Prirucnik Kamping Osnove

8/10/2019 Prirucnik Kamping Osnove

1/35

Josipa Cveli Bonifai

KAMPINGOsnove hrvatskog i europskog

kamping turizma


2/35

KAMPINGOsnove hrvatskog i europskog kamping turizma

PORE, 2011.


3/35

SADRAJ:

Uvod .......................................................................................................................................5

Kamp, kampiranje i kamping .............................................................................................6

1. Povi jest kampiranja .........................................................................................................9

2. Organizacij e kamping turizma ....................................................................................14

3. Automobilske udruge i klubovi vani imbenici za razvoj kampinga ................16

4. Kamping oprema ...........................................................................................................18

5. Smjet ajne jedinice u kampu .......................................................................................21

6. Vrste kampova .............................................................................................................. 257. Kampisti drugai ji turist i ........................................................................................... 30

8. Obiljeja modernog kampinga ....................................................................................31

9. Kamping u Hr vatskoj .................................................................................................... 36

10. Hrvatska europski naturistiki raj ..........................................................................45

11. Obiljeja europskog kampinga ................................................................................. 46

12. Kamping i destinacija ..................................................................................................51

13. Korisne web ad rese .................................................................................................... 58

Umjesto zakljuka ..............................................................................................................59

Biljeka o autorici ...............................................................................................................59

Popis tabela ........................................................................................................................61

Popis grafova ......................................................................................................................61

Literatura ........................................................................................................................... 62

UVOD

Kamping turizam snano je obiljeio razvoj turizma 20. stoljea i bio jedan od

najsnanijih imbenika omasovljenja turistikih putovanja. Stereotipnim poiman-

jem kamping turizma kao siromanog turizma zanemarena je njegova dimenzija

i znaaj za turizam destinacija i drava, postojanost i lojalnost kamping potranje,

kao i injenica da je kampiranje danas, prije svega, ivotni stil. To je stil koji

znai slobodu, uivanje u prirodi, istanan osjeaj za okoli, druenje s ljudima,

potivanje jednostavnosti i neposrednost, ali bez odricanja od svih uobiajenih

civilizacijskih steevina.

Treina svih kapaciteta u Europi i etvrtina kapaciteta u Hrvatskoj nalazi se up-

ravo u kampovima. Europski kampovi generiraju estinu svih europskih noenja, a

hrvatski etvrtinu ukupnih noenja zemlje. Kamping putovanja te pratea kamp-

ing industrija snaan su imbenik europskog gospodarstva. Usprkos tome, jo

je uvijek prisutno zanemarivanje i nerazumijevanje kao i nedostatak li terature i

znanja iz ovog podruja.

Ova knjiga namijenjena je onima koji imaju potrebu i elju upoznati se s osnova-

ma kamping turizma, dobiti osnovna znanja o povijesti kampiranja, organizacijama

u kamping turizmu i obiljejima modernog kampiranja.

Prirunik je namijenjen uenicima, studentima, djelatnicima u turizmu i admin-

istraciji lokalnih, regionalnih ili dravnih tijela te svim zainteresiranima koji mogu

na jednom mjestu dobiti osnovnu sliku o kampu kao ugostiteljskom objektu, o

osnovama kamping turizma i znaaju koji ima i moe imati u lokalnoj zajednici,

cjelokupnom hrvatskom turizmu a onda i u Europi.


4/35

6 Kamp, kampiranje i kamping Kamp, kampiranje i kamping 7

KAMP, KAMPIRANJE I KAMPING

Rije kamp danas ima vie znaenja. Ovaj izraz nalazimo u mnogim jezicima a ima

neosporno latinsko porijeklo (campus, campi) i oznaava otvoren, ravan pros-

tor, polje. Izraz se pojavljuje primjerice u engleskom: camp, campus; njemakom:

kamp; francuskom: camp, champ; nizozemskom: camp, kamp; talijanskom: campo;

panjolskom: campana, campo; i u drugim jezicima. 1

U englesko-hrvatskom rijeniku2 rije camp prevedena je kao logor, tabor, a i

kao logorovati, (u prirodi), provoditi odmor na logorovanju (pod atorima), noiti

pod vedrim nebom.

Encyclopedia Britannica rije camp kao i summer camp denira kao bilo koji

kombinirano rekreacijski i obrazovni smjetaj koji pribliava prirodu i ivot na

otvorenom urbanoj djeci.3

U rjeniku ugostiteljsko-turistikih pojmova4kamp se opisuje kao ugostiteljski

objekt u kojem se gostu pruaju usluge smjetaja na otvorenom prostoru, a mogu

se pruati i druge usluge uobiajene u toj vrsti ugostiteljskog objekta.

U ovoj knjizi promatramo kamp kao ugostiteljski objekt za smjetaj. Deniciju,

kao i osnovne odrednice poslovanja kampa kao ugostiteljskog objekta za smjetaj,

1 en.wiktionary.org/wiki/campus#latin, 10.12.2011.

2 Englesko hrvatski ili srpski rije nik, Zora, Zagreb 1975. godine

3 www.britannica.com/EBchecked/topic/573347/summer-camp, 28.11.2011.

4 Galii V.: Rjenik ugostiteljsko- turistik ih pojmova, Rijeka 1999, Vlastito izdanje, str. 119

nalazimo u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti5. Taj je zakon u lanku 7. razvrstao

je objekte za smjetaj na sljedee skupine:

1. Hoteli

2. Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj

3. Restorani

4. Barovi

5. Catering objekti i

6. Objekti jednostavnih ugostiteljskih usluga.

Detaljnije odredbe za poslovanje ugostiteljskog objekta Kamp nalaze se u

Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih

objekata kampova iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za

smjetaj (NN 75/08 i 45/09); (NN 75/08); (NN 45/09)6te Pravilniku o razvrstavanju

i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smjetaj iz skupine Kam-

povi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj (interno proieni tekst

Pravilnika iz NN 49/08 i 45/09); (NN 49/08); (NN 45/09)7.

Kampiranjese u hrvatskim propisima denira kao: boravak pod atorom, u kamp

kuici, kamp prikolici, pokretnoj kuici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj

odgovarajuoj opremi za smjetaj na otvorenom prostoru u kampovima iz sku-

pine Kampovi i ostali ugostiteljski objekti za smjetaj.

Osim u kampovima, za vrijeme odravanja sportskih, izviakih, kulturno-

umjetnikih i slinih manifestacija dozvoljeno

je organiziranoprivremeno kampiranjeizvan

kampova na za to odreenim prostorima. Jedinice

lokalne samouprave i javne ustanove koje upravl-

jaju odreenim podrujem, ovisno o svrsi takvog

kampiranja, svojim aktima odreuju prostor za

kampiranje izvan kampova, uvjete koje taj prostor

mora ispunjavati te vrijeme trajanja takvog kam-

piranja.

Usluge kampiranja mogu se pruati i u

domainstvu od strane zike osobe - iznajmljivaa

a to nazivamo "Kamp u domainstvu".

5 narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 23.11.2011.

6 www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 05.12.2011.

7 www.mint.hr/default.aspx?id=356#2,04.11.2011.


5/35

8 Kamp, kampiranje i kamping Povijest kampiranja 9

1. POVIJEST KAMPIRANJA

Boravak u privremenim nastambama koje se mogu spremiti, spakirati i ponijeti

sa sobom na drugo mjesto, povijesno je jedan od najstarijih oblika smjetaja koji je

zamijenio stanovanje ljudi u spiljama.

Tisuama godina, jednostavne nastambe od koe, platna ili tkanine sluile su

za smjetaj ljudi na otvorenome. Privremena nastamba koja je kasnije nazvana

atorom poznata je iz pred biblijskih vremena i u svojoj se osnovi gotovo nije mi-

jenjala. Tako jo i danas mnogi narodi ive na isti tradicionalan nain. Stoga se izum

atora smatra jednim od najveih ljudskih postignua10.

Poeci modernog kampiranja vezani su, meutim, za fenomen koritenja slo-

bodnog vremena i njegova ispunjavanja boravkom u prirodi. Postoje razne teorije

o poecima organiziranog kamping turizma. Neki autori skloni su poetke eu-

ropskog kamping pokreta pripisati njemakim i skandinavskim studentima kao i

Englezu Baden Powelu11koji poetkom 20. stoljea osniva skautski pokret.

Prema drugim autorima12, kamping turizam zapoeo je u Velikoj Britaniji kao

odgovor na brz razvoj industrije bez osjeaja za prirodu i razvoj velikih gradova.

10 ezinearticles.com/?The-Interesting-History-of-the-Camping-Tent&id=1711971

11 en.wikipedia.org/wiki/Robert_Baden-Powell,_1st_Baron_Baden-Powell, 19.12.2011.

12 Teghi l: C.: Lattivita campeggistic a nelleconomia turistica, Firenze, Edizioni I.R.C. , 1990. Str. 16.

Usluga smjetaja u kampu, organiziranom na zemljitu u vlasnitvu iznajmljivaa,

smatra se ugostiteljskom uslugom, i to do najvie 7 smjetajnih jedinica, odnosno

za 25 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

Seljako domainstvo tj. seljako ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

koje je upisano u Upisnik poljoprivrednog gospodarstava takoer moe pruati

ugostiteljske usluge smjetaja u kampu a to se naziva "Kamp u seljakom

domainstvu". Pored drugih usluga, seosko domainstvo moe pruati usluge

smjetaja u kampu do najvie 20 smjetajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodo-

bno8. Seljako domainstvo moe pruati istovremeno i usluge smjetaja u sobama,

apartmanima i ruralnim kuama za odmor do ukupno 80 gostiju istodobno.

U Hrvatskoj je zabranjeno kampiranje izvan kampova i prostora odreenih za

kampiranje.

Osim kao gospodarska djelatnost, kampiranje se t akoer smatra rekreacijskom

aktivnou povezanom s boravkom u pri rodi. esto vezujemo kampiranje uz poje-

dine aktivnosti kao to je istraivanje prirode, penjanje, izviake aktivnosti, vonja

kajakom i sl.9Tako kampiranje ima i snanu soc ijalnu i pedagoku komponentu.

Skraenica od kamping turizma je kamping, iri pojam od kampiranja koji

obuhvaa cjelokupnost odnosa i pojava vezanih uz kampiranje. Kamping turizam

objedinjuje cjelokupnu ponudu kamping usluga s jedne strane i potranju za

kamping uslugama s druge strane. Pratea kamping industrija, kao i niz drugih

uslunih kamping djelatnosti, u funkciji je kamping ponude i kamping potranje.

Prema hrvatskom pravopisu ispravno bi bilo koristiti izraz"Kampinki turizam"

no u govornom jeziku uvrijeena je uporaba izraza "kamping turizam" pa e se isti

koristiti i nadalje u ovoj knjizi.

Pojmovi:

Kamp- ugostiteljski objekt za smjetaj

Kampist- gost u kampu koji kampira

Kampiranje- boravak u kampu

Kamper = autodom- vrsta kamp opreme, vozilo s integriranim prostorom za boravak

Karavan = kamp kuica- vrsta kamp opreme bez pogona, kamp prikolica

Mobile home = pokretna kuica u kampu- vrsta pokretne kamp opreme, kom-

forni smjetaj u kampu

Kamping- cjelokupnost kamping ponude i potranje


9 en.wikipedia.org/wiki/Camping ,04.11.2011.


6/35

10 Povijest kampiranja Povijest kampiranja 11

of America) . ACA je ve 1926. go-

dine objavio prvo izdanje asopisa

Camping17.

U Italiji 1958. godine vlada

donosi prvi zakon za reguliranje

izvan hotelskog turizma. Od

1959. godine naglo rastu noenja u Italiji, a ostvaruju ih uglavnom kamping gosti.

Odnos stranih i domaih kamping gostiju 1959. godine bio je 7:1, sve do 1974. kada

je broj talijanskih kamp gostiju premaio broj st ranih.

Najpoznatiji njemaki pisac Johann Wolfgang Goete vozio se ve 1792. u drvenoj

prikolici u kojoj se nalazio krevet, ormar i pe na ugljen18. No, razvoj kamping

pokreta u Njemakoj zapravo poinje 1924. godine kada su kajakai i njemaki

savez kanuista prvi put pokuali atorovanje (to je bio prvi izraz za kampiranje)

proiriti kao idealan nain da se provede godinji odmor.

Ve 1927. godine izaao je prvi popis atorskih kampova. Usporedo je napredova-

la i industrija proizvodnje atora19.

17 www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 21.11.2011.

18 www.camping4fun.de/m odules.php?name =News& le=artic le&sid=1 , 01.03.2010.

19 Cveli- Bonifai J.: Menadment kamping usluge u Hrvatskoj, magista rski rad , Fakultet zaturistiki i hotelski menadment Opatija, 2003, str.25

Poetkom kampiranja u Europi moe se smatrati jedan znaajan dogaaj koji

se zbio u Velikoj Britaniji. Naime, tamo je ve 1886. Englez G. Stables konstru-

irao prvu prikolicu s turistikom svrhom. Ta je prikolica bila vuena konjskom

zapregom. Postoji i danas, a u vlasnitvu je britanskog kluba The Caravan Club,

utemeljenog 1907. godine koji danas broji vie od milijun lanova s obiteljima13.

Thomas Hiram Holding, otac modernog kampiranja, osniva prvi kamping klub

na svijetu, The A ssociation of Cycle Campers, 1901. godine u Oxfordu. Do 1907.

godine uspio je udruiti vie drugih klubova te je preimenovao svoju udrugu

u Camping Club of Great Britain and Ireland. Robert Falcon Scott, poznati

istraiva Antarktika, postao je prvi predsjednik Camping Cluba 1909. godine14.

U Engleskoj je takoer tiskan prvi

prirunik za kampiranje koji je napisao

Thomas Hiram Holding 1908. godine

pod naslovom The Camper's Hand-

book, u kojem opisuje svoje doivljaje

kampiranja15.

Koliko je poznato, prvi europski kamp otvoren je u Francuskoj 1913. godine.

Na prijedlog Engleza, europski su kampisti 1932. godine osnovali svoju

meunarodnu kamping udrugu (IFCC) u Nizozemskoj.

Povijest kampiranja u Americi zapoinje takoer krajem 19. stoljea. Godine

1861. Frederik Will iam Gunn16, upravitelj kole Gunnery School for Boys, Wash-

ington, Connecticut, vodio je grupu studenata na 40 milja dugo pjeaenje od

Milforda do Long Island Sounda. Nakon dvodnevnog hodanja, djeaci su deset

dana kampirali u prirodi i onda ponovno pjeaili natrag. Ve 1876 godine u Am-

erici je osnovan prvi privatni kamp. Dr. Joseph Trimble Rothrock osnovao je kampza djeake slabana zdravlja koje je vodio u kampove u prirodi u cilju poboljanja

njihova zdravlja i praktine primjene dotadanjih akademskih saznanja.

Godine 1910. osnovano je Ameriko kamping udruenje - ACA (American camp-

ing Association) pod izvornim imenom CDAA (Camp directors Association of

America). Iste godine osnovano je i Ameriko udruenje izviaa BSA (Boy Scout

13 Hor st NItschke: Kamp budunosti, vodi za planiranje, obnovu, modernizaciju i upravljanje kam-pom budunosti. KUH Pore, IGL Salzburg, AS Press Ljubljana, Pore 2011.

14 www.britannica.com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011.

15 campinginfo.org/historyofcamping.php, 15.10.2011.

16 www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 07.12.2011.


7/35

12 Povijest kampiranja Povijest kampiranja 13

Prema statistici, 1953. godine postojalo je u Hrvatskoj 18 registriranih kampova

ukupnog kapaciteta 5.400 osoba koji su te iste godine ostvarili 186.000 noenja.

Prvi turisti bili su esi i Ni jemci. Tu je fazu obiljeilo nicanje kampova u najljepim

uvalama i prirodno atraktivnim p odrujima, uglavnom uz more. Kampove osnivaju

lokalna turistika drutva ili hotelske kompanije, a esto kampovi nastaju i spon-

tano, inicijativom samih gostiju. Najee su to agilni inozemni pojedinci i obitelji

koje snano utjeu na lokalnu zajednicu i pionirski m radom stvaraju prve kampove.

Kamping turizam na podruju bive Jugoslavije razvijao se naglo, pod utjecajem

snane inozemne potranje, a svoje je vrhunce dosegnuo 1983. i 1984. godine

kada udio kamping noenja u ukupnim noenjima zemlje iznosi 35%.

Kamping u Hrvatskoj od svojih poetaka do danas pokazuje uzlazan trend kako

u broju noenja, tako i u prihodima. Broj noenja ostvarenih u 2011. godini prelazi

ukupan broj noenja ostvarenih u najsnanijim predratnim godinama te danas

predstavlja etvrtinu svih noenja koja se ostvare u Hrvatskoj20.

Kapacitet kampova u Hrvatskoj, broj kampista koji iz godine u godinu raste kao

i snaan gospodarski uinak koji kamping ima na cjelokupni hrvatski turizam, a

time i na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, ine ga danas jednim od najvanijih

segmenata hrvatskog turizma.

20 "Prezentaci ja:" Kamping sezona 2011",5. kongres hrvats kog kampinga, KUH, Zadar 2011


8/35

14 Organizacije kamping turizma Organizacije kamping turizma 15

izacijom opreme, higijene i sigurnosti u kampovima kao i pronalaenjem rjeenja

koja doprinose razvoju kampinga, s posebnim naglaskom na zatitu okolia i

potivanje kulturne batine.

U svrhu popularizacije kampiranja, F.I.C.C redovno organizira godinje relije24u

trajanju od desetak dana (uglavnom poetkom kolovoza)25kada se odrava i opi

skup pojedinih komisija te kongres F.I.C.C.-a26.

INF-FNI (International Naturist Federation/Federation

Naturiste Internationale - Meunarodna naturistika feder-

acija je organizacija koja na svjetskoj razini promie kulturuslobodnog tijela. Ova krovna meunarodna naturistika

organizacija ukljuuje udruge iz 30 zemalja. lanica INF-FNI

iz Hrvatske je DNF - Drutvo naturista Hrvatske27.

KUH(Kamping udruenje Hrvatske) je dobrovoljna

udruga iji je osnovni cilj okupljanje zikih i pravnih

osoba koje se bave pruanjem kamping usluga i dru-

gim srodnim djelatnostima, a radi zatite i promicanja

zajednikih gospodarskih, strukovnih, znanstvenih i drugih interesa svih svojih

lanova. U svojem radu KUH nastoji osnaiti status najjae udruge u kamping

sektoru u Hrvatskoj. Aktivnosti Kamping udruenja Hrvatske usmjerene su na

predstavljanje i zastupanje interesa svojih lanova, njihovoj zatiti i promociji. Od

ukupno 240 kampova u Hrvatskoj, danas su njih 205 lanovi Kamping udruenje

Hrvatske. Kamping udruenje Hrvatske (KUH), vodea kamping organizacija koja

okuplja 85% hrvatskih kamping kapaciteta, nastala je iz sekcije za naturizamtadanjeg Turistikog saveza Jugoslavi je, u hotelu Espl anade u Zagrebu, 1.9.1978.

godine. Od 1982. godine sekcija postaje Jugoslavensko kamping udruenje u

sklopu Privredne komore Jugoslavije. Godine 1992. udruenje je preimenovano u

Kamping udruenje Hrvatske28.

24 www.c.be, 07.12.2011.

25 2000. godine FICC rally odran je u Zatonu kraj Zadra., 2010. u kampu Camping Park Umag aposljednji 77. FICC rally odrao se u 8.mj.2011. u Pragu

26 www.cc.org/txt.php?t=1, 28.10.2011

27 www.inf-fni.org/federations.php, 28.10.2011.

28 www.camping.hr/hr/o-nama/povijest, 07.12.2011.

2. ORGANIZACIJE KAMPING TURIZMA

EFCO & HPA(European Federation of Camping site

Organisation and Holiday Park Association - Europska

federacija udruga i udruenja kampova i kamp naselja)21

je predstavniko tijelo kamping i karavaning industrij e na

europskoj razini, osnovano 1979. godine u Parizu. Inicijator

i prvi predsjednik bio je gosp. Jean Gassier, vlasnik kampa

Airotel La Yoll (Francuska). Hrvatska je u EFCO&HPA organizaciju pristupila 1996.godine kroz Kamping udruenje Hrvatske, na godinjoj skuptini u Budimpeti.

EFCO&HPA predstavlja kamping industriju koja ukljuuje kamp kuice, atore,

autodomove, bungalove i sve oblike kamping smjetaja. lanstvo ove organizacije

predstavljaju 23 europske nacionalne organizacije.

Kamping gospodarstvo unutar navedenih europskih zemalja lanica sastoji se

od oko 20.000 kampova iji godinji promet ini 22% ukupnih godinjih prihoda

od turizma. Tih 20.000 kampova posjeduje smjetajni kapacitet za 10,8 milijuna

gostiju, prema emu je kamping najobuhvatniji turistiki receptivni segment22.

F.I.C.C.(Federation Internationale de Camping et Caravan-

ing Meunarodni savez za kamping i karavaning) je savez

kampista (potroaa - gostiju u kamovima), sa sjeditem u

Bruxellesu. Cilj ovog saveza je ujedinjavanje svih nacionalnih

saveza, pruanje potpore na nekomercijalnim principima,

njihovo koordiniranje te promicanje interesa i potreba kampista na meunarodnoj

razini23. F.I.C.C. je osnovan 1933. godine kada je njegovo lanstvo sainjavalo 16

klubova iz 7 zemalja. Danas F.I.C.C. broji 56 klubova i federacija iz 32 europske

zemlje. Aktivnost F.I.C.C.-a ogleda se u zatiti interesa kampista i karavanista

na meunarodnom nivou. F.I.C.C. redovito promovira razvoj kampinga, pomae

federacijama i lanicama kao i kampistima koji imaju ICC (International Camping

Card - Meunarodnu kamping karticu) izdanu od F.I.C.C.-a.

F.I.C.C. se bavi i meunarodnom klasikacijom kampova, I.S.O. i C.E.N., standard-

21 www.efcohpa.eu 21.11.2011.

22 www.campingeurope.com/aboutefco/default.aspx,07.12.2011.

23 www.cc.org/ txt.php?t=1,07.12.2011.


9/35

16 Automobilske udruge i klubovi Automobilske udruge i klubovi 17

ANWB Nizozemski kraljevski turistiki klub (ANWB)

predstavlja jedan od najveih autoklubova u Europi. Ovaj je

klub u svojoj zemlji odgovoran za sigurnost na cestama te, u

suradnji s vladom, za prometnu signalizaciju.

ANWB je osnovan 1. srpnja 1883. godine, kao Nizozemski biciklistiki savez,

biciklistiko udruenje koje je zastupalo interese grupe hobista koji su se zalagali

za poboljanje toga sporta. Klub se brinuo za prilazne ceste za bicikliste i bavio se

organizacijom biciklistikih natjecanja. Godine 1904. klub je imao 200 lanova.

Klub danas broji oko 4 milijuna lanova i time je najvei klub u Nizozemskoj. Svi

lanovi primaju asopis De Kampioen30.

Osim automobilskih klubova u europskim zemljama djeluju brojni kamping i

karavan klubovi. U nastavku neki od najznaajnijih:

31 32

33

34

30 www.anwb.nl, 02.12.2011.

31 www.ncc.nl , 01.12.2011.

32 cc .fr/, 01.12.2011.

33 www.camping -club.de/, 01.12.2011.

34 www.campingandcaravanningclub.co.uk/aboutus/history/, 01.12.2011.

3. AUTOMOBILSKE UDRUGE I KLUBOVI - VANI

IMBENICI RAZVOJA KAMPINGA

Automobilske udruge i klubovi u Europi od izuzetnog su znaaja za razvoj kamp-

inga. Kako su kampisti u pravilu i vlasnici automobila, to su kampisti u pravilu i

lanovi automobilsk ih udruga a autoklubovi iskazuju najveu moguu brigu za

kampiste osnivajui posebna odjeljenja koja se bave samo kampingom. U cilju

informiranja i zatite interesa svojih lanova izdaju kamping vodie i asopise u

kojima donose pregled kamping ponude, a razvili su i ozbiljne sustave ocjenjivan-

ja kampova.

Neki od veih i za kamping turizam vanijih automobilsk ih klubova u Europi su:

ADAC- njemaki auto klub ADAC (Allgemeiner Deutscher

Automobil-Club) najvei je i najznaajniji autoklub u Europi te

trei po veliini u svijetu. Broji 14,4 milijuna lanova i postoji ve

107 godina29.

Pria o uspjehu ADAC-a zapoinje 24. svibnja 1903. godine u Stuttgartu kada je

grupa od 20-tak entuzijasta osnovala Deutsche Motorradfahrer-Vereinigung

(DMV). Za 6 kraljevskih maraka godinje lanarine obvezali su se tititi interese

svojih lanova.

29 www.adac.de/reise_freizeit, 01.12.2011.

AUSTRIJA AMTC (STERREICHISCHER AUTOMOBIL- MOTORRAD- UND

TOURING CLUB )

BELGIJA TBC (TOURING CLUB BELGIUM)

NIZOZEMSKA ANWB (KONINKLIJKE NEDERLANDSE TOERISTENBOND)

ITALIJA ACI (AUTOMOBILE CLUB D'ITALIA)

SLOVENIJA AMSZ (AVTO-MOTO ZVEZA SLOVENIJE)

HRVATSKA HAK (HRVATSKI AUTOKLUB)

FRANCUSKA

ACF (AUTOMOBILE CLUB DE FRANCE)

ACAFA (AUTOMOBILE CLUB - ASSOCIATION FRANCAISE DE SAUTOMOBILISTES)

NJEMAKA ADAC (ALLGEM EINER DEUTSCHER AUTOMOBIL-CLU B E.V.)

AVD (AUTOMOBILCLUB VON DEUTSCHLAND E.V.)

NIZOZEMSKA

FRANCUSKA

NJEMAKA

VELIKA BRITANIJA

NEDERLANDSE CARAVAN CLUB

FEDERATION FRANCAISE DE CAMPING ET DE CARAVANING

I DRUGI.

DEUTSCHER CAMPING CLUB

THE CAMPING AND CA RAVANING CLUBTHE CARAVAN CLUB,THE MOTOR CARAVANNERS CLUB


10/35

18 Kamping oprema Kamping oprema 19

4. KAMPING OPREMA

Za razliku od svih ostalih oblika smjetaja, gosti se u kampovima u pravilu slue

pokretnom kamping opremom.

Glavne vrste kamping opreme su:

ator

Autodom (kamper)

Kamp kuica (karavan)

Pokretna kuica (mobile home)

Kamp prikolice i slina pokretna kamp oprema35

ator

Brojne su vrste atora, od malog iglu-atora

koji uglavnom koriste mladi, do najluksuznijih

glamping atora:

Autodom (kamper)

Autodom - kamper (engl. motorhome ili recreational veichle) pojavljuje se

poetkom 20. st. iako je ve ranije bilo pokuaja izgradnje u kunim izvedbama.36

Prvi pokuaji bili su vezani uz nastojanja da se na motore kamiona ugradi prostor

za stanovanje a prvi uspjeni pokuaj ugradnje na auto motor ostvaro je Jen-

35 www.discovery-motorhomes.co.nz/dierences.php, 02.12.2011.

36 en.wikipedia.org/wiki/recreational_vehicle, 15.12.2011.

nings37. Masovna proizvodnja zapoinje pedesetih godina kada poinje masovno

doba autodomova.

Autodomovi - kamperi izazvali su revoluciju na europskom i svjetskom

turistikom tritu. Danas u Europi ima vie od milijun autodomova te se njihova

prodaja izjednaila s kamp prikolicama. Autodom je vozilo za slobodno vrijeme

koje u pravilu ima smjetaj za 2-8 osoba, a ukljuuje spavai dio, kupaonicu te

kuhinju s prostorom za blagovanje38. Amerikanci koriste izraz RV - recreational

vehicle, a u Americi je nastao i tzv.RV lifestyle skupina korisnika kampera koji su

se odluili ivjeti u RV-u trajno putujui39.

Kamp kuica (karavan)

Nakon atora, kamp kuica (ili karavan) prua bolju zatitu od vremenskih uvjeta

i veu slobodu kretanja i putovanja. Za razliku od autodoma, kamp kuica je

prikljuno vozilo bez vlastitog pogona te je pokretana od automobila40.

Prvo takvo rekreacijsko vozilo u svijetu sagradio je Bristol Carriage Company

1880. godine41. Danas na tritu postoje kamp kuice svih veliina i nivoa oprem-

ljenosti te u pravilu imaju prostor za spavanje, kuhinju te prostor za blagovanje

kao i kupaonicu42.

Pokretna kuica (mobilna kuica,mobile home)

Pokretna kuica ili mobile home

poznata je jo i pod imenima house

trailers ili static caravan, a nastala

37 www.classic-campers.co.uk/id1.html, 02.12.2011.

38 en.wikipedia.org/wiki/Motorhome, 03.12.2011.

39 en.wikipedia.org/wiki/Recreational_vehicle, 26.11.2011.

40 www.life.com/hdgallery/61591/image/3314388/golden-age-of-caravanning#index/1, 28.11.2011.

41 www.caravanquoter.co.uk/who-invented-the-caravan-2/, 29.11.2011.

42 en.wikipedia.org/wiki/Travel_trailer, 25.11.2011.


11/35

20 Kamping oprema Smjetajne jedinice u kampu 21

je u pedesetima kao nadogradnja

kamp kuica s kojima zapravo dijeli

istu povijest, iako su danas ova dva

tipa potpuno razliita i razvijaju

se u sasvim razliitim pravcima.

Mobile home se izrauje u tvornici

i u pravilu se kao jeftinija kua

postavlja na dulje razdoblje na

odreenom mjestu za stanovanje i

rekreaciju43.

Mobilne kuice posljednjih desetak godine doivjele su pravu eksploziju. Danasse u kampovima Europe postavljaju mobilne kuice svih moguih veliina i nivoa

opremljenosti do sasvim luksuzne opreme i oblika. Osim klasinih mobilnih kuica

na tritu se pojavljuju i razni drugi oblici kuica kao to su plutajue kuice, kuice

na stablima i drugo.

Kamp prikolice i slina pokretna kamp oprema

Pored kampera, kamp kuica i mobilnih kuica, postoji jo cijeli niz prikljune

pokretne kamp opreme od koje su najpoznatije razne inaiceautoprikolica(npr.

sklopive atorske prikolice i dr.).

Poznata vrsta kamp opreme u Americi je i tzv.Fifth wheel, luksuzna kamp prikol-

ica koja se pri vruje spojkom i nalazi na stranjem dijelu snanog kamioneta koji

vue prikolicu44. Danas se ovakve prikolice mogu i proirivati zahvaljujui uporabi

hidraulikih ureaja pa pojedini najluksuzniji modeli prelaze veliinu od 40 m2.45

43 en.wikipedia.org/wiki/Mobile_home, 29.11.2011.

44 en.wikipedia.org/wiki/Fifth_wheel, 27.11.2011.

45 www.fthwh eelco.com/, 12.12.2011.

5. SMJETAJNE JEDINICE U KAMPU

U kampovima nalazimo sljedee smjetajne jedinice:

Kamp mjesto

Kamp parcela

Graevine u kampu namijenjene za smjetaj gostiju (soba, studio apartman,

apartman, prostorija za spavanje, spavaonica)

Kamp mjesto

Ureen, neomeen i oien prostor za kampiranje. Kamp mjesto moe biti

oznaeno brojem i ne mora. esto se u praksi susreu kamp mjesta koja su

zbirno oznaena.


12/35

22 Smjetajne jedinice u kampu Smjetajne jedinice u kampu 23

Graevine u kampu

U kampovima se, osim u osnovnim smjetajnim jedinicama, mogu pruati

usluge kampiranja i u smjetajnim jedinicama u graevinama (u kuici unutar

kampa, u bungalovu ili sl.):

Soba

Studio apartman

Apartman

Prostorija za spavanje

Spavaonica

Ove graevine u pravilu su zasebne nepokretne graevine, visine do dva kata,

mogu biti montane i raznih oblika.

U europskim kampovima esto nalazimo i sljedee komercijalne nazive za

smjetaj tipa bungalov: chalet, lodge, camping suite, camping home i drugo.

Kamp parcela

Kamp parcela je ureen, oien i omeen prostor za kampiranje oznaen bro-

jem. Kamp parcela je soba na ot vorenome. Naje e je opreml jena prikl jukom

na struju i vodu, a moe imati pri kljuke na plin, odvod, kanalizaciju, SAT TV i in -

ternet. Neki kampovi imaju i parcele s vlastitom kupaonicom. Parcele mogu biti

opremljene odreenom opremom, kao npr.: garniturom za sjedenje, rotiljem,

tuem, suncobranom i sl. U veini sluajeva parcele su meusobno odvojene

zelenom ivicom. Veliina parcele je ovisna o kategoriji kampa, no uobiajenistandard dananjih parcela iznosi cca. 100 m2.


13/35

24 Smjetajne jedinice u kampu Vrste kampova 25

U pripadajuim pravilnicima denirano je da se u kampu mogu nalaziti i objekti

iz skupine hoteli, ugostiteljski objekti za pripremu i usluivanje pia, napitaka i

hrane te trgovaki i slini objekti u funkciji turistike potronje (agencije, friz-

erski salon i drugo) koji su organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno propisima

koji se na njih primjenjuju, odnosno sukladno posebnim propisima.

Iako je to manje poznato, u kampu u kojem posluje jedan ugostitelj mogu se

nalaziti i sljedee vr ste smjetaja:

Hotel

Aparthotel

Turistiko naselje Turistiki apartmani

Tako npr. poznati talijanski kampovi kao to su Pra delle Torri ili Union Lido,

unutar kampa imaju hotele sa 4*, izvanredno dobre popunjenosti.

U brojnim velikim hrvatskim kampovima nailazimo na neke od ovih smjetajnih

jedinic a, posebi ce turisti ke apartma ne.

6. VRSTE KAMPOVA

Kampovi su ugostiteljski objekti za smjetaj46, a moemo ih razvrstati prema

raznim kriterijima. U tom sluaju mogli bismo nabrojati impresivan broj njihovih

vrsta, primjerice:

u odnosu na "dress code", kampovi mogu biti naturistiki ili tekstilni

u odnosu na lokaciju: planinski, gradski, morski, uz jezera, rijeke, itd.

u odnosu na preteitost klijentele: djeji, sportski, planinarski, obiteljski,seniorski

i druge vrste, u odnosu na druge kriterije

Meutim, zakonska regulativa u Hrvatskoj poznaje:

a) Kampove iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za

smjetaj

b) Kampove u domainstvu

c) Kampove u seljakom domainstvu

d) Privremeno povremeno kampiralite

U nastavku vie detalja o nabrojenim vrstama kampova.

Kampovi iz skupine "Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za

smjetaj"

Prema propisima47, kampovi se u Hrvatskoj slubeno razvrstavaju prema vrsti

usluga na sljedee vrste:

Kamp

Kamp naselje

Kampiralite

Kamp odmorite


47 www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 20.11.2011.


14/35

26 Vrste kampova Vrste kampova 27

Obiljeja vrste kamp su:

kapacitet kampa mora biti vei od 10 smjetajnih jedinica;

najmanje 70% kapaciteta kampa treba biti u kamp mjestima ili parcelama (os-

novne jedinice);

najvie 30% smjetajnih jedinica od ukupnog kapaciteta kampa moe biti u

graevinama;

na najvie 30% osnovnih jedinica u kampu mogu biti pokretne kuice (mobile

home).

Vrsta Kamp naselje"

Za razliku od kampa, kamp naselje je kompleksn-ija vrsta smjetaja koja podrazumijeva vei udio

tzv. vrstog smjetaja pa su njegova obiljeja:

60% ukupnog kapaciteta kamp naselja mora biti

u kampu

40% kapaciteta moe biti u graevinama iz

skupine Hoteli (Hotel, Aparthotel, Turistiko

naselje, Apartmani i sl.):

kamp naselje mora imati jedinstvena ograda i

njime smije poslovati jedan ugostitelj

U ovim se kampovima mogu pruati sljedee usluge (u nekim vrstama nije doz-

voljeno pruanje nekih od navedenih usluga):

smjetaj kampista na ureenom prostoru na otvorenome, uz koritenje pokretne

opreme za kampiranje u posjedu gosta: atori, kamp prikolice (kamp kuica, kara-

van), pokretne kuice (mobile home), autodom (kamper) i sl. ili smjetaj u iznajm-

ljenoj pokretnoj opremi za kampiranje (u daljnjem tekstu: usluge kampiranja)

smjetaj u graevinama: kuica u kampu, bungalov ili sl.

usluge prehrane, pia i napitaka

ostale usluge namijenjene turistikoj potronji - iznajmljivanje pokretne opreme

za kampiranje: stolovi, stolice, vree za spavanje, atori, kamp prikolice (kamp

kuica, karavan), pokretne kuice (mobile home), autodom (kamper) i sl.

ostale usluge, uz uvjet da su za obavljanje istih ispunjeni uvjeti u skladu s praviln-

ikom i posebnim propisima koji se na te usluge primjenjuju.

Vrsta Kamp


15/35

28 Vrste kampova Vrste kampova 29

Pored smjetaja u kampu, seosko (seljako) domainstvo moe pruiti i usluge

smjetaja u sobi, apartmanu i ruralnoj kui za odmor do najvie 10 soba, odnosno

za 20 gostiju istodobno.

Privremeno - povremeno kampiralite

Privremeno - povremeno kampiralite se moe organizirati izvan kampova i to

za vrijeme odravanja manifestacija, a lokalna samouprava propisuje uvjete za

kampiranje.

Vrsta Kampiralite

Ova vrsta objekta iz skupine "Kampovi..." karakteristina je samo za Hrvatsku

gdje je zbog velikog broja malih kampova koji ponekad ne udovoljavaju zahtjevima

kategorije od 2* uvedena vrsta Kampiralite ija su najznaajnija obiljeja:

Smjetaj u kampiralitu dozvoljen je samo za goste s vlastitom kamp opremom

Kampiralite moe imati najvie 30 smjetajnih jedinica (kamp mjesta ili kamp parcela)

Mora ima sanitarije za goste

usluge recepcije mogu biti na poziv i ostalo

Vrsta Kamp odmorite

Potreba za kraim zaustavljanjima na putu,

koja ne podrazumijeva posebne sadraje i

komfor ve osnovne kamping usluge (struju,

vodu, pranjenje kemijski h WC-a), dovela

je do izgradnje kamp odmorita uz ceste,

gradove, u blizini prirodnih i kulturnih atrak-

cija. Kamp odmorite namijenjeno je prven-

stveno autodomovima (kamperima). U kamp odmoritima pruaju se usluge kam-

piranja za noenje ili krai odmor s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje.

Kamp odmorite ima smjetajne jedinice kamp parcele i odgovarajue sanitari-

je, a usluga recepcije prua se na zahtjev gosta.

U kamp odmoritu ne mogu se pruati usluge prehrane, pia, napitaka i slastica.

Kamp u domainstvu

Kamp u domainstvumoe nuditi smjetaj

na najvie 7 smjetajnih jedinica ili za 25 gostiju

istodobno, ne raunajui djecu do 12 godina.

Kamp u seljakom domainstvu

Kamp u seljakom domainstvu moe nuditi smjetaj na 20 smjetajnih jedinica

ili za 60 gostiju istodobno48.

48 Narodne novine br. 88/2010


16/35

30 Kampisti - drugaiji turisti Obiljeja modernog kampinga 31

7. KAMPISTI - DRUGAIJI TURISTI

Posljednje istraivanje kamping gostiju u Hrvatskoj ukazalo je na sljedee karakteris-

tike naih gostiju:

prosjena dob iznosi 47 godina;

62 % ima viu ili visoku strunu spremu;

76% ima primanja vea od 1.500 eura;

58% boravi u kamp kuicama, 21% u atorima te 21% u autodomovima;

prosjean troak obitelji tijekom kampiranja u Hrvatskoj iznosi 2.424 eura;

prosjena dnevna potronja po lanu obitelji iznosi 48 eura.

Kampisti su se promijenili. To su gosti kojima boravak u kampu predstavlja lifestyle,

tj. nain ivota. Oni su obrazovani, dobrostojei, a za kampiranje se odluuju zbog:

Slobode odluivanja(kamo, kada poi i koliko boraviti),slobode odabira(najvei

broj kamping gostiju jo uvijek dolazi bez rezervacije) teslobode ponaanja(nema

unaprijed obveznih sadraja)

Doivljaja(avantura, nova iskustva, nove emocije, druenje i ivot s ljudima slinih

interesa)

Promjene(ivot drugaiji od svakodnevnog, povrnost, leernost i oputenost)

Prirode(zvjezdano nebo, leptiri, miris trave, pucketanje vatre = luksuz u be-

toniziranoj svakodnevnici)

Jednostavnosti(nekonvencionalnost, komunikacija, prijateljstvo i meuljudski

odnosi)

8. OBILJEJA MODERNOG KAMPINGA

Kamping se u posljednjim desetljeima znaajno promijenio. Od besadrajnih

livada s jednostavnim sanitarijama, moderni kampovi postaju oaze zelenila, razno-

likog smjetaja, bogatih trgovakih, ugostiteljskih i sportskih sadraja. Usluga u

kampu postaje sve kompleksnija.

Obiljeja modernog kampinga moemo razvrstati u sljedee skupine:

Odnos prema prirodi

Kvaliteta i komfor

Porast broja starijih osoba

Promjena vrijednosti i raznolikost

Veza destinacije i kampa

Vanost kamping usluge za djecu

Priroda

Strunjaci Svjetske turistike organizacije procjenjuju da je ak petina

meunarodnih turistikih putovanja u svijetu potaknuta izrazitom eljom za

upoznavanjem prirode, pri emu se veina tih putovanja ostvaruje u kamping

turizmu, a ostalo u ekoturizmu, putovanjima u divljinu, pustolovnim putovanjima i

slinim vrstama putovanja u prirodu49.

49 Hendija Z.: Kamping turizam, Hrvat ski turizam plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam Zagreb,Zagreb, prosinac 2006., str.72


17/35

32 Obiljeja modernog kampinga Obiljeja modernog kampinga 33

Tako su kampiranje i priroda oduvijek neraskidivo povezani sljedeim obiljejima:

Kampiranje je usko povezano s prirodom i nije mogue kampirati protiv prirode.

Kampiranje danas predstavlja odrivi razvoj turizma i snano je obiljeeno

zatitom okolia.

Oekivanja od ekologije su oekivanja za boljom kvalitetom, vie doivljaja i vie

odmora.

Odnos prema okoliu postaje ekonomska kategorija u podruju potronje,

utede te u podruju poveane potranje gostiju za ekoloki osvijetenim kam-

povima.

Posljediceovih obiljeja modernog kampinga ogledaju se u menadmentu kam-pova na sljedee naine:

Poticanje zatite prirodnog kapitala nekog podruja (ume, rijeke, more, jezera,

ruralna podruja, eko sustavi, kulturne i obiajne atraktivnosti).

Razvoj alternativnih i selektivnih oblika kampinga (zdravstveni, ruralni, pjeaki,

biciklistiki, botaniki, planinarski, seoski, ekstremni i dr.).

Sve rasprostranjenija upotreba alternativnih izvora energije i utede.

Trend brige i zatite zdravlja gostiju (briga o vodama i otpadnim vodama, sani-

tarna kontrola, ispravnost ureaja i opreme i dr.).

Koritenje prirodnih obiljeja destinacije u kreiranju kamping proizvoda te

ponuda usluga povezanih s prirodom.

Ureenje kampova s naglaskom na prirodu (pejzane vrijednosti, hortikultura,

parkovni nasadi, cvjetni doivljaji, voda, travnjaci, izbjegavanje betona, zatita

eko sustava unutar kampova, koritenje prirodnih vrijednosti kao najveih

marketinkih aduta).

Kvaliteta i komfor

Visoki zahtjevi za kvalitetom i komforom obiljeja su modernog kampinga.

Samo naizgled mogu izgledati kontradiktorni u usporedbi sa eljom za bo-

ravkom u prirodi.

Moderni kampisti, upravo zbog promjene svoga socio -demografskog statusa

te odabira kampinga kao naina ivota (lifestylea), imaju poveane zahtjeve za

kvalitetom i komforom koji se oituju kao:

Poveanje zahtjeva za udobnou i opremljenou kampa (mir, priroda,

ureenost okolia, plaa, etnice, biciklistike staze, klupe za odmor, itd.).

Poveanje zahtjeva za komforom smjetaja u kampu (ureene parcele, promet,

okoli, sadraji, mobilne kuice, sve vei kamperi zahtijevaju sve vee parcele, i dr.).

Trend zahtjeva za visokom kvalitetom sanitarnih prostora (wellness ugoaj,

dizajn, ureenost, urednost, posebni sanitarni sadraji za djecu, invalide, vlastite

kupaonice i dr.).

Visoki zahtjevi u pogledu usluge i raspoloivosti (pomo, informacije, sport,

rekreacija, sadraji, i dr.).

Zahtjevi za programima i dogaajima (animacija, koncerti, izleti, zabava, razna

dogaanja i doivljaji, i dr.).

Zahtjevi za visokom tehnikom opremljenou (beini internet, prikljuci na

SAT-TV, i dr.).

Promjena dobne strukture kampista

Za razliku od ranih godina kampiranja

kada su kampisti bili uglavnom mlai ljudi

i studenti, koji su kampiranje odabirali

esto zbog svojih skromnih nancijskih

mogunosti, dananji kamping gost je

stariji i dobrostojei.

injenica da glavni kamping gosti postaju mlai i aktivni penzioneri unosi

promjene u modernom kampiranju:

Raste potranja za razliitim oblicima smjetaja u kampu: mobilnim kuicama, vi-

lama i apartmanima. Stagnira interes za kamp kuicama, a znaajnije raste interes

za kamperima (uz navedeno, ator ostaje, ali mijenja funkciju)


18/35

34 Obiljeja modernog kampinga Obiljeja modernog kampinga 35

Ambijentalne vrijednosti - gradnja u skladu s ambijentalnim vrijednostima pod-

neblja i koritenje materijala iz kraja

Doivljaj destinacije (dogaanja, gastronomija, izleti, voenja i sadraji)

Djeca i kampiranje

Poznata je amerika izjava da je kamp, ako je vrijedan, jedan od najveih socijaliza-

cijskih, humanih i civilizacijskih faktora koji mogu ui u ivot djevojice i djeaka50.

Kau da su odluke o godinjem odmoru nekada donosile ene, a da su to danas

djeca! Sadraji i programi za djecu u kampu dobivaju na vanosti ne samo kao

nain odgoja djece, ve i pridobivanja njihove naklonosti da bi upravo oni zajedno

sa svojim roditeljima postali stalni i vjerni gosti.

U tom smislu suvremeni kamping menadment mora imati u vidu da su:

Programi za djecu nezamjenjivi i obavezni (osim ako se ne radi o kampu koji

izriito nije za djecu i obitelji).

Trae se inovativni i kreativni programi prilagoeni uzrastu i podneblju.

Trae se poveznice koje e djeca pamtiti.

50 Bernard S Mason; Camping and Education: The Mccall company, New York 1930.,str 6.

Raste kupovna mo kampista te interes za dogaaje, doivljaje, komunikaciju,

lokalni kolorit

Raste interes za rekreacijom, sportom i aktivnostima

Raste potreba ljudi za zdravljem (wellness, bazeni, tness, preventiva i lijeenje)

Raste potreba za oputanjem (odmor, mir, tiina, prostor, ugoda, uivanje u

ambijentu)

Vrijednosti i raznolikosti

Promjena vrijednosti (posebice porast nekih novih vrijednosti) te raznolikost

znaajno obiljeavaju moderni kamping:

Na cijeni je doivljaj, ljepota, utisak, spokoj, srea, zdravlje, veselje i harmonija

Poveava se vrijednost upoznavanja lokalnih obiaja, arhitekture, podneblja i ljudi

Posebnu vrijednost predstavljaju istoa, kvaliteta, visoka oekivanja od usluge,

servis, raspoloivost, ljubaznost te prijateljstvo

Na cijeni je raznolikost kampova, segmentacija trita prema razlikovnostiRazvoj identiteta kampa (dizajn, prepoznatljivost, karakter, uklopljenosti u okoli

i destinaciju)

Destinacija i kamp

Brojna istraivanja, a posebno ona koja redovito provodi ADAC, pokazala su da

kampisti najprije biraju destinaciju, a tek onda kamp. Tako i interakcija destinaci-

je i kampa dobiva s ve vie na vanosti:

Trai se identikacija destinacije (tipini proizvodi, upoznavanje, informacije,

prepoznatljivost, suveniri i dr.)


19/35

36 Kamping u Hrvatskoj Kamping u Hrvatskoj 37

9. KAMPING U HRVATSKOJ

Hrvatska je u posljednjih 50 godina razvila snaan i konkurentan kamping proiz-

vod. Obiljeja hrvatskog kampinga su:

hrvatski kamping ima kontinuirani rast;

kampovi sainjavaju etvrtinu hrvatskog turizma;

smjeteni su na moru u pet upanija;

tradicionalna trita potranje;

relativno niska zauzetost kapaciteta;regionalna raznolikost kampova;

prihod od kampinga stalno raste;

kvaliteta hrvatskog kampinga - na treem mjestu u Europi.

U nastavku se detaljnije obrauju navedena obiljeja.

Hrvatski kamping ima kontinuirani rast

U tabeli br. 1. vidljiv je broj noenja u hrvatskim kampovima po godinama. S

izuzetkom ratnih godina, hrvatski kamping pokazuje kontinuirani trend rasta:

Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je u 2010.

poslovalo 235 srednje-velikih kampovas prihvatnim kapacitetom od 221 035

osoba te 284 kampova u domainstvus kapacitetom od 11 045 osoba. Od 1953.

godine do danas broj noenja raste i u 2010. godini preao je broj noenja iz pov-

ijesno kamping najuspjenije godine 1983. godine.

Kampovi su etvrtina hrvatskog turizma

U donjoj tablici prikazan je udio pojedinih vrsta smjetajnih kapaciteta u uku-

pnom smjetajnom kapacitetu Hrvatske te prikaz udjela ostvarenih noenja u

ukupno ostvarenim noenjima u Republici Hrvatskoj u 2010. godini.

Iz priloenih je grakona vidljivo da hrvatski kamping ini22,5%ukupnogsmjetajnog kapaciteta Hrvatske te je u 2010. godini u kampovima ostvareno

24,5%svih turistikih noenja u Hrvatskoj.

Rezultati prvih 9 mjeseci u 2011. godini pokazuju daljnji rast kamping turizma jer

je u Hrvatskoj ostvareno 15.083.205 noenja to je 7% vie nego u istom razdo-

blju 2010. godine!

Hrvatski kampovi su na moru, locirani u pet upanija

U ukupnim kamping kapacitetima Hrvatske (gledano kao broj kreveta-osoba),

Istarska upanija sudjeluje sa 53,8%, a slijede Primorsko-goranska sa 20,1% i

Izvor: Dravni zavod za statistiku; obrada Kamping udruenje Hrvatske (KUH)

Tabela 1: Broj noenja u hrvat skim kampovima od 1953. do 2010. godine

Smjetajni kapaciteti


Smjetajni kapaciteti

Tabela 2: Smjetajni kapaciteti i ostvarena noenja u 2010. godini po vrsti smjetaj


20/35


Od ukupnog smjetajnog kapaciteta Karlovake upanije, 50% otpada na kam-

pove. Gotovo polovicasvih smjetajnih kapaciteta nae najrazvijenije turistike

regije, Istre, nalazi se u kampovima (43%).

Tradicionalna trita potranje

Gosti u hr vatske kampove dolaze godinama sa istih, tradicionalnih trita.

Najvei broj kampista dolazi iz Njemake, zatim iz Slovenije, Nizozemske, Italije i

Austrije. Iz tih pet zemalja dolazi 78% svih kamping gostiju.

Za razliku od ostalih konkurentskih zemalja na Mediteranu, Hrvatska ima naj-

manji udio domaih kamping gostiju, samo 3%.

U prvih 9 mjeseci 2011. godine struktura gostiju se nije izmijenila. Nijemci su

u tom razdoblju u hrvatskim kampovima ostvarili ukupno 4.843.449 noenja

ili 33%, to znai da je najvanije trite hrvatskih kampova upravo njemako

Zadarska upanija sa 11,0% kamping kapaciteta RH. Splitskodalmatinska upanija

sudjeluje u kamping kapacitetima sa 4,6%, ibensko-kninska sa 4,0%. Drugim

rijeima, pet hrvatskih upanija ostvaruje93,5%svih kamping noenja.

Najmanje kamping kapaciteta imaju Dubrovako-neretvanska upanija (2,5%),

Liko-senjska upanija (3,1%), Karlovaka upanija (0,9%) te Grad Zagreb, Sisako-

moslavaka i Krapinsko-zagorska upanija s ukupno 0,2%.

Ostale upanije u RH nemaju niti jedan kamp.

Vidljivo je da je preteita lokacija hrvatskih kampovana Jadranu, dok je kapacitet

u unutranjosti gotovo zanemariv. U odnosu na iskustva i ponudu drugih zemalja,

Hrvatska ima prostora i anse za daljnji razvoj kamping proizvoda i u kontinental-

nom dijelu zemlje. Razvoj kampova poeljan je uz velike gradove, turistike atrakcije

te zatiena prirodna podruja kao to su nacionalni parkovi ili parkovi prirode.

Zanimljivo je promatrati koji je znaaj kamping turizma u pojedinoj upaniji u

odnosu na njezin ukupan turistiki kapacitet:


* Zbroj nije 100% zbog upanija koje nisu navedene jer nemaju kampova.

Izvor: Dravni zavod za statistiku (noenja kampovi), HTZ (noenja upanije);obrada Kamping udruenje Hrvatske (KUH)

upanijaNoenje u kampovima 2010.

Ukupno noenja po

upanijama 2010.

Kampovinoenja

Udio (po up.)Ukupnanoenja

Udio (po up.)

Istarska 7.600.429 53,8% 19.040.801 30,7%

Pr imor sko -go ra ns ka 2.824. 371 20,1% 11.118 .395 17,9%

Zadarska 1.554.778 11,0% 7.976.668 12,9%

Splitsko-dalma. 648.476 4,6% 10.459.293 16,9%

ibensko-kninska 559.611 4,0% 4.793.042 7,7%

Liko-senjska 437.000 3,1% 1.590.011 2,6%

Dubrovako-neretv. 357.403 2,5% 5.113.430 8,2%

Karlovaka 126.146 0,9% 277.399 0,4%

Grad Zagreb 6.668 0,0% 1.042.128 1,7%

Krapinsko-zagorska 720 0,0% 128.148 0,2%

Sisako-moslovaka 65 0,0% 80.729 0,1%

Tabela 3.: Noenja u kampovima i ukupna noenja u po upanijama u 2010. godini

Tabela 4.: Udio kamping kapaciteta u ukupnom smjetajnom kapacitetu upanije


21/35


trite. U primarna, vana trita koja ostvaruju vie od 5% noenja spadaju jo i:

Slovenija, Nizozemska, Italija, Austrija i eka.

Najvanija sekundarna trita su: Hrvatska, Poljska, Danska, Maarska, Fran-

cuska, Belgija, vicarska, Slovaka i Velika Britanija.

U posljednjim godinama najvei porast (iako u malim apsolutnim brojkama)

imali su gosti iz Velike Britanije, slijede Poljaci te Slovenci. U promatranim godi-

nama pad su zabiljeili gosti iz Maarske, Francuske te Slovake..

Niska zauzetost kapaciteta

U nastavku se prikazuje prosjena godinja zauzetost kampova (promatrano kao

zauzetost kreveta, odnosno u kampu je to broj osoba).

Najveu prosjenu godinju zauzetost kampova imaju kampovi Li ko-senjske

upanije (72,3 dana), slijede Primorsko-goranska (66 dana) i Istarska upanija (64,4

dana). Najmanju godinju zauzetost kampova imaju kontinentalni kampovi, o sim

Karlovake upanije koja se na kontinentu istie sa 42,5 dana potpune popunjenos-

ti kampova. Prosjena iskoritenost kampova na nivou Hrvat ske iznosi 60,9 dana.

Treba, meutim, napomenuti da je mogua statistika greka u iskazivanju pop-

unjenosti zbog nerealnog iskazivanja kapaciteta. Naime, zbog razloga to veina

hrvatskih kampova nije kategorizirana, iskazani kapaciteti mogu biti nerealni te bi

prema iskustvu moglo proizai da je popunjenost vea od iskazane.U svakom sluaju, poveanje zauzetosti u hrvatskim kampovima ostaje trajan

izazov kojem je mogue odgovoriti nizom kombiniranih mjera privatnog i jav-

nog sektora: od snanije investicijske aktivnosti u kampovima koja e ii u pravcu

izgradnje sadraja za dulji boravak (bazeni, wellness i dr.) kao i smjetajnih kapac-

iteta prilagodjenih takvom boravku(mobilne kuice, bungalovi, hoteli, aparthoteli,

vile), do kreiranja i potic anja programa, snane promocije i sadr aja u destinaciji

koji e doprinijeti percepciji kampiranja koje je mogue i atraktivno i van perioda

"sunca i mora" . Pritom pozicioniranje zemlje kao atraktivne kamping destinacije u

kojoj je privlano kampirati i van sezone, postaje kljuan faktor produljenja zauze-

tosti kampova.

Izvor: DZS, obrada KUH

Izvor: Obrada autora, Dravni zavod za statistiku; Kamping udruenje Hrvatske (KUH)

Graf 1.: Ostvarena noenja (u %) od 1. do 9. mjeseca 2011. godine po zemljamaporijekla

Tabela 5.: Prosjena godinja zauzetost kampova po upanijama i ukupno (2010. g.)


22/35


Regionalna razliitosti hrvatskih kampova

Promatramo li obiljeja hrvatskih kampova po regijama, oni se meusobno

znaajno razlikuju:

ISTRA: U Istri prevladavaju veliki kampovi, esto ih nazivamo i kamp-gradovi.

Preteito su locirani na zapadnoj obali Istre. U pravilu veina ovih kampova spa-

da u kamp naselja (holiday parkovi) s velikim bogatstvom i raznolikou ponude.

KVARNER: Na Kvarneru prevladavaju srednje veliki kampovi koji su najveim

dijelom smjeteni na otocima Krk, Cres, Loinj i Rab. Navedeni su otoni kampovi

relativno lako dostupni zahvaljujui dobroj povezanosti s kopnom mostom ili

dobrim trajektnim linijama.DALMACIJA: Obiljeja kampova Dalmacije su uglavnom mali i mini kam-

povi smjeteni du obale, a manje na otocima. U Dalmaciji se nalazi nekoliko

poznatih velikih kampova te vie od 200 malih kampova, uglavnom kampova u

domainstvu.

Prihodi od kampiranja u stalnom su porastu

Brutto prihodi u kampovima u posljednjem desetljeu bili su slijedei:

U promatranom periodu od 2001. do 2010. godine, bruto prihod ostvaren u hr-

vatskim kampovima ima ravnomjeran rast tj. u promatranom razdoblju porastao

za 106%.

Podaci se odnose samo na pravne osobe.

Kvaliteta hrvatskih kampova - na treem mjestu u Europi

Kvaliteta hrvatskih kampova redovito se provjerava. ADAC, eminentni njemaki

vodi za kamping i karavaning svake godine provjerava kvalitetu kampova objav-

ljenih u vodiu i ocjenjuje pojedine elemente kvalitete sa 1 do 5 zvjezdica. Prema

ocjenama navedenog vodia, ocjene hrvatskih kampova u odnosu na europsku

kamping konkurenciju su sljedee:

Izvor: DZS, obrada KUH

Tabela 6.: Bruto prihod (promet s PDV-om) u kampovima (kuna)

Izvor: ADAC Camping Caravaning Fuehrer 2011,obrada autora

Ukupanprosjekposvim

kategorijama

Prosjekocjen

a

zasanitarij

Prosjekocjen

a

zaparcele

Prosjekocjen

a

zaopskrbu

Prosjekocjena

za

opremuzarekre

aciju

Prosjekocjena

za

animaciju

NL 3,16 NL 2,93 NL 3,52 E 3,13 NL 2,81 NL 3,5

F 2,53 A 2,89 F 3,12 NL 3,05 HR 2,39 F 2,27

HR 2,5 D 2,76 GB 2,92 I 3,01 F 2,32 I 2,21

I 2,37 DK 2,71 DK 2,82 HR 2,91 DK 2,21 HR 2,16

E 2,3 F 2,59 A 2,74 P 2,79 I 2,12 E 1,71

DK 2,14 GB 2,48 HR 2,68 GR 2,73 FIN 1,99 A 1,05

A 2,04 HR 2,36 D 2,66 F 2,35 S 1,93 D 0,83

D 1,99 CH 2,27 E 2,62 DK 2,23 E 1,91 H 0,8

S 1,77 I 2,17 S 2,57 CH 2,19 A 1,73 DK 0,74

GB 1,71 E 2,13 IRL 2,44 S 2,09 H 1,7 CH 0,51

CH 1,66 N 2,05 I 2,34 D 2,08 D 1,63 S 0,5

H 1,64 IRL 1,98 H 2,17 A 1,81 GR 1,44 P 0,49

GR 1,59 S 1,77 CH 2,09 H 1,8 CH 1,32 GB 0,4

P 1,47 H 1,74 GR 1,93 GB 1,79 P 1,26 FIN 0,23

FIN 1,38 GR 1,74 FIN 1,85 FIN 1,51 N 1,26 N 0,12

IRL 1,32 FIN 1,35 P 1,47 N 1,49 GB 0,96 IRL 0,12

N 1,27 P 1,34 N 1,42 IRL 1,23 IRL 0,84 GR 0,12

3. 6. 6. 4. 2. 4.

Tabela 7: Usporedba prosjenih ocjena u ADAC vodiu 2011. po zemljama


23/35

44 Kamping u Hrvatskoj Hrvatska - Europski naturistiki raj 45

Prema ukupnim ocjenama za kvalitetu, Hrvatska se sa 2,5 zvjezdice nalazi na 3.

mjestu! Po kvaliteti sanitarnih vorova i parcela na 6. mjestu u Europi, dok smo

po ugostiteljskim i trgovakim sadrajima na 4. mjestu. Hrvatski kampovi najvie

su rangirani u podruju sportsko rekreacijske ponude, dok se prema kvaliteti

animacije i sadraja za slobodno vrijeme nalaze na 4. mjestu.

Prema istom izvoru (ADAC 2011. g.), najbolje ocjenjeni hrvatski kampovi su

sljedei (maksimalno 25 zvjezdica):

Kamp Valalta, Rovinj - 23 zvjezdice

Kamp Lanterna, Tar- 22 z vjezdice (Superplatz, Leading camping of Europe)

Kamp Zaton, Zadar- 21 zvjezdica (Superplatz, Leading camping of Europe)Kamp Strako, Pag i Bijela Uvala, Pore 21 zvjezdica

Naturist resort Solaris, Tar; Polari i Vetar, Rovinj te Bi Village, Faana

20 zvjezdica

10. HRVATSKA - EUROPSKI NATURISTIKI RA J

Kada su kralj Edward VIII i njegova supruga Wallis Simpson tridesetih godina prolog

stoljea odluili zaplivati goli u zaljevu Kandarola na otoku Rabu, nisu ni slutili da

stvaraju trend te da e Hrvatska u 20. stoljeu postati jedna od vodeih naturistikih

destinacija na Mediteranu.

Naturizam je postao popularan du cijele hrvatske obale, od Umaga pa sve do poluo-

toka Prevlake u junoj Dalmaciji. Uz 30 slubenih naturistikih objekata i plaa, kao

i mnogo divljih plaa i uvala, lako je pronai savreno mjesto za sjedinjenje s jedin-

stvenom, netaknutom prirodom.

Iako pojedini izvori spominju da je otok Rab imao naturistiku plau ve poetkom

stoljea, te da je Rajska plaa na otoku Rabu je bila prva plaa koja je slubeno

proglaena naturistikom plaom 1934. godine (ak prije kraljevskog kupanja)51, pravi

razvoj naturistikog turizma u Hrvatskoj zapoeo je tek 1960-tih godina s pojavom

naturistikih objekata u Istri i Dalmaciji. Postoje mnogi razlozi zato je Hrvatska tako

popularna naturistika destinacija: du cijele obale postoji veliki broj naturistikih ob-

jekata, tu je i ljubaznost te srdanost domaina kao i opa tolerancija naturizma koja

se ogleda u bezbrojnim plaama na kojima se primjenjuje nudizam.

Hrvatska se moe ponositi sljedeim injenicama:

U Hrvatskoj je osnovan prvi naturistiki kamp u Europi: kamp Koversada u Vrsaru,

osnovan prije vie od 50 godina.

U Hrvatskoj postoji 12 odlino opremljenih naturistikih kampova na atraktivnim

lokacijama (7 u Istri, 3 na Kvarneru i 2 u Dalmaciji). Veliki naturistiki kampovi: Naturistresort Solaris, Valalta i Koversada imaju i kvalitetan te raznolik smjetaj u graevinama.

Karakteristike hrvatskog naturizma su: sigurnost, visoki standard, ljepota i mir.

Postoji tolerantan odnos prema nudizmu na brojnim mjestima i plaama.

51 www.croatia-rab.com/hrv/naturizam.php, 08.12.2011.

Koversada ezdesetih


24/35

46 Obiljeja Europskog kampinga Obiljeja Europskog kampinga 47

11. OBILJEJA EUROPSKOG KAMPINGA

Kamping usluga znaajan je segment europske turistike ponude. Preko 15% svih

europskih turistikih noenja ostvarenih u tzv. zajednikom smjetaju52ostvar-

eno je upravo u kampovima53. Stanovnici europske unije poduzeli suistovremeno

23 milijuna kamping putovanjaod ega je gotovo jedna treina ostvarena upravo

u njihovim vlastitim zemljama54.

U 2008. godini broj kampova u 27 europskih zemalja iznosio je 26.344. Udio

osoba-postelja u kampovima u odnosu na ukupni kapacitet iznosi fascinantnih

37%55. Raunajui da se na jednu smjetajnu jedinicu u kampu mogu smjestiti 4

osobe - postelje56, broj postelja u europskim kampovima iznosi oko 10 milijuna

postelja57.

(Napomena: statistika RH kao i hrvatski propisi raunaju da na jednu smjetajnu

jedinicu dolaze 3 osobe postelje.)

Najvei broj kampova nalazi se u Francuskoj (7.981 kampova), slijedi Ujedinjeno

kraljevstvo (4.701 kampova), Njemaka (2.718 kampova), Italija (2.595 kampova) i

Nizozemska (2.358 kampova).

Gledano sa stajalita kapaciteta u posteljama58, Francuska zauzima prvo mjesto

sa 3,7 milijuna postelja (36,2% od EU-2759postelja), slijedi Italija sa 1,4 milijuna

(13,3% od EU-27 postelja), UK sa 1,1 milijun (10,7% od EU -27 postelja) te Njemaka

sa 0,8 milijuna (8,2% od EU-27 postelja). Ove etiri zemlje raspolau sa vie od

dvije treine ukupnog europskog kamping kapaciteta u 2008. godini.

52 epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/documents/Applying%20the%20meth-odological%20guid elines.pdf, 07.12.2011.

53 epp.eurostat.ec .europa.eu/port al/page/port al/touri sm/data/database, 02.02.2011. A PrakticeMaual /revised version/ Marh 1996.: Applying the Eurostat Methodological Guideli nes in vbasic tour-ism and t ravel stati stics, str. 13- 15,07.12.2011.

54 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITy_OFFPUB/KS-SF-10-025-EN, 07.12.2011.

55 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-025/EN/KS-SF-10-025-EN.PDF,08.11.2011.

56 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_SDDS/EN/tour_cap_esms.htm, 01.02.2011.

57 Eurostat, Statisti cs in Focus, 25/2010 "Camping holiday in the European Union: more than 350million nights spent on campsites in 2008".http://ec.europa.eu/eurostat, 01.02.2011.

58 Demunter C., Dimitrakop oulou C.: Eurostat, Statistics in focus 25/2010, manuscript , 08.06.2010,European Union 2010, 07.12.2011.

59 EU-27 su Belgija, Bugarska, eka, Danska, Njemaka, Estonija, Irska, Grka, panjolska, Francuska, Ital-ija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Maarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska,Slovenija, Slovaka, Finska, vedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Hrvatska, Island, Lihtentajn i N orveka

Broj noenja u europskim kampovima u nemalom broju zemalja prelazi udio od

20%, to je zorno vidljivo na sljedeem prikazu:

Noenja u brojnim europskim regijama i zemljama prelaze udio od 20%.

Primjerice u gotovo cijeloj Francuskoj, Kataloniji, regiji Veneto i gotovo svim

jadranskim regijama, u Portugalu, engleskim morskim regijama te gotovo cijeloj

Skandinaviji.

Poloaj Hrvatske prema kapacitetu europskih kampova, izraenim brojem pos-

telja, vidljiv je u sljedeoj tablici:

Izvor: Eurostat 2010.

Tabela 9.: Kapacitet kampova u Europi prema broju postelja-osoba u 2008. godini

Izvor: Eurostat 2010.

Tabela 8.: Prikaz karte Europe - udio noenja ostvarenih u kampovima u odnosuna ukupna noenja u pojedinoj europskoj zemlji


25/35

48 Obiljeja Europskog kampinga Obiljeja Europskog kampinga 49

Iz gornje je tablice vidljivo da je prema ostvarenim noenjima u kampovima, Hr-

vatska na osmom mjestu u Europi.

Karakteristika je hrvatskog kampinga visoki udio stranih noenja u ukupnim

noenjima i po tome se Hrvatska uvelike razlikuje od svojih konkurenata koji imaju

uglavnom preteiti dio ostvarenih noenja u kampovima od domaih gostiju.

Iz gornje je tablice vidljivo da najvei kapacitet kampova ima Francuska, slijede

Italija, Velika Britanija, Njemaka i panjolska.

Hrvatska se prema kapacitetu svojih kampova, izraenim u broju osoba, nalazi na

desetom mjestu u Europi.

Udio kapaciteta pojedine vrste smjetajnih objekata govori o znaaju te vrste

smjetaja u ukupnim turistikim kapacitetima. Situacija prema zemljama je

razliita. Neke zemlje imaju vie od 50% ukupnog kapaciteta upravo u kampovima,

a to su Luksemburg sa 71,9%, slijedi Danska sa 71,8% te Francuska, vedska i

Nizozemska (64,3%, 63,4% i 60,7%). Portugal, Velika Britanija, Finska i Italija nalaze

se u grupi od 30% do 40%, dok zemlje kao npr. Bugarska, Cipar, Poljska, Litva,

eka, Latvija i Rumunjska imaju u kampovima manje od 10% kapaciteta.

U periodu od 2000. do 2008. godine, broj noenja u europskim kampovima ostaoje stabilan i iznosi oko 350 milijuna noenja, dok je najvii b io u 2003. godini sa 361

milijunom noenja. U 2008. godini, kao posljednjoj za koje su dostupni cjeloviti

podaci, broj noenja iznosio je 354 milijuna.

Prema procjenama Europske federacije kamping organizacija (EFCO&HPA), broj

noenja danas u europskim kampovima iznosi oko 375 milijuna, a tom se broju

mogu pridodati 50-70 milijuna noenja izvan kampova60.

60 Sgaravatti A.: " The role of EFCO&HPA in the development of camping sec tor and trends in thecamping tourism of EU", prezentacija KUH Kongres Zadar 2008. godine

Izvor: Eurostat 2010

Tabela 11.: Broj noenja u europskim kampovima prema zemljama 2008. godine

Izvor: Eurostat 2010

% inozemnih noenja u kampovima % inozemnih noenja u kampovima

Tabela 12.: Udio nerezidentnih noenja u kampovima te udio nerezidentnihnoenja u ukupnom smjetaju u zemljama EU 27

Izvor: Eurostat 2010 (tour cap nat)

Tabela 10.: Smjetajni kapacitet u kampovima u Europskoj Uniji 2000-2008


26/35

50 Obiljeja Europskog kampinga Kamping i destinacija 51

12. KAMPING I DESTINACIJA

U odnosu na ostale vrste smjetajnih objekata, kamping ubrajamo u tzv. zeleni

turizam. Nazivaju ga jo i "hotelijerstvo pod vedrim nebom" ili "turizmom otvore-

nog prostora". Ne samo zbog toga to je cijela kamping lozoja iskonski poveza-

na s prirodom, ve i u odnosu na uporabu prostora kao najdragocjenije vrijednosti

lokalne zajednice i destinacije.

Prema pozitivnim propisima u kampingu, denirana je prosjena veliina kamp

mjesta, tj. parcele, koja iznosi od 60 do 100 m2 (ovisno o broju zvjezdica), to daje

neto povrinu po gostu od 20 do 33 m2. Kada se tome doda prostor za zajednike

sadraje u kampu, koji prosjeno iznosi do 100% vie od neto povrine parcele,

dobivamo da je zauzetost prostora prema hrvatskim propisima od 40 do 66 m2 po

jednom kamping gostu65. Primjerice, prema propisima na podruju Cavallina, kam-

povi zauzimaju prostor od 283 ha, to podijeljeno sa 65 000 smjetajnih jedinica

znai da na jednog kamping gosta otpada 44 m266.

U suprotnosti sa zauzetou prostora, izgraenost graevina u kampu izrazito

je niska i ovisi esto o koliini sport sko rekreacijskih i drugih sadraja. Mi nimalni

sadraji vrste gradnje u kampu od oko 300 smjetajnih jedinica, a to u naravi

predstavlja prostor od prosjeno 4 ha, (zavisno od broja zvjezdica i veliine par-

cela, bruto povrina takvog kampa moe biti od 3,6 do 7 ha) prosjeno iznose oko

1.000 m2 izgraene povrine u graevinama ili 0,025% izgraenosti. Na ovo treba

dodati ceste i ostale sadraje niskogradnje.

Iskustva najboljih kampova su da na jednu parcelu u pravilu dolaze do 4 stabla i

oko 30 m zelene ivice. Tako proces ozelenjivanja, hortikulturne ureenosti, parko-

vne te perivojne arhitekture kampova postaje dodatni benet i atrakcija desti-

nacije kao i doprinos kvaliteti ivljenja lokalnog stanovnitva, unapreenju ljepote

i doivljaja krajolika te openito kvaliteti prirode u destinaciji.

Stoga se moe tvrditi da niska izgraenost prostora te prirodno oplemenjivanje

i ozelenjivanje prostora kojem kamp prirodno tei, predstavljaju za destinaciju

konkurentsku prednost kampinga pred ostalim vrstama smjetaja.

65 Izraun autora.

66 B allarin A.:" Kvaliteta i potrebe gosta",pPrezentacij a na 5. kongresu hrvatskog kampinga, KUH,Zadar 2011.

Broj stranih turista u europskim kampovima generalno nije velik. Samo 30,4%

svih noenja registriranih u EU ostvarili su strani turisti u kampovima, za

razliku od ostalih smjetajnih objekata u kojima su strani turisti ostvarili 41,7%

noenja.

Openito, udio stranih gostiju u kampovima vei je u manjim zemljama. Tako se

primjerice istiu Luksemburg (95,8%), Austrija (79,9%), Maarska (71,0%), Slovaka

(61,2%), Belgija (60,2%) i Slovenija (51,7%).

Ekonomski utjecaj kamping turizma u Europi gotovo je nemogue denirati zbog

nepostojanja usporedivih i cjelovitih podataka na nivou Europske unije, a tako ni

u pojedinim zemljama. Prema istraivanju DWIFT61u EU-15 zemljama62potronja

kampista u Europi procjenjuje se na 3 bilijuna eura za osnovne trokove kampiran-

ja te 9 bilijuna eura za dodatne trokove kampiranja. Osnovni trokovi obraunati

su 2008. godine na bazi 375 milijuna turistikih noenja uz procijenjenu potronju

od 8 eura po osobi na dan te jo 24 eura ostalih trokova kampiranja van kampa.

Proizlazi da bruto promet kampiranja u zemljama EU iznosi 12 bilijuna eura.

EFC (European Caravan Federation)63redovito objavljuje podatke o registraciji

novih kamp vozila u europskim zemljama to predstavlja snaan indikator kon-

junkturnih kretanja u kampingu. Usporedni podaci za prv u polovinu 2011. godine

govore da je u Europi registrirano 51 003 kamp kuica (karavana), to je za 0,3%

manjeu odnosu na prvu polovinu 2010. godine. U istom promatranom periodu

registrirano je 49 828 autodomova (kampera), to je 10,9% vienego u prvih 6

mjeseci 2010.

Zakljuno, zabiljeeno je sveukupno 100 831 novoregistrirane kamp opreme

(kamp kuica + autodomova), to predstavlja porast od 4,9%i ukazuje na opora-

vak europskog trita kamping vozila64

.

61 H arrer dr B.: Economic impact of touristic campi ng in the ECF -member states, 2007 dwift- Con-sulting GmbH Muenchen, www.civd.de/ leadmin/civd/i mages/tour istik/dwifTourist ikcampingECF_WEST.pdf, 15.01.2011.

62 Aust rija,vica rska, vedska, panjolska, Slovenija, Portugal, Norveka , Nizozemska, Italija, VelikaBritanija, Njemaka, Francuska, Finska, Danska, Belgija

63 www.e- c-f.org/, 06.12.2011.

64 www.e-c-f.org/leadmin/templates/4825/images/statistics/europazul-1.pdf, 05.12.2011.


27/35

52 Kamping i destinacija Kamping i destinacija 53

Nesporno je da su kampovi, u pedeset godina djelovanja u prostoru, taj isti pros-

tor oplemenili te doprinijeli ozelenjivanju podruja i prostora na kojemu posluju.

To se odlino moe vidjeti na primjeru kampa Koversada u Vrsaru kroz fotograje

kampa iz sedamdesetih i danas.

No destinacija od razvoja kamping turizma na svom podruju moe imati i druge

dugorone koristi:

Zatita okoliaOdrivi razvoj

Zadravanje obiljeja krajolika

Neposredne i posredne koristi za destinaciju

Lojalnost kamping gostiju

Ouvanje i razvijanje destinacijskih vrijednosti

Kampisti su ljubitelji prirode i najsnanije iskazuju panju i brigu za okoli. Oni

biraju svoga domaina i destinaciju u skladu s vlastitim i domainovim odnosom

prema prirodi, vrijednostima krajolika, zatiti prirodnih dobara i paljivim odno-

Kamp Koversada sedamdesetih.

Koversada danas ozelenjena i oplemenjenog prostora.


28/35


som prema okoliu. Stoga snano protira upravo ona zajednica koja na svom

podruju ima kampove, jer joj to dugorono donosi goste s istananim odnosom

prema okoliu, a to povratno pozitivno utjee na daljnje korake ka zatiti okolia

od strane destinacije.

Izgradnja kampa i njegovo djelovanje u lokalnoj zajednici, u odnosu na sve druge

oblike smjetaja, zbog niske izgraenosti i posebne brige za okoli koja predstavlja

sutinu kampinga, predstavlja garanciju odrivog razvoja turizma u destinaciji.

Kamping snano koristi instrumente alternativnih izvora energije te i na taj nain

doprinosi zatiti okolia.

Kamping graevine, za razliku od ostalih oblika smjetaja, grade se u pravilu kao

prizemne graevine ili rjee do maksimalne visine prizemlja i kata. Takva niska

izgraenost ne mijenja izgled i konguraciju krajolika.

Lokalna zajednica ima neposredne i posredne koristi od kampa na svome

podruju. Velike neposredne koristi su boravina pristojba, turistika lanarina,

razni porezi i doprinosi, komunalna naknada, potronja kampista u lokalnom

okruenju i kod lokalnih ponuaa usluga. Kao primjer, opina Funtana na svome

podruju ima 4 velika kampa te istovremeno ima 55 ugostiteljskih objekata tj.

jedan ugostiteljski objekt na svakih 20 stanovnika. S druge strane opi na Labin,

s preteito hotelskim smjetajem, ima 47 ugostiteljskih objekata na 12.500

stanovnika to predstavlja jedan ugostiteljski objekt na 266 stanovnika.

Potronja kampista mjeri se na razne naine. Istraivanje provedeno u Hrvatskoj

u 2010. godini na uzorku od 1.000 kampista pokazalo je da jedna obitelj za jedno

kamping putovanje potroi prosjeno 2.424 eura, to ini dnevnu potronju od

47,7 eura po lanu obitelji (prosjena obitelj broji 3,6 lanova).

Navedeni su trokovi visoki zbog skupe kamping opreme, ali i zbog trokova

cestarina, goriva i drugih davanja koja su znaajno via za kamp vozila od obinih

automobila. Rezultati ankete pokazuju viu potronju od prosjene europske


29/35


potronje zbog udaljenosti destinacije od glavnih emitivnih trita. Procjenjuje

se da su godinji prihodi kamping sektora (na bazi potronje) u Hrvatskoj oko 700

milijuna eura.

Kamp gost ubraja se meu najlojalnije od svih gostiju. Prema posljednjim

istraivanjima postotak povrata kamping gostiju u Hrvatsku izrazito je visok,

22,4% gostiju bilo je u Hrvatskoj 3 do 5 puta, a ak njih 53% vie od est puta.

Visok postotak povrata gostiju znai i lojalnost destinaciji, odanost lokalnom

stanovnitvu i njegovim uslugama, kreiranje pozitivne socioloke klime u zajednici

te multikulturalnost i napredak.

Kampisti su izrazito zainteresirani za oputanje i pasivni odnos za vrijeme svog

odmora, ali su u porastu zanimanja za destinaciju, zabavu i dogaaje povezane s

destinacijom.

Posebice su gosti u autodomovima (kamperima) zainteresirani za otkrivanje

lokalnih znamenitosti, gastronomskih specijaliteta i posebnosti krajeva koje

posjeuju. Na putovanju, ovi su gosti potroai lokalnih proizvoda, kupci u lokaln-

im trgovinama, benzinskim pumpama i gosti u lokalnim restoranima. Poznati su

primjeri stratekog razvoja turizma pojedinih nerazvijenih talijanskih krajeva i

mjesta, upravo kroz privlaenje gostiju s autodomovima u te krajeve.

Kroz potivanje prirode i krajolika, kampisti su izrazito zainteresirani za zatitu

identiteta kraja u koji dolaze i s izrazitim potovanjem za lokalne obiaje, tradiciju

i vrijednosti. Moderni kamping danas treba biti snano povezan s prirodnim,

graditeljskim, umjetnikim i tradicijskim nasljeem kraja u kojemu se nalazi. Takva

povratna sprega senzibilnosti kamping gostiju za navedene vrijednosti i zajednice

koja eli ouvati svoje nasljee, moe dugorono donijeti dobrobit cijeloj desti-

naciji i njenom stanovnitvu.

Razvoj kamping usluge u destinaciji stoga predstavlja dugoronu dobrobit za

zajednicu i njezino stanovnitvo.


30/35

58 Korisne web adrese 59

UMJESTO ZAKLJUKA

"Jedna no u Grand hotelu je luksuz za tijelo.

Jedna no u kampu je luksuz za duu."

BILJEKA O AUTORICI:

Josipa Cveli Bonifai roena je 12.4.1961. u Krku gdje je zavrila osnovnu i

srednju turistiku kolu, a diplomirala je 1985. godine na Ekonomskom fakultetu

u Rijeci, smjer vanjska trgovina.

Godine 2003. na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji zavrava magistarski studij

i brani rad pod nazivom Management kamping usluge u Hrvatskoj te stjee

zvanje magistra znanosti. U sijenju 2010. godine prijavila je doktorsku dis-

ertaciju na Fakultetu za turistiki i hotelijerski menadment u Opatiji na temu

Menadment konkurentnosti kamping turizma te je izrada rada u tijeku.

Cjelokupno radno iskustvo stjecala je u turizmu; od prvih iskustava u pansionu

svoje majke do sezonskih poslova kao recepcionar u hotelu Draica i Koralj te za

vrijeme srednje kole i studija kao turistiki vodi. Godine 1983. zapoljava se u

Srednjoj koli Hrvatski kralj Zvonimir u K rku kao profesor strunih predmeta

u turistikom usmjerenju te predaje Osnove turizma, Osnove ugostiteljstva,

Marketing i druge predmete. U koli nastavlja predavati kao vanjski suradnik sve

do 1987. godine.

Godine 1984. zapoljava se u SOUR Brodokomerc Rijeka, RO Hotelijerstvo,

OOUR Hoteli Punat na radnom mjestu direktorice kampa Pila, gdje ostaje do

1990. godine.

13. KORISNE WEB ADRESE

U nastavku je lista nekih zanimljivih web adresa namijenjena onima koji ele

saznati vie o kampingu:

www.camping.hr

www.efcohpa.eu

www.cc.org

www.e-c-f.orgwww.civd.de

www.caravaning-info.de.

www.adac.de

www.anwb.nl

www.acsi.nl

www.eurocamp.nl

www.inf.com

www.aca.com

www.mmtpr.hr

www.hak.hr

www.ukh.hr

www.dnh.hr

www.camping-adriatic.comwww.naturist-adriatic.com

www.leadingcampings.de

www.goglamping.net

www.europe-camping-guide.de

www.camping-croatia.com


31/35

60 61

TABELE

Tabela 1: Broj noenja u hrvatskim kampovima od 1953. do 2010. godine .........44

Tabela 2: Smjetajni kapaciteti i ostvarena noenja u 2010. g. prema vrsti

smjetaja .......................................................................................................45

Tabela 3: Noenja u kampovima i ukupna noenja po upanijama u

2010. godini .................................................................................................46

Tabela 4: Udio kamping kapaciteta u ukupnom smjetajnom kapacitetu

upanije ........................................................................................................47

Tabela 5: Prosjena godinja zauzetost kampova po upanijama i ukupno

(2010. g.)........................................................................................................49

Tabela 6: Bruto prihod (promet s PDV-om) u kampovima (kuna) .........................50

Tabela 7: Usporedba prosjenih ocjena u ADAC vodiu 2011. po zemljama ........50

Tabela 8: Prikaz karte Europe - udio noenja ostvarenih u kampovima ...............55

Tabela 9: Kapacitet kampova u Europi prema broju postelja-osoba u

2008. godini..................................................................................................56

Tabela 10: Smjetajni kapacitet u kampovima u Europskoj Uniji 2000-2008 ......56

Tabela 11: Broj noenja u europskim kampovima prema zemljama u 2008. g. ...57

Tabela 12: Udio nerezidentnih noenja u kampovima te udio nerezidentnih

noenja .......................................................................................................57

POPIS GRAFOVA

Graf 1: Ostvarena noenja (u %) od 1. do 9. mjeseca 2011. godine po zemljama

porijekla ............................................................................................................48

Iste godine osniva prvu privatnu turistiku agenciju na otoku Krku Aurea Inter-

national koja uspjeno posluje do danas.

Godine 1994. izabrana je za direktoricu Hoteli Punat d.d. gdje radi sve do 2006.

godine te uspjeno i prosperitetno vodi poduzee. U portfelju drutva su dva

kampa, hotel s depandansama, vie restorana i trgovina.

Godine 2006. zapoljava se u Valamar hotels & resorts Zagreb, na radnom

mjestu direktora operacija za razvoj kampova gdje radi do danas. Pod upravl-

janjem Valamar-a nalazi se 9 kampova uk upnog kapac iteta 8.0 00 smjet ajnih

jedinic a ili 25. 000 go stiju.

Objavila je dva znanstvena i vie strunih radova u znanstvenim i strunimasopisima te na znanstvenim, strunim i specijalistikim skupovima i kon-

gresima. Posljednji rad objavljen je u asopisu Tourism and hospitality manage-

ment, Volume 15, No 1, u veljai 2010. na temu The features of naturist camp-

ing market. Bavi se povremeno nastavnom djelatnou te odrava predavanja

na temu osnova kamping usluge na ekonomskim fakultetima, fakultetima za

management (Zagreb, Split, ibenik) te fakultetima za turizam i hotelijerstvo

(Zadar, Opatija, Dubrovnik).

J. C. Bonifai aktivni je lan Kamping udruenja Hrvatske, gdje vodi Komisiju

za obrazovanje, a dala je poseban doprinos u donoenju Pravilnika o kategoriza-

ciji kampova, kao i zagovaranju interesa razvoja kampinga u Hrvatskoj. Od 2004.

godine do 2010. obnaala je dunost Predsjednice Izvrnog odbora Kamping

udruenja Hrvatske. lan je Skuptine Turistike zajednice Primorsko goranske

upanije te lan Savjeta za struno obrazovanje u turizmu i hotelijerstvu pri Min-

istarstvu znanosti, obrazovanja i porta RH. U svojoj turistikoj karijeri obnaala

je funkcij e Predsjedni ce Turistike zaj ednice otok a Krka, Pr edsjednice Turistikezajednice grada Krka te bila lan Turistike zajednice opine Punat, Vijea opine

Punat i Skuptine Grada Krka.


32/35

62 63

10. www.cc.org/txt.php?t=1, 28.10.201111. www.inf-fni.org/federations.php,28.10.2011.

12. www.mint.hr/default.aspx?id=356#2,04.11.2011.13. narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2467.html, 04.11.2011.

14. en.wikipedia.org/wiki/Camping ,04.11.2011.15. www.britannica.com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011.

16. www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 20.11.2011.17. www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 21.11.2011.

18. w ww.efcohpa.eu 21.11.2011.19. narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 23.11.2011.

20. en.wikipedia.org/wiki/Travel_trailer, 25.11.2011.

21. en.wikipedia.org/wiki/Recreational_vehicle, 26.11.2011.22. en.wikipedia.org/wiki/Fifth_wheel, 27.11.2011.23. www.britannica.com/EBchecked/topic/573347/summer-camp, 28.11.2011.

24. www.caravanquoter.co.uk/who-invented-the-caravan-2/, 29.11.2011.25. en.wikipedia.org/wiki/Mobile_home, 29.11.2011.

26. www.adac.de/reise_freizeit, 01.12.2011.27. www.ncc. nl, 01.12.2011.

28. w ww.cc.fr/, 01.12.2011.29. www.camping-club.de/, 01.12.2011.

30. www.campingandcaravanningclub.co.uk/aboutus/history/, 01.12.2011.31. www.anwb.n l, 02.12.2011.

32. www.discovery-motorhomes.co.nz/dierences.php, 02.12.2011.33. www.classic-campers.co.uk/id1.html, 02.12.2011.

34. en.wikipedia.org/wiki/Motorhome, 03.12.2011.35. www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 05.12.2011.

36. ww w.e-c-f.org/, 06.12.2011.37. www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 07.12.2011.

38. www.campingeurope.com/aboutefco/default.aspx, 07.12.2011.39. www.cc .org/t xt.php?t=1, 07.12.2011.

40. w ww.c.be, 07.12.2011.41. www.camping.hr/hr/o-nama/povijest, 07.12.2011.

42. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITy_OFFPUB/KS-SF-10-025-EN,07.12.2011.43. en.wiktionary.org/wiki/campus#latin, 10.12.2011.

44. www.fthwheelco.com/, 12.12.2011.45. en.wikipedia.org/wiki/recreational_vehicle, 15.12.2011.

46. www.camping4fun.de/modules.php?name=News&le=article&sid=1 ,

01.03.2010.

LITERATURA

KNJIGE

1. Englesko hrvatski ili srpski rijenik, Zora, Z agreb 1975. godine

2. Galii V.: "Rjenik ugostiteljsko-turistikih pojmova", Rijeka 1999, Vlastito

izdanje, st r. 119

3. Hendija Z.:" Kamping turizam, Hrvatski turizam plavo, bijelo, zeleno", Institut

za turizam Zagreb, Zagreb, prosinac 2006., str.72

4. Mason B.:"Camping and Education", The McCall company, New York 1930., str.65. NItschke H.:" Kamp budunosti", vodi za planiranje, obnovu, modernizaciju i

upravljanje kampom budunosti. KUH Pore, IGL Salzburg, AS Press Ljubljana,

Pore 2011.

6. Teghil: C.: Lattivita campeggistica nelleconomia turistica, Firenze, Edizioni

I.R.C., 1990., str.16.

WEB STRANICE

1. ezinearticles.com/?The-Interesting-History-of-the-Camping-Tent&id=17119712. en.wikipedia.org/wiki/Robert_Baden-Powell,_1st_Baron_Baden-Powell,

19.12.2011.3. www.life.com/hdgallery/61591/image/3314388/golden-age-of-

caravanning#index/1, 28.11.2011.4. epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/documents/

Applying%20the%20methodological%20guidelines.pdf, 07.12.2011.5. epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/database,

A Praktice Maual /rev ised version/ Marh 1996.: Applyi ng the EurostatMethodological Guidelines in vbasic tourism and travel statistics, str. 13- 15,

02.02.2011.6. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-025/EN/KS-SF-10-

025-EN .PDF, 08.11.2011.7. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_SDDS/EN/tour_cap_esms.htm,

01.02.2011.8. www.e-c-f.org/leadmin/templates/4825/images/statistics/europazul-1.pdf,

05.12.2011.9. campinginfo.org/historyofcamping.php, 15.10.2011.


33/35

64

Impressum:

Izdava:

KUH - Kamping udruenje Hrvatske, P.P.143, HR-52440 Pore

Autor:

Mr. sc. Josipa Cveli Bonifai, Frankopanska 99, 51521 Punat

Izvori fotograja:

Arhiva KUH-a

Arhiva autoraHorst Nitschke

Maistra d.d.

Valamar d.o.o.

Sva su prava pridrana. Zabranjeno je svako umnoavanje, reprodukcija, obrada te elektron-

ska pohrana bez prethodne suglasnosti autora i izdavaa, kako u Hrvatskoj tako i u inozem-

stvu. Zabranjuje se svaki oblik djelominog umnoavanja, kao i umnoavanje za didaktike

potrebe, ukljuujui fotokopiranje. Fotokopiranje je dozvoljeno samo za osobnu upotrebu pod

uvjetom da ne oteuje autora.

Sve informacije prikupljene su paljivo i u najboljoj namjeri, no nije zajamena njihova

tonost i sveukupnost.

Autor i izdava ne snose odgovornost za aurnost, ispravnost, cjelovitost i kvalitetu informa-

cija. Iskljuuju se eventualna potraivanja prema autoru i izdavau za mogue materijalne ili

nematerijalne tete proizale iz koritenja ili nekoritenja iznesenih informacija, kao i odgov-

o

Documents

Prirucnik Kamping Osnove