Prirucnik preduzetnistvo

Prof. dr Andriela Vitić - Ćetković Neda Ivanović

Priručnik za preduzetništvo u turizmu

Prof. dr Andriela Vitić - Ćetković Neda Ivanović

Priručnik za preduzetništvo u turizmu

2

Izdavač: Turistička organizacija opštine Bar

Autori: Prof. dr Andriela Vitić – Ćetković Neda Ivanović, dipl. turizmolog

Saradnici: Ilija Stojović, poslovni menadžer, smjer ekonomija Milka Petrović, bečelor menadžmenta u turizmu Mr Sanja Simović, dipl. ekonomista Mr Nikoleta Nikčević, magistar u hotelijerstvu

Lektor: Sonja Živaljević

Fotografije: Arhiva TO Bar (Lazar Pejović, Duško Miljanić)

Priprema i dizajn: Stevo Martinović

Realizacija: Grafički studio Krug - Bar

Bar, 2014.

The project is co-funded by the European Union, Instrument for Pre-Accession AssistanceThis publication has been produced with the financial assistance of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme project TUR.GRATE2. The contents of this publication are the sole responsibility of Local Turist Organization of Bar and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme Authorities.

3

Sadržaj

Predgovor 5

1. Osnovni pojmovi i trendovi u savremenom turizmu 7

2. Šta predstavlja preduzetništvo u turizmu? 13

3. Kakav treba da bude preduzetnik u turizmu? 19

4. Upuštanje u preduzetničku aktivnost ili poslovni poduhvat 23

5. Finansiranje poslovnog poduhvata 27

6. Marketing pristup u preduzetništvu u turizmu 29

7. Biznis plan –plan za realizaciju preduzetničke ideje u turizmu 37

8. Pojednostavljen primjer biznis plana 41

9. Popis korisnih adresa za preduzetnike u turizmu 47

ANEX 1: Kako registrovati preduzeće u Crnoj Gori? 49

ANEX 2: Obaveze izdavaoca smještaja i primjeri potrebnih obrazaca u opštini Bar 56

ANEX 3: Primjeri potrebnih obrazaca za preduzetnike i izdavaoce smještaja u opštini Bar 57

Rječnik odabranih termina koji su važni za preduzetnike u turizmu 59

Literatura 63

Priručnik za preduzetništvo u turizmu4

Bar

5Priručnik za preduzetništvo u turizmu

Predgovor

“Imaj na umu da su veliki uspjesi i velike ljubavi spojeni sa velikim rizicima”.Dalay Lama

Aktuelni tokovi na svjetskom turističkom tržištu ukazuju da razvoj preduzetništva i inovacija spadaju među ključne faktore uspjeha turističkih i drugih preduzeća, kao i turističkih destinacija. Preduzetništvo obuhvata posebne sposobnosti ljudi, uključujući kreativnost, inovativnost, sposobnost preuzimanja rizika, menadžerske vještine, i sl. Odgovarajuće poslovno okruženje i obrazovanje pomažu preduzetniku da tu sposobnost uspješno realizuje, stvara i primjenjuje nove ideje, prepoznaje i ostvaruje tržišne šanse. Preduzetništvo predstavlja i poseban menadžment pristup u turističkom preduzeću, kome je osnovni instrument inovacija i koji stalne promjene vidi kao zdrave i poželjne, orijentisane na nove mogućnosti, a postojeće probleme u poslovanju posmatra kao izazove.

Na uspjeh poslovnog poduhvata u turizmu utiče veliki broj faktora, koji se mogu svrstati u:

- Lične karakteristike i potencijal preduzetnika

- Karakteristike i potencijal spoljnog okruženja (društveni, kulturni, politički, ekonomski, tehničko – tehnološki i drugi faktori poslovanja)

U savremenim uslovima poslovanja sve više ljudi nalazi prednost u realizaciji sopstvene poslovne ideje, na sopstveni način i u vremenu kojim mogu samostalno raspolagati. U skorijem periodu i u našoj zemlji je sve jača svijest o tome da su preduzetništvo i preduzetnici važan činilac za obnovu i rast turističke privrede. Preduzetništvo u oblasti turizma može biti prisutno:

- u ugostiteljskoj djelatnosti- u hotelijerstvu - u turističkom posredništvu (turoperatori, agencije)- u saobraćaju - u komplementarnim djelatnostima (poljoprivreda,

ribarstvo, vinarstvo, trgovina, ostale djelatnosti).


Preduzetništvo u turizmu koje se do sada razvijalo kod nas, ispod je realnih mogućnosti crnogorske turističke privrede. Živimo u vremenu promjena, a turističko tržište je jedno od najnestabilnijih. Promjene i sposobnost reagovanja na njih sve više postaju stil života. Danas nije dovoljno biti samo

aktivan, već treba biti i proaktivan. Stoga, prvenstveni cilj ovog priručnika jeste da podstakne razvoj preduzetničkih ideja, preduzetničke kulture i preduzetničkog obrazovanja u turizmu u opštini Bar i Crnoj Gori.

Plažni bar


1. Osnovni pojmovi i trendovi u savremenom turizmu“Za dvadeset godina bićeš više razočaran stvarima koje nisi uradio nego onima koje jesi.

Isplovi, zato, iz sigurne luke. Otkrivaj, sanjaj, istražuj!”Mark Tven

Turizam predstavlja aktivnosti osoba koje putuju i borave izvan uobičajenog mjesta stanovanja za razdoblje kraće od godinu dana1. To je jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno-ekonomskih pojava savremenog doba. Sliku današnjeg razvoja turizma, uključujući luksuzne hotele, zabavne parkove, inovativne turističke proizvode itd. dugujemo preduzetnicima koji su unaprijedili turizam kroz razne inovacije, prihvatajući rizike i neizvjesnosti, ali i mijenjajući način poslovanja. Tako se može reći da razvoj preduzetništva u turizmu pozicionira Evropu i Evropsku uniju u vrh najposjećenijih destinacija svijeta (51 % ukupnog svjetskog tržišta)2. Poslovni poduhvati preduzetnika u turizmu rezultirali su osnivanjem 1,8 miliona preduzeća u Evropskoj uniji3. 1 Genov G. (2010): Turizam posebnih interesovanja – Selektivni oblici turizma,

Beograd, str. 62 Numuela, N.: International Growth of Small and Medium Enterprises, Routledge,

New York, 2011., str. 233 Ibidem

Turizam obuhvata rekreaciju, putovanje i odmor. Pripada uslužnim djelatnostima, a sastoji se od većeg broja opipljivih i neopipljivih elemenata. U opipljive elemente spadaju: vazdušni, željeznički, putni, vodeni transport, ugostiteljske usluge: smještaj, hrana i piće, zatim izleti, suveniri; i srodne usluge kao što su bankarstvo, osiguranje i bezbjednost. U neopipljive elemente spadaju: odmor i rekreacija, kultura, avantura, nova iskustva tj. turistički doživljaj. Pod turistom podrazumijevamo privremenog posjetioca koji je napustio mjesto stalnog boravka i boravi u turističkom mjestu najmanje 24 sata ili ostvari najmanje jedno noćenje, ali ne duže od jedne godine bez prekida, radi odmora, zabave, razonode, sporta i rekreacije, kulture, ekologije, obavljanja poslovnih komunikacija, učestvovanja na amaterskim sportskim takmiče-njima i kulturnim i umjetničkim manifestacijama amaterskog karaktera, kao i radi putovanja brodom, odnosno drugim plovi-


lima4. Svaki turista je putnik, a svaki putnik nije turista. Uopšte, turisti su zapravo potrošači u turizmu. Postoje različite vrste turizma. Npr. prema sadržaju boravka turizam dijelimo na: kulturni, zdravstveni, sportski, lovni i ribolovni, ekoturizam, naturizam, nautički, kongresni, vjerski, seoski, itd. Dok su neke vrste turizma definisane određenim obilježjem npr. prema traja nju boravka turista, posebni oblici turizma vezani su za specifični turistički motiv koji posjetioce privlači u određene destinacije. Najčešći kriterijumi podjele turizma prema UNWTO (Svjetskoj turističkoj organizaciji) su:

- prema dužini boravka turista (izletnički, vikend, boravišni i tranzitni turizam itd.)

- prema prostoru na kojem se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski, primorski turizam)

- prema starosnom dobu turista (dječji, omladinski, porodični, turizam „trećeg doba“)

- prema godišnjem dobu (najčešće se govori o ljetnom i zimskom turizmu, ali i putovanjima koja se odvijaju u proljeće ili u jesen)

- prema intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski, posezonski) itd.

Možemo govoriti uporedo i o novim i klasičnim vrstama turističkih aktivnosti. Razvoj turizma ima veliki uticaj na 4 Zakon o turizmu, Skupština Crne Gore, Podgorica, 2010. g., str. 2

srodne djelatnosti, naročito u oblasti saobraćaja, trgovine, građevinarstva, poljoprivrede i drugih oblasti koje učestuju u kreiranju turističkog proizvoda ili pružaju usluge povezane sa putovanjima. Turistička putovanja se mogu realizovati kao organizovana ili individualna putovanja.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i partneri su 1996. godine usvojili dokument „Agenda 21 za turističku privredu“ koji ima za cilj da pomogne organima vlada nadležnim za turizam, nacionalnim turističkim organizacijama, poslovnim udruženjima i preduzećima u oblasti turizma da ostvare svoje potencijale radi dostizanja održivog razvoja na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Globalno, Evropa je najveća i najposjećenija svjetska destinacija sa dinamičnim razvojom turizma i orijentacijom ka održivom turizmu, kako članica EU, tako i zemalja kandidata.

Uvažavanje koncepta održivog razvoja postalo je jako važan trend u poslovanju turističkih preduzeća, kako sa aspekta konkurentnosti, tako i sa aspekta učešća u očuvanju prirodnih, kulturnih i društvenih resursa destinacije.

Trendovi, koji u savremenim uslovima dominantno utiču na turističku tražnju su:

- veće obrazovanje turista- veća zahtjevnost turista u odnosu cijena – kvalitet


- veća briga za zdravlje i zdrave stilove života - preferiranje više kratkih odmora tokom godine

umjesto jednog ili dva duža odmora- brojni hobiji i interesovanja turista- starenje stanovništva, pa shodno tome i rastuća

starost turista, čemu treba prilagoditi turističku ponudu

- porodice sa manjim brojem članova (manje djece)- internet kao faktor za dostupnost velikom broju

podataka o destinaciji u kratkom periodu- tražnja za autentičnim destinacijama u kojima

turisti mogu doživjeti specifično iskustvo- niskotarifni (low cost) avio prevoznici koji

omogućavaju dostupnost mnogim destinacijama i dr. (UNTWO; 2007).

U skladu s pomenutim trendovima, turizam je postao jedna od djelatnosti sa rastućim nivoom konkurencije, kako između turističkih destinacija, tako i između turističkih preduzetnika. Stoga podsticanje i umrežavanje, odnosno razvoj partnerstva među preduzetnicima predstavlja jedan od ključnih faktora u upravljanju turističkom destinacijom. Pored toga, potrebni su i inovativni turistički proizvodi zbog promjenljivih uslova poslovanja na globalnom turističkom tržištu. Neke od tendencija na globalnom tržištu su:

- trend kraćih odmora (npr. produženi vikend) povećanje individualnih putovanja (naspram paket aranžmana)

- unapređenje ponude putem informacionih tehnologija (website, email, newsletter...)

- porast nivoa kvaliteta turističke usluge- povećana tražnja za ruralnim turizmom,

ekoturizmom, kulturnim, tematskim, avanturističkim turizmom i krstarenjima.

Turizam pokreću i održavaju potrebe savremenoga čovjeka. Pojava i razvoj turizma vezuju se za potrebe ljudi za odmorom, rekreacijom, zabavom itd. Turistički zahtjevi se mijenjaju vremenom.

Prepoznavanje savremenih turističkih zahtjeva i sprovođenje poslovnih poduhvata ne samo da omogućava turizmu kao djelatnosti kvantitativni rast, već i poboljšanje humanističkog sadržaja u odnosu turista i domaćina, odnosno boljeg međusobnog upoznavanja i razumijevanja među kulturama.


Autentičan ugostiteljski objekat u Starom Baru


Globalna konkurencija je bitno obilježje turističkog tržišta i predviđa se da će dobiti na intenzitetu u budućnosti, posebno kad je riječ o hotelima, restoranima brze hrane, rent-a-car agencijama itd. Globalna ekonomska kriza, koja je nastupila 2008. godine, uticala je na stagnaciju i promjene na turističkom tržištu. Naglo opadanje prihoda stanovništva i sve veća nezaposlenost uticali su na smanjenje turističke tražnje, što je dovelo do određenih promjena u načinu ponašanja turista, uključujući porast tražnje za bližim destinacijama, skraćivanje dužine boravka u destinaciji itd.

U ovom periodu, preduzetništvo i inovacije u turizmu dobijaju rastući značaj i to u oblasti malih i srednjih preduzeća u turizmu (Primjer 1). Njihova prednost je u bržem i fleksibilnijem reagovanju na promjene u okruženju, manjoj administraciji i većoj brzini odlučivanja, boljem korišćenju mogućnosti i ranijem otkrivanju opasnosti. Takođe, tržište e-turizma je u stalnom rastu, a to je šansa za mala i srednja preduzeća u turizmu.

Rukovodeći turističkom agencijom „IBCI“ u Splitu koja svojim gostima organizuje brojne izlete, Nikola Pivčević je zaključio da im je potreban informacioni sistem u kom će podatke o svim izletima imati na jednom mjestu. Stoga je informatički obradio sadržaje, a u ponudu ubacio i izlete drugih agencija. Tako je nastala elektronska baza podataka s najrazličitijim izletima koju je Pivčević ponudio hotelima, turističkim agencijama, turističkim organizacijama itd. Do sljedeće sezone planira da sistem dodatno usavrši i tako hotelijerima i agentima znatno olakša prodaju izleta.

„Gostu će biti dostupnije informacije o ponudi, a prodaja će biti brža i efikasnija. Karte će se prodavati isključivo elektronskim putem, pa organizator izleta odmah dobija informaciju o broju prodatih mjesta, odnosno o stanju bookinga, čime se svakako poboljšava organizacija“, kaže Pivčević.

Ova inovacija u turističkoj ponudi uvrštena je u 30 najboljih poslovnih ideja godine u Hrvatskoj.

Primjer preduzetničke ideje 1: Elektronski katalog izleta (HEPI)

Prilagođeno prema: http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/trideset-najboljih-hrvatskih-ideja-godine, 20. 01. 2014.


Održivi razvoj i održivi turizam zahtijevaju postojanje uslova u kojima preduzetništvo i inovacije doprinose socio-ekonomskom napretku, obezbjeđuju bolji životni standard i dobrobit društva u cjelini. U svrhu razvoja turizma, te oblikovanja konkurentne destinacije, nužna je primjena koncepta preduzetništva i podsticanje preduzetničkih ideja u turizmu.

Organizovanje krstarenja po Skadarskom jezeru

U turizmu Crne Gore potrebno je intenzivirati aktivnosti koje će pospješiti repozicioniranje destinacije od masovnog ka održivom turizmu koji se nadovezuje na nove potrebe turista, pri čemu će preduzetništvo i preduzetnici imati odlučujuću ulogu.


2. Šta predstavlja preduzetništvo u turizmu?“Uspjeh se sastoji od putovanja od neuspjeha do neuspjeha bez gubitka entuzijazma”.

Vinston Čerčil

“Preduzetništvo predstavlja sposobnost kreiranja i stvaranja vizije praktično ni iz čega – to je ljudski kreativan čin i primjena energije za kreiranje preduzeća ili organizacije. Preduzetnička vizija podrazumijeva želju za preuzimanje proračunatih ličnih i finansijskih rizika, kao i preduzimanje svih mogućih napora radi smanjenja mogućnosti neuspjeha5. ”Preduzetništvo kao pojam se vezuje za određeni privredni sektor, posebnu ekonomsku funkciju, osnivanje preduzeća, inovaciju, speci fično zanimanje, izuzetne ličnosti, poslovni rizik, samozapošljavanje, način rukovođenja i ponašanja, vizionarsku aktivnost i slično.

Preduzetničko ponašanje je kombinacija urođenog i stečenog. Dakle, pored stavova, uvjerenja, motivacije, porodičnog porijekla i sl, obrazovanje i društveno okruženje značajni su za razumijevanje preduzetničkog ponašanja. Preduzetničko ponašanje se odnosi na korišćenje povoljnih prilika i mogu ćnosti da bi se osigurao razvoj i rast pojedinca, turističkog preduzeća ili društva.5 Timmons, J.A.: New Venture Creation: Entrepreneurship for the 21st Century,

New York, McGraw-Hill Irwin., 2009.str.10.

Termin preduzetništvo koristi se prilikom definisanja širokog spektra aktivnosti kao što su:

- kreiranje firme- osnivanje firme- prilagođavanje promjenama- kreiranje promjena u poslovnom okruženju- upravljanje poslovanjem

Vrste preduzetništva: - mali biznis i porodični biznis- dinamično preduzetništvo- preduzetništvo u velikim korporacijama- intelektualno preduzetništvo- preduzetništvo u oblasti visokih tehnologija- dot-com preduzetništvo6

- preduzetništvo u javnom sektoru- preduzetništvo u „trećem“ sektoru

(neprofitne organizacije) 6 Poznati primjer uspješnog dot-com preduzetništva u turizmu je sajt

www.lastminute.com namijenjen prodaji turističkih putovanja čije tržišno učešće doživljava postepeni, ali konstantan rast.


U mnogim zemljama u turističkom sektoru dominiraju mala i srednja preduzeća (koja često posjeduje i vodi jedna osoba ili porodica) i ona u značajnoj mjeri doprinose ekonomskom rastu, povećanju zaposlenosti lokalnog stanovništva, razvoju turističkih destinacija itd. Važno je postati preduzetnik iz „pravih“ razloga. Nije dovoljno odlučiti da se počne sa sopstvenim biznisom samo zato što neko raspolaže novcem ili poslovnom idejom. Ideje pokreću svijet, ali se na njima mora raditi, kako bi ideja eventualno prerasla u inovaciju.

Prije otpočinjanja posla važno je preispitati svoju motivaciju i sposobnosti za sopstveni biznis. Takođe, motivacija za poslovni poduhvat može biti rezultat društvenog konteksta, kao što su: nezaposlenost, porodična tradicija, potreba za nezavisnošću ili nedostatak lične ili finansijske sigurnosti (primjer 2).

Primjer preduzetničke ideje 2: Vino Sjekloća crnogorski brend

Početkom 90-ih godina 20. vijeka, zbog političkih previranja i ekonomske krize, teško je bilo upustiti se u rizičan preduzetnički poduhvat. Milenko Sjekloća je to uspio zajedno sa svojom porodicom, realizujući preduzetničku ideju koja ga danas čini prepoznatljivim na evropskim prostorima.

U selu Limljani u Crmnici obnovio je stari porodični vinograd, gdje je trećina čokota stara preko sto godina i postao jedan od prvih registrovanih proizvođača čuvenog crmničkog vina Vranac. Napravio je i prvi registrovani privatni podrum vina i lozove rakije u Crnoj Gori, nastavljajući dugu porodičnu tradiciju, primjenjujući savremene metode u proizvodnji grožđa, vina i lozove rakije od visokokvalitetnih autohtonih sorti vinove loze vranac i kratošija. O uspješnosti i kvalitetu najbolje govore

zlatne medalje koje je vino “Sjekloća” osvojilo na međunarodnim ocjenjivanjima vina od Beograda do Londona.

Pored visokokvalitetnih vina proizveli su i lozovu rakiju “Sjekloća”. Pečenje rakije obavlja se na tradicionalan način, u bakarnom kazanu ručne izrade ispod kojeg se loži hrastovo drvo. Proizvodi porodice Sjekloća su postali crnogorski brend. Pored vrhunskog kvaliteta posebna pažnja je posvećena pakovanju, distribuciji i cjelokupnom marketingu, tako da ih danas možemo naći u najpoznatijim restoranima Crne Gore, Rusije, Srbije i kod kolekcionara vina.

Danas brojni novinari, enolozi, turisti, pojedinci i grupe uživaju u obilasku vinograda Sjekloća i u degustaciji vrhunskog vina i loze proizvedene na ovom porodičnom imanju.

Izvor: autori


Neophodno je dobro provjeriti svoju poslovnu ideju na tržištu, kao i odgovarajuće resurse za početak biznisa. Zatim treba upoznati poslovni ambijent i poslovne partnere i informisati se o svojim pravima i obavezama (uključujući poreze).

Mala i srednja preduzeća imaju prednost jer su prilagodljiva u odnosu na spoljno okruženje. Ona jačaju nacionalnu privredu na više različitih načina:

- stimulišu promjene i uvođenje novih tehnologija u poslovnom okruženju

- najveći su generator novih radnih mjesta - sve više doprinose internacionalizaciji poslovanja

zahvaljujući razvoju interneta i telekomunikacija- najveći su izvor inovacija

Inovacije u turizmu mogu biti tehničko-tehnološkog karaktera (npr. novi rezervacioni sistem, turistička aplikacija za mobilne telefone, uvođenje zelene energije u smještajnim kapacitetima itd.), kao i društvenog karaktera (obrazovanje zaposlenih, motivacija zaposlenih, nagrađivanje kadrova itd.). Jedan od primjera inovacija društvenog karaktera su podsticajna putovanja (Incentive travels), koja predstavljaju nagradu za isticanje na radnom mjestu, ali i podsticaj da se u tom smislu napreduje. Ponekad kompanije šalju na ova putovanja zaposlene koji nisu u dobrim odnosima, kako bi se unaprijedio timski duh turističkog preduzeća.

Opstanak preduzeća u turizmu često zavisi od spremnosti i mogućnosti preduzeća da inoviraju kako svoje proizvode, tako i poslovne procese. Stoga se preduzetnici u turizmu suočavaju sa sljedećim potrebama i zahtjevima u poslovanju:

- Veći naglasak na obezbjeđenje kvaliteta turističkog proizvoda

- Potreba za povezivanjem tj. umrežavanjem malih preduzetnika

- Potreba za ekološki odgovornim poslovanjem- Kreiranje doživljaja za novog kupca (npr. za turistu

koji se želi razlikovati ili onog koji se želi uklopiti u lokalnu zajednicu)

- Povećana individualizacija usluge – ‘krojenje usluga po mjeri turista’

- Potreba za korišćenjem najbolje poslovne prakse- Potreba za stalnim povećanjem nivoa znanja i

vještina zaposlenih- Potreba za razvojem on-line poslovanja.

S razvojem tehnike i tehnologije, preduzetništvo ima rastući značaj u oblasti turizma i hotelijerstva. U velikom broju slučajeva pojedinci i porodice su vlasnici turističkih agencija, hotela, motela, pansiona i kampova, a to su uglavnom mala preduzeća u kojima preduzetnički duh, znanje i talenat dolaze do punog izražaja. Od vještina i inovativnosti preduzetnika umnogome zavisi poslovanje turističkog preduzeća, njegov napredak i visina profita (primjer 3).


Primjer preduzetničke ideje 3: Privatni muzeji neobične tematike kao poslovni poduhvat u turizmu

U osnovi, svaka inovacija u turizmu/hotelijerstvu treba da vodi ka:

1. poboljšanim ekonomskim efektima poslovanja2. zadovoljenju potreba potrošača novim turističkim/

ugostiteljskim proizvodima i uslugama.

Preduzetnička ideja predstavlja impuls, podsticaj i pokretač volje, namjere i energije preduzetnika da usmjeri

svoje sposobnosti ka odabranom cilju. Ona je prvi korak kojim preduzetnik započinje novi poslovni poduhvat, pa je stoga izuzetno važno odabrati pravu ideju.

Preduzetničke ideje imaju rastući značaj, jer na globalnom tržištu sve više govorimo o novim profilima turista koji tragaju za specifičnim iskustvom u turističkoj destinaciji i koji žele da je dožive svim čulima. Turistima je danas važnije da provedu

Muzeji s neobičnom tematikom i putujuće izložbe nisu novina, ali muzeji kao preduzentička ideja nešto su relativno novo. Npr. privatni muzeji su turistički hit u Njemačkoj. Da bi privukli turiste u manje atraktivnu destinaciju, čelnici regije Ajfel odlučili su da podrže osnivanje privatnih muzeja. Riječ je o najrazličitijim zbirkama, od kolekcije vatrogasnih vozila do muzeja senfa. Poslije najviše dvije godine, privatni muzeji su prelazili na samofinansiranje.

Uspješnih primjera privatnih muzeja ima i u regionu. Pozna tiji privatni muzeji u Srbiji su: Muzej hljeba “Jeremija” u Pećincima, kolekcija automobila Brace Petkovića u Beogradu, zbirka pčelarstva Žarka Živanovića u Sremskim Karlovcima itd.

Privatni muzej je relativno lako otvoriti, a problem je, obično, prostor. Ako lokalna zajednica pomogne dodjeljujući prostor, muzej u nastajanju je preskočio glavnu prepreku. Za održiv razvoj potrebna je prodavnica autentičnih proizvoda i posjetioci. Npr. muzej hljeba u Pećincima u Srbiji ima 15.000 posjetilaca godišnje. Prodavnica, takođe, uspješno posluje jer rijetko koji posjetilac ne kupi nešto od izloženih proizvoda u muzejskoj prodavnici.

Ovakav oblik edukativnog turizma ima potencijale za razvoj uspješnog porodičnog biznisa.

Prilagođeno prema: http://poslovi.infostud.com/vesti/Privatni-muzeji-kao-isplativ-biznis/12513, 14. 1. 2014.


odmor koji će pamtiti, nego gdje će ga provesti. Dakle, pogled iz automobila ili autobusa, slikanje znamenitosti fotoaparatima i sl. ustupaju mjesto inovativnim turističkim proizvodima koji uključuju temeljnije učenje kad je riječ o lokalnoj kulturi,

istoriji, prirodi, događajima, hrani, itd. To je razlog zašto su potrebe turista jedan od glavnih pokretača inovacija u turizmu (primjer 4).

Primjer preduzetničke ideje 4: “Loch View” hotel prilagođen djeci

“Loch View”, hotel sa tri zvjezdice, smješten je na jednom jezeru u Škotskoj. Otvoren je samo od Vaskrsa do kraja oktobra. U toku jula i avgusta popunjenost je 100 %, a van tog perioda popunjenost je manja. Hotel je razvio posebnu ponudu za porodice sa djecom. U okviru date ponude spadaju: posebne usluge namijenjene bebama i maloj djeci (bebisiting, zabavne večeri, pričanje priča i sl.), zatim svježe kuvana organska hrana za djecu, iznajmljivanje kolica za bebe i drugo. Hotel pruža čitav niz dodatnih usluga (dobavljanje pelena, video igrice za djecu itd.). Nadalje, dok su konkurentski hoteli pripremali za djecu uobičajene porcije piletine i pomfrita ili hamburgera i pomfrita, ovaj hotel pruža zdrave obroke koji roditelji radije biraju za njihovu djecu. Isto tako, u restoranu postoji odvojenost prostora za one roditelje koji jedu sa djecom i one koji uživaju u jelu sami. Usluge hotela kao što je animacija - pričanje priča djeci, omogućavaju roditeljima da provedu i neko vrijeme sami. Radi potpunijeg zadovoljstva njihovih gostiju, “Loch View” hotel je

preuzeo neke inovacije u ponudi:

• Razvili su čitav spektar kratkih odmora. Neki su bili fokusirani na djecu i njihove potrebe. Pokrenut je i klub djece koji pruža posebne koristi za one koji dolaze ponovo. Isto tako, sprovedene su aktivnosti da se sredinom sedmice privuče posebni segment gostiju tzv. „prazna gnijezda“ – ljudi čija djeca su odrasla i žive odvojeno (koji su uglavnom u penziji, pa su slobodni da putuju i uglavnom zainteresovani za odmore posebnih interesovanja).

• Kada je trebalo ponovo odštampati brošuru, napravljen je dodatak, pri čemu su korišteni crteži koje su naslikala djeca, a u kome se nude razne usluge za njih.

• Stavili su naglasak na preporuke koje daju sami gosti, i na podsticanje gostiju da ponovo posjete hotel u vansezonskom periodu.

Prilagođeno prema: Briggs S. (2001) Successful Tourism Marketing – A Practical Handbook, London: Kogan Page Limited, pg. 199-202.


Svaki problem koji je uočen na tržištu, može predstavljati poslovnu šansu za preduzetnika. Neke od poslovnih šansi mogu nastati iz težnje ka porastu kvaliteta života lokalne zajednice, smanjivanju sezonalnosti tražnje u turizmu, poboljšanju obrazovanja zaposlenih u turizmu i omogućavanju «odmora dostupnog svima». U svakom slučaju, ponudu u turizmu čini čitav paket usluga. Da bi ponuda preduzetnika bila održiva, moraju se konstantno pratiti promjene u turističkom okruženju i reagovati na potrebe i želje turista koje se stalno mijenjaju. U budućnosti se očekuje da će inovacije biti ključne u kreiranju i pružanju kvalitetnog doživljaja turistima, tehnologija će ostati ključan faktor, a paket aranžmani neće nestati sa tržišta, nego se pojaviti u inovativnim oblicima.

Autentična gastro-ponuda i ambijent


3. Kakav treba da bude preduzetnik u turizmu?“Da biste uspjeli u poslu budite smjeli, budite drugačiji i budite prvi.”

Marchant

Održivo preduzetništvo u ugostiteljstvu


Preduzetnik je kreativan, inovativan, dinamičan čovjek, sposoban da brzo uoči pojave, probleme i mogućnosti, spreman na rizik i maksimalan napor. U užem smislu, može se reći da je preduzetnik fizičko lice koje za svoj račun obavlja neku djelatnost radi sticanja profita.7 Preduzetnik pronalazi i kreira poslovne ideje, poslovne akcije, stvara mjesto na tržištu, kreira nove proizvode i poslovne poduhvate. Treba naglasiti i osnovnu razliku između menadžera i preduzetnika, a ona se u prvom redu odnosi na nivo prihvatanja rizika. Naime, preduzetnik u tom smislu odgovara svom svojom imovinom, a menadžer nadređenima unutar preduzeća.

Postoji nekoliko karakteristika koje mogu odrediti dobrog menadžera, kao i preduzetnika u turističkim preduzećima:8

1. Dobro poznavanje turističke djelatnosti (poznavanje trendova u međunarodnom i domaćem turizmu)

2. Analitičke sposobnosti (sposobnost da se na osnovu ana lize činjenica i numeričke analize rješavaju sva-kodnevni upravljački problemi)

3. Kreativnost i odlučnost (uspjeh u turizmu i hote-lijerstvu rezultat je osjetljivih odluka koje su bazirane na novim tehnikama upravljanja. Menadžer, a tako i preduzetnik u turizmu treba da bude dobar

7 http://www.privrednakomora.me/kako-registrovati-preduzece 12.12.2013.8 Prilagođeno prema: Slobodan Čerović, Menadžment u turizmu,

Čigoja, Novi Sad, 2003, str.41-43

analitičar okruženja i procesa u društvu, treba da brzo donosi odluke i preduzima akcije prije direktnih konkurenata, kao i da dobro upravlja vremenom)

4. Fleksibilnost (sposobnost prilagođavanja promje-nljivim uslovima u okruženju, kao i promjenama trendova, stilova i sklonosti turista)

5. Inicijativnost (posjedovanje stvaralačkih sposo-bnosti i preduzimanje akcija, uvažavanje velikog broja faktora u donošenju odluka)

6. Liderstvo (treba da inspiriše ostale koji će da ga poštuju i slijede)

7. Organizovanost (postaviti prioritete i organizovati kolektiv radi zajedničkog prosperiteta)

8. Preduzimljivost (predviđa događaje i situacije)9. Preuzimanje rizika (spremnost ulaženja u ukalku-

lisane rizike, odgovornost za odluke i rezultate, spre-mnost na gubitak).

Menadžment turističkih preduzeća može se smatrati uspješnim ukoliko se stvara turistički proizvod visokih standarda, zadovoljavaju potrebe posjetilaca hotela i destinacije, što podrazumijeva poznavanje navika, potreba i motiva dolazaka turista (primjer 5).


Primjer preduzetničke ideje 5: Paprenjak kao gastrosuvenir

Preduzetnički duh i očuvanje običaja motivisali su Sanju Opačak, profesoricu pedagogije, da se upusti u poslovni poduhvat oživljavanja zaboravljene gastronomske tradicije i tržištu ponudi “paprenjak - tradicionalni hrvatski kolač”.

Preduzeće “Paprenjak” d.o.o. danas je apsolutni tržišni lider u ponudi specifičnih tradicionalnih gastro-proizvoda na nacionalnom nivou, a koji su utemeljeni na hrvatskoj kulturnoj baštini. Prema riječima preduzetnice, “ideja” paprenjaka je: “ne da dobijemo, nego da sačuvamo nešto originalno i autohtono”. Projekat vezan za ovaj proizvod vođen je uvažavajući ulogu vizuelnog identiteta proizvoda koji je brendiran i autorski

zaštićen. Uz planski vođenu proizvodnju, “Paprenjak” se tržištu nametnuo kvalitetom i kvantitetom. Preduzetnica je realizovala pravi pionirski poduhvat stvaranja specifičnog tržišta tradicionalnih proizvoda, kreirala ideju o “domaćem“ i “našem“, kao i uticala na promjenu svijesti potrošača i stvaranje potrebe za datim proizvodima.

Planski rad na vizuelnom identitetu paprenjaka, profilisali su ovaj tradicionalni proizvod u robnu marku, a zastupljen je u obliku gastro-suvenira, između ostalog, kao dio posluženja na letovima nacionalne aviokompanije “Croatia airlines”.

Prilagođeno prema: www.paprenjak.hr, 10. 12. 2013.

Šta zapravo preduzetnici u turizmu rade?- Uvode novi proizvod ili uslugu na tržište- Otkrivaju nove načine za iskorištavanje postojećih

resursa u turizmu- Razvijaju nove tehnologije- Pronalaze nova tržišta- Uvode novi način organizacije u postojećem

preduzeću

Uloga preduzetnika u turizmu često zahtijeva ambiciozan lični angažman (npr. rad 12-16 sati i to sedam dana u nedjelji, jer u turizmu se najviše radi vikendom i praznicima). Prednost uloge preduzetnika ogleda se u: nezavisnosti koju pruža posjedovanje sopstvenog turističkog preduzeća (primjer 6), prilici za postizanje pune lične afirmacije radom na sopstvenoj preduzetničkoj ideji, zatim šansi za ubiranje visokih profita, kao i mogućnosti da daju doprinos društvu jer preduzetnici obično spadaju među uticajne članove lokalne zajednice.


Primjer preduzetničke ideje 6: Oživljavanje porodične tradicije kao preduzetnički poduhvat “OLIVMONT” Bar

“Olivmont” je porodična firma za proizvodnju prirodnih sapuna od djevičanskog maslinovog ulja dobijenog iz porodičnih maslinjaka u selu Zupci. Firmu je osnovala Mirjana Babić 2009. godine.

U prošlosti su žene na ovim prostorima od taloga maslinovog ulja pravile sapune kuvanjem. Ti sapuni su se koristili za pranje veša i kose. Mirjana je odlučila da osavremeni staru recepturu pravljenja sapuna od maslinovog ulja, za šta je bilo potrebno nekoliko godina.

Danas porodica Babić proizvodi sapune od najboljeg ulja, hla-dnim postupkom, tako da maslinovo ulje zadržava sve svoje elemente, posebno vitamin E koji je veoma bitan za njegu kože. Osim maslinovog ulja sapunima se dodaju eterična ulja sa područja Crne Gore: žalfija, ruzmarin, lavanda, menta. Važno je istaći da se sapuni prave u potpunosti ručno. Kada

se proizvedu, režu se i moraju da odleže četiri nedjelje. Poslije toga se ručno pakuju u prirodna i originalna pakovanja. Zbog ovakvog načina proizvodnje svaki “Olivmont” sapun je unikat.

Sapuni “Olivmont” su svojim kvalitetom ubrzo osvojili crnogorsko tržište. Mirjana Babić je 2010. g. u okviru Nedjelje preduzetništva predstavljena u Briselu kao preduzetnica sa originalnim proizvodom iz Crne Gore.

Sapuni “Olivmont” su prepoznatljiv suvenir Crne Gore. Od ove godine porodica Babić svoje sapune i maslinovo ulje prezentuje i prodaje u Starom Baru u porodičnoj radnji koju su nazvali “Crnogorski darovi”.

Mirjana ističe da su ovi sapuni proizvod spoja tradicije, iskustva i potreba savremenog čovjeka. Oni u sebi nose mir barskih maslinjaka, toplinu sunca, miris Mediterana i veliko srce Crne Gore.

Treba napomenuti da su mnogi preduzetnici u Crnoj Gori i regionu do skoro veći dio svoje ekonomske inicijative i energije usmjeravali na savladavanje prepreka, prevazilaženje problema u komunikaciji sa administracijom i lobiranje po ministarstvima, nego na razvijanje novih tehnologija, osvajanje novih tržišta i

povećanje produktivnosti rada. No, u skorije vrijeme, u skadu sa približavanjem Crne Gore članstvu u Evropskoj uniji, može se očekivati dalje smanjenje institucionalnih smetnji za razvijanje preduzetništva.

Izvor: autori


4. Upuštanje u preduzetničku aktivnost ili poslovni poduhvat„Neuspješan preduzetnik obično izjednačava ideju sa mogućnošću,

a uspješan preduzetnik zna razliku među njima.“Timmons

Započeti sopstveni posao ili preduzetničku aktivnost nije jednostavno, a još teže je održati ga i ostvariti napredak. Veliki broj novootvorenih preduzeća brzo propadne iz raznih razloga: nedostatak sredstava, manjak iskustva, pritisak konkurencije,

loša lokacija, loša ili nedovoljna promocija itd. Dobro planiranje, priprema i poznavanje situacije na turističkom tržištu može doprinijeti uspjehu.

Vinograd u Limljanima


Primjer preduzetničke ideje 7: “Wyndham” hoteli prilagođeni poslovnim ženama

Danas su turisti generalno informisaniji, iskusniji i zahtjevniji. Npr. svjetski turistički trend su tematski hoteli (wellness, za

samce, za tenis, za djecu, za naturiste), dok su “klasični” hoteli i smještajni kapaciteti sve manje atraktivni turistima (primjer 7).

Menadžment “Wyndham” hotela razvio je preduzetničku ideju vezanu za potrebe rastućeg broja poslovnih žena. Stvoreno je posebno tijelo pod nazivom „The Women Business Travelers Advisory Board“ sa ciljem da daje savjete kompaniji o razvoju i evaluaciji novih proizvoda i programa. Na primjer, napravljene su posebne biblioteke u “Wyndham” hotelima koje uključuju literaturu koju preferiraju poslovne žene. Dalje, obogaćen je kozmetički asortiman u kupatilima hotelskih soba. Naime, hotel je prešao na prepoznatljiv kozmetički brend “Bad&Body Works” koji uključuje inovativnu ponudu šampona, preparata za njegu kose i kože itd.

“Wyndham” hoteli nude i druge elemente koji su posebno namijenjeni ženama, kao što su otvoreni, dobro osvijetljeni

lobiji i hodnici, unutrašni pristup svim gostinskim sobama, dodatni čiviluci za garderobu, zdravu hranu, uslove za fitness, daske za peglanje i pegle u sobi, električni masažeri itd.

Pored postojećeg, razvijen je i posebni web sajt koji sadrži informacije i savjete za poslovne žene. Neke od tema se odnose i na zdravlje, fitness, pakovanje, sigurnost, tehnologiju, upravljanje vremenom itd. Još jedna važna karakteristika sajta je ženski forum koji omogućava diskusiju i povezan je sa linkovima za druge sajtove koji se bave sličnim temama.

Prilagođeno prema: Wyndham IP Corporation (2001). Women on their way (On-line). Web site: http://www.women businesstravelers.com, preuzeto iz: Hsu H. C. C. & Powers T. (2002) Marketing Hospitality, New York: John Wiley & Sons, Inc., pg. 47-48.


Započinjanje sopstvenog posla podrazumijeva obavljanje niza formalnih aktivnosti. Preduzetnička aktivnost se odvija kroz više faza kako bi se smanjio rizik, odnosno povećala vjerovatnoća uspjeha. Uobičajeno je da se proces preduzetništva raščlani na pet osnovnih faza, tako da se svakom narednom fazom preduzetnik približava svom prvobitno zamišljenom cilju.

Te faze su:- Ideja za poslovni poduhvat- Prepoznavanje prilika- Evaluacija (zamišljenih) poslovnih poduhvata- Početak rada novog preduzeća ili biznisa- Upravljanje preduzećem (biznisom).

Ideja za poslovni poduhvat: Nezavisno od toga da li je riječ o promjeni postojećeg posla ili novom poslovnom poduhvatu, svaki preduzetnički projekat polazi od razmišljanja o idejama za mogući posao. Od datog broja ideja veći dio najčešće nije pravo rješenje sa stanovišta rizika ulaganja.

Prepoznavanje mogućnosti poslovnog poduhvata: U ovom dijelu slijedi analiza ideja za posao sa stanovišta realnih mogućnosti izvođenja, odnosno traženje ekonomski realnih ideja.

Evaluacija (zamišljenih) poslovnih poduhvata: U ovoj fazi se na osnovu odgovarajućih tehnika vrši objektivna ocjena zamišljenih poslovnih poduhvata. Veličina poslova, stepen inovacije, tržišne i finansijske mogućnosti su neizbježni aspekti ove evaluacije. Potencijalni biznis se dovodi u vezu sa mogućnostima preduzetnika, a za to se koriste specijalistička znanja iz oblasti marketinga, finansija, tehnologije, upravljanja i dr. Tačno je da preduzetništvo podrazumijeva preuzimanje rizika, ali je takođe tačno da marketing istraživanje treba da pomogne smanjenju rizika poslovnog poduhvata.

Početak rada novog preduzeća ili biznisa: Poslije evaluacije i prihvatljivih rezultata dolazi se do zaključka koji će se biznis opravdano odabrati i započeti. Početak rada je izazovan i dinamičan vremenski period.

Upravljanje preduzećem (biznisom): U tekućem vođenju biznisa važno je koristiti marketing pristup, analizirati stanje i promjene na tržištu, preispitivati kvalitet turističkog proizvoda ili usluge, upoređivati se sa konkurencijom i dr. kako bi se obezbijedio dugotrajni opstanak i razvoj na turističkom tržištu.


Autentičan smještajni objekat


5. Finansiranje poslovnog poduhvata

„Mlad čovjek ne treba da žali što nema milione da razvije neku ideju. Razmišljanje ne košta ništa, a pomaže da se stvori ideja“.

Nikola Tesla

Jedan od glavnih izazova razvoja malih i srednjih preduzeća je obezbjeđivanje finansijskih sredstava za preduzetnički poduhvat. Tipično je da su u turizmu ili hotelijerstvu kao uslužnim djelatnostima potrebni veći početni troškovi i to za: nabavku opreme, iznajmljivanje ili kupovinu prostora, renoviranje prostora, pravne i ostale troškove, uključujući kupovinu zaliha, isplatu plata i sl. Izbor izvora kapitala za poslovanje, zajedno sa izborom lokacije i izborom forme vlasništva najčešće su dileme preduzetnika u turizmu. Dodatan problem je taj da su kod malih preduzeća izvori finansiranja često ograničeni brojnim barijerama, kao što je npr. činjenica da su dugoročni krediti teško dostupni preduzećima koja imaju malo kapitala. Neki od tipičnih izvora finansiranja mogu biti:

1. Sopstveni izvori finansiranja (ušteđevina)2. Bankarski krediti3. Krediti koje daje država4. Donatorska sredstva (različiti fondovi za razvoj)5. Državni fondovi6. Zajam od fizičkih lica (rodbine i prijatelja) itd.

Izvori finansiranja dostupni preduzetnicima mogu se klasifikovati kao interni i eksterni. Interni izvori finansiranja uključuju lični kapital preduzetnika u vidu štednje ili prikupljen novac od porodice i prijatelja (primjer 8). Eksterni izvori finansiranja vezani su uglavnom za banke i finansijske institucije.


Primjer preduzetničke ideje 8: Od hobija do investicije u uzgajanje lavande kao porodičnog biznisa i turističke atrakcije grada

Da se uzgajanje lavande može pretvoriti u turističku atrakciju grada Karlovca, u sklopu projekta ”Karlovačka lavanda” potvrdio je Robert Poturica, vlasnik ekološkog porodičnog gazdinstva u Vukmanićkom Cerovcu i na Slunjskim brdima.

Porodica Poturica se počela baviti uzgajanjem lavande budrovke 2006. godine iz hobija, na svega pola hektara zemljišta, dok su danas vlasnici zemljišta veličine hektar i po, a planiraju dalje proširenje zasada lavande i još nekih vrsta ljekovitog bilja.

“Godine 2009. pokrenut je projekat ”Karlovačka lavanda”, u kom smo predstavili sadržaje kojim bi zainteresovali turiste da dođu

na naše imanje, gdje bi imali priliku učestvovati u žetvi i procesu obrade biljke, od sušenja, destilisanja do čuvanja. Projekat smo prijavili na takmičenje grada Karlovca za novi turistički proizvod, ali i na konkurs Ministarstva turizma od kojih smo ove godine uspjeli da dobijemo 20 hiljada kuna za kupovinu destilerije za proizvodnju eteričnog ulja. Pored toga, 11 hiljada kuna izdvojili smo iz sopstvenih sredstava” - kazao je Poturica, pa dodao da je u planu i izrada drvene kućice, koja bi služila za prijatniji boravak radnika i turista. No, potpuna realizacija projekta sačekaće još neko vrijeme zbog daljeg prikupljanja finansijskih sredstava.

Pored toga, izvori finansiranja mogu biti formalni i neformalni. Finansiranje poslovnog poduhvata u najvećem broju slučajeva funkcioniše putem poslovnih banaka koje spadaju u formalne izvore finansiranja. Preduzetničke kredite daju sve poslovne banke. Za donošenje odgovarajuće odluke potrebno je vrednovati sve kreditne uslove i uporediti kreditne ponude više banaka. Pri selekciji kredita treba voditi računa o namjeni kredita, uslovima kreditiranja i troškovima kredita. Neformalni investitori su bogati pojedinci ili kompanije koji su spremni uložiti svoje finansijske resurse u rizična ulaganja. Kod ovakvih vrsta finansiranja najčešće

se razvija partnerski odnos između preduzetnika i investitora. Oni predstavljaju dobar izbor alternativnog finansiranja. Npr. u Hrvatskoj postoji mreža “poslovnih anđela” CRANE (Croatian angel network)9. Riječ je o mreži ulagača koji su spremni da investiraju u tek osnovana preduzeća, odnosno preduzeća koja su u ranoj fazi razvoja i kojima je teško doći do početnog kapitala. Mreža investitora CRANE ne samo da pruža finansijsku podršku razvojnim projektima novih preduzeća, već im i prenosi specifično poslovno iskustvo.9 http://www.gara.hr/gwsm_doc/Gara_brosura.pdf 14.12.2013.

Prilagođjeno prema: http://kaportal.hr/karlovacka-lavanda-mali-obiteljski-biznis-ali-i-turisticka-atrakcija/


6. Marketing pristup u preduzetništvu u turizmu“Veliki izumi su stvoreni u laboratorijama, a veliki proizvodi u sektoru marketinga!”

William Davidow

Iako je marketing strategija dio (opsežnijeg) biznis plana za čije pisanje preduzetnici mogu tražiti pomoć stručnjaka, za preduzetnika je bitno ne samo da posjeduje marketinški način razmišljanja, već i da stalno unapređuje marketing pristup poslovanju.

U svakodnevnom kontekstu, marketing se često pogrešno poistovjećuje sa promocijom koja je samo dio marketinga. Marketing obuhvata analizu tržišta, određivanje ciljnih grupa, proizvoda, cijene, promocije, distribucije, ljudi, uslužnog ambijenta i procesa pružanja usluge. Ispravnom kombinacijom ovih elemenata određuje se konkurentnost preduzeća na tržištu. Marketing strategija, opisana u biznis planu, pomaže da se preduzetnik na pravi način usmjeri ka potrebama i željama potrošača, da se optimalno koriste postojeći resursi, kao i da se smanji rizik u poslovanju.

Sam pojam marketing u užem smislu znači: „to market a product“, dakle iznijeti proizvod na tržište. Postojanje marketinškog pristupa poslovanju znači da treba da budu određeni: MARKETING CILJEVI, MARKETING STRATEGIJA i MARKETING MIKS. Ovdje ćemo ukratko objasniti date pojmove vodeći se pretpostavkom da je riječ o preduzetničkom poduhvatu u hotelijerstvu.

I MARKETING CILJEVICiljevi predstavljaju ono ka čemu preduzetnik u hotelijerstvu i turizmu treba da teži, npr: izdavanje određenog broja soba u toku sezone ili godine, povećan broj posjeta ugostiteljskom objektu, osvajanje novog turističkog tržišta i sl.


II MARKETING STRATEGIJAZa marketing se pojednostavljeno može reći da predstavlja proces stvaranja kupaca. Samim tim, jedan od najvažnijih segmenata biznis plana je marketing strategija. Kod formiranja marketing strategije u oblasti hotelijerstva, bitne su sljedeće faze:

* Precizno se odredi poslovna ideja* Odredi se ciljna grupa (npr. poslovni ljudi, ekoturisti,

avanturistički turisti, ljubitelji prirode itd.) * Pristupa se pozicioniranju, odnosno odredi se

mjesto hotela/smještajnog objekta u turističkoj ponudi destinacije

* Odrede se ciljevi u određenom periodu (npr. izdavanje soba povećati za 10%)

* Odrede se kanali distribucije (npr. turističke agencije, sopstveni website, website lokalne turističke organizacije itd.)

* Odredi se marketing miks* Povratna sprega (ispitivanje zadovoljstva potrošača/

turista uslugom preduzeća itd.)

III MARKETING MIKSMarketing usluga preduzetnika u turizmu/hotelijerstvu ima sljedeće djelove (tzv. prošireni marketing miks - 7P):

1. Proizvod 2. Cijena 3. Promocija 4. Mjesto - distribucija 5. Ljudi6. Poslovni ambijent7. Proces pružanja usluge

Turistički proizvod predstavlja ukupna iskustva turista koja u manjoj ili većoj mjeri zadovoljavaju njihova očekivanja, uključujući iskustva sa smještajem, prirodnim i kulturnim resursima, zabavom, prevozom, ugostiteljstvom, zaposlenima u turizmu, itd.10 Riječ je, dakle, o skupu proizvoda i usluga koje posjetilac konzumira za vrijeme turističkog putovanja. Turistički proizvod se zato planira za duži vremenski period i teško se prilagođava promjenljivoj tržišnoj situaciji. Gosti žele da dožive nešto novo i autentično, a zadatak preduzetnika je da tome prilagode ponudu smještajnog objekta. Turistički proizvod može biti različitog stepena složenosti, počev od osnovnog proizvoda (npr. smještaj i hrana) pa do proširenog proizvoda koji je vezan za posebno uređenje i atmosferu u smještajnom objektu (npr. u duhu prošlih vremena) itd. (primjer 9).10 http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=250&ID=559


Primjer preduzetničke ideje 9: Etno selo Latkovac – turistički događaji i društveno odgovorno poslovanje

Težnja da u poslu stalno napreduje i otkriva nove perspektive, opredijelila je Sanju Knežević ka vođenju sopstvenog biznisa koji joj je omogućio da spoji njene četiri velike ljubavi - arheologiju, selo, turizam i kulturni menadžment. Preduzetnica je 2006. godine sa svojom porodicom pokrenula projekat rekonstrukcije i adaptacije zaseoka starog preko 200 godina, koji je danas poznat kao eno selo Latkovac. Rekonstrukcija je trajala devet mjeseci, a 2007. godine etno selo Latkovac je otvoreno. Kroz selo su prethodnih godina prošle hiljade turista iz zemlje i inostranstva.

Preduzeće “ Ethno” Sanja je osnovala 2008. godine. “Ethno” ima za cilj unapređenje poslovanja Turističko-kulturnog centra etno sela Latkovac i trenutno zapošljava šest radnika. Od otvaranja etno sela Latkovac u njemu je organizovano nekoliko festivala (Etnovizija - festival dječje etno muzike, Zvuci sjećanja - festival srpske narodne muzike, DREAM - festival klasične muzike, veliki broj književnih večeri,

predstava, revija, radionica starih zanata i umjetničkih kolonija (slikarskih i vajarskih), zatim ekološki kamp “Ekos (ph) era Latkovac”, brojni seminari i ljetne škole. Paralelno s početkom svog poslovanja Sanja je inicirala i učestvovala u društveno odgovornim kampanjama koje promovišu važnost brige o očuvanju životnog okruženja, inkluziju djece s posebnim potrebama, kao i buđenje aktivizma kod žena iz ruralnog dijela Srbije.

“U posljednje vrijeme često čujem da je izazov biti predu-zetnica u Srbiji, da je ženama teže nego muškarcima, da je biznis teren kreiran za muški pol i sl... Smatram da kada shvatimo pravila igre, kada definišemo ciljeve i platformu za njihovo dostizanje, onda nema prepreka. Vjerujem da je ovaj period razdoblje velikih izazova i na taj način sam definisala svoj profesionalni put - borbu sa stalnim izazovima” - ističe ova mlada preduzetnica.

Prilagođeno prema: http://www.preduzetnickiservis.rs/uspesne-price/ethno-seoski-turizam-latkovac/ 18. 01. 2014.


Kad je riječ o hotelu/pansionu, turistički proizvod se uglavnom odnosi na:

- Smještaj (npr. apartman uređen u starinskom stilu)- Ishranu (npr. ishrana bazirana na organskoj hrani)- Smještaj i ishranu zajedno (noćenje s doručkom,

polupansion, pun pansion)- Animaciju gostiju/dopunske aktivnosti (npr.

učestvovanje u maskenbalu)- Dodatnu animaciju (izleti, upoznavanje kulture,

tradicije itd.)- Prodaju proizvoda (suveniri i sl.)

Za formiranje cijena bitno je poznavanje svih troškova, zatim cijena konkurencije, kao i očekivanja gosta u pogledu cijena. Neki od faktora koji dodatno mogu uticati na cijenu su:

- vrsta usluge (pansion, polupansion, noćenje s doručkom, izlet itd.)

- posjeta u sezoni ili van sezone (cijena se razlikuje zavisno od toga da li je riječ o glavnoj sezoni ili vansezoni)

- dužina boravka (gosti koji duže borave uglavnom dobijaju popust)

- individualna ili grupna posjeta (grupe dobijaju popust)

- posjeta stalnih ili novih gostiju (stalnim gostima se često odobrava popust).

Kad je riječ o promociji, za preduzetnika u hotelijerstvu je važno da ima svoju brošuru koja sadrži osnovne informacije za potencijalnog gosta, po mogućnosti na više jezika. Turistička organizacija treba da bude partner preduzetniku u promociji, jer izrađuje i distribuira različite kataloge sa ponudom destinacije, takođe, nastupa na međunarodnim sajmovima i vrši ostale promotivne aktivnosti koje hotelu ili smještajnom kapacitetu proširuju tržište.

Website preduzeća ili turističke organizacije daje mogućnost prezentovanja turističkog proizvoda širom svijeta uz male troškove. Internet prezentacija, sa fotografijama i po mogu-ćnosti sa cijenama, važan je način komunikacije sa gostima koji putuju individualno (dakle, ne u organizaciji turističke agencije), a upravo su oni rastući turistički segment.

Distribucija tj. kanali distribucije odnose se na posrednike u prodaji turističkih proizvoda. Postoji više vrsta kanala distribucije u turističkom poslovanju, a moguće je poslovati preko nekoliko kanala istovremeno. Najčešće korišteni su: turističke agencije, turoperatori, rezervacioni sistemi, internet i direktni marketing.


Zajednički nastup preduzetnika na “Festivalu vina i ukljeve” u Virpazaru


Uz pomoć interneta potencijalni potrošač ili turista može dobiti u svom domu detaljnu informaciju o destinaciji, restoranu, hotelu itd, može pročitati komentare drugih korisnika usluga, vidjeti slike, filmove i virtuelne ture, a uz to platiti uslugu manje nego npr. u klasičnoj turističkoj agenciji. Imajući u vidu prednosti interneta, razumljivo je zašto je dot.com preduzetništvo najveću ekspanziju doživjelo u oblasti turizma, kao i koji su uzroci nastanka uticajnih kompanija na globalnom tržištu kao što je “Expedia”. Pošto i dalje ima potrošača/turista koji ne žele da kupuju preko interneta, na tržištu postoji dovoljno prostora za opstanak nekih od klasičnih turističkih agencija specijalizovanih za individualnu uslugu.

Pod pojmom direktnog marketinga podrazumijeva se direktna komunikacija proizvođača i kupca bez posrednika. Direktni, za razliku od indirektnog, podrazumijeva neposredan kontakt sa ciljnim grupama turista i to e-mailom, telefonom, pismom/pozivnicom itd. Direktan marketing je svrsishodan ako je ciljna grupa turista mala i ako je poznajete. Primjer može biti slanje čestitke stalnim gostima za Novu godinu uz informaciju o popustu ako posjete hotel u vansezonskom periodu. Direktan marketing omogućava smanjenje troškova oglašavanja putem radija, TV-a, novina, i sl. što je tipično za indirektni marketing. Prednosti direktnog marketinga su uštede kad je riječ o plaćanju provizije posrednicima, a nedostatak se odnosi na to da direktni marketing podrazumijeva obavezno raspolaganje bazom adresa stalnih ili potencijalnih kupaca.

Kad je riječ o indirektnom marketingu, uz pomoć mjera marke-tinga može se stvoriti pozitivan utisak o našem proizvodu/usluzi. Primjer mjera:

1. Izrada brošure na više jezika2. Izrada sajta sa ponudom, galerijom slika i po

mogućnosti cijenama 3. Prodaja originalnih suvenira,

putem interneta i socijalnih mreža4. Izrada vizit-karti5. Uključivanje na sajt lokalne turističke organizacije i

nacionalne turističke organizacije6. Saradnja sa turističkim udruženjima, npr. Udruže njem

turističkih agencija

Kad je riječ o ljudima kao elementu marketing miksa, preduzetnik i tim zaposlenih (ili porodica ako je u pitanju porodično predu-zeće) treba da osluškuje potrebe savremenog gosta, zatim po-sje duje određeni nivo znanja i vještina za bavljenje turizmom/hote lijerstvom (npr. znanja vezana za doček gostiju, organizaciju smještaja, ishrane i planiranja sadržaja tokom boravka) itd.

Kad je o riječ o uslužnom ambijentu ili okruženju kao elementu proširenog marketing miksa, ističe se važnost autentične atmosfere kao atraktivnog faktora u hotelijerstvu i turizmu. Nadalje, kad je riječ o procesu pružanja usluge, turisti danas žele da iskuse nešto drugačije od svoje svakodnevice, a da u isto


vrijeme dobiju garancije o minimalnim standardima komfora (npr. fen u hotelskoj sobi i sl.).

Uvažavajući koncept marketing miksa, preduzetnici u turizmu treba da ponude turistički proizvod koji je prilagođen potrebama potencijalnog potrošača, raspoloživ na mjestu gdje ga oni očekuju, po cijeni koja je primjerena vrijednosti proizvoda i koja je konku rentna, a da pri tome obavještavaju potencijalne potrošače o proizvodu, mje stu i cijeni kroz odgovarajuće

promotivne aktivnosti. Pri tome je bitno da vode računa o ljudima i procesu pružanja turističke uslu ge, kao i da stvaraju odgovarajući autentični ambijent za turiste.

Treba napomenuti i da je turizam djelatnost koja zavisi od umrežavanja i partnerstava, za koje je bitno (naročito kad su mali preduzetnici u pitanju) da budu uobličeni u kooperativne marketing programe (primjer 10).

Primjer preduzetničke ideje 10: Umrežavanje malih preduzetnica Sajam ženskog preduzetništva u Crnoj Gori

U Bijelom Polju je 11. maja 2013. godine organizovan sajam ženskog preduzetništva koji je okupio tridesetak žena sa sjevera Crne Gore. One su predstavile svoje proizvode u hotelu „Bijela rada“.

Na sajmu su izložene razne vrste proizvoda, počev od prehrambenih, odjevnih predmeta, domaće radinosti, nakita, suvenira itd.

Ovo je prvi sajam te vrste koji se organizuje u ovom regionu, i uopšte u Crnoj Gori. Organizator sajma je NVO „Ženska alijansa za razvoj” iz Nikšića. Sajam se realizuje u okviru projekta „Osnaživanje kroz žensko preduzetništvo na sjeveru

Crne Gore“. Pored „Ženske alijanse za razvoj”, za sajam je zadužen i Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj, a projekat je finansijski podržao USAID.

Ovaj sajam uklapa se u preporuke međunarodne regulative, posebno one u UN i Evropskoj uniji koja nastoji da jača ekonomsku aktivnost žena. Regulative u obliku preporuka nalažu državama da preduzmu odgovarajuće akcije ekonomskog osnaživanja žena. Kad je riječ o ženskom preduzetništvu, značajan uticaj ima ”Evropska mreža za promociju ženskog preduzetništva” (WES), koju je osnovala Evropska komisija, a čine je predstavnici nacionalnih vlada i institucija u članicama Evropske unije, Islandu,


Prilagođeno prema: http://www.bijelopolje.montenegro.travel/me/content/sajam-zenskog-preduzetnistva, 20. 12. 2013

Norveškoj i Turskoj. Evropska mreža za promociju ženskog preduzetništva ima nekoliko ciljeva:

• Promocijaženskogpreduzetništva• Povećanjevidljivostipostojećihpreduzetnica• Stvaranje okruženja povoljnog za razvoj

ženskog preduzetništva• Povećanjebrojanovihpreduzetnica• Savjetovanje,podrška,informisanjeo

postojećim mehanizmima podrške ženskom preduzetništvu

• Prikupljanjeprimjeranajboljeprakse (best practices)

Posmatrajući preduzetnice u pojedinim segmentima turi-stičkog sektora, specifičnost njihove uloge posebno je izražena kada je u pitanju ugostiteljstvo, ali i seoski turizam.

Plažni bar


7. Biznis plan –plan za realizaciju preduzetničke ideje u turizmu

„Preduzetništvo je nastojanje da se iskoristi šansa, bez obzira na resurse koji se trenutno posjeduju”

H. Stivenson

Upuštanje u poslovni poduhvat zahtijeva temeljno razmatranje okolnosti u kojima se želi razvijati biznis, kao i obim ulaganja koji takav posao zahtijeva. Potrebno je obezbijediti dovoljnu sumu kapitala kojom je moguće početi poslovanje, istražiti tržište proizvoda i usluga budućeg turističkog preduzeća, te osmisliti način plasmana proizvoda ili usluga, a zatim registrovati firmu (ukoliko nije već registrovana).

Biznis plan je nezaobilazni dokument na osnovu kojeg se preduzetnik opredjeljuje za pokretanje biznisa. To je dokument koji sadrži cjelovito i detaljno razrađeno obrazloženje o ulaganjima u preduzetničku ideju s ocjenom očekivanih učinaka i rješenja za različite situacije u budućnosti. Biznis plan je osnovni dokument kojim se definišu glavni pravci

poslovanja preduzeća, kao i finansijska i kadrovska osnova poslovanja. Bez odgovarajućeg biznis plana vrlo je teško uticati na spoljne izvore finansiranja da odobre sredstva za novi poslovni poduhvat.

Ovaj dokument ima funkciju da pruži odgovore na ključna pitanja mogućeg poslovnog poduhvata kao što su:

- Realnost poslovnog poduhvata- Način obezbjeđenja kapitala- Mogućnost obezbjeđenja potrebnih kadrova- Uspostavljanje organizacione strukture preduzeća- Formulisanje i implementacija poslovne politike- Razvojne strategije na duže staze.


1. PODACI O PREDUZETNIKU1.1. Lični podaci o preduzetniku1.2. Procjena preduzetničke sposobnosti

2. POLAZNA RAZMATRANJA2.1. Nastanak preduzetničke ideje2.2. Razlozi za poslovni poduhvat2.3. Vizija i zadatak poslovnog poduhvata

3. PREDMET POSLOVANJA (proizvodi i usluge)

4. TRŽIŠNA OPRAVDANOST4.1. TRŽIŠTE NABAVKE4.2. TRŽIŠTE PRODAJE

5. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKI ELEMENTI POSLOVNOG PODUHVATA

5.1. OPIS TEHNOLOGIJE

Izrada biznis plana smatra se esencijalnom čak iako nisu neophodni spoljni izvori finansiranja. Dakle, biznis planovi najčešće se izrađuju za potrebe banaka pri zahtjevu za davanje preduzetničkih kredita, a za njih se obično traži pomoć konsultanta. No, oni su najbitniji za samog preduzetnika, pošto se odgovarajućim postupkom izrade plana pomaže razradi ideje, kao i provjeri njene isplativosti.

Biznis plan se piše uvažavajući nekoliko načela:- da bude jasan i razumljiv- da bude orijentisan ka tržištu, a ne prema tehnologiji

rada ili kapacitetu preduzetnika- da sadrži procjenu konkurencije i- da ima realnu razvojnu viziju.

Detaljniji biznis plan u turizmu i drugim djelatnostima treba da sadrži sljedeće okvirne elemente:

5.2. STRUKTURA TROŠKOVA5.3. STRUKTURA I BROJ ZAPOSLENIH

6. LOKACIJA

7. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

8. FINANSIJSKI ELEMENTI POSLOVNOG PODUHVATA 8.1. INVESTICIJE U OSNOVNA SREDSTVA8.2. OBRAČUN AMORTIZACIJE8.3. KALKULACIJA CIJENA8.4. TROŠKOVI POSLOVANJA8.5. INVESTICIJE U OBRTNA SREDSTVA8.6. IZVORI FINANSIRANJA8.7. RAČUN DOBITI (DOHOTKA)8.8. POKAZATELJI UČINKA I FINANSIJSKI TOK


Svrhu biznis plana možemo posmatrati sa interne i eksterne tačke gledišta. Sa interne tačke, biznis plan služi menadžmentu i zaposlenima da u kontinuitetu prate i unapređuju poslovni proces. Sa eksterne tačke, biznis plan služi potencijalnim

davaocima kredita kao što su banke, fondovi, međunarodne organizacije i dr. da na osnovu njega donose odluke o investiranju u određeni poslovni poduhvat.

Barski maslinjak


Vinski podrum kao preduzetnička ideja


8. Pojednostavljen primjer biznis plana

1. OSNOVNI PODACI O PREDUZETNIČKOJ RADNJI

Podaci o preduzetniku:

Ime i prezime: Marina Nikolić

Prebivalište: Bar

Broj lične karte: 497242205

JMBG: 0903974225032

Podaci o preduzetničkoj radnji:

Naziv radnje: SZR pekara „Gastro-suvenir“

Sjedište radnje: Ilino bb, Šušanj, Bar

Predmet poslovanja radnje: Proizvodnja gastro-suvenira sa područja Bara i Crne Gore

Početak rada radnje: 2014.

Broj zaposlenih: 2+411

11 2 stalno zaposlena radnika i 4 člana porodice


Poslovni prostor u kome će se obavljati djelatnost je:

U vlasništvu: Marka Petrića 84m2

U zakupu: od 01.01.2014. do 01.01.2019.

Kupovina novog: /

2. ТRŽIŠNI ASPEKTРед. бр. Potencijalni korisnici proizvoda i usluga:

1. Turisti i prolaznici

2. Naručioci proizvoda

3. Profesori i đaci iz obližnjih škola, zaposleni u okolnim preduzećima

3. ОSNOVNI PODACI O POSLOVANJU

Kratak opis planirane djelatnosti:

Kreditnim sredstvima namjeravam da kupim nove ili polovne mašine i opremu (osnovna sredstva) za početak proizvodnje gastro suvenira – pekarskih proizvoda sa područja Bara i Crne Gore. Prije odluke o samom pokretanju biznisa, istražila sam tržište i uvidjela da postoji prostor i potreba za ovakvom vrstom proizvoda. Konkurencija postoji, mada nema specijalizovane pekare u Baru za ovu vrstu proizvoda, a postojeći proizvodi su neujednačenog kvaliteta, što smatram da je šansa za uspješnu realizaciju ove preduzetničke ideje. U blizini lokala nalazi se škola i veći broj preduzeća, pa učenici i zaposleni mogu biti potencijalni potrošači naših proizvoda. Očekujem i narudžbe za restorane i hotele, kao i pojedinačne narudžbe za praznike. Moja porodica ima dugogodišnje iskustvo u ovoj djelatnosti, što bi mi bila velika pomoć i podrška razvoju kvaliteta usluge.


3.1. PLANIRANI OBIM PROIZVODNJE ILI USLUGA

Redni br.

PROIZVOD/USLUGA Obim proizvodnje Jedinična cijena u eurima

Vrijednost proizvodnje u eurima

1. Peciva Kom. 90 000 0,30 27 000,00

2. Ostali autohtoni pekarski proizvodi Kom. 70 000 0,30 21 000,00

UKUPNO: 48 000,00

3.2. UTROŠAK OSNOVNOG MATERIJALA:

Redni br.

Utrošak materijala Jedinica mjere

Potrebne količine Jedinična cijena u eurima

Vrijednost u eurima

1. Brašno T 13,5 350,00 4 725,00

2 Ulje L 2000 0,90 1 800,00

3. Kvasac Kg 650 5,00 3 250,00

UKUPNO: 9 775,00


3.3. POTREBNA ULAGANJA

Redni br. NABAVNA VRIJEDNOST Isporučilac opreme ili izvođač radova Iznos u eurima1. Oprema1.1. Troetažna peć S.Z.T.R. „xxxx“ 3400,001.2. Mješalica za tijesto 2550,001.3. Radni sto 250,001.4. Frižider 300,001.5. Frižider za fermentaciju S.Z.T.R. „xxxx” 520,002. Građevinski radovi D.O.O. “xxxx” 2080,003. Kupovina objekta4. TOS (trajna obrtna sredstva)5. Ostala ulaganjaUKUPNA ULAGANJA: 9100,00

3.4. BROJ ZAPOSLENIHPlanirana proizvodnja ili usluga zahtijeva angažovanje dva radnika i 4 člana porodice preduzetnika.

4. PLAN OBEZBJEĐENJA NOVIH SREDSTAVA Redni br. Izvori finasiranja Iznos u eurima % učešćaI FOND ZA RAZVOJ 5950,00 65%II SOPSTVENA SREDSTVA 3150,00 35%III OSTALI IZVORIUKUPNO: (I+II+III) 9100,00 100%


5. EFEKTI PLANIRANOG POSLOVNOG PODUHVATA

5.1. UKUPAN PRIHOD (u evrima)Ukupan prihod na godišnjem nivou (tabela 3.1) је 48 000,00.

5.2. GODIŠNJI RASHODI

Redni br.1. Osnovni materijal (tabela 3.2.) 9 775,002. Ostali materijalni troškovi 570,003. Energenti 3 200,004. Amortizacija 800,005. Troškovi održavanja 300,006. Troškovi zarada 14 500,007. Ostali troškovi 260,008. Troškovi kamata 60,00UKUPNI RASHODI: 29 465,00

5.3. PLANIRANA DOBIT 18 535,00


6. OCJENA EKONOMSKIH EFEKATA PLANA

Statistička ocjena poslovnog poduhvata (iz efekata planiranog poslovanja):

1) Koeficijent ekonomičnosti: UKUPNI PRIHODI/UKUPNI RASHODI= 1,63

2) Stopa akumulativnosti: PLANIRANA DOBIT x 100/ UKUPNA ULAGANJA= 203%

3) Vrijeme vraćanja ulaganja UKUPNA ULAGANJA/PLANIRANA DOBIT ≈ 6 mjeseci

7.ZAKLJUČAK

Projekat je likvidan i ekonomičan jer garantuje vraćanje uloženih sredstava u roku od približno 6 mjeseci.

Treba imati na umu sljedeće riječi:

DA BI PREDUZETNIK POČEO POSLOVNI PODUHVAT POTREBAN MU JE NOVAC I LJUDI, A DA BI TRAJAO NA TRŽIŠTU – POTREBNI SU MU LJUDI I NOVAC!


9. Popis korisnih adresa za preduzetnike u turizmu

1. Agencija za prestrukturiranje privrede i strana ulaganjaAdresa: Jovana Tomaševića bb, 81000 PodgoricaTel/fax: +382 (0)20 242 640; E-mail: [email protected]: www.poslodavci.org

2. Centralni registar privrednih subjekataAdresa: Marka Miljanova 54, 81000 PodgoricaTel/fax: 382 (0)20 230 858E-mail: [email protected]: www.crps.me

3. Crnogorsko turističko udruženje – CTUAdresa: BudvaTel/fax: 033 774 054E-mail: [email protected]: www.ctu-montenegro.org

4. Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzećaAdresa: Rimski trg br.46 , 81 000 PodgoricaTel/fax: +382 (0)20 406 302 ; +382 (0)20 406 323E-mail: [email protected]: www.nasme.me

5. Ministarstvo ekonomijeAdresa: Rimski trg broj 46, 81000 Podgorica.Tel/fax: (+382)20 234 207; 482 203¸ (+382)20 234 027E-mail: [email protected]; [email protected]: www.mek.gov.me

6. Ministarstvo održivog razvoja i turizmaAdresa. IV proleterske brigade 19, 81 000 PodgoricaPR (služba za odnose s javnošću) služba Tel: (+382) 20 446 346 Fax: (+382) 20 446 289 E-mail: [email protected] E-Mail: [email protected]


7. Nacionalna turistička organizacija Crne GoreAdresa: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 130.81000 PodgoricaTel/fax: +382 077 100 001; 077 100 009E-mail: [email protected]: www.montenegro.travel

8. Opština Bar – Sekretarijat za ekonomiju i finansijeAdresa: Bulevar revolucije 1, 85000 BarTel/fax: +382 (0)30 301 448, 382 (0)30 301 488E-mail: [email protected]: www.ekonomija-bar.com

9. Privredna komora Crne GoreAdresa: Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000Tel/fax: +382 20 230 545 ; +382 20 230 493E-mail: [email protected]: www.privrednakomora.me

10. Privredni sud PodgoricaAdresa: IV Proleterske br 2, 81000 PodgoricaTel/fax: +382 (0)20 231 219; +382 (0)20 230 573E-mail: [email protected]: http://sudovi.me/pspg/o-sudu/o-privrednom-sudu/

11. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte – Vlada Crne GoreAdresa: ul. Karađorđeva bb , 81000 PodgoricaTel/fax: +382 20 48 28 93 ; +382 20 48 29 27Web: www.savjetzaprivatizaciju.me

12. Turistička organizacija BarAdresa: Obala 13 jula bb, 85 000 BarTel/fax: + 382 30 311 633, 311-969E-mail: [email protected] ; [email protected]: www.bar.travel

13. Unija poslodavaca Crne GoreAdresa: IX Crnogorske brigade br. 11, 81000 PodgoricaTel/fax: +382 (0)20 209 250; +382 (0)20 209 251E-mail: [email protected]: www.poslodavci.org


ANEX 1: Kako registrovati preduzeće u Crnoj Gori?

Registracija privrednih subjekata u Crnoj Gori vrši se u Centralnom registru privrednih subjekata koji vodi Poreska uprava. Od 20. maja 2011. godine, novi privredni subjekti su u mogućnosti da na jednom mjestu registruju privrednu djelatnost. Uvođenjem sistema jednošalterskog poslovanja privrednim subjektima je omogućeno da prilikom registracije u Centralnom registru privrednih subjekata budu automatski registrovani u registru Zavoda za statistiku, registru poreskih obveznika i registru carinskih obveznika, kao i registru obveznika poreza na dodatu vrijednost i akciznih obveznika u slučaju da to žele.

Svi privredni subjekti danom registracije u Centralnom registru privrednih subjekata postaju članovi Privredne komore Crne Gore.

Zahtjev za registraciju privrednih subjekata može se podnijeti i preko portala www.euprava.me. Izvršenje ove usluge je dostu-pno samo korisnicima koji imaju kreiran korisnički nalog. Pošto ova usluga ne zahtijeva potpisivanje digitalnim serti fikatom, prilikom podizanja rješenja potrebno je dostaviti ovje rene kopije ili originale dokumenata potrebnih za registraciju.

Na osnovu Zakona o privrednim društvima mogući su sljedeći oblici obavljanja privredne djelatnosti:

1. Preduzetnik2. Ortačko društvo (OD)3. Komanditno društvo (KD)4. Akcionarsko društvo (AD)5. Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO)6. Dio stranog društva

Privrednu djelatnost obavljaju privredna društva i preduzetnici. Oblici obavljanja privrednih djelatnosti koji se registruju u skladu sa zakonom dužni su da prije otpočinjanja obavljanja djelatnosti pribave odobrenje za obavljanje djelatnosti, ako je odobrenje za obavljanje djelatnosti predviđeno posebnim propisom. Dobijanje odobrenja za obavljanje djelatnosti nije uslov za registraciju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Ako jedno ili više fizičkih lica ili pravno lice otpočne ili obavlja privrednu djelatnost, a ne registruje se u skladu sa odredbama ovog zakona, smatra se preduzetnikom ili ortaklukom u odnosu prema trećim licima.


PreduzetnikPreduzetnik je fizičko lice koje za svoj račun obavlja neku djelatnost radi sticanja profita. Preduzetnik za sve poslove koje preuzima u poslu odgovara cjelokupnom svojom ličnom imovinom. Ako preduzetnik ne obavlja djelatnost pod svojim već pod drugim imenom ili nazivom, dužan je da to ime ili naziv registruje u CRPS-a. U slučaju promjene imena, preduzetnik je dužan da, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, prijavi izmjenu CRPS-a. Preduzetnik se registruje za potrebe statistike u CRPS-a dostavljanjem registracione izjave. Preduzetniku se izdaje potvrda o registraciji. Ova potvrda ne predstavlja odobrenje o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti.

Za regristaciju preduzetnika potrebno je :• kopijaličnekarteilipasoša• uplatitiadministrativnutaksuzaregistracijuu

iznosu od 10 eura na žiro-račun Poreske uprave, broj: 832-1172-76

• uplatitiadministrativnutaksuuiznosuod12euraza objavu oglasa u ,, Službenom listu Crne Gore” na žiro račun: 520-941100-57

• popunitiregistracionuprijavukojasedobijaodCRPS-a ili je možete preuzeti na dnu stranice (obrazac PS01-a)

Ortačko društvo (ortakluk) – ODOrtačko društvo je društvo koje se osniva ugovorom najmanje dva fizička ili pravna lica, imovinom ortaka koja se sporazumno određuje, a cilj im je sticanje profita. U svom nazivu društvo obavezno sadrži oznaku OD. Ortačko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom ortaka, ako ugovorom nije drugačije određeno. Ortaci ortačkog društva odgovorni su solidarno za sve obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom ako sa povjeriocem nije drugačije određeno.

Registracija ortačkog društvaOrtakluk se registruje za potrebe statistike u CRPS-a podnošenjem registracione prijave, ali postojanje ortakluka nije uslovljeno njegovom registracijom. Taksu za registraciju u iznosu od 10 eura potrebno je uplatiti na žiro-račun Poreske uprave, broj: 832 - 1172 – 76 Registraciona prijava sadrži: naziv ortakluka, imena ortaka, njihove adrese i matične brojeve (JMBG). Ugovor o ortakluku, ukoliko je sačinjen, ortaci mogu dostaviti CRPS.

Komanditno društvo – KDKomanditno društvo je društvo jednog ili više lica koja se zovu komplementari i jednog ili više lica koja se zovu komanditori i kolektivno se nazivaju: firma. Komplementari su neograničeno solidarno odgovorni za sve obaveze društva. Komanditori


odgovaraju za obaveze društva do visine svojih uloga. Ulozi komanditora mogu biti u novcu ili u stvarima i pravima koja se procjenjuju. Komplementar i komanditor može biti fizičko ili pravno lice. U svom nazivu društvo obavezno sadrži oznaku KD.

Registracija komanditnog društvaRegistracija komanditnog društva vrši se u CRPS-a dosta-vljanjem izjave ili ugovora potpisanog od svih članova društva, a koja sadrži sljedeće podatke:

• nazivdruštvaioznakudajedruštvoosnovanokaokomanditno

• sjedištedruštva• rok na koji se društvo osniva i datum početka

obavljanja djelatnosti• ime,prezime imatičnibroj,odnosnonaziv svakog

člana društva• imesvakoglicakojeimasvojstvokomanditora• ulogkomanditoraiukomobliku

(novčanom ili nenovčanom)

Taksa za registraciju u iznosi 10 eura i uplaćuje se na žiro-račun Poreske uprave, broj: 832 - 1172 – 76

Akcionarsko društvo ADAkcionarsko društvo je društvo sa najmanje dva osnivača, fizička ili pravna lica, koje se osniva radi obavljanja privredne djelatnosti, a čiji kapital je podijeljen na akcije. Osnivači zaključuju ugovor o osnivanju društva. Osnivači mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. Zaključenjem ugovora o osnivanju akcinarskog društva osnivači postaju akcionari. Akcionarsko društvo za sve svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Akcionari odgovaraju za obaveze društva do visine svog kapitala u društvu. Minimalni osnovni kapital za osnivnje akcionarskog društva iznosi 25 000 eura. U svom nazivu društvo obavezno sadrži oznaku AD.

Kao akcionarsko društvo registruju se banka, berza, društvo za upravljanje investicionim fondom i društvo za obavljanje djelatnosti osiguranja. Osnivački ulog za osnivanje banke iznosi najmanje 5 000 000 eura, berze najmanje 100 000 eura, društva za upravljanje investicionim fondom, najmanje 175 000 eura i društva za obavljanje djelatnosti osiguranja najmanje 2 000 000 odnosno 3 000 000 eura u zavisnosti od toga za koju vrstu osiguranja se društvo registruje.


Registracija društvaZa registraciju akcionarskog društva potrebno je

dostaviti:• ugovor o osnivanju ovjeren u sudu u skladu sa

zakonom• statut (tipsku formu možete preuzeti na dnu

stranice)• popunjen obrazac za registraciju PS01 (obrazac

možete preuzeti na dnu stranice)• dokazouplati odgovarajuće takseu iznosuod50

eura (ž.r. Poreske uprave, broj: 832-1172-76) i dokaz o uplati takse u iznosu od 12 eura (ž.r. Službenog lista CG, broj: 520-941100-57)

• odluke o imenovanju odbora direktora, revizora,sekretara i izvršnog direktora

• rješenjeKomisijezahartijeodvrijednosti(minimalniosnivački ulog je 25 000 eura)

• potpisanuizjavučlanovaodboradirektora,izvršnogdirektora, sekretara društva i revizora da prihvataju imenovanja

Ukoliko se društvo želi prijaviti za registraciju obveznika za porez na dodatu vrijednost, popunjava se obrazac PR PDV-1 (obrazac možete preuzeti na dnu stranice).

Ukoliko se društvo želi prijaviti za upis u registar akciznih obveznika popunjava se obrazac AKC-P (obrazac možete preuzeti na dnu stranice).

Registraciona dokumenta sadrže podatak da li lica ovlašćena da zastupaju društvo mogu da djeluju kolektivno ili kao pojedinci.

Društvo stiče svojstvo pravnog lica danom upisa u CRPS. O izvršenoj registraciji izdaje se potvrda koja služi kao dokaz da je društvo registrovano.

Društvo sa ograničenom odgovornošću DOODruštvo sa ograničenom odgovornošću mogu osnovati fizička ili pravna lica, najviše njih 30 koji odgovaraju za obaveze društva do visine svojih uloga. Ovaj vid registracije je najčešći kod nas i veoma je pogodan za mala preduzeća koja mogu osnovati jedno ili više lica. Iznos osnovnog kapitala je najmanje 1 euro. U svom nazivu društvo obavezno sadrži naznaku DOO. Uplatom početnog uloga, lica stiču udio u društvu, srazmjerno veličini svoga uloga. Sticanjem udjela lica postaju članovi društva. Član društva posjeduje samo jedan udio u društvu koji predstavlja njegov procenat u vlasništvu kapitala. Udio u društvu može dati pravo članu da ima više od jednog glasa.


Početna registracijaDokumenta i podaci koji se dostavljaju CRPS-a i objavljuju prilikom prve registracije društva su:

• osnivačkiakt(odlukuiliugovoroosnivanju)ovjerenu sudu u skladu sa zakonom

- u slučaju jednočlanog DOO, tipska forma odluke o osnivanju dostupna je na dnu stranice (Odluka o osnivanju DOO)

- u slučaju višečlanog DOO, tipska forma ugovora o osnivanju dostupna je na dnu stranice (Ugovor o osnivanju DOO)

• statut privrednog društva (tipske forme se mogupreuzeti na dnu stranice)

• pisanipristanakčlanovaodboradirektorananjihovaimenovanja, ukoliko su imenovani

•uplatnicezasledećeadministrativnetakse:- 10 eura (ž.r. Poreske uprave; broj 832-1172-76)- 12 eura (ž.r. Službenog lista CG,

broj 520-941100-57 )• popunjen obrazac za registraciju PS01 (obrazac

možete preuzeti na dnu stranice)

Ukoliko se društvo želi prijaviti za registaciju obveznika za porez na dodatu vrijednost, popunjava se obrazac PR PDV-1

(obrazac možete preuzeti na dnu stranice). Ukoliko se društvo želi prijaviti za upis u registar akciznih obveznika popunjava se obrazac AKC-P (obrazac možete preuzeti na dnu stranice).

Društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije. Dokaz o registraciji je potvrda koju izdaje Poreska uprava.

Dio stranog društvaDio stranog društva je dio društva osnovanog i registrovanog izvan Crne Gore, a koji obavlja djelatnost na teritoriji Crne Gore. Dio stranog društva obavezno sadrži originalni naziv stranog društva, oznaku ili skraćenu oznaku oblika tog društva, alternativni naziv dijela stranog društva, ako je originalni naziv stranog društva upotrijebljen od nekog drugog društva u Crnoj Gori, kao i oblik organizovanja dijela stranog društva.

Strana društva koja osnivaju djelove svojih društava u Crnoj Gori, dužna su da u roku od 30 dana od dana osnivanja dijela društva, dostave CRPS-a sljedeće podatke za registraciju:

• adresusjedištadijelastranogdruštvauCrnojGori;• djelatnost;• naziv i pravni oblik stranog društva i naziv dijela

društva, ako je drugačiji od naziva društva;• ovjerenu kopiju statuta stranog društva i prevod

statuta na jezik koji je u službenoj upotrebi, ovjeren od sudskog tumača;


• kopiju potvrde o registaciji stranog društva iliodgovarajući, na propisan način, ovjereni dokument kojim se potvrđuje pravno valjana registracija društva u matičnoj državi;

• imena i adrese licakoja suovlašćenadazastupajudruštvo u odnosima sa trećim licima:

- kao organ društva utvrđen zakonom ili kao članovi takvog organa;

- kao stalni predstavnici društva za poslovanje dijela društva, kao i ovlašćenja da ta lica zastupaju društvo, pojedinačno ili kolektivno;

• imena i adrese jednog ili više lica saprebivalištemu Crnoj Gori ovlašćenih da zastupaju društvo u pravnim postupcima;

• posljednji bilans stanja i bilans uspjeha ili sličnefinansijske dokumente propisane zakonom zemlje u kojoj je društvo registrovano.

Ispunjavanje ostalih uslova za zakonito poslovanje društva

Izrada pečata i štambiljaIako ne postoji više zakonska obaveza, većina firmi nakon registracije pristupa izradi pečata i štambilja. Pečat je obično okruglog oblika i na njemu se upisuje naziv firme, oblik društva i mjesto društva. Štambilj je obično četvrtastog oblika i osim naziva firme ima i oznaku za djelovodni broj i datum i služi za evidenciju dokumenata u arhivi društva. Izradu pečata i štambilja vrše preduzeća posebno osnovana za tu djelatnost. Vrijeme izrade pečata je obično jedan dan, izrada košta do 20 eura.

Otvaranje žiroračuna

Otvaranje računa u poslovnoj banci zavisi od oblika privrednog društva. Ne postoji ograničenje u broju banaka kod kojih firma može imati otvoren račun. Za otvaranje računa u zavisnosti od oblika organizovanja podnosi se sljedeća dokumentacija:

• Zahtjev za otvaranje žiro-računa koji se dobija odbanke.

• RješenjeoregistracijiodCRPS-a.• Kopijaosnivačkogakta(ugovorailiodlukeo

osnivanju).


• Ugovorodeponovanjusredstavakodbanke(zaključuje se u banci).

• Kartondeponovanihpotpisaipristupnica(dobijase u banci).

• ObrazacOP(ovjerenpotpisovlašćenihlicazazastupanje). Ovjera se vrši kod notara. Naknada za ovjeru iznosi 2,50 eura po potpisu na jednom primjerku isprave.

• Fotokopijeličnihkarataovlašćenihlicaupreduzeću.

• Rešenjaoizvršenojporeskojregistraciji(PIB).

Prijava i ostali uslovi za obavljanje privredne djelatnostiPrijave za obavljanje trgovine, zanatstva, ugostiteljstva i drugih djelatnosti, odobrenja, dozvole, saglasnosti, potvrde, ovlašćenja i drugi akti propisani kao uslov za obavljanje privredne djelatnosti dostupni su u elektronskom registru licenci. Registar se nalazi na internet adresi www.licenca.me. Čine ga materijalna i elektronska baza podataka svih licenci koje izdaju nadležni organi državne uprave, organi uprave, upravne organizacije i druge organizacije sa javnim ovlašćenjima u Crnoj Gori. Portal sadrži uputstvo za podnošenje zahtjeva i propisanu dokumentaciju za izdavanje licenci prema oblastima, sa svim potrebnim podacima. Pristup portalu je besplatan.

Izvor: http://www.privrednakomora.me/kako-registrovati-preduzece


ANEX 2: Obaveze izdavaoca smještaja i primjeri potrebnih obrazaca u opštini Bar

Prijava boravka gostijuDavalac smještaja – pravno ili fizičko lice koje pruža usluge smještaja je dužan na način regulisan Zakonom, da uradi prijavu boravka gostiju u roku od 24 h od njegovog prijema, da gostu da ovjerenu prijavu boravka kako ne bi imao problema na izlasku iz zemlje.

Boravišna taksaIzdavalac smještaja je dužan da gosta odmah po dolasku upiše u knjigu gostiju i da naplati boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge smještaja.

Visina boravišne takse na teritoriji opštine Bar iznosi po osobi po danu:

- Čanj, Sutomore, Šušanj i Bar 0,70 eura- Dobra Voda, Utjeha i Virpazar 0,60 eura

Sva pravna i fizička lica boravišnu taksu uplaćuju na žiro-račun za boravišnu taksu Opštine Bar broj:510-8093205-10.

Članski doprinosPlaćaju sva pravna i fizička lica koja na teritoriji opštine Bar imaju svoje sjedište ili organizacioni dio, a koja ostvaruju prihod obavljanjem turističkih, ugostiteljskih ili s turizmom neposredno povezanih djelatnosti (Sl. list CG-opštinski propisi 21/04). Visina članskog doprinosa za djelatnosti koje su razvrstane pravilnikom (Sl. list CG, broj 30/04), utvrđuje se zavisno od ostvarenog obima prihoda za prethodnu godinu, koji su dužni dostaviti poreskom organu lokalne samouprave.

- Obveznik plaćanja članskog doprinosa uplaćuje ukupan iznos na jedinstven račun broj: 510809320704 (Sl. list CG, br. 17/2011. od 28.03. 2011.).


ANEX 3: Primjeri potrebnih obrazaca za preduzetnike i izdavaoce smještaja u opštini Bar

OPŠTINA BAR SEKRETARIJAT ZA EKONOMIJU I FINANSIJE

PREDMET: Zahtjev za OVJERU KNJIGE GOSTIJU

Molim da nam izvršite ovjeru Knjige gostiju , shodno čl. 2 Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Knjige gostiju u ugostiteljskim objektima za smještaj (Sl. list RCG br. 27/2003).Podnosilac Zahtjeva:1. PREZIME I IME :______________________________________________2. JMB: ________________________________________________________3. ADRESA: ____________________________________________________4. NAZIV PREDUZETNIKA: ______________________________________5. SJEDIŠTE: ___________________________________________________6. PREDMET POSLOVANJA: _____________________________________

Uz Zahtjev prilažem:1. Knjigu gostiju,2. Rješenje za obavljanje djelatnosti (fotokopija)3. Dokaz o izvršenoj uplati 5.00 eura administrativne takse (žiro račun : 510-8096777-61 - SO Bar - administativne takse)

U Baru,________, 20___.god. PODNOSILAC ZAHTJEVA:

Prezime, očevo ime i ime _________________________Adresa _________________________Telefon _________________________

335- TURIZAM336-UGOSTITELJSTVODJOPŠTINA BAR SEKRETARIJAT ZA EKONOMIJU I FINANSIJE

PREDMET: Zahtjev za OVJERU KNJIGE ŽALBI

Molim da nam izvršite ovjeru Knjige žalbi shodno čl. 3 Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Knjige žalbi (Sl. list RCG br. 23/2003)Podnosilac Zahtjeva:1. PREZIME I IME :______________________________________________2. JMB: ________________________________________________________3. ADRESA: ____________________________________________________4. NAZIV PREDUZETNIKA: ______________________________________5. SJEDIŠTE: ___________________________________________________6. PREDMET POSLOVANJA: _____________________________________

Uz Zahtjev prilažem:- Knjigu žalbi,- Rješenje za obavljanje djelatnosti (fotokopija)- Dokaz o izvršenoj uplati 5.00 eura administrativne takse (žiro račun : 510-8096777-61 - SO Bar - administativne takse)


Ime i prezime _________________________Puna adresa stanovanja _________________________

Telefon _________________________


335- TURIZAM336-UGOSTITELJSTVODJOPŠTINA BAR SEKRETARIJAT ZA EKONOMIJU I FINANSIJE

PREDMET:Zahtjev za izdavanje odobrenja i KATEGORIZACIJU SOBA I APARTMANA

Shodno čl. 109, 112 i 113 Zakona o turizmu (,,Sl. list CG“, broj 61/10 ) i čl. 23 Pravilnika o klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (,,Sl. list CG” 63/11), podnosim zahtjev za izdavanje odobrenja i kategorizaciju objekata za iznajmljivanje soba i apartmana turistima

Ime i prezime podnosioca Zahtjeva: ________________________________________JMBG:_______________________________________________________________Prebivalište (mjesto, ulica i broj)___________________________________________Objekat ___________ se nalazi u _____________, ul.__________________________u kojem izdajem ______(br.soba), ______ (br.apartamana), sa ukupno ______ ležajeva.Godina izgradnje objekta ili godina posljednjeg većeg renoviranja:________________Postojeća kategorija objekta_______________________________________________Kategorija koja se traži___________________________________________________

Uz Zahtjev prilažem :1. Potvrda o registraciji u Centralnom registru Privrednog suda2. Fotokopija lične karte3. List nepokretnosti4. Upotrebna dozvola ili atest za struju5. Dokaz o uplati: - 30,00 eura administrativne takse (žiro račun: 510-8096777-61 - Opština Bar) - 10,00 eura po sobi za kategorizaciju (žiro račun: 510-8096121-89 - Opština Bar) - 18.50 eura za tablu sa oznakom kategorije sobe, odnosno apartmana (žiro račun: 510-8096121-89 - Opština Bar)


Ime i prezime _________________________Adresa _________________________Telefon _________________________


Rječnik odabranih termina koji su važni za preduzetnike u turizmu (prema Zakonu o turizmu CG)

Turistička agencija - organizator putovanja (touroperator) je turistička agencija koja organizuje turistički paket-aranžman i koja ga neposredno prodaje ili nudi na prodaju putem posrednika;

Turistička agencija - posrednik (subagent) je turistička agencija koja prodaje ili kupuje turistički paket-aranžman, koji je sastavio organizator putovanja ili koja pruža druge posredničke usluge iz člana 10 Zakona o turizmu RCG;

Putnik je lice koje kupuje ili je saglasno da kupi turistički paket-aranžman ili drugu turističku uslugu, kao i lice za čiji račun ili u čije ime se pribavlja turistička usluga ili bilo koje lice na koje se prenese pravo korišćenja turističkog paket-aranžmana ili usluge;

Turista je privremeni posjetilac koji je napustio mjesto stalnog boravka i boravi u turističkom mjestu najmanje 24 sata ili ostvari najmanje jedno noćenje, ali ne duže od jedne godine bez prekida, radi odmora, zabave, razonode, sporta i rekreacije, kulture, ekologije, obavljanja poslovnih komunikacija, učestvovanja na amaterskim sportskim takmičenjima i kulturnim i umjetničkim manifestacijama amaterskog kara-

ktera, kao i radi putovanja brodom, odnosno drugim plovilima;

Turistički paketaranžman je unaprijed utvrđena kombinacija najmanje dvije ponuđene pojedinačne usluge, koje se sastoje od prevoza, smještaja i drugih turističkih ili ugostiteljskih usluga koje čine cjelinu, a pružaju se u vremenu dužem od 24 sata ili uključuju barem jedno noćenje i prodaju se po ukupnoj unaprijed utvrđenoj cijeni;

Turistički vodič je fizičko lice koje, po unaprijed utvrđenom programu, pruža turistima usluge vođenja, pokazivanja i stručnog objašnjavanja: prirodnih ljepota i rijetkosti, kulturno-istorijskih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, istorijskih događaja i legendi o tim događajima i ličnostima, privrednih i političkih događaja i dešavanja, kao i pojedinih mjesta i područja.

Izlet je unaprijed utvđena kombinacija najmanje dvije pojedinačne usluge, koje se sastoje od prevoza i drugih turističkih i ugostiteljskih usluga, u trajanju kraćem od 24 sata, koja ne uključuje noćenje, a koje organizator putovanja ili posrednik nudi na prodaju i prodaje po jedinstvenoj cijeni;

Turistički proizvod je skup međuzavisnih elemenata koji se


u praksi organizuje kao poseban vrijednosni lanac koji čine materijalni proizvodi i usluge, prirodne vrijednosti i kulturna dobra, turističke atrakcije, turistička suprastruktura i turistička infrastruktura;

Ekoturizam je ekološki odgovorno putovanje i posjeta očuvanim i relativno očuvanim prirodnim područjima, radi uživanja u prirodi uz unapređenje životne sredine, neznatan negativan uticaj posjetilaca na životnu sredinu i koristan uticaj na lokalno stanovništvo;

Ugostitelj je privredno društvo, pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje obavlja ugostiteljsku djelatnost;

Ugostiteljski objekat je funkcionalno povezan, posebno uređen i opremljen prostor, koji ispunjava propisane minimalno-tehničke uslove za pružanje ugostiteljskih usluga, odnosno za obavljanje ugostiteljske djelatnosti;

Resort je dio turističkog mjesta ili naseljenog mjesta koji predstavlja integrisanu i funkcionalnu cjelinu objekata i drugih sadržaja za smještaj i boravak turista, bez stalnih stanovnika, sa izgrađenim objektima turističke infrastrukture;

Hotel&resort je ugostiteljski objekat za pružanje usluga smještaja i usluga pripremanja i usluživanja hrane i pića, smješten na atraktivnoj lokaciji, koji, pored usluge smještaja, ishrane i pića, obuhvata i druge sadržaje, kao što su sport i

rekreacija, zabava, šoping, održavanje konferencija i sl. (SPA, golf, zimski, kongresni, zdravstveni, beach resort i dr.);

Wild beauty resort je ugostiteljski objekat za pružanje usluge smještaja i usluga pripremanja i usluživanja hrane i pića, sa kapacitetom od 50 do 250 smještajnih jedinica hotelskog standarda, kategorije od tri do pet zvjezdica, izgrađen na zemljištu lociranom neposredno izvan granica zaštićenih zona ili relativno netaknutih prirodnih lokacija, sa posebnim seoskim trgom i objektima za prodaju hrane, pića i suvenira (proizvodi lokalnog stanovništva), nacionalnim restoranima i drugim sadržajima. Osnovni standardi uključuju upotrebu alternativnih izvora energije i tehnologija (solarna energija, energija vjetra i sl.) i korišćenje ekološki prihvatljivih materijala za izgradnju i enterijer;

Hotel je objekat za pružanje usluge smještaja i usluga pripremanja i usluživanja hrane i pića, po pravilu sa minimalnim kapacitetom od sedam smještajnih jedinica za noćenje, recepcijom i holom hotela i javnim restoranom sa kuhinjom;

Mali hotel je objekat koji se klasifikuje kao hotel sa kapacitetom do 25 soba;

Butique hotel je specijalna vrsta luksuznog hotela, posebno dizajniranog i stilizovanog, smještenog na veoma atraktivnoj lokaciji, sa posebnim akcentom na privatnost gostiju, kao i ljubaznost menadžmenta i osoblja, kapaciteta do 50 soba;


Hotelgarni se klasifikuje kao hotel koji, pored usluge smještaja, pruža samo uslugu pripremanja i usluživanja doručka;

Aparthotel je ugostiteljski objekat za pružanje usluge smještaja i usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića, po pravilu sa najmanje sedam potpuno opremljenih i namještenih apartmana;

Condohotel je vrsta hotela, kategorije najmanje četiri zvjezdice, čije su smještajne jedinice u svojini više subjekata koje su predmet prodaje i pojedinačno se upisuju u zemljišne knjige, sa teretom da smještajnim jedinicama upravlja menadžment kompanija i da smještajne jedinice moraju biti u komercijalnoj funkciji kompanije najmanje 10 mjeseci u toku kalendarske godine;

Hostel je ugostiteljski objekat hotelskog tipa, u kojem se pružaju usluge smještaja, pretežno mlađim gostima u sobama sa više od tri kreveta i zajedničkim toaletima i kupatilom;

Motel je objekat za pružanje usluga smještaja i usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića, uobičajeno namijenjen za kraći boravak turista, koji je lociran na važnijim saobraćajnicama (van gradova), po pravilu sa minimalnim kapacitetom od sedam smještajnih jedinica, besplatnim parking prostorom za svaku sobu, 24-satnom uslugom recepcije i restorana ili automata za prodaju hrane i pića;

Pansion je objekat za pružanje usluge smještaja i usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića, sa minimalnim kapacitetom od sedam smještajnih jedinica, recepcijom ili pultom za registraciju, trpezarijom i kuhinjom. Usluge ishrane i pića se pružaju pretežno gostima pansiona;

Turističko naselje je specifična vrsta ugostiteljskog objekta za pružanje usluga smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića, koji u svom sastavu obuhvata više odvojenih funkcionalnih građevinskih jedinica sa najmanjim kapacitetom od 50 smještajnih jedinica, restoranom, barom, prodavnicom i raznim drugim turističkim sadržajima;

Gostionica je vrsta ugostiteljskog objekta za pružanje usluga smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića, sa minimalnim smještajnim kapacitetom od tri sobe ili šest kreveta, gdje je restoran dominantna komponenta u odnosu na smještajne kapacitete i koji uglavnom nema tipične hotelske sadržaje, kao što su hol i recepcija;

Etno selo je vrsta ugostiteljskog objekta za pružanje usluga smještaja i pripremanja i usluživanja hrane i pića, smještenog u seoskom ambijentu, sa najmanjim kapacitetom od sedam smještajnih jedinica, koje se nalaze u kućama izgrađenim u tradicionalnom i autentičnom stilu, koji odslikava kulturu i istorijsko nasljeđe tog podneblja i u kojima se hrana priprema i služi na način karakterističan za to područje;


Eco lodge je ugostiteljski objekat za pružanje usluge smještaja i pripremanja i usluživanja hrane i pića, sa kapacitetom od sedam do 50 luksuznih smještajnih jedinica, smješten u zoni nacionalnog parka ili njegovoj neposredenoj blizini, sa neznatnim štetnim uticajem na prirodnu okolinu i koji je projektovan, dizajniran i konstruisan tako da bude ekološki održiv i prihvatljiv, uključujući najveće ekološke standarde (korišćenje solarne energije, korišćenje sistema prikupljanja kišnice, korišćenje snage vjetra i drugih obnovljivih izvora energije i dr.);

Vila je luksuzna kuća visokih prostornih standarda, koja se iznajmljuje turistima kao jedna jedinica, sa kompletnim ugostiteljskim sadržajem i poslugom;

Kuća za iznajmljivanje je arhitektonski i funkcionalno autonomna zgrada sa sopstvenim dvorištem, koja se isključivo izdaje kao cjelina, pojedincu ili grupi turista na određeno vrijeme;

Turistički apartman je ugostiteljski objekat namijenjen pružanju usluga smještaja turistima na određeno vrijeme, potpuno opremljen, a sastoji se od dnevnog boravka, jedne ili više soba, kuhinje i kupatila;

Soba za iznajmljivanje je građevinski dio stambene zgrade ili dio porodične stambene zgrade (kuće) u kojoj se turistima pružaju usluge smještaja;

Kamp je ugostiteljski objekat sa minimalnim kapacitetom od 10 smještajnih jedinica u kojem se gostima pružaju usluge: kampovanja (smještaja na uređenom prostoru na otvorenom - na kamp mjestu i/ili kamp parceli), smještaja u građevinskim jedinicama (u kućicama u kampu, bungalovimai sl.), ostale usluge u funkciji turističke potrošnje, mogućnost bavljenja sportom ili drugim oblicima rekreacije na otvorenom prostoru u kampu, kao i druge ugostiteljske usluge;

Planinarski dom je ugostiteljski objekat u kojem se pružaju usluge smještaja i pripremanja i usluživanja hrane i pića, pretežno u sobama sa više od tri kreveta, zajedničkim toaletima i kupatilom;

Odmaralište je ugostiteljski objekat za pružanje usluga smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića, koji isključivo koriste (besplatno ili uz minimalnu naplatu) zaposleni, penzioneri, članovi porodica zaposlenih ili penzionera, članovi sportskih, omladinskih, dječijih i drugih organizacija;

Nacionalni restoran je vrsta specijalizovanog restorana u kojem se pretežno (najmanje 70 % ukupne ponude) pripremaju i uslužuju nacionalna jela i čiji ambijent odslikava nacionalnu kulturu i istorijsko nasljeđe Crne Gore;

Evidencija turističkog prometa je evidencija o broju turista i njihovoj strukturi, kao i broju ostvarenih noćenja u objektima registrovanim za pružanje usluge smještaja, kao i u lukama nautičkog turizma – marinama.


Literatura:•Bartoluci, M. (2012): Upravljanje razvojem turizma i poduzetništvo,

Školska knjiga, Zagreb

•Briggs S. (2001) Successful Tourism Marketing – A Practical Handbook, Kogan Page Limited, London

•Čerović Slobodan (2003), Menadžment u turizmu, Čigoja, Novi Sad

•Genov G. (2010): Turizam posebnih interesovanja – Selektivni oblici turizma, Beograd

•Gerber, M. (2010): Mit o preduzetništvu, Čarobna knjiga, Beograd

•Hisrich, R. D, Peters, M.P, Shepherd, D. (2011): Preduzetništvo, Mate, Zagreb

•Holloway, C.J., Taylor, N. (2006): The Business of Tourism, Seventh Edition, Prentice Hall, New Jersey

•Horner S., Swarbrooke J. (2004): International cases in tourism management, Oxford: Elsevier Butterworth-Heinemann

•Lee-Ross, D., Lashley, C. (2008): Entrepreneurship and Small Business Management in the Hospitality Industry, Butterworth Heinemann, London

•Morrison, A. M., Rimmington, M., Williams, C. (1999): Enterpreneurship in Hospitality, Tourism and Leisure Industries, Elsevier Ltd, London

•Numuela, N. (2011): International Growth of Small and Medium Enterprises, Routledge, New York

•Vitić-Ćetković, A.: “Promotion of Education for Sustanable Development in Montenegro“, Education Policy and Equal Education Opportunities, OSF, New York, USA, 2012, p. 163 – 177., ISBN 978-1936133512, Library of Congress Cataloging – in Publication Data

•Vitić-Ćetković, A., Troshani, A. (2013): “Sustainable Entrepreneurship and Understanding Green Consumer Behaviour“, International Journal of Ecosystems and Ecology Science (IJEES), Volume 3, issue I, pp. 23-26

•Zakon o turizmu, Skupština Crne Gore, Podgorica, 2010. g

•http://www.bijelopolje.montenegro.travel

•http://www.gara.hr

•http://globus.jutarnji.hr/

•www.liderpress.hr

•http://kaportal.hr

•www.pannoniantourism.hu

•www.paprenjak.hr

•http://poslovi.infostud.com

•http://www.preduzetnickiservis.rs

•http://www.privrednakomora.me

•http://www.valentinkuleto.com

•www.unwto.org


TURISTIČKA ORGANIZACIJA BAR | Obala 13. jula bb, 85000 Bar, Montenegrotel/fax: +382 30 311 633; 311 969 | E-mail: [email protected]; [email protected]

Web: www.visitbar.org www.bar.travel

Evropska unija

Documents

Prirucnik preduzetnistvo