarila svoje ciljeve.” (http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1321635.stm)

Ali πto je s vjerskim podjelama? Razmotrite sljedeÊe Ëinjenice:Ujedinjenje je otpoËelo... “Augzburπki ... luteransko-katoliËki sporazum jedan

je od najznaËajnijih ekumenskih dogaaja u ovom stoljeÊu”, izjavio je vlË. JosephKomonchak.”(https://washingtonpost.com/archive/politics/1999/11/01/faiths-heal-ancient-rift-over-faith/fab54c31-5f64-414a-ad0b-e612ae12f1c0/?utm_term=.02cea48f3cab) U tom dokumentu, potpisanom 1999. godine, stoji da doktrina koju jeLuther smatrao bitnom za reformaciju i koja ga je navela da je pokrene, nijerazlog za ozbiljne podjele izmeu katolika i luterana. U sporazumu se dalje tvrdida je sve to u biti samo nesporazum.

Godine 2001. papa Ivan Pavao II. “postao je prvi papa koji je kroËio nogomu tu zemlju (GrËku) nakon Velikog raskola 1054. godine, kada je krπÊanstvo bilopodijeljeno na istoËnu i zapadnu granu”. On je putovao i u Siriju i postao “prvipapa koji je uπao u dæamiju, πto je bio simboliËan Ëin prijateljstva prema islamu“.

Vratimo se pet godina unatrag do sijeËnja 2014. godine, kada je papa Franjoposlao Tonyja Palmera, evangeliËkog episkopalnog biskupa, kao posebnogizaslanika na Konferenciju karizmatskog evangeliËkog vodstva, koju je sazvaoKenneth Copeland. Na toj konferenciji on je prikazao video koji je napravio papaFranjo, nakon Ëega je izjavio da je “protest zavrπen”.

Dana 24. rujna 2016. godine papa Franjo je postao prvi papa koji se obratioprisutnima u oba doma u Kongresu. Njegova poruka pozivala je vodeÊu nacijuda bude odgovornija kad je u pitanju njezin utjecaj na klimu planeta Zemlje.

Isus u Mateju 16,3 ukorava æidovsku elitu πto ima sposobnost predviativrijeme na osnovi izgleda neba, a nije u stanju protumaËiti znakove vremena.Isto tako, svijet je svjestan sve veÊe povezanosti papinstva s ostalim vjerskim ipolitiËkim strukturama i najavljenim “krajem igre”. Njemu su potrebni ljudi sduhovnim vidom kako bi mu protumaËili te znakove. Jeste li vi jedan od onihkoji ima duhovnu pomast za oËi da je ponudi drugima? Budite jedan od njih.

Joseph Higgins, Wolverhampton, Ujedinjeno Kraljevstvo

91

Srijeda, 6. lipnja

Spreman ili nespreman

PRIMJENADaniel 12,1; 13,14-17

Kad u istoj reËenici Ëujemo rijeËi Amerika i Babilon, naglasak je obiËno na“vremenu nevolje”. »esto smo prestraπeni i obeshrabreni kad nam se to iznosibez praktiËnih savjeta kako da sve to proæivimo. Dakle, kad to vrijeme doe, πtonam valja Ëiniti? Kako moæemo saËuvati æivot tijekom tog razdoblja?

Budite spremni. U Otkrivenju 13 stoji da Êe ta Zvijer onemoguÊiti onimakoji nemaju æig Zvijeri da kupuju i prodaju. Sotona je uËinio da ovaj naraπtajbude toliko obuzet materijalnim stvarima kako bi se naπa vjera, ako ne budemomogli kupovati stvari koje su Ëisto æelje, naπla u kuπnji. Moramo se nauËitioslanjati samo na ono najpotrebnije traæeÊi od Boga da obnovi naπ um i dapotroπaËki mentalitet ne bude uzrok naπeg pada u to vrijeme, zato πto jednostavnovolimo kupovati. Kad je rijeË o onome πto nam je potrebno, savjetuje nam se dasi znamo sami osigurati hranu, sami saπiti odjeÊu! Vjeπtine koje izgledajustaromodno moæda Êe biti upravo ono πto Êe nas odræati!

ProuËavajte. U istom se poglavlju govori da Êe Zvijer varati zemaljskestanovnike svojim Ëudima. »esto mislimo da moramo izuËavati ta Ëuda kako nebismo bili prevareni, ali kako Êete razlikovati pravi dijamant od laænog ako neznate karakteristike pravog? Da, prouËavajte ulogu koju Êe Amerika odigrati idjela koja Êe Ëiniti, ali pritom prouËavajte Boæji karakter. Ako jednostavno bu-dete poznavali Boga i Njegova djela, moÊi Êete sagledati i ostala, laæna djela.

Ne zaboravite tko vlada. Daniel 12,1 istiËe ne samo Ëinjenicu da Êenastati vrijeme nevolje, nego i da Êe Mihael ustati i osloboditi svoj narod tijekomtog mraËnog razdoblja. Prema tome, ne bismo trebali dopustiti da vrijeme nevoljezamagli naπe misli strahom i oËajem, zato πto Bog u istom tom retku pretkazujeda Êe svi oni Ëije se ime nae u æivotnoj knjizi biti spaπeni.

U 2. Petrovoj 1,19 stoji: “Tim dræimo vrlo sigurnim sve proroπtvo. Vi dobroËinite πto upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tamnome mjestudok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vaπim srcima.” Dakle, svrha jeproroËanstva da se ono prouËi i primijeni, a kao rezultat Isus Êe boraviti unaπem srcu; to znaËi da rijeËi proroπtva trebaju izazvati cjelovitu promjenu unama mijenjajuÊi nas da bismo se pripremili za njihovo ispunjenje.

ODGOVORITE1. ©to vas joπ moæe pripremiti za to razdoblje zemaljske povijesti?2. ©to vas, prema vaπem miπljenju, spreËava da se potpuno pripremite?3. Na koje vas naËine prouËavanje Boæje rijeËi mijenja?

John Watta, London, Engleska

92

»etvrtak, 7. lipnja

Amerika: Od sliËnosti s janjetom do progonitelja

MI©LJENJEOtkrivenje 13,11-15

Tko bi povjerovao da Êe Amerika, Ëiji su utemeljitelji postavili dva glavnanaËela o graanskoj i vjerskoj slobodi, u posljednjim danima odbaciti te slobodeprogoneÊi one koji se ne budu htjeli odreÊi svojih vjerskih uvjerenja? Ako nevjerujete da bi se to moglo dogoditi, razmislite malo. U Otkrivenju 13 stoji daÊe se Amerika, zvijer s dva roga, sliËna janjetu, (graanska i vjerska sloboda),pojaviti iz rijetko naseljenog podruËja na Zemlji. Snoπljivost i otvorenost privu-kle su milijune ljudi na njezine obale. Oni koji su Ëeznuli za boljim æivotomdoπli su u velikom broju i Amerika je brzo postala najznaËajnija svjetska sila.

Slobode koje Amerika omoguÊuje svojim graanima njezini su najprivlaËnijiatributi. Mnoge zemlje ne nude svojim graanima takve slobode. Je li moguÊeda bi Amerika mogla napustiti temeljna naËela i poËela progoniti svoje graane?Da! To nije samo moguÊe, veÊ Biblija u Otkrivenju pretkazuje da Êe se upravoto dogoditi.

Neposredno uoËi Kristovog ponovnog dolaska, Amerika Êe raditi u dosluhus papinstvom i objaviti rat onima koji odbacuju laæni sustav bogoπtovlja. IstinskiBoæji sljedbenici neÊe moÊi funkcionirati unutar gospodarskog sustava najprijeu Americi, a onda i u cijelom svijetu buduÊi da Êe SAD, koristeÊi se svojompolitiËkom i ekonomskom moÊi, prisiljavati da i druge dræave postupe isto.KonaËna kazna je smrt za one koji se ne budu odrekli svojeg prava da seklanjaju istinskom Bogu u pravi dan odmora — subotu. Sve se okreÊe okobogoπtovlja! ©to Êe uËiniti oni koji budu odluËni u namjeri da sluæe Bogu? Akobudemo æivi tijekom vremena progonstva prije nego πto se Isus vrati, svatko odnas mora odluËiti hoÊe li se klanjati Bogu ili ne.

Kao adventistica sedmoga dana, ja sam odluËila ostati uz Boga i istinu! Kristje obeÊao da Êe svi koji izdræe do kraja biti spaπeni. Bog je vjeran i neÊe nasnapustiti. On Êe biti uvijek s nama u tim opasnim vremenima. Dræimo se ËvrstoNjega danas i budimo spremni za teπka vremena koja su pred nama. ZvijersliËna janjetu i progonitelj neÊe nad nama trijumfirati.

ODGOVORITE1. Bi li se adventisti sedmoga dana koji trenutaËno æive u SAD-u trebali poËeti

seliti u druge dijelove svijeta kako bi izbjegli predstojeÊe progonstvo?2. Zapaæate li na druπtveno-politiËkom i ekonomskom podruËju u svijetu zna-

kove koji pokazuju da se SAD kreÊe u smjeru ujedinjenja s papinstvom kakobi stvorili Ëvrste veze koje bi iπle nauπtrb onih Ëija su vjerska uvjerenjasuprotna nauku papinstva? Koji su to znakovi?

Arlene Thompson, Orlando, Florida, SAD

93

Petak, 8. lipnja

Priprema

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 13,11.12; 20,4

ZAKLJU»AKJe li vam nekada dogodilo da ste nespremno doËekali promjenu vremena?

Moæda niste sluπali vremensku prognozu pa ste se morali suoËiti s neoËekiva-nom kiπom, snijegom ili vrelinom. Priprema za promjene vremena jest bitna, alije priprema za Kristov drugi dolazak od æivotne vaænosti. Dok zvijeri nastupaju(Otkrivenje 13,11.12), mi moramo ostati usredotoËeni na Krista. Meteorolozidoduπe nisu uvijek toËni u svojim prognozama, ali kad je u pitanju Kristovdolazak, moæemo biti sasvim sigurni. I buduÊi da smo sigurni, moramo se pri-premati jer Êe doÊi vrijeme kada Êe oni koji su ostali vjerni i nisu se pokloniliZvijeri vladati s Kristom zauvijek (Otkrivenje 20,4).

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “Midnigt Cry” koju pjeva Jason Crabb (https://www.youtube.

com/watch?v=0ugL6Yx3quA). Obratite posebnu pozornost na rijeËi: “I lookaround me...” (Gledam oko sebe i vidim kako se proroËanstva ispunjavaju.I znaci vremena svuda se pojavljuju. Gotovo da Ëujem svojeg Oca kako govori:Sine, idi i dovedi moju djecu.)

u Porazgovarajte u svojem subotnjoπkolskom razredu o rijeËima BenjaminaFranklina: “Ako se ne pripremate, pripremate se za neuspjeh.” Kakvo znaËenjetaj citat ima u vezi s pripremom za posljednje vrijeme i s naπom potrebomda ostanemo usredotoËeni na Krista?

u Napiπite na listu papira rijeËi Phillipsa Brooksa: “Nemojte se moliti za lagodanæivot; molite se da budete snaæniji. Nemojte se moliti da zadaci budu razmjernivaπim snagama; molite se za snagu razmjernu vaπim zadacima. Tada vaπeobavljanje posla neÊe biti neko Ëudo, nego Êete vi sami biti pravo Ëudo.Svakoga dana Ëudit Êete se sebi i bogatstvu æivota koje ste dobili zahvaljujuÊiBoæjoj milosti.” Dræite taj citat na mjestu gdje ga moæete gledati i razmiπljatio njemu dok se pripremate za svoj radni dan.

u Imajte bogosluæje s nekim tko je bolestan ili vezan za krevet. Potraæitezajedno tekstove u Bibliji koji se odnose na bogosluæje. Razgovarajte o va-ænosti tih tekstova u vezi s pripremom za Kristov dolazak.

POVEÆITEMatej 4,8-10; 24,42-44; Koloπanima 3,4; 1. Solunjanima 5,1-11.Wes Peppers, “Reaching the Cosmos”, https://www.youtube.com/watch?v=hbw

GMFnhjHE.

Michelle Gordon, Glenside, Pennsylvania, SAD

94


Pouka 11.9.—16. lipnja 2018.

Boæji peËat ili æig Zvijeri?

“Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru, Boæe,SvemoguÊi! Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju

naroda!” (Otkrivenje 15,3b)

95

Subota, 9. lipnja

To je aktivni proces

UVODEzekiel 20,19.20

Jeste li ikada dræali u ruci neku krivotvorenu novËanicu? SjeÊam se danakada sam dobio jednu takvu meu novËanicama primljenim kao ostatak. Neπtosam kupio, pruæio blagajnici ispravnu novËanicu i oËekivao ostatak. Znao samda Êu dobiti nekoliko novËanica i neπto kovanog novca. Blagajnica se smijeπiladok mi je stavljala novac u ruku. Prebrojio sam da bih bio siguran da mi jedobro vratila. Dok su mi prsti klizili preko novËanica, zapazio sam da se jednarazlikuje od ostalih. Detaljnijom provjerom utvreno je da je novËanica laæna.Blagajnica mi je ljubazno dala drugu novËanicu i rekla da Êe o tome izvijestitiposlovou.

Ja nisam federalni agent koji je proπao specijalnu poduku u vezi s krivo-tvorenim novcem. Toga dana krivotvorena novËanica bila je toliko razliËita odprave da sam je lako mogao prepoznati pod prstima. Krivotvorinu nije uvijeklako otkriti. StruËnjaci koji prouËavaju novac i otkrivaju krivotvorine, izmeuostalih koriste se metodom “dodirni, ukosi, izloæi svjetlu, promotri”. DodirujunovËanicu da bi utvrdili vrstu papira. Postave je ukoso da bi prepoznali nekaposebna obiljeæja kao πto su holografske oznake. Izlaæu je svjetlu pogledom dabi uoËili vodeni æig. Promatraju je da bi utvrdili tiskane elemente na novËanici.

Kad je stvoren svijet, bio je uspostavljen pravi oblik bogoπtovlja. Nakonpojave grijeha uspostavljeno je laæno bogoπtovlje. Kristovi sljedbenici trebajurazlikovati pravo od laænog. A koraci bi bili umnogome sliËni onima koje pri-mjenjuju federalni agenti. »itanje Boæje rijeËi, razlikovanje istinskih tvrdnji odlaænih i prouËavanje Boæjeg karaktera pripremaju nas da prepoznamo Boga isaznamo kako Mu trebamo sluæiti.

U pouci za ovaj tjedan govori se o Boæjem peËatu i æigu Zvijeri. Odvojitevrijeme da saznate o znaku Saveza i ulozi koju u tome ima subota. Znate lirazliku izmeu peËata i æiga? Postoji znatna razlika kako su i kad nastali. Jeli vas strah kad razmiπljate o Boæjem peËatu i æigu Zvijeri? Razgovarate li snelagodom s drugima o tim simbolima i kako se oni primjenjuju na naπ æivot?Vi niste jedina osoba koja se s tim suoËava.

Ali postoji radosna vijest u poruci o Boæjem peËatu i æigu Zvijeri. Nemojteodbijati istraæivati ovu temu. Dodirnite, ukosite, izloæite svjetlu i promotrite.PronaÊi Êete ono πto je pravo ako zamolite Duha Svetoga da vas vodi.

Deena Bartel-Wagner, Chattanooga, Tennessee, SAD

Kristovi sljedbenici trebaju razlikovati pravo od laænog.

96

Nedjelja, 10. lipnja

Na straæi

LOGOSEzekiel 20,12.20

Znak Saveza (Postanak 17,9-11; Izaija 58,13)Izmeu dviju osoba, obitelji ili naroda, uvijek je veÊi i jaËi postavljao pravila

u odnosima. Tijekom povijesti utvrena pravila Ëesto su bila tiranska premaslabijem, kao kada je Babilon porazio Izrael. Nabukodonozor je propisivao pra-vila, Ëak i tko Êe i gdje æivjeti. Narod je i oËekivao pravila.

Boæja pravila, meutim, nisu bila naËinjena samo da bi se njima vladalo. Onasu bila za dobrobit Njegovog naroda. Kad je Abram postao Abraham i dobioobeÊanje da Êe biti otac mnogim narodima, Bog je dao obrezanje kao znak daje prihvatio Abrahama. Stotinama godina poslije Mojsiju je dano Deset zapovi-jedi, ukljuËujuÊi i Ëetvrtu zapovijed o suboti, kao odreeno mjerilo za narod dabi ostao blizu Boga. Posebno im je napomenuto da je subota za Boga neπtoposebno, pa bi trebala biti i za njih. U Ezekielu Bog podsjeÊa svoj narod da Êeznati da jesu li Mu blizu na osnovi toga Ëuvaju li subotu. Izaija to sasvimispravno stavlja u domenu srca umjesto prisile. Oduvijek je postojalo pitanje:“Kome se klanjate?“

Veza sa stvaranjem (Otkrivenje 14,7.9; Postanak 1)TreÊi aneo upuÊuje snaænu opomenu u vezi s klanjanjem: “Tko se god

pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primi æig ...” (Otkrivenje 14,9) U 7. retku prvianeo to iznosi kao poziv: “Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvoravoda!” Isticanje dviju opcija znaËi da se onaj tko se ne klanja Bogu zapravoklanja Zvijeri. To isto tako pokazuje da klanjanje Bogu moæemo pratiti unatragsve do stvaranja.

Dugo nam je napominjano da nas izazov prvog anela da se klanjamo Bogukao Stvoritelju, vodi izravno do subote. Koristi se jezik koji podsjeÊa na Ëetvrtuzapovijed o suboti, a govori se posebno i o Bogu kao Stvoritelju. Mi znamo daje Isus bio aktivni sudionik u procesu stvaranja (usporedi Ivan 1,1-3.14).

Vaænost subote u Boæjim oËima moæemo ilustrirati slikom koju Ellen G.White naziva “poloæajem na ljestvici postojanja” (Isusov æivot, str. 248). To jeljestvica koja pokazuje znaËenje neËega u odnosu na paænju koju mu Bog uka-zuje. To se moæe vidjeti i u redoslijedu stvaranja: svjetlo, voda, zrak, mora,kopno, biljni svijet, sunce i mjesec, ribe, ptice, male æivotinje, velike æivotinjei Ëovjek. Subota je bila posljednje πto je naËinjeno tijekom sedam dana stva-ranja. To je jedini dio svega stvorenog πto je On proglasio svetim.

Mi ne veliËamo subotnji dan, nego u subotu veliËamo Boga Stvoritelja. To jedan kada nas On poziva da Mu priemo bliæe kako bismo obnovili odnos kojisu naruπili naπi praroditelji. Ta hijerarhija stvaranja postavlja Stvoritelja Isusana sam vrh. Subota je pod sustavnim udarima: ili da bismo je manje poπtovali,

97

ili da bismo je odveÊ kruto svetkovali. I to nije jedini dio na ljestvici postojanjakoji je pod udarom. Mi ne veliËamo ni Ëovjeka, ali je njegova uloga pri vrhuljestvice uvelike napadana. Druπtvo nastoji zrak, zemlju i vodu, ribe i ptice, iostale æivotinje staviti iznad Ëovjeka u skladu s novom hijerarhijom vrijednosti.Posljedica je okretanje hijerarhije naopako, pri Ëemu Bog, subota i Ëovjek do-laze na samo dno. Na taj naËin nema ni potrebe klanjati se Bogu jer je Onproglaπen beznaËajnim. Ni subota nije viπe vaæna ako je sam Bog srozan dopraha. To je djelo Zvijeri. Prihvatiti takvo πto rezultirat Êe primanjem njezinogæiga.

»uvajte subotu, budite spremni za Nebo (Izlazak 31,13.14; 20,8-11)Svetkovanje subote doprinosi oËuvanju svega stvorenog. To isto tako znaËi

prihvatiti prednost da Bog s nama subotom podijeli mnogo toga dobrog i korisnog.Ako ste student arhitekture koji pokuπava ostaviti trag u svijetu dizajna, kadbiste imali priliku provesti dvadeset Ëetiri sata sa svjetski priznatim arhitektom,biste li za to naπli vremena? Primijenite to na svoje æivotne ciljeve, kakvi godoni bili, i razmislite o prednosti da subotom provodite vrijeme s Isusom.

Mi æelimo doÊi na Nebo. Da bismo to ostvarili, moramo se obnoviti na Boæjusliku. Svakog tjedna imamo priliku provoditi dvadeset Ëetiri sata s jedinomOsobom u svemiru koja moæe izgraditi naπ karakter i uËiniti da ponovno budemou skladu s Boæjom slikom. Isus odluËuje tko Êe primiti Njegov peËat. To Êe bitioni koji su Mu dopuπtali da u njima obnovi svoj karakter i sliku. Subota jeuzviπeno vrijeme da se to ostvari.

ODGOVORITE1. Smatrate li da vas subota ograniËava ili vam je ona uæivanje, i zaπto?2. Mi se trebamo brinuti o Zemlji, no li bi vas pokreti za oËuvanje okoliπa ili

kontrolu klime mogli dovesti do primanja æiga Zvijeri? BuduÊi da se nalazitepri vrhu “ljestvice postojanja”, πto Bog oËekuje od vas?

Gary Wagner, Union Springs, New York, SAD

Isus odluËuje tko Êe primiti Njegov peËat.

98


Crta razdvajanja

SVJEDO»ANSTVO1. Petrova 3,12

“Kako nepoπtovanje prema Boæjem zakonu postaje oËitije, crta razdvajanjaizmeu njegovih poπtovalaca i svijeta biva sve jasnija. Ljubav prema boæan-skim odredbama poveÊava se kod jednih, baπ kao i prijezir prema njima koddrugih. ...

Dan Boæje osvete je upravo pred nama. Boæji peËat bit Êe stavljen na Ëelaonih koji uzdiπu i ridaju zbog gadosti koje se Ëine na Zemlji. Oni koji se poveæus ovim svijetom njegujuÊi prema njemu naklonost, jedu i piju s pijanicama,sigurno Êe biti uniπteni s onima koji Ëine nepravdu. ‘Jer Gospodin ima oËi napravednicima i uπi svoje priklanja molitvama njihovim, a lice se GospodnjeokreÊe protiv onih koji Ëine zlo!’ (1. Petrova 3,12)” (Ellen G. White, Counsels forthe Church, str. 333)

“Upitala sam svojeg anela pratioca πto znaËi to πto sam Ëula i πto Êe Ëetirianela uskoro uËiniti. On mi je rekao da Bog upravo obuzdava sile i da je svojimanelima dao vlast nad Zemljom; da Ëetiri anela imaju silu od Boga da dræeËetiri vjetra i da Êe ih uskoro pustiti; ali dok su njihove ruke poËele popuπtatii Ëetiri se vjetra spremala da zapuπu, milostivo Isusovo oko zapazilo je ostatakkoji joπ nije zapeËaÊen; On je podigao svoje ruke prema Ocu i molio se govoreÊida je za njih prolio svoju krv. Tada je bio poslan drugi aneo da brzo poleti kËetvorici anela i da ih zamoli da i dalje dræe vjetrove dok Boæji sluge ne buduzapeËaÊeni peËatom æivoga Boga na svojim Ëelima.” (Ellen G. White, ChristianExperience and Teachings of Ellen G. White, str. 102)

“Takoer sam vidjela da mnogi ne shvaÊaju kakvi moraju biti da bi stajalipred licem Boæjim bez Velikog sveÊenika u Svetiπtu tijekom vremena nevolje.Oni koji prime peËat æivoga Boga i koji budu zaπtiÊeni u vrijeme nevolje, morajuodraæavati Isusov lik.” (Isto, str. 112)

“Sada je vrijeme pripreme. Boæji peËat neÊe biti stavljen na Ëelo nijednogneËistog muπkarca ili æene. On nikada neÊe biti stavljen na Ëelo muπkaraca iæena laæljivog jezika i varljivog srca. Svi koji prime peËat moraju biti bez manepred Bogom — kandidati za Nebo. Istraæujte Sveto pismo kako biste mogli shvatitistrahovitu ozbiljnost sadaπnjeg trenutka.” (Isto, str. 191)

Ashley M. Wagner, Union Springs, New York, SAD

Oni koji prime peËat æivoga Boga i koji budu zaπtiÊeni u vrijeme ne-volje, moraju odraæavati Isusov lik.

99

Utorak, 12. lipnja

Original ili krivotvorina?

DOKAZIzlazak 20,4-6; Otkrivenje 7,2; 14,9

Trgovci specijalizirani za antikvitete traæe potpis umjetnika kako bi razliko-vali original od krivotvorine. Katkad se taj znak mora valjano ispitati da bi seustanovila autentiËnost i odstranili laæni primjerci na kojima je krivotvoreniautorov potpis.

Otkrivenje opisuje dva znaka raspoznavanja, Boæji peËat i æig Zvijeri. IzStrongove konkordancije saznajemo da je rijeË “peËat”, spomenuta u Otkrivenju7,2, prijevod grËke rijeËi sphragis, πto je opis otiskivanja u vosku ili glini radiutvrivanja autentiËnosti. “Æig” iz Otkrivenja 14,9 prijevod je grËke rijeËi cha-ranga, πto oznaËava æigosanje koje se vrπi pomoÊu urezanog znaka.

Moæemo zakljuËiti da se peËat stavljao tijekom same izrade predmeta, dokje materijal joπ bio mek i savitljiv. Æig je pak rezultat utiskivanja, rezbarenjaoËvrsnulog ili zavrπenog predmeta. Postoji joπ jedan redak u Izlasku gdje sespominje vjeπtina urezivanja i koji sadræi Boæju zapovijed da ne pravimo “likarezana” u svrhu klanjanja i oboæavanja.

Æig Zvijeri i Boæji peËat povezuju se s razliËitim tvrdnjama o klanjanju. PeËatpodrazumijeva da je Stvoritelj odvojio jedan dan u tjednu za bogosluæje i odmor.Subota je stvorena joπ dok je Boæje djelo bilo u tijeku i nosi otisak Stvoritelja.Mnogo kasnije Sotona je “izrezbario” joπ jedan dan u tjednu oblikujuÊi alter-nativni oblik bogoπtovlja kao zamjenu za originalni subotnji peËat. Æig Zvijerirezultat je urezivanja slike laænog bogoπtovlja u tjedni ciklus. Ne samo πto je topokuπaj zamjene originala krivotvorinom, veÊ da æig ispunjava svoj cilj i krπe-njem druge zapovijedi.

ODGOVORITE1. Osim subote, na koje joπ naËine Sotona naruπava Boæje djelo i karakter

kako bi uspostavio alternativni oblik bogoπtovlja?2. Kako mogu prepoznati istinski Boæji peËat da ne bih upao u zamku laænog?

Steven J. Dovich, Andover, Massachusetts, SAD

Æig Zvijeri i Boæji peËat povezuju se s razliËitim tvrdnjama o klanjanju.

100

Srijeda, 13. lipnja

Ostanite mirni i primite peËat

PRIMJENAOtkrivenje 14,9-1

BuduÊi da mediji neprekidno izvjeπtavaju o poraæavajuÊim dogaajima usvijetu, zar to ne djeluje kao da smo svjedoci onog najgoreg u ljudskom rodu?Da nismo veÊ zagazili u dogaaje posljednjih dana, bili bismo u nevjerici.

Kad o sebi mislimo kao o narodu posljetka, na sve gledamo sasvim drugaËije.Æig Zvijeri i ostali simboli vezani za posljednje vrijeme moæda su nam izgledalivrlo daleki, Ëak nevjerojatni. Bilo je teπko zamisliti da Êemo za svojega æivotamoÊi kupovati i prodavati samo sa æigom na ruci, ali naπa suvremena tehnolo-gija pokazuje da je to potpuno moguÊe! Ali kako se onda tu uklapa broj 666?Je li 144.000 doslovan ili simboliËan broj? I koja zvijer sve to simbolizira?

Pokuπaj da sve to deπifriramo, putovanje je koje svi poduzimamo na svojnaËin, ali to putovanje moæe biti zbunjujuÊe, pa Ëak i zastraπujuÊe kad Ëitamoo bolnim neugodnim ranama i ostalim posljedicama. Meutim, Ëak i u toj zbrcimoæemo pronaÊi obeÊanje o spokoju. Kad treÊi aneo govori o gnjevu i muËenju,vijest u istom dahu ukazuje na vjerne i trpljenje koje su pokazali izdræavπi usvojoj vjeri. Umjesto da se usredotoËujemo na strah, moæemo se pouzdati upeËat koji dobivamo:

Prije svega imajte na umu da je subota za Boæje sljedbenike neπtoviπe od pukog dana za odmor. Poπtovanje tog dana kao neËega svetog znakje povjerenja izmeu Boga i nas, i neπto po Ëemu Êemo biti odvojeni od bilokojeg drugog naroda. Uæivanjem u jednom od Gospodnjih posebnih darova, miprimamo Njegov peËat i time pokazujemo da smo Njegovi (Izlazak 31,13.17).

Mi imamo istinu. Kako staza ovoga svijeta biva sve straπnija, prepozna-vanje istine na Zemlji postaje sve teæe. Ali istina koju smo pronaπli u BoæjojrijeËi i u koju i dalje vjerujemo, bit Êe naπe spasenje. Onoga dana kada smo sepouzdali u Gospodnju istinu, obiljeæeni smo peËatom Duha Svetoga i obeÊanjem(Efeæanima 1,13.14).

Bog poznaje svoj narod. Ako niπta drugo, imajte na umu da Ëak ako naszbunjuju mraËni detalji vijesti za posljednje vrijeme, Ëak ako sumnjamo u vla-stite korake, Bog zna da smo Njegovi. Naπa povezanost s Njim sama po sebi jepeËat (2. Timoteju 2,19).

ODGOVORITE1. Zaπto je svetkovanje dana odmora dovoljno da postane znak izmeu nas i

Boga?2. Gdje joπ moæemo naÊi poruke o spokoju i miru za narod koji æivi u vrijeme

svrπetka?

Ashley Eisele, Maryland, SAD

101


Alternativne Ëinjenice

MI©LJENJEOtkrivenje 14,7-9

Dok sam bio dijete, moj otac je dobio krivotvorenu novËanicu od dvadesetdolara kao ostatak kad je jednom neπto kupovao tijekom naπih πkolskih praz-nika. Naæalost, shvatio je to tek poslije. Nismo se mogli vratiti u trgovinu izatraæiti drugu novËanicu. Umjesto toga, on ju je korisno upotrijebio kaoilustraciju u svojoj propovijedi ukazujuÊi na razliku izmeu prave i laænenovËanice od dvadeset dolara. Danas se s krivotvorinama susreÊemo na svestrane — s evolucijom nasuprot stvaranju; s naukom o tajnom odlasku na Nebonasuprot nauku o doslovnom drugom Isusovom dolasku; s laænim vijestimanasuprot istinitim. Lista se moæe nastaviti unedogled.

U krπÊaninovom svakidaπnjem æivotu pojavljuju se krivotvorine koje trebaizbjeÊi Ëak i kod prouËavanja Biblije. Ljudi mijeπaju svoja miπljenja s biblijskomistinom u druπtvenim medijima. Pastori u svoje propovijedi unose jedva primje-tne zablude pomijeπane s istinom. Gdje moæemo pronaÊi istinu u svijetu ukojem se svakodnevno gomila sve viπe laæi?

Znamo da je na samom poËetku Biblije izgovorena prva laæ. Bilo je to izvrta-nje Boæjih rijeËi od strane Sotone, a Eva se o njih spotaknula. Kako bi drugaËijiæivot bio da su ljudi pazili na istinite Boæje rijeËi!

U buduÊnosti Êe uslijediti konaËni ispit i tada Êe se sukobiti istina i laæ. UOtkrivenju 14,7 upuÊen je poziv svima da se poklone “Stvoritelju neba i zemlje,mora i izvora voda”!

Otkrivenje 14,9.10 upozorava na laæno bogoπtovlje i njegov æalosni kraj.“TreÊi aneo nastupi za njima viËuÊi jakim glasom: ‘Tko se god pokloni Zvijerii njezinu kipu i primi æig na svoje Ëelo ili na svoju ruku, pit Êe vino Boæje srdæbekoje stoji natoËeno, Ëisto, u Ëaπi njegova gnjeva.’”

Toga dana postojat Êe samo dvije istine: istina onih koji su primili BoæjipeËat i istina onih koji su primili æig Zvijeri. NeÊe biti treÊe moguÊnosti. NeÊebiti iscrpnog analiziranja rijeËi niti lukavih krivotvorina. Boæji karakter bit Êeopravdan pred Ëitavim svemirom. Boæji vrhunski Ëin stvaranja bit Êe obnovljen.Savit Êe se svako koljeno, ukljuËujuÊi i Sotonu, a Janje Êe vladati u pobjedono-snoj slavi.

OGOVORITE1. Zaπto æelim primiti Boæji peËat? Kako moj odgovor na to pitanje utjeËe na

moj svakidaπnji æivot?2. Dok promatram dogaaje u svijetu, kako mogu razlikovati istinu od zablu-

de? Koristim li biblijski pogled na svijet da bih pronaπao istinu?

Jordan Wagner, Chattanooga, Tennessee, SAD

102

Petak, 15. lipnja

Budi vjeran

ISTRAÆIVANJEPonovljeni zakon 7,9

ZAKLJU»AKSotona je oduvijek lagao da se u Boga ne moæemo pouzdati. On ne æeli da

ljudska biÊa provode vrijeme u istinskoj sluæbi Bogu. U pokuπaju da skrenepozornost, Sotona je uspostavio laæno bogoπtovlje koje Êe zavrπiti propaπÊu.Iako je naπe otkupljenje osigurano na kriæu Kristovom smrÊu, mi pokazujemoda smo Mu odani kad se klanjamo Bogu Ocu. Svakidaπnje prouËavanje Biblije,duboko razmiπljanje o Njegovoj RijeËi i molitva vodit Êe nas istini. A s istinomdolaze Boæji peËat i vjeËni æivot.

RAZMOTRITEu Napravite scenski prikaz razgovora izmeu Boga i Sotone o Boæjem peËatu

i æigu Zvijeri.u Skladajte pjesmu o onima koji primaju Boæji peËat. Izrazite njihove emocije

dok se klanjaju nebeskom Bogu.u Naslikajte mural o svijetu u vrijeme zavrπetka suenja. Prikaæite i one koji

primaju peËat i one koji primaju æig.u Potraæite tijekom πetnje predmete koji ukazuju na naËela istinske sluæbe

Bogu.u Napiπite priËu za mlau djecu koja objaπnjava Boæji peËat i æig Zvijeri jezi-

kom koji ona mogu razumjeti.u Razmiπljajte o tome kako u svoj svakidaπnji æivot moæete ugraditi istinsko

bogosluæje koristeÊi se raznim metodama.u Razgovarajte s Ëlanovima crkve o tome kako oni tumaËe peËat nasuprot

æigu. Kako se njihova miπljenja podudaraju s poukom za ovaj tjedan?

POVEÆITEEllen G. White, Testimonies for the Church, sv. 5, poglavlje 24, “The Seal of

God”; Povijest otkupljenja, poglavlje 59, “Zavrπetak kuπnje”; Velika borba,poglavlje 38, “Posljednja opomena”; Izraelski proroci i kraljevi, poglavlje 47,“Joπua, sin Josadakov i aneo”; Rani spisi, str. 71—73, “Æig Zvijeri”.

Mark Finley, End Time Hope.

Ashley N. Wagner, Chattanooga, Teneessee, SAD

103


Pouka 1216.—23. lipnja 2018.

Babilon i Harmagedon

“Na njezinu je Ëelu bilo napisano ime — tajna: ‘VelikiBabilon, majka bludnica i odurnosti zemaljskih.’”

(Otkrivenje 17,5)

104

Subota, 16. lipnja

Svrπetak vremena?

UVOD1. o kraljevima 18,1-40

OtpoËnimo prouËavanje za ovaj tjedan tako πto Êemo se suoËiti s jednommuËnom istinom: predmet Harmagedona dosta je teæak i moæe pobuditi neugo-dne emocije kad se upustimo u dublje prouËavanje. Ali sada poduprimo tumuËnu istinu Ëinjenicom da je Isus s nama do svrπetka vremena. Pouke za ovotromjeseËje moæda su mjestimiËno teπke, ali dano nam je sjajno obeÊanje odsamoga Isusa Krista da se ne moramo brinuti, jer ono πto nas oËekuje dalekoje veÊe od bilo koje nevolje koju svijet moæe izazvati.

Ja volim prouËavati povijest. Ali pritom me uvijek pogaa mraËna i ne-milosrdna strana ljudske naravi. Volim povlaËiti povijesne paralele, πto mi po-maæe da razumijem dogaaje posljednjih dana. ©panjolska inkvizicija, holokaust,genocid u Ruandi; ne mogu Ëak ni zamisliti kako bih sve to proæivio. HoÊe li iposljednji dani tako izgledati? Ili Êe biti joπ gori? Mada je teπko zamisliti tedogaaje u prvom licu jednine, sve to ËovjeËanstvu pruæa joπ obuhvatnije povije-sne pouke.

Odgovor na inkviziciju bio je pobuna protiv vjerske zloupotrebe vlasti. Nakonholokausta velik dio svijeta njeguje duboko uvjerenje da se treba boriti protivrasizma i antisemitizma. A nakon genocida u Ruandi doπlo je do nacionalnogpomirenja, koje je donijelo dva desetljeÊa mira i pojavu novog vala krπÊanstvau toj zemlji. Takvi nam dogaaji pokazuju da povijest ima apsolutno ispravne ipogreπne strane. Premda je moæda bilo teπko da jedan njemaËki graanin ti-jekom Drugog svjetskog rata odluËno ustane protiv onoga πto se dogaalo unjegovoj zemlji, povijest otkriva da su takvi ljudi postali junaci rata.

Prva knjiga o kraljevima 18 biljeæi jedan takav izvjeπtaj. Kako su se samomorali osjeÊati proroci kada su pohrlili u πpilje da se tamo sakriju poπto im jebilo zaprijeÊeno smrÊu? Tama Izebelinog srca jedva se dâ zamisliti jer je nasto-jala zbrisati s lica zemlje sve Boæje sljedbenike. Iako je moæda lako pretpostavitida je izbor s kojim su se suoËavali Izraelci bio oËitiji i da ga je lakπe biloprihvatiti, ne bismo trebali biti brzi da ih osudimo. Stati nasuprot zlu ili stajatisâm uz Boga na ovom svijetu nije lak zadatak. Mnogi Izraelci i dalje su zauzi-mali neutralan stav izmeu Boga i Baala. Ipak, Ilijina sluæba pokazala je ljudimada moraju stati na stranu Boga ili protiv Njega, i konaËno je doπlo do pobjedena gori Karmelu.

Danas isto tako moæe biti teπko iÊi kroz æivot. Katkad je teπko uoËiti razlikuizmeu istine i laæi u ovom naπem svijetu medija koji objavljuju napadne sen-zacije. Ali Boæja rijeË otkriva nam stranu na koju moæemo stati i postati junacipovijesti.

Craig Mattson, Lake Tapps, Washington, SAD

105


Harmagedon

LOGOSOtkrivenje 16,16

Prva knjiga o kraljevima 18,1-40RijeË “Harmagedon” potjeËe od dviju hebrejskih rijeËi: har, koja znaËi “brdo”

ili “gorje”; i megiddo, πto je ime kanaanskog grada koji je osvojio Joπua. Otudase rijeË Harmagedon moæe prevesti kao “Gora Megido”. Taj naziv povezuje se sastarom utvrdom koju je podigao kralj Ahab.

Geografska lokacija bitaka vrlo je simboliËan mehanizam u Svetom pismu.Baπ kao πto je Ilijina zadaÊa bila da pozove sinove Izraelove da donesu jasnuodluku za ili protiv Boga, tako se i naπa crkva poziva da vijest o svrπetkuvremena odnese svijetu pozivajuÊi ljude da donesu istu konaËnu odluku. Doktri Sotonina poslanika spomenuta u Otkrivenju 16 idu po cijelom svijetu vrπeÊisvoju zadaÊu i okupljajuÊi kraljeve, bojno polje je daleko πire od doslovne goreMegida; konaËno popriπte Harmagedona je cijela Zemlja i ukljuËeni su svi ljudi.

©to vidite kada danas ukljuËite vijesti? Kakve se stvari prenose na televizijiu veËernjim satima, da ne spominjemo kasne noÊne programe? Boæji protivnicinikada nisu bili tako glasni u ovom svijetu. Oni su radikalni, vrlo priËljivi iujedno vrlo blagi i umirujuÊe uvjerljivi kad upuÊuju vijest da treba okrenuti leaKristu.

UËenici i studenti u πkolama i na fakultetima πirom svijeta izloæeni suutjecajima koji odvraÊaju od Boga, i to se popularizira u naπim medijima. Nemasumnje da se zlo danas umnoæilo. U Mateju 24,11 upozorava se na mnoge laæneproroke koji Êe se pojaviti i huliti protiv Boga. Sotona smiπlja nevjerojatno lukavplan kao svoje vrhunsko oruæje protiv Boæjeg naroda. Neprijatelj je oËajan zatoπto zna da mu sa svakim danom koji protekne ostaje manje vremena do drugogaKristovog dolaska. Tri poslanika pristiæu na ovaj svijet i otpoËinju ljudeujedinjavati i okretati protiv Boæjeg naroda.

Otkrivenje 17,1-14Svi smo Ëuli za mnoge ratove i bitke koji su bjesnjeli tijekom povijesti ovog

svijeta. Joπ od vremena Gideona s njegovom vojskom od tri stotine ljudi (Suci7) pa sve do danaπnjih sukoba u Iraku i Afganistanu, ËovjeËanstvo stoljeÊimatrpi mnoge okrutnosti. Prema legendi, jedna od najbesmislenijih bitaka u povije-sti vodila se u 1. st. pr. Kr. kada je rimski car Kaligula objavio rat bogu moraPosejdonu. PriËa se da su rimski vojnici doπli na obalu i zabadali koplja imaËeve u vodu. Zatim su izvukli morske πkoljke kao ratni plijen.

Biblija uËi da Êe doÊi do joπ mnogo veÊe, nepojmljive bitke koje Êe se voditiizmeu Boga i Njegovih neprijatelja: do harmagedonske bitke. U toj bitci sukobitÊe se Æena (Crkva) i Zvijer (Sotona), i svi na ovom svijetu morat Êe se odluËitiza jednu ili drugu stranu. Na koju Êete stranu vi stati?

106

Otkrivenje 16,12-16Otkrivenje 16,16 jedino je mjesto u Bibliji gdje se spominje rijeË Harmage-

don. U redcima 12-16 javlja se nekoliko elemenata i simbola. Dok se stari gradBabilon nalazio na velikoj rijeci Eufratu, “Babilon” suvremenog svijeta obuhvaÊacijeli svijet s vjerskom i geopolitiËkom vlaπÊu. Spominjanje Babilona suvreme-nog doba takoer je povezano s prostranim vodenim povrπinama, koje u Svetompismu simboliziraju mnoπtvo ljudi. Narodi, simboliËno prikazani kao silna voda,ujedinit Êe se protiv Boæjeg naroda na Zemlji. Æalosna je stvarnost da Êe, dokse bliæimo kraju, mnogi biti prevareni i prihvatiti naËin æivota obiljeæen laænimnaukom.

Daniel 5Baltazar je uæivao u svojoj slavi. Na vrhuncu babilonskog kraljevstva, graani

Babilona i sam kralj Baltazar nisu mogli ni pomisliti da Êe se neprijatelj ikadamoÊi uπuljati u grad. Tko bi se usudio prkositi Babilonu u svoj njegovoj slavi?I tako, opijen laænim osjeÊajem sigurnosti, kralj je napravio veliku gozbu uz sveoblike prateÊeg pijanËenja i razvrata. Na tom slavlju pojavila se Gospodnja rukaispisujuÊi na zidu rijeËi koje su pretkazivale boæanski sud nad Babilonom. Utom trenutku tok rijeke Eufrat bio je skrenut i korito ostalo suho, πto je medo-perzijskoj vojsci omoguÊilo da proe ispod zidova u grad. Tako je poËelo osvajanjebabilonskog kraljevstva.

Ovo izvjeπÊe ne samo da biljeæi povijesni dogaaj, nego sluæi i kao alegorijao dogaajima posljednjih dana. Baπ kao kralj i pijani graani Babilona, ni mimoæda ne shvaÊamo da neprijatelj stoji s druge strane metaforiËnog zida, spremanda napadne. Budnost i spremnost osposobit Êe nas da stanemo na Kristovustranu.

Otkrivenje 16,16Apostol Ivan se u Otkrivenju poziva na dogaaje iz Daniela 5 i spominje

isuπivanje rijeke Eufrat, πto simbolizira slabljenje Babilona suvremenog doba ivrijeme kada Êe svjetske sile uskratiti potporu Bogu i Njegovim sljedbenicima.Sotona Êe onda poslati tri poslanika zla da pokuπaju dovrπiti posao protiv Boga:Zmaja, Zvijer i Laænog proroka, koji Êe bez ikakve maske ohrabrivati sve ljudeda se bore protiv Janjetovog ostatka, i to Êe biti konaËna prijevara. Sve vojskena Zemlji okupit Êe se u odluËujuÊu bitku da bi se istrijebili oni koji su ostalivjerni Bogu.

Mnogo simbola u tim tekstovima zahtijeva duboko prouËavanje i razmiπlja-nje da bi se u potpunosti shvatili. Za one koji odluËe temeljito prouËiti Danielai Otkrivenje, neke od tema ukljuËuju otpalu protestantsku crkvu, papinstvogladno vlasti, spiritizam i Antikrista. Bez obzira na to kako Êe se odigravati tizavrπni dogaaji, Otkrivenje govori sasvim jasno da Êe to biti vrijeme velikogkomeπanja i stradanja.

Edgar Eduardo Carpintero, Universidad de Montemorelos, Nuevo Leon,Meksiko

107


Alegorija o kraju

SVJEDO»ANSTVO1. o kraljevima 18,1-40

Izvjeπtaj u 1. o kraljevima 18 sadræi neke vrlo znaËajne paralele s dogaajimaposljednjih dana, kako ih je pretkazala Ellen G. White. Ona ovako piπe o po-sljednjem vremenu: “I tada Êe veliki varalica uvjeriti ljude da su uzroËnici ovihzala oni koji sluæe Bogu. Upravo oni koji su izazvali negodovanje Neba optuæitÊe za sve svoje nevolje one Ëija je posluπnost Boæjim zapovijedima stalni prijekorprijestupnicima. Bit Êe objavljeno da ljudi vrijeaju Boga nepoπtovanjem nedje-lje, da je ovaj grijeh izazvao nevolje koje neÊe prestati dok se svetkovanje nedjeljene bude strogo poπtovalo, a da su oni koji iznose zahtjeve Ëetvrte zapovijedi, itime kvare poπtovanje nedjelje, uzrok nevolja jer prijeËe da narod ponovno stek-ne boæansku naklonost i ovozemaljsko blagostanje. Tako Êe se ponoviti davnoizgovorene optuæbe protiv Boæjih slugu i iz istih osnovnih razloga: ‘Kad Ahabugleda Iliju, reËe mu: Jesi li ti onaj koji upropaπÊujeπ Izraela? Ilija odgovori: NeupropaπÊujem ja Izraela, nego ti i tvoja obitelj, jer ste ostavili Jahvu, a ti sisljedbenik Baala.’ (1. o kraljevima 18,17.18) Kad laæne optuæbe budu izazvalesrdæbu ljudi, oni Êe prema Boæjim poslanicima postupati vrlo sliËno onomekako je otpali Izrael postupio prema Iliji.” (Velika borba, str. 464)

“Bog nikada ne prisiljava volju ili savjest, dok Sotona stalno koristi okrutnostkao sredstvo prisile ne bi li stekao nadzor nad onima koje na drugi naËin nemoæe zavesti. Strahom i prisilom on pokuπava zavladati savjeπÊu ljudi i osiguratinjihovo πtovanje. Da bi to postigao, on djeluje preko vjerskih i svjetovnih vlastii potiËe ih da silom nametnu ljudske zakone nasuprot Boæjem zakonu.” (Isto,str. 465)

“Oni koji nastoje vrπiti sve Boæje zapovijedi, naiÊi Êe na protivljenje i porugu.Oni mogu opstati samo u Bogu. Da bi mogli izdræati nevolju koja ih Ëeka,moraju razumjeti Boæju volju kako je otkrivena u Njegovoj RijeËi. Oni Ga moguπtovati samo ako imaju pravilno razumijevanje Njegova karaktera, vladavine iciljeva, i postupaju u skladu s njima. Samo Êe oni koji su svoj um utvrdiliistinama Biblije moÊi opstati tijekom posljednjeg velikog sukoba. Svaka Êe seduπa naÊi pred ozbiljnim ispitom: Trebam li Boga sluπati viπe nego ljude?OdluËujuÊi trenutak je pred vratima. Stoje li naπe noge Ëvrsto na stijeni Boæjenepromjenjive RijeËi? Jesmo li spremni odluËno stati u obranu Boæjih zapovijedii vjere u Isusa?” (Isto, str. 467)

ODGOVORITE1. Vidite li proroËke elemente u danaπnjim dogaajima?2. Koje praktiËne svakidaπnje promjene trebate unijeti u svoj æivot kako biste

Krista stavili na prvo mjesto?

Rocio Carpinterro Castillo, Universidad de Montemorelos, Meksiko

108

Utorak, 19. srpnja

“Harmagedon: svrπetak vremena”

DOKAZOtkrivenje 3,11.12

Izraz “Harmagedon: svrπetak vremena” moæe djelovati zastraπujuÊe, pogo-tovo ako nam to govori netko koga ne smatramo velikim autoritetom. Kad bi to,meutim bila glavna novost u vijestima ili kad bi naπ pastor poËeo objavljivatida je Harmagedon pred vratima, veÊina od nas ne bi bila imuna na prirodniosjeÊaj straha. Mnogi su se nadali da Êe sve iÊi mnogo glatkije nakon muËneprotekle godine; meutim, u svijetu oko nas vidimo samo sve veÊu podijeljenostmeu narodima, produbljivanje razlika u druπtvu, porast opÊeg nespokojstva, paËak i strah. Takvo druπtveno-civilizacijsko ozraËje proæima skoro sva podruËjanaπeg æivota — politiku, vrijeme i elementarne katastrofe, financijsko træiπte,vjeru i tako redom.

Kad ovog tromjeseËja Ëitamo rijeËi iz Otkrivenja i razmiπljamo o njima, tomoæe pojaËati naπ duπevni nemir ili nam pruæiti osjeÊaj mira zato πto znamo daimamo sadaπnju istinu koja Êe rezultirati susretom s naπim Spasiteljem licemk licu. Ja se odluËujem za ovu drugu reakciju na rijeËi iz Otkrivenja. Ali ta rijeËHarmagedon vrlo plaπi; ipak, neka to ne bude naπ emocionalni kamen spoti-canja.

Godine 1998. u Holywoodu je snimljen film s tim zloslutnim naslovom,Harmagedon. Film prikazuje fiktivnu priËu o golemom asteroidu koji treba uda-riti Zemlju i potpuno uniπtiti i ubiti sve æivo. (ZvuËi kao kraj Nabukodonozoro-vog vienja u Danielu 2, kad kamen pogaa stopala kipa.) Junaci u filmu letena asteroid u futuristiËkim svemirskim brodovima i spaπavaju svijet raznijevπigolemu stijenu prije sudara sa Zemljom. Nakon tog filma, u Holywoodu jesnimljeno mnoπtvo filmova i televizijskih serija s temom o svrπetku svijeta kaoosnovnim zapletom. Na neki naËin, u mnogim od tih sluËajeva ËovjeËanstvospaπava samo sebe. To moæe biti zabavno za gledanje, ali tu se ipak krije dubokazabluda. Ljudski rod ne moæe spasiti sam sebe. Potreban nam je Spasitelj.

Uskoro, kad se odigraju dogaaji posljednjeg vremena, proÊi Êe sve “staro”,a novo Kristovo stvaranje zamijenit Êe kaos u ovom svijetu. »itanje Otkrivenjau cjelini otkriva da je Krist a ne Ëovjek pravi odgovor, pa iako na svrπetkuvremena naπ svijet moæda vidi samo veliku bitku, kraj svega je spasenje. Isusnam u Otkrivenju 3,10-12 kaæe: “Dolazim uskoro! Dræi Ëvrsto ono πto imaπ, dati nitko ne ugrabi vijenca! Pobjednika Êu uËiniti stupom u hramu moga Boga.”

M. Lizzette Mattson, Leke Tapps, WA, SAD

Kraj priËe je spasenje.

109

Srijeda, 20. lipnja

Budite spremni, budite na oprezu!

PRIMJENA1. Petrova 5,8; Otkrivenje 18,1-10

Zamislite najteæu situaciju s kojom biste se ikada mogli suoËiti! Zastraπuju-Êe djeluje Ëinjenica da nikada ne znamo πto Êe buduÊnost donijeti, pogotovo uovom svijetu gdje su ljudska biÊa lake mete za avola. Snaæno odjekuju rijeËiapostola: “Budite trijezni i bdijte: vaπ protivnik, avao, obilazi kao riËuÊi lav,traæeÊi koga da proædere!” (1. Petrova 5,8) Svatko od nas pozvan je da zastupaono πto je ispravno, ali to katkad iziskuje veliku ærtvu.

PromatrajuÊi Babilon i njegov pad u svjetlu velike borbe, moæemo vidjeti dase moramo zbilja dobro pripremiti ako æelimo uspjeti. PriËa se da je generalDwight Eisenhower izjavio: “Rat je uæasna stvar. Ali ako uete u rat, ne smijetestati.” (Irving Risch and Pat Christenson, Audio Study in the Book of Hebrews)Ali prije nego πto iznesemo praktiËne savjete, razmotrimo πto Biblija kaæe oBabilonu i o tome πto ga konaËno dovodi do propasti.

U Otkrivenju 18,1-10 moæemo pronaÊi dijagnozu problema Babilona. Takozvaniveliki grad sada je na rubu uniπtenja, a isti redci objaπnjavaju i zaπto. Taj gradi njegovi stanovnici nisu se dræali onoga πto je pravo; sprijateljili su se sasvijetom i zaboravili na Boga; nisu se ponizili pred Bogom i nisu dræali Njegovezapovijedi. Nakon svega, Babilon se morao suoËiti s posljedicama svojeg po-stupanja — doæivio je pad (redci 6.8). RazmatrajuÊi ovu sliku, uoËavamo velikupotrebu da svoj pogled upravimo na Isusa i dopustimo Mu da nas On vodi kakobismo mogli ostati Ëvrsti i saËuvati sebe Ëistim bez obzira na situaciju u kojojse moæemo naÊi. Razmotrite sljedeÊe korake za vaπ duhovni rast, πto Êe vampomoÊi da uspijete u svojem duhovnom æivotu:

1. Molite se (Efeæanima 6,18; Marko 11,24). Molite se ustrajno, vjerujuÊida Êe vas Bog usliπati (Luka 18,1; Koloπanima 4,2). Ustrajnost u molitvi pripremitÊe naπ um za spoznaju Boæje volje.

2. ProuËavajte Boæju rijeË (Ivan 5,39; 2. Timoteju 3,16). Jedinotemeljitim prouËavanjem Pisma moæemo upoznati Boga i dobiti vjeËni æivot.»itanje Biblije s vremenom Êe nas oblikovati i uËiniti sliËnijim Njemu.

3. Neka vaπe svjetlo sjaji, obasjavajuÊi i druge ljude (Matej 5,14-16). Ako stvarno imamo Isusa u srcu, govorit Êemo drugima o Njemu bez straha.Nemojte dræati svoju svjetiljku ispod kreveta; uzdignite je visoko kako biosvjetljavala i druge ljude.

4. Budite vjerni u malim stvarima (Luka 16,10). Ako æelimo svladatiprepreke u æivotu i biti vjerni u najteæim vremenima, prvo moramo biti vjerni umalim stvarima.

A iznad svega, “najprije traæite kraljevstvo Boæje i njegovu pravednost, a toÊe vam se nadodati” (Matej 6,33).

Vanya Garcia, Chiang Mai, Tajland

110


Babilon i Harmagedon

MI©LJENJE1. KorinÊanima 15,1.2; Matej 10,22

Kakve vam misli prolaze kroz glavu kad Ëujete rijeË “Babilon”? Sila, bogatstvo,vojna moÊ, idoli? Jeste li pomislili na spoj graanske i vjerske vlasti koji jeobiljeæavao vladavinu tog drevnog kraljevstva? Nabukodonozor je preimenovaohebrejske robove dovedene u njegovu palaËu nadjenuvπi im poganska imenakoja su simbolizirala poganske bogove. A sada, kakve se predodæbe javljaju uvaπem umu kad Ëujete rijeË “Harmagedon”? Strah, uæas, nuklearno oruæje,svrπetak vremena? To su svakako neki pojmovi koji se pridruæuju toj apo-kaliptiËkoj rijeËi. Onda i ne iznenauje πto ta dva izraza, Babilon i Harmagedon,stvaraju u umu mjeπavinu slika koje za mnoge kulminiraju graanskim i vjer-skim nemirima.

Biblija jasno govori da to neÊe biti lako vrijeme za ovaj svijet. Meutim,predodæbe o takvoj buduÊnosti samo nam pokazuju koliko je bitno da se spri-jateljimo s Isusom i da nam On postane Spasitelj. Ako smo u zajednici s Njim,ne moramo se plaπiti buduÊnosti.

Pavlov poziv u 1. KorinÊanima 15,1 kao i Isusove rijeËi u Mateju 10,22hrabre nas da ostanemo postojani i da izdræimo. SliËnu poruku nalazimo i usavjetu danom crkvi u Smirni: “Ostani vjeran do smrti, i dat Êu ti vijenac —æivot!” (Otkrivenje 2,10) Odnos s Kristom donosi rod vjernosti.

Pitanje u ovom trenutku glasi: Kako Êemo se suoËiti s buduÊnoπÊu? S kimæelimo doËekati buduÊnost? Ako se usredotoËimo na pitanje “πto” kad je rijeËo buduÊim dogaajima, doæivjet Êemo nemir i strah. Ali ako ostanemo usre-dotoËeni na rijeË “tko”, imat Êemo se snage suoËiti sa sutraπnjicom. Baπ zatoje Evanelje toliko bitno; to je Radosna vijest o Kristu. NeÊemo se plaπiti zatoπto znamo tko dolazi na kraju: Isus Krist, a On je Evanelje. ©to viπe upozna-jemo Isusa, bolje Êemo se osjeÊati kad oko sebe budemo vidjeli opasnosti i ostatÊemo na Njegovoj stazi cijelog svojeg æivota.

ODGOVORITE1. Kako u Evanelju moæete prepoznati vezu koja postoji izmeu vjerske i

graanske vlasti u Babilonu?2. Moæete li utvrditi πto vam Evanelje govori o izazovima na svrπetku vremena,

posebno o harmagedonskoj bitci?3. Koja vas obiljeæja vaπeg odnosa s Isusom snaæe?

Ismael Castillo, Montemorelos University, Nuevo Leon, Meksiko

Odnos s Kristom donosi rod vjernosti.

111

Petak, 22. lipnja

Dræite se Ëvrsto RijeËi

ZAKLJU»AKTema za ovaj tjedan okreÊe se oko Ëinjenice da ovaj svijet neÊe trajati zauvi-

jek. I ovo prouËavanje trebalo bi sve nas navesti da razmiπljamo o vlastitojsmrtnosti. Kao odgovor na prouËavanje o Harmagedonu i dogaajima posljed-njeg vremena, istiËe se samo jedna rijeË: pripravnost. Bez obzira na to hoÊemoli tada biti æivi ili ne, Harmagedon ostaje tajna. Ali univerzalna istina za sve nasjest naπa vlastita smrt. Pripremati se i æivjeti u zajednici s naπim Stvoriteljem— upravo to izvire iz ovog prouËavanja kao naπa najbolja obrana i velika nada.

RAZMOTRITEu Odaberite svoja tri omiljena biblijska odlomka i napiπite kratki uradak o

tome zaπto vam svaki od tih tekstova toliko znaËi. Prva KorinÊanima 15,1.2upuÊuje nas da se Ëvrsto dræimo Boæje rijeËi. Moæete Ëuvati taj tekst i ura-dak u svojoj Bibliji radi duhovnog uzdizanja.

u ProËitajte u Velikoj borbi poglavlja 36—40. Kako Ellen G. White vidi odvijanjekonaËnih dogaaja na Zemlji? Na koji se to naËin razlikuje od glediπta pop-kulture o Harmagedonu?

u Posluπajte pjesmu s temom o Kristovom povratku, kao πto je “ResurrectionMorn”. Nakon πto viπe puta posluπate pjesmu, razmiπljajte o poukama zaovaj tjedan, sa spoznajom i vjerom de je Kristov dolazak vrhunski dogaaju naπem prouËavanju.

u Istraæite kako moæete poduprijeti ili obraniti neki druπtveni problem koji jepo vaπem vienju kljuËan u nizu dogaaja posljednjih dana.

u Pronaite na internetu sliku Nathana Greenea pod nazivom “The BlessedHope” (Blaæena nada) i istraæite detalje. To je dojmljiv umjetniËki prikazIsusovog drugog dolaska. ©to je po vama tu najuoËljivije?

u Prepoznajte neko podruËje u svojem æivotu gdje vam je potrebno izbavljenje.Napiπite Gospodinu priznanje. ProËitajte to πto ste napisali i pomolite se spismom u rukama, a zatim ga uniπtite. Neka to ostane izmeu vas i Boga.

POVEÆITEEllen G. White, Velika borba, poglavlja 36—40: “PredstojeÊi sukob”, “Sveto

pismo kao zaπtita”, “Posljednja opomena”, “Vrijeme nevolje”, “Boæji narod izbav-ljen”.

Seth J. Pierce, Prophecies od Daniel Made Simple; Prophecies of Revelea-tion Made Simple.

Issac Corral Magañanez, Hermosillo, Sonora, Meksiko

112


Pouka 1323.—30. lipnja 2018.

Povratak naπega Gospodina Isusa

“Jer Êe dolazak Sina »ovjeËjega biti sliËan munji πtosijevne na istoku i rasvijetli sve do zapada.”

(Matej 24,27)

113

Subota, 23. lipnja

Duhovni vid

UVODMatej 26,64; Otkrivenje 1,7

KrπÊanski hod je neπto neobiËno za veÊinu nevjernika. KrπÊani æive “u vjeri,a ne u gledanju” (2.KorinÊanima 5,7 — ©ariÊ), ali u svijetu koji smatra da “vidjetiznaËi vjerovati”, vjera u nevidljivog Boga, pa stoga prema svjetovnim mjerilimau nepostojeÊe biÊe, moæe ispasti Ëak smijeπna. Za veÊinu ljudi ono πto se vidiznaËi da postoji. Na bilo kojem sudu oËevidac ili fiziËki dio dokaza potkrepljujeneki argument mnogo viπe nego argument odvjetnika. BuduÊi da je ono πto sevidi toliko vaæno za æivot u fiziËkom svijetu, zaπto krπÊani Ëesto nijeËu tuprednost?

Kad je Stvoritelj oblikovao Zemlju, dao je Adamu i Evi savrπeni vid. Naæalost,grijeh je naruπio naπ vid ne samo u tjelesnom, veÊ, πto je joπ znaËajnije, i uduhovnom pogledu. To umanjuje naπu sposobnost da imamo vjeru u Krista.Meutim, Biblija nas potiËe da nastavimo svoje putovanje u vjeri, a Isus namobeÊava da Êe naπa vjera biti nagraena jasnim duhovnim vidom.

U Mateju 26,64 stoji da Êemo “vidjeti Sina »ovjeËjega” kako “dolazi na obla-cima nebeskim”, a Otkrivenje 1,7 naglaπava da On “dolazi s oblacima i gledat Êega svako oko, i oni koji ga probodoπe”. Oba teksta uvode sasvim novu perspek-tivu kad je u pitanju krπÊanski æivot. Spasitelj kojega poznajemo kao naπegStvoritelja, odjednom postaje vidljiv kao naπ Otkupitelj. Bez obzira na to hoÊeli taj prizor znaËiti spasenje ili propast, Gospodin Isus o svojem povratku dajesvim ljudima dokaz, konaËnu potvrdu da dolazi po svoj vjerni narod. Od samogpoËetka Isus nas vodi, a na kraju Êe biti i fiziËki vidljiv i izlijeËiti naπe duhovnosljepilo.

»esto se u svojem svakidaπnjem hodu s Isusom obeshrabrimo zato πto Gane moæemo vidjeti fiziËki. Meutim, naπ Stvoritelj je VodiË za duhovno slijepeu ovom mraËnom svijetu. Nama su omoguÊeni susreti s onim πto je boæansko:tihim i tankim glasom; Biblijom nadahnutim osobnim uvjerenjima; manjim iveÊim Ëudima; i, πto je najbitnije, s Boæjom rijeËju. S takvim Boæjim vodstvomoduzimati vjeri mjesto koje joj pripada u naπem æivotu, bilo bi viπe nego neod-govorno.

Hodanje vjerom moæe izgledati suludo u oËima svijeta, ali kad krπÊani i samizastanu u mraËnom, greπnom svijetu i padnu, oni razumiju da je vjera nuænost.Jednoga dana, i to uskoro, naπa Êe vjernost biti opravdana, a Kristovo obeÊanjeda Êe Ga svijet vidjeti konaËno Êe biti ispunjeno. Bit Êe odagnana i najmanjasumnja, a naπ æivot u vjeri bit Êe nagraen u potpunosti obnovljenim duhovnimvidom. Dotad se svakodnevno dræite ruke Onoga koji obeÊava da Êe vas voditi.Jedino vam On moæe dati vid za putovanje kroz mraËni svijet u zemlju vjeËnogsvjetla.

Lauren Waegele, Chattanooga, Tennessee, SAD

114


Jeste li spremni?

LOGOSDaniel 2; Matej 7,21-23; 24; 25,13; Ivan 14,1-3; Luka 21,34-36; Rimljanima

12,1.2; Titu 1,16; 2,12.13; 2. Petrova 3; Otkrivenje 1,7; 14,12; 22,12

ObeÊanje (Daniel 2,35.44.45; Matej 24; Ivan 14,1-3; Otkrivenje1,7; 14,12; 22,12)

Srce uËenika sigurno je bræe zakucalo kad je Isus rekao: “Kad odem”, madaje isto tako rekao: “Neka se ne uznemiruje vaπe srce.” (Ivan 14,3.1) Doπlo jevrijeme da se Isus vrati svojem Ocu pa je uËenike pripremio za taj rastanakdajuÊi im obeÊanje da Êe se vratiti po njih. Uvjeravao ih je: Vratit Êu se. Dao imje znakove: bit Êe ratova, gladi, potresa, znakova na nebu, progonstava, nevje-rovanja, prijevare. Isusovo obeÊanje da Êe se vratiti postalo je joπ dragocjenijeza Njegove sljedbenike kad su iskusili nemire i komeπanja na koje ih je unapri-jed upozorio. “Eto, prorekao sam vam.” (Matej 24,25) Isus im je objavio πto Êese dogoditi kako bi se oni usred kuπnji i dalje mogli uzdati u Njega.

Odgaanje (Daniel 2; 2. Petrova 3)Prvi uËenici sigurno su vjerovali da æive u vrijeme koje su simbolizirali

noæni prsti kipa opisanog u Danielu. Ipak, tajanstveni kamen tek treba udaritiu Zemlju, a vjernici se veÊ dvije tisuÊe godina moraju boriti s miπlju o odga-anju Isusovog obeÊanog dolaska. Petar objaπnjava to odgaanje Boæjim druga-Ëijim raËunanjem vremena i Njegovim velikim strpljenjem (2. Petrova 3,8.9).Ellen G. White kaæe: “Kad bi Gospodar doπao, mnogi bi bili nespremni. Razlogtakvom dugom odgaanju jest πto Bog nije spreman pustiti da Njegov narodpropadne.” (SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 2, str. 164)

Nuænost pripreme (Matej 7,21-23; 25,13; Luka 21,34-36;Rimljanima 12,1.2; Titu 1,16; 2,12.13; Otkrivenje 14,12)

Isus nije dao znakove svojeg dolaska da bi svoje sljedbenike dræao u stanjuduπevnog straha. Naprotiv, dao ih je da ojaËa naπu vjeru u Njega i da nas potakneda se pripremamo. Neki adventisti misle da se pripremaju tako πto se usre-dotoËuju na same znakove. MoguÊe je da se toliko usredotoËimo na znakovekoji ukazuju na Isusov dolazak — elementarne katastrofe i politiËka zbivanja —da zanemarimo pripremu za susret s Isusom koji dolazi.

Drugi adventisti pokuπavaju se pripremiti naglaπavajuÊi posluπnost — obilje-æje onih koji Ëuvaju zapovijedi Boæje — dok zanemaruju drugi dio opisa uOtkrivenju 14,12 — vjeru u Isusa. Ta vjera razvija se prouËavanjem NjegoveRijeËi pretoËene u praksu svakidaπnjeg æivota.

Isus je dao formulu kako se moæemo pripremiti za Njegov dolazak: bdjeti imoliti se. Ali Ëega smo mi svjedoci? Nikada u povijesti ljudi se nisu toliko

115

zabavljali niti su imali toliko mnogo svega πto zahtijeva vrijeme i pozornost. SraËunalom u rukama ili na ruËnom zglobu, imamo pristup informacijama, zabavii trenutaËnoj komunikaciji dvadeset Ëetiri sata u danu. Trebali bismo izvrπitiprocjenu kako to utjeËe na naπu spremnost za susret s Gospodinom.

NemoguÊe je razviti pravi i duboki odnos s Isusom bez spontane, stalnepovezanosti s Njim u molitvi, uz svakodnevnu predaju naπeg “ja” da bi nas Onusmjeravao. Ta povezanost viπe razvija naπu vjeru u Njega nego πto snaæi vjeruu nas same, u ono πto posjedujemo ili u druge ljude. Takva povezanost usavrπavanaπu sposobnost da Ëujemo Njegov tihi, tanak glas koji nas vodi u ispravnoæivljenje i samopoærtvovnu sluæbu. To u nama razvija ljubav prema Isusu iizgubljenima. Ona nam pomaæe ne samo da upoznamo Isusa, nego i da Mupostajemo sliËniji. Ona nas priprema za dogaaje posljednjeg vremena.

Najstraπnija opomena nalazi se u Mateju 7. Prevareni ljudi smatraju sebeIsusovim sljedbenicima. Oni polaæu pravo na ulazak u nebesko kraljevstvo zatoπto su Ëinili “dobra djela”, podrazumijevajuÊi pritom da im je upravo Bog daosilu da Ëine natprirodne stvari, πto je priliËno snaæan dokaz. Isus ih ipak odbija.On ih naziva prekrπiteljima Zakona i, πto je joπ vaænije, kaæe: “Nikad vas nisampoznavao.” ObraÊajuÊi se Titu, Pavao spominje vjernike koji se svojim djelimaodriËu Boga kojega tvrde da poznaju (Titu 1,16). On isto tako opisuje istinskogvjernika koji kaæe “ne” onome πto svijet nudi i vlada sobom dok Ëeka Isusovdolazak (Titu 2,12.13).

Vrijeme je da izmjerimo svoju duhovnu temperaturu, a onda pozovemo Isusada nas preobrazi obnavljanjem naπeg uma (Rimljanima 12,2). Tako Êe nas OnmoÊi pripremiti za susret s Njim kada ispuni obeÊanje dano dosta davno, alikoje joπ uvijek plamti u naπem srcu.

ODGOVORITE1. Razmislite o onome πto gledate. Pomaæu li vam stvari kojima poklanjate

pozornost i vrijeme da upoznate Isusa koji uskoro dolazi?2. ©to trebate Ëiniti ili prestati Ëiniti kako biste produbili svoj odnos s Isusom?3. Poznajete li Isusa dovoljno dobro da biste se mogli pouzdati u Njega bez

obzira na to πto se dogaa u vaπem æivotu ili na svjetskoj sceni?

Kathy Goddard, Chattonooga, Tennessee, SAD

Bdijte i molite se.

116


Upravimo pogled na nagradu

SVJEDO»ANSTVO2. Timoteju 4,6-8

“Tijekom duge sluæbe Pavao se nikad nije pokolebao u odanosti svojemSpasitelju. Gdje god bio — bilo pred smrknutim farizejima ili pred rimskimvlastima; bilo pred razularenom svjetinom u Listri ili osuenim greπnicima umakedonskoj tamnici; bilo da se obraÊa uspaniËenim mornarima na lai osuenojna propast ili da stoji pred Neronom u obrani svojeg æivota — nikad se nijestidio djela koje je zastupao. Jedini veliki cilj njegova krπÊanskog æivota bio jeda sluæi Onomu Ëije ga je ime nekoÊ ispunjavalo prijezirom, i od ovog cilja nijega moglo odvratiti ni protivljenje ni progonstvo. Njegova vjera, koja je postalasnaæna zahvaljujuÊi trudu i Ëista zahvaljujuÊi ærtvi, uzdizala ga je i jaËala.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 315)

Usprkos kuπnjama koje je podnosio, Pavao je svoj um i srce upravljao premasvojem Spasitelju. ShvaÊao je da je ovozemaljske nevolje vrijedno izdræati ima-juÊi u vidu nebeska obeÊanja koja je primio od Krista. Oni koji pokazujuposluπnost Kristu bit Êe kuπani kao i Pavao, ali mi imamo ista blagoslovljenaobeÊanja koja su i Pavla vodila kad su mu se rugali, kad je doæivio brodolom ilikad je bio baËen u tamnicu.

“U vjerskom æivotu svakog krπÊanina koji Êe na kraju iziÊi kao pobjednik bitÊe i trenutaka straπne zbunjenosti i teπkih kuπnji; ali njegovo poznavanje Sve-toga pisma omoguÊuje mu da se prisjeti ohrabrujuÊih Boæjih obeÊanja koja utakvim trenucima tjeπe njegovo srce i jaËaju njegovu vjeru u silu SvemoguÊega.On tada Ëita: ‘Da se kuπnja vaπe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadlji-voga, koje se kuπa ognjem, nae na hvalu i slavu i Ëast u dan objavljenja IsusaKrista.’ Kuπnja vjere dragocjenije je od zlata.” (Ellen G. White, Testimonies forthe Church, sv. 5, str. 578)

–avao je mnoge prevario da misle kako su nevolje znak Boæje nevjere.Meutim, ne smijemo zaboraviti da je Krist upozoravao svoje sljedbenike da Êebiti progonjeni zbog Njegovog imena, ali da Êe ta patnja biti znak Ëasti. Kad upoteπkoÊama upravljamo svoj pogled na Krista, naÊi Êemo utjehu i mir.

“Prikupite sve snage svojega biÊa i gledajte gore, a ne dolje na svoje poteπko-Êe; tada neÊete nemoÊno padati na svojem putu. Ubrzo Êete iza oblaka ugledatiIsusa kako pruæa svoju ruku da vam pomogne; a vi Mu samo trebate dati rukus jednostavnom vjerom i dopustiti da vas On vodi. ... Bog vam daje razum iprosuivanje da biste razumjeli Njegova obeÊanja; a Isus vam je spreman po-moÊi u oblikovanju snaænog i dobro uravnoteæenog karaktera.” (Isto, 578,579)

Brandon Beneche, Collegedale, Tennessee, SAD

117

Utorak, 26. lipnja

Zaπto je Isus otiπao

DOKAZPonovljeni zakon 29,29; Rimljanima 1,17; 8,22; Hebrejima 10,35.36

To je jedno od pitanja koje u emocionalnom smislu najviπe pritiπÊe srceKristovih sljedbenika. Adventisti sedmoga dana imaju dobar teoloπki okvir kojiobjaπnjava zaπto je On otiπao i πto je radio posljednje dvije tisuÊe godina otkadse nakratko pojavio na ovom planetu. Ali ipak, kad sam sâm i umoran, Ëini seda to nije dovoljno.

Zaπto je ostao tako dugo? HoÊe li se ikada vratiti? (Samuel Becket, U oËeki-vanju Godota) Svakako, bilo je sjajno postojati i smijati se i plakati i voljeti, alija bih viπe volio da se Gospodin vratio prije tisuÊu godina i ublaæio uzdisanjei tugu svega stvorenog (Rimljanima 8,22).

Odgovor na pitanje naπeg srca poËinje s glavnim starozavjetnim motivomdolaska dana Gospodnjeg; bit Êe to dan izbavljenja i propasti (Walter Bruegge-mann, Reverberations of Faith: A Theological Handbook of Old TestamentThemes, str. 46), a to πto ste jednostavno Ëlan zavjetne zajednice neÊe vam datipravo na izbavljenje. Izraelci su morali stalno paziti na obvezu prema Boæjemsavezu — ili kako to Biblija katkad kaæe, trebali su æivjeti vjerom.

U Hebrejima 10 autor otvoreno govori svojim sluπateljima i Ëitateljima kojise kolebaju u vjeri. On ih podsjeÊa da je dan Gospodnji kao razgorio oganj zaone koji preziru krv Sina Boæjega i potiËe ih da se sjete svojih prvih dana kadasu radosno stradali znajuÊi da imaju bolju i trajnu baπtinu. On im govori: “Prematome, ne gubite svoga pouzdanja! Njemu pripada velika nagrada. Ustrajnost vamje zbilja potrebna da vrπenjem volje Boæje postignete obeÊanje.” (redci 35.36)Nakon ove izjave on navodi poznati redak iz Habakuka da “Êe pravednik æivjetiod vjere”. Samo πto ovaj put on produæava citat da bi naglasio kako Êe Onaj kojidolazi doÊi uskoro i bez odgaanja.

Dakle, citirani tekst naglaπava da Gospodin dolazi bez odgaanja i zato πtodolazi, pravednik Êe æivjeti vjerom. On neÊe ustuknuti. Æivjet Êe vjerom i dobitiæivot. Da, mi znamo zaπto je Isus otiπao, a ipak ne znamo zaπto izgleda kao daje otiπao zauvijek. Ali sigurni smo da Êe On doÊi bez odlaganja i zbog togaæivimo vjerom.

ODGOVORITE1. Jeste li ikad posumnjali da Êe Isus ipak doÊi? Kako je to izgledalo i u Ëemu

ste naπli utjehu?2. Kad ste posljednji put osjetili oduπevljenje i radost πto stradate radi

Gospodina?3. Zaπto mislite da bi ljude koji se bore sa sobom ohrabrilo podsjeÊanje da se

Bog vraÊa bez odgaanja?

Bryant Rodriguez, Collegedale, Tennessee, SAD

118

Srijeda, 27. lipnja

Boæje preobraæavajuÊe djelo

PIMJENA1. Ljetopisa 16,8-12; Psalam 19,1; Matej 28,16-20; Marko 10,45; Luka 6,38;

Rimljanima 6,5; 12,2; Filipljanima 3,20.21; 1. Solunjanima 5,17

U poËetku Bog nas je stvorio na svoju sliku. Bili smo savrπeni u Njemu zatoπto nismo imali grijeha. Meutim, kad su Adam i Eva kuπali zabranjeni plod,viπe nismo mogli biti savrπeni; naπe tijelo i um poËeli su propadati. Bolest ismrt, nekada nepoznati ljudskom rodu, postali su sasvim uobiËajeni.

Bog je obeÊao da Êe poslati svojega Sina kako bi se On jednog dana mogaovratiti i sve one koji Ga vole preobraziti u stvorenja kakva je Bog namjeravao dabudu. Iako patnja zbog grijeha neÊe nestati sve do Isusovog drugog dolaska, BogveÊ radi na preobrazbi naπih srca da bi nas pripremio za svoj povratak. Da bismose pripremili za Njegov dolazak, moramo dopustiti Bogu da obavi to preobraæa-vajuÊe djelo u nama.

Prvi korak: Komunicirajte s Bogom. Da bismo imali odnos s Bogom,moramo komunicirati s Njim onako kako bismo komunicirali s bilo kim drugimdo koga nam je stalo. Jedan od naËina da to ostvarimo jest da se neprestanomolimo, bilo dok se vozimo na posao, bilo dok idemo na nastavu ili se pripre-mamo za spavanje. Bog je uvijek tu i On Êe nas uvijek sasluπati, Ëak i kad miimamo samo malo vremena za razgovor.

S Bogom komuniciramo i kad prouËavamo Bibliju. Bog je nadahnuo Biblijukako bismo mi mogli razumjeti Njegov karakter. ©to je viπe prouËavamo, πto viπeznamo, to Êe naπ odnos s Bogom bivati sve bliskiji. Baπ kao u sluËaju molitve,Bibliju moæemo prouËavati mnogo puta i na mnogo mjesta. Jutarnje bogosluæjeje dobra odluka zato πto, usredotoËujuÊi se na Boga na poËetku dana, moæemorazmiπljati o Njemu i onome πto smo prouËavali tijekom obavljanja poslova iraznih aktivnosti. Joπ jedan dobar naËin komuniciranja s Bogom jest odlazak uprirodu. Ono πto je Bog stvorio jedan je od najboljih podsjetnika Njegove slave,a prouËavanje Boæje rijeËi i prisjeÊanje svega πto je uËinio za nas, dovodi nasbliæe Njemu.

Drugi korak: Govorite o Njemu drugim ljudima. Mi smo pozvani daRadosnu vijest o Isusovom drugom dolasku objavljujemo svijetu. Moæemo govoritio svojoj vjeri svojim prijateljima koji nisu krπÊani, dijeliti hranu u domovima zabeskuÊnike, iÊi na misionarska putovanja ili se jednostavno nekome osmjeh-nuti. Bez obzira na to Ëinimo li neπto veliko ili malo, bitno je govoriti drugimao Bogu. »ak i najneznatniji postupak moæe izvrπiti velik utjecaj na æivot nekeosobe, a i na naπ vlastiti. Kad god drugima objavljujemo Boga, mi Mu prilazimobliæe tako da nas On moæe preobraziti u svoje obliËje.

Hannah Jobe, Collegedale, Tennessee, SAD

119


Skidanje pauËine

MI©LJENJEMatej 24,6.7; Ivan 14,2; Filipljanima 1,6; 2. Timoteju 4,6-8; Titu 2,13

Gostoljubivost je bila uobiËajena pojava u naπoj kuÊi. Kad god bi moja bakapozvala goste, svi smo priskakali u pomoÊ kako bismo ih spremno doËekali.Kao mala, imala sam zadatak da oËistim praπinu s namjeπtaja. BuduÊi da samæeljela ostaviti dobar dojam na goste, briæljivo sam obavljala svoj posao. Kadabi gosti stigli, ponosno sam se smijeπila zbog onoga πto sam uËinila i nadala seda Êe i gosti to cijeniti. Isus je mnogo viπe od gosta koji dolazi u naπ dom.

Mnogi od nas cijelog æivota sluπaju da Êe se Isus uskoro vratiti. S obziromna sadaπnje dogaaje i nemire u druπtvu, lako je vidjeti da se Isusove rijeËikonaËno ispunjavaju. “Jer Êe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protivkraljevstva. Glad i kuga i potres bit Êe posvuda. Ali to je sve istom poËetaknevoljama.” (Matej 24,7.8 — ©ariÊ) U takvim burnim vremenima vaæno je dapripremimo svoje srce i um ne samo da bismo bili u stanju podnijeti teπkoÊeposljednjih dana, nego i æivjeti kristocentriËnim æivotom.

A kako to izgleda? Mi Ëesto osjeÊamo potrebu da druge impresioniramosvojim ostvarenjima, statusom ili Ëak naËinom odijevanja. Druπtveni mediji utome su postigli veliki napredak. Ako ima nekih nesavrπenosti, nekoliko brzihfiltara i prepravki uËinit Êe da izgledamo nevjerojatno dobro. Troπimo vrijeme nabrojenje komentara i lajkanje naπih fotografija i postova, i dopuπtamo da namto odreuje identitet. U meuvremenu srce je bolesno, a duh joπ bolesniji. Neobaziremo se na duπu niti na stanje naπeg srca. PauËina i praπina zagauju nasiznutra; dok Bog priprema mjesto za nas, mi ne skidamo praπinu sa svojegaunutarnjeg “ja”.

Dok oËekujemo Isusov povratak, On nas poziva da odbacimo sve ono πto nasspreËava da priemo bliæe Bogu. Moramo biti poπteni prema sebi kada je rijeËo stvarima koje nas “zatrpavaju”. Moramo pripremati svoje srce kao πto bismopospremili svoj dom za nekog gosta — oËistiti i ukloniti sve ono πto tu nepripada. Odbacimo takve stvari i hrabro krenimo naprijed u vjeri. A Bog je vjeran— On obeÊava da Êe nas osloboditi onih navika i grijeha koji nas dræe vezanima.Ako se i vi pokuπavate osloboditi pauËine i praπine u svojem æivotu, zamolite Gada vam pomogne.

ODGOVORITE1. ©to vi u svojem æivotu smatrate duhovnom pauËinom?2. Koji je vaπ glavni æivotni cilj? Jesu li vaπi ciljevi usmjereni na svakidaπnji

ovozemaljski ili na vjeËni æivot?3. Koje promjene trebate izvrπiti kako biste preusmjerili svoj æivot prema Nebu?

Alexis Christine Hartline, Collegedale, Tennessee, SAD

120

Petak, 29. Lipnja

Neka vas oni vide

ISTRAÆIVANJESolunjanima 1—5

ZAKLJU»AKU svojoj 1. poslanici Solunjanima, Pavao hvali njihovu posveÊenost Kristu.

Solunski su krπÊani stradali i bili progonjeni i od Æidova i od neznaboæaca, uzpojavu laænih proroka. Usprkos mnogim preprekama, oni nisu pravili kompro-mise u predanosti Kristu. Oni se nisu osvrtali na uËenja laænih proroka i ostalisu vjerni Pavlovom nauËavanju Boæje rijeËi. Ali njihova vjera nadilazila je rijeËi.Njihov naËin æivota bio je jasan primjer Boæje ljubavi, uz πirenje Radosne vijestisve do Makedonije i Ahaje. Ali u poglavljima 4 i 5 Pavao biva potaknut da ihpodsjeti da moraju æivjeti u sadaπnjosti dok istodobno neprestano upravljajusvoj pogled na Kristov skori povratak.

Mnogo moæemo nauËiti iz æivota Solunjana. Mi takoer æivimo u vrijemenevolja i laænih proroka, u oËekivanju progonstava, ali kao i Solunjane, naπapredaja Kristu osposobit Êe nas da budemo uzor u ljubavi, postojanosti i vjeriokolnim narodima. Naπa vjera ne smije ostati samo na rijeËima; moramo sesvakodnevno vjeæbati u vjeri tako da naπ naËin æivota pokazuje πto je KristuËinio za nas, kao i na buduÊnost koju oËekujemo o Njegovom drugom dolasku.Ipak, dok se pripremamo za drugi dolazak, ne smijemo izgubiti zanimanje zaæivot ovdje na Zemlji.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “Let Them See You” iz albuma A Messenger Coltona

Dixona. Dopustite Bogu da radi u vama kako bi ljudi, gledajuÊi vas, vidjeliu vama Njega.

u Naite ispunjenost u odnosima koji Êe viπe osoba dovesti u Boæje kraljevstvo.Pribliæite se drugima kako bi i oni imali priliku upoznati Krista — Ëak izahvaljujuÊi tako jednostavnoj gesti kao πto je osmijeh. Ne zaboravite, viÊete biti moæda jedini preko kojeg Êe netko biti izloæen Isusovom utjecaju.

u Napiπite Bogu pismo o tome πto morate ukloniti da bi On mogao uÊi iobeÊajte Mu da Êete Mu dopustiti da radi u vama.

u Upotrijebite svoje talente da biste doprli do ljudi i pomogli u πirenju Kristovevijesti svijetu.

POVEÆITEMatej 5,16; GalaÊanima 2,20; Efeæanima 3,17; Koloπanima 1,27; 1. Petrova

3,15.Ellen G. White, To Be Like Jesus, str. 9,18.

Sierra Kristine Emilaire, Collegedale, Tennessee, SAD

121

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

122

01 N Ivan 8,12 Izvor svega svjetla02 P Ivan 1,9 Kristovi sveobuhvatni blagoslovi03 U GalaÊanima 3,26-28 Jednakost Kristovih sljedbenika04 S Djela 10,35 Povezani u zajednicu bratstva05 » Djela 15,11 Jedan plan za sva vremena06 P 2. KorinÊanima 5,19 Preko Krista do Boga07 S IEfeæanima 3,14.15 Jedna obitelj u Kristu

08 N Ivan 17,3 Sræ spoznaje09 P Ivan 7,37 Voda za oæednjele10 U Ivan 6,35 Kruh za gladne11 S Ivan 6,51 Krist naπa hrana12 » Izaija 61,10 Promjena odjeÊe13 P Djela 5,31 Krist naπ Mir i Pravednost14 S Rimljanima 5,1.2 Opravdani vjerom

15 N Matej 16,15.16 Naπ savrπeni Uzor16 P Izaija 45,22 Sasvim dovoljan Spasitelj17 U Matej 7,21 Priznanje nije dovoljno18 S Matej 5,20 Pravednost koju Bog zahtijeva19 » 1. Timoteju 6,11.12 Vjera koja proËiπÊava æivot20 P Matej 19,29 Jednostavna vjera i posluπnost21 S 1. KorinÊanima 13,4-7 Mjerilo karaktera

22 N Hebrejima 12,28 Djeca, a ne robovi23 P Izaija 28,5 Ljupkost krπÊanskog karaktera24 U Matej 11,28 Odmor koji nudi Krist25 S Matej 11,29.30 U Kristovom jarmu26 » Izaija 57,15 Prava poniznost27 P 1. Petrova 5,6 Nebeska suradnja28 S Psalam 25,9 Svjetlo za ponizne

29 N Psalam 34,2 Zasluge Isusove krvi30 P Jeremija 9,22.23 Neka je slava Bogu

JUTARNJI REDCI — TRAVANJ 2018.Kruh za gladne

123

01 U Psalam 144,15 “Nisu mu sinovi zbog ljage svoje”02 S Efeæanima 4,1 Æivot u skladu s pozivom03 » Koloπanima 2,6.7 Osobni rad04 P Matej 5,48 Savrπenstvo — Kristovim zaslugama05 S 1. Solunjanima 3,13 Nauk o svetosti

06 N Ivan 15,4 Ostanimo u Kristu07 P Ivan 15,5 Istinsko donoπenje roda08 U Filipljanima 2,5 Slavne moguÊnosti pred nama09 S 1. Petrova 1,13 NeograniËene visine za istraæivanje10 » Pjesma 5,16 Dragocjeni Krist11 P Koloπanima 3,17 Utjecaj naπih rijeËi12 S Psalam 139,4 Sveti sluπaË

13 N 1. Petrova 2,22.23 Naπ uzor u samosvladavanju14 P Job 27,4-6 Dostojanstvo bez oholosti15 U Izreke 8,6 Umjerenost u veselju16 S 1. Petrova 1,8 Neizreciva radost17 » Psalam 121,4-7 Pod Boæjim vodstvom18 P Postanak 1,31 Glas prirode19 S Izaija 45,18 Posvuda znaci Boæje ljubavi

20 N Psalam 92,4.5 Dokazi Boæje veliËine21 P Izlazak 20,8 Dan pripreme22 U 1. KorinÊanima 2,9 Preko prirode do njezinog Boga23 S Koloπanima 3,16 ©tovanje Boga u domu24 » 1. Petrova 2,5 U Boæjoj radionici25 P Efeæanima 2,21.22 Boæji duhovni hram26 S 2. KorinÊanima 6,7 Kristovi vojnici

27 N Ivan 13,35 Dokaz naπeg uËeniπtva28 P Hebrejima 10,25 Doite tamo gdje svijetli svjetlo29 U Ivan 9,4 Æivot pun sile30 S Hebrejima 3,1.2 Oponaπanje Krista31 » 1. KorinÊanima 1,4-8 Milost kao uËitelj

JUTARNJI REDCI — SVIBANJ 2018.Ostanimo u Kristu

124

01 P Psalam 40,4 Nova pjesma u naπem srcu02 S 2. Petrova 1,1.2 Nema mirovanja

03 N 2. Petrova 1,3 Zbrajanje i mnoæenje04 P 2. Petrova 3,18 Kada rastete05 U Efeæanima 4,13 Postizanje “uzrasta punine Kristove”06 S Efeæanima 4,15 Rastete li?07 » Filipljanima 1,9.10 Rast i donoπenje roda08 P 1. Solunjanima 5,23 Znaci pravog posveÊenja09 S 1. KorinÊanima 1,30 Isus naπe sve

10 N 2. KorinÊanima 5,14 Trajni motiv11 P 2. KorinÊanima 4,18 Na prvom mjestu12 U Hebrejima 11,16 Priprema za Nebo13 S Hebrejima 3,14 Nada Ëvrsto saËuvana do svrπetka14 » Ivan 14,16.17 Dolazak Utjeπitelja15 P Ivan 17,11 Boæanske vjerodajnice16 S Ivan 17,21 Jedno s Kristom i s Ocem

17 N 2. KorinÊanima 10,12 Boæja procjena mojeg karaktera18 P 1. Petrova 5,5 Svetost ide uz poniznost19 U Filipljanima 2,3.4 Zaπto se uzdizati?20 S 1. Timoteju 4,16 “Pazi na sebe”21 » Titu 2,7.8 Otkrivanje Krista karakterom22 P Matej 13,30 Kukolj meu pπenicom23 S Matej 6,12 Kao πto je nama oproπteno

24 N Matej 18,15 Kako rjeπavati sukobe25 P Filipljanima 4,8 Traæite dobro26 U Matej 5,44 Ovca i vukovi27 S Jakov 4,11 Vrijeme da zatvorite um28 » Jakov 3,13.14 Odisati nebeskim blagoslovima20 P Efeæanima 4,32 NajveÊa sluæba30 S Rimljanima 15,1 Izgraivati jedan drugoga

JUTARNJI REDCI — LIPANJ 2018.Priprema za Nebo

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

126

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

TRAVANJ

01. Psalam 8002. Psalam 8103. Psalam 8204. Psalam 83,1-905. Psalam 83,10-1906. Psalam 8407. Psalam 85

08. Psalam 8609. Psalam 8710. Psalam 88,1-911. Psalam 88,10-1912. Psalam 89,1-1513. Psalam 89,16-3014. Psalam 89,31-53

15. Psalam 9016. Psalam 9117. Psalam 9218. Psalam 9319. Psalam 9420. Psalam 9521. Psalam 96

22. Psalam 9723. Psalam 9824. Psalam 9925. Psalam 10026. Psalam 10127. Psalam 102,1-1228. Psalam 102,13-29

29. Psalam 10330. Psalam 104,1-18

SVIBANJ

01. Psalam 104,19-3502. Psalam 105,1-1503. Psalam 105,16-3204. Psalam 105,33-4505. Psalam 106,1-15

06. Psalam 106,16-3307. Psalam 106,34-4808. Psalam 107,1-2209. Psalam 107,23-4310. Psalam 10811. Psalam 109,1-1912. Psalam 109,20-31


20. Psalam 11721. Psalam 11822. Psalam 119,1-2423. Psalam 119,25-4824. Psalam 119,49-8025. Psalam 119,81-9626. Psalam 119,97-136

27. Psalam 12028. Psalam 12129. Psalam 12230. Psalam 12331. Psalam 124

LIPANJ

01. Psalam 12502. Psalam 126


10. Psalam 13411. Psalam 13512. Psalam 13613. Psalam 13714. Psalam 13815. Psalam 139,1-1216. Psalam 139,13-24

17. Psalam 14018. Psalam 14119. Psalam 14220. Psalam 14321. Psalam 144,1-1122. Psalam 144,12-1523. Psalam 145


127

»ITANJE BIBLIJE REDOM

TRAVANJ

01. 1. Kraljevi 12-1402. 1. Kraljevi 15-1703. 1. Kraljevi 18-2004. 1. Kraljevi 21-2205. 2. Kraljevi 1-406. 2. Kraljevi 5-707. 2. Kraljevi 8-10

08. 2. Kraljevi 11-1309. 2. Kraljevi 14-1610. 2. Kraljevi 17-1911. 2. Kraljevi 20-2212. 2. Kraljevi 23-2513. 1. Ljetopisa 1-314. 1. Ljetopisa 4-6

15. 1. Ljetopisa 7-916. 1. Ljetopisa 10-1217. 1. Ljetopisa 13-1518. 1. Ljetopisa 16-1819. 1. Ljetopisa 19-2120. 1. Ljetopisa 22-2421. 1. Ljetopisa 25-27

22. 2. Ljetopisa 28-2923. 2. Ljetopisa 1-324. 2. Ljetopisa 4-625. 2. Ljetopisa 7-926. 2. Ljetopisa 10-1327. 2. Ljetopisa 14-1628. 2. Ljetopisa 17-19

29. 2. Ljetopisa 20-2230. 2. Ljetopisa 23-24

LIPANJ

01. Psalam 7-902. Psalam 10-12

03. Psalam 13-1504. Psalam 16-1905. Psalam 20-2306. Psalam 24-2607. Psalam 27-2908. Psalam 30-3209. Psalam 33-35




SVIBANJ

01. 2. Ljetopisa 25-2702. 2. Ljetopisa 28-3003. 2. Ljetopisa 31-3304. 2. Ljetopisa 34-3605. Ezra 1-3

06. Ezra 4-607. Ezra 7-1008. Nehemija 1-309. Nehemija 4-610. Nehemija 7-911. Nehemija 10-1112. Nehemija 12-13

13. Estera 1-314. Estera 4-715. Estera 8-1016. Job 1-317. Job 4-618. Job 7-919. Job 10-12

20. Job 13-1521. Job 16-1822. Job 19-2123. Job 22-2424. Job 25-2725. Job 28-3026. Job 31-33

27. Job 34-3628. Job 37-3929. Job 40-4230. Psalam 1-331. Psalam 4-6

128

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2018.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 6.4. 13.4. 20.4. 27.4. 4.5. 11.5. 18.5. 25.5. 1.6. 8.6. 15.6. 22.6. 29.6.

Beli Manastir 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Biograd 19.31 19.39 19.47 19.56 20.04 20.13 20.20 20.27 20.32 20.38 20.41 20.44 20.44Bjelovar 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Borovo 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38BraË 19.26 19.34 19.43 19.50 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Cres 19.36 19.44 19.53 20.02 20.11 20.19 20.27 20.34 20.40 20.46 20.50 20.52 20.52Crikvenica 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53»akovec 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Dalj 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.31 20.35 20.37 20.38Daruvar 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Delnice 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.36 20.42 20.47 20.51 20.53 20.54Dubrovnik 19.19 19.26 19.34 19.42 19.50 19.58 20.05 20.12 20.17 20.23 20.26 20.28 20.29Dugi Otok 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47–akovo 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38Gareπnica 19.27 19.36 19.45 19.54 20.04 20.12 20.20 20.28 20.34 20.39 20.43 20.46 20.46GospiÊ 19.32 19.40 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47Grubiπno Polje 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Hvar 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Ilok 19.16 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.09 20.16 20.22 20.28 20.32 20.34 20.35Karlovac 19.32 19.41 19.50 19.59 20.08 20.17 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Knin 19.28 19.36 19.44 19.53 20.02 20.10 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Koprivnica 19.28 19.38 19.47 19.56 20.05 20.14 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.49KorËula 19.23 19.31 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.27 20.31 20.33 20.34Kornat 19.31 19.40 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.27 20.33 20.38 20.41 20.44 20.44Krapina 19.32 19.41 19.51 20.00 20.10 20.19 20.27 20.35 20.41 20.46 20.50 20.53 20.53Kriæevci 19.29 19.38 19.47 19.56 20.06 20.15 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.50Krk 19.36 19.45 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53Kutina 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.20 20.28 20.34 20.40 20.43 20.46 20.46Lastovo 19.25 19.32 19.40 19.49 19.56 20.04 20.11 20.19 20.24 20.29 20.32 20.35 20.35Lipik 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.44Loπinj 19.35 19.44 19.53 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Makarska 19.23 19.32 19.40 19.48 19.56 20.04 20.12 20.19 20.25 20.29 20.33 20.35 20.36Maruπevec 19.30 19.39 19.49 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.39 20.44 20.49 20.51 20.51MetkoviÊ 19.22 19.30 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.28 20.31 20.34 20.34

129

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2018.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 6.4. 13.4. 20.4. 27.4. 4.5. 11.5. 18.5. 25.5. 1.6. 8.6. 15.6. 22.6. 29.6.

Mljet 19.22 19.29 19.37 19.45 19.53 20.01 20.08 20.15 20.20 20.26 20.29 20.32 20.32Naπice 19.21 19.30 19.39 19.48 19.58 20.06 20.14 20.22 20.28 20.33 20.37 20.40 20.40Nova Gradiπka 19.25 19.34 19.42 19.51 20.01 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Novska 19.27 19.36 19.45 19.54 20.03 20.11 20.20 20.27 20.33 20.38 20.43 20.45 20.46Opatija 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Osijek 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38OtoËac 19.32 19.41 19.50 19.58 20.07 20.16 20.23 20.31 20.37 20.42 20.46 20.48 20.49Pag 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.15 20.23 20.30 20.36 20.41 20.45 20.47 20.48Pakrac 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.43Peljeπac 19.22 19.30 19.38 19.46 19.54 20.02 20.09 20.16 20.21 20.26 20.30 20.32 20.32Petrinja 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47PloËe 19.22 19.31 19.38 19.47 19.55 20.03 20.10 20.17 20.23 20.28 20.32 20.34 20.34PoreË 19.40 19.49 19.58 20.07 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.58 20.58Poæega 19.24 19.32 19.41 19.50 20.00 20.08 20.16 20.24 20.30 20.35 20.40 20.41 20.42Pula 19.39 19.47 19.56 20.05 20.14 20.22 20.30 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Rab 19.35 19.44 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Rijeka 19.37 19.46 19.54 20.03 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.48 20.52 20.54 20.55Rovinj 19.40 19.49 19.58 20.06 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.57 20.58Sinj 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40Sisak 19.29 19.38 19.46 19.55 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Slatina 19.24 19.33 19.42 19.51 20.00 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.43 20.43Slavonski Brod 19.21 19.30 19.39 19.48 19.57 20.05 20.14 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Slunj 19.32 19.41 19.50 19.58 20.08 20.16 20.24 20.32 20.38 20.43 20.47 20.49 20.50Split 19.26 19.35 19.43 19.51 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40©ibenik 19.31 19.38 19.47 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Varaædin 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Vinkovci 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38Virovitica 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.44 20.44Vis 19.27 19.35 19.43 19.52 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.32 20.37 20.38 20.39Vukovar 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.11 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37Zadar 19.32 19.40 19.49 19.57 20.06 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.46 20.47Zagreb 19.31 19.40 19.49 19.58 20.08 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.50Æupanja 19.20 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

130

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

TRAVANJ

01. Luka 2102. Luka 2203. Luka 2304. Luka 2405. Ivan 106. Ivan 207. Ivan 3

08. Ivan 409. Ivan 510. Ivan 611. Ivan 712. Ivan 813. Ivan 914. Ivan 10

15. Ivan 1116. Ivan 1217. Ivan 1318. Ivan 1419. Ivan 1520. Ivan 1621. Ivan 17

22. Ivan 1823. Ivan 1924. Ivan 2025. Ivan 2126. Djela 127. Djela 228. Djela 3

29. Djela 430. Djela 5

SVIBANJ

01. Djela 602. Djela 703. Djela 804. Djela 905. Djela 10

06. Djela 1107. Djela 1208. Djela 1309. Djela 1410. Djela 1511. Djela 1612. Djela 17

13. Djela 1814. Djela 1915. Djela 2016. Djela 2117. Djela 2218. Djela 2319. Djela 24

20. Djela 2521. Djela 2622. Djela 2723. Djela 2824. Rimljanima 125. Rimljanima 226. Rimljanima 3

27. Rimljanima 428. Rimljanima 529. Rimljanima 630. Rimljanima 731. Rimljanima 8

LIPANJ

01. Rimljanima 902. Rimljanima 10

03. Rimljanima 1104. Rimljanima 1205. Rimljanima 1306. Rimljanima 1407. Rimljanima 1508. Rimljanima 1609. 1. KorinÊanima 1

10. 1. KorinÊanima 211. 1. KorinÊanima 312. 1. KorinÊanima 413. 1. KorinÊanima 514. 1. KorinÊanima 615. 1. KorinÊanima 716. 1. KorinÊanima 8



131

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

132

Knjige koje smo

æeljno Ëekali!

www.znaci-vremena.com

tel. 01 2361-920

Documents

Priprema za posljednje vrijeme - Adventisti HrvatskaPriprema za posljednje vrijeme. 2 Pouke iz Biblije — izdanje za mlade — 2/2018. Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema