PRIRUČNIK O ZAŠTITI PRAVA POTROŠAČA

Ovaj priručnik je nastao u okviru projekta “Mladi o sistemu zaštite potrošača” koji sprovodi NVO Naša budućnost, u okviru šireg projekta “Unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača - ZAŠTITI.ME” koji realizuje CeMI, a finansira Evropska unije. Sadržaj priručnika predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

2

SADRŽAJ

UVOD………………………………………………………………………………………………………………… PRAVNI OKVIR………………………………………………………………………………………………….. POJMOVI……………………………………………………………………………………………………………… ZAŠTITA EKONOMSKIH INTERESA POTROŠAČA………………………………………….…….

Informisanje o proizvodima……………………………………………………………….…... Isticanje cijene proizvoda…………………………………………………………………………. Način isticanja cijene……………………………………………………………………….……… Izdavanje računa………………………………………………………………………..…............. Pakovanje robe……………………………………………………………………………….……….

DOKUMENTACIJA KOJA PRATI ROBU………………………………………………………...………... ISPORUKA PROIZVODA……………………………………………………………………………...………... PRIGOVOR…………………………………………………………………………………………………...……..

Rješavanje prigovora……………………………………………………………………..…..…… PRODAJNE POGODNOSTI…………………………………………………………………………….……….

Vrste prodajnih pogodnosti……………………………………………………………..….…….. SNIŽENJE I RASPORODAJA…………………………………………………………………………..…….....

Akcijska i promotivna prodaja…………………………………………………………..….…… USLUGE OD JAVNOG INTERESA……………………………………………………………………..……...

Prava potrošača na usluge od javnog interesa........................................................ SAOBRAZNOST UGOVORU I GARANCIJA.................................................................................

Odgovornost za nesaobraznost.................................................................................... Garancija i garantni list..................................................................................................

UGOVORI ZAKLJUČENI IZVAN POSLOVNIH PROSTORIJA TRGOVCA.............................. NEPOŠTENE ODREDBE U POTROŠAČKIM UGOVORIMA.................................................... NEPOŠTENA POSLOVNA PRAKSA.............................................................................................. ZAŠTITA KOLEKTIVNIH INTERESA POTROŠAČA.................................................................

Tužba za zaštitu kolektivnih interesa potrošača................................................... IMOVINSKO PRAVNA ZAŠTITA..................................................................................................

Naknada štete prouzrokovane na proizvodu koji je dat na popravku....................................................................................................................... Naknada štete prouzrokovane upotrebom neispravnog proizvoda...............

SPROVOĐENJE ZAŠTITE POTROŠAČA...................................................................................... Sadržina Nacionalnog programa..................................................................................

ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA POTROŠAČA.................................................................... Šta su aditivi?...................................................................................................................... Šta su alergeni?..................................................................................................................

PREOGOVARAČKO POGLAVLJE O ZAŠTITI POTROŠAČA................................................... GODIŠNJI IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O CRNOJ GORI ZA 2016...............................

3 4 5 7 7 8 9 9 9 10 10 11 12 12 12 13 13 14 14 15 15 16 17 18 18 19 19 19 19 20 21 21 21 21 22 22 23

3

UVOD

Priručnik o zaštiti prava potrošača je nastao kroz projekat „Mladi o sistemu zaštite

potrošača“ koji sprovodi NVO „Naša budućnost“ iz Nikšića, a dio je šireg projekta

„Unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača –

ZAŠTITI.ME“ koji sprovodi Centar za monitoring i istraţivanje CEMI, a finansira Evropska

unija, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Cilj projekta „Mladi o sistemu zaštite potrošača“ je da se mladi iz Nikšića upoznaju sa

sistemom zaštite potrošača u Crnoj Gori i da oni aktivno učestvuju u realizaciji projektnih

aktivnosti i informišu građane/ke o njihovim potrošačkim pravima i obavezama.

Priručnik o zaštiti prava potrošača je nastao kroz pripremu projektne aktivnosti „Takmičenje

u znanju iz oblasti zaštite potrošačkih prava“ koje je namijenjeno mladima od 15 do 19

godina i predstavlja rezultat međusektorske saradnje Ministarstva ekonomije, JU Gimnazija

„Stojan Cerović“ Nikšić, JU Ekonomsko-ugostiteljske škole Nikšić, JU OŠ „Olga Golović“

Nikšić i nevladinih organizacija Centar za zaštitu potrošača Podgorica, Ţenska akcija Nikšić,

Omladinski klub Nikšić i Naša budućnost Nikšić.

Vaţnost Priručnika o zaštiti prava potrošača je da se omogući mladima koji se prijave na

takmičenje da što lakše savladaju predmetnu materiju s obzirom da su osnovne informacije

prilagođene za ciljnu grupu objedinjene na jednom mjestu.

4

Svjetski dan potrošača ustanovljen je odlukom Ujedinjenih nacija (UN) i prvi put je

počeo da se obilježava 15. marta 1983. godine.

Proslava ovog dana svoje porijeklo ima u „Deklaraciji o temeljnim pravima potrošača“

koja je donesena 15. marta 1962. godine.

Tada su definisana četiri temeljna prava potrošača na tržištu roba i usluga:

• pravo na sigurnost roba i usluga, • pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju, • pravo na izbor roba i usluga, • pravo potrošača da se čuje njihov glas.

PRAVNI OKVIR

Zaštita potrošača regulisana je ZAKONOM O ZAŠTITI POTROŠAČA (Službeni list CG,

br. 2/14 i 43/15), kojim se uređuje as tita prava potros ac a pri kupovini i drugim oblicima

prometa proi voda na tržis tu, a naroc ito: as tita ekonomskih interesa, pravna as tita,

informisanje i obra ovanje, udruživanje potros ac a radi as tite njihovih interesa i druga

pitanja od nac aja a as titu potros ac a

Primjena drugih propisa

zakona (Zakon o bezbjednosti hrane, Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o

veterinarstvu, Zakon o pravima pacijenata itd).

5

POJMOVI

POTROŠAČ je fizi ko lice koje zaklju uje pravni posao ili djeluje na tržištu u svrhe koje

nijesu namijenjene njegovom zanimanju ili poslovnoj djelatnosti.

TRGOVAC je lice koje zakljuc uje pravni posao ili djeluje na tržištu u okviru svoje

poslovne ili druge komercijalne djelatnosti. Trgovcem se smatra i lice koje nastupa u ime

ili za ra un trgovca.

PROIZVOĐAČ je lice koje proizvodi robu, kao i uvoznik robe ili drugo lice koje se predstavlja kao proi vođac stavljajuc i svoje ime, robni ig ili drugo obilježje na robu; PROIZVOD je roba ili usluga, ukljuc ujuc i nepokretnosti, prava i obave e ROBA je pokretna stvar, osim: stvari prodatih u i vrs nom postupku ili na drugi nac in na osnovu akona, polovne stvari koje se prodaju putem aukcijske prodaje na kojoj potros ac i mogu lic no da uc estvuju, vode i gasa kada nijesu stavljeni u prodaju u ogranic enom obimu ili utvrđenoj kolic ini, i elektric ne energije ROBA U RASUTOM STANJU je roba koja nije prethodno upakovana i koja se mjeri u prisustvu potros ac a

PRODAJNA CIJENA PROIZVODA je krajnja cijena a pojedini proi vod ili određenu kolic inu proi voda, ukljuc ujuc i pore na dodatu vrijednost (u daljem tekstu: PDV), druge pore e i dažbine;

CIJENA PO JEDINICI MJERE je krajnja cijena, uključujuc i PDV, druge pore e i da bine, po jedinici mjere, u skladu sa zakonom (kilogram, litar, metar, kvadratni metar, kubni metar ili druga pojedinačna mjerna jedinica koja je u uobic ajenoj upotrebi u Crnoj Gori

TRAJNI MEDIJ je sredstvo koje omoguc ava potros ac u da sac uva podatke a lic nu upotrebu, na nac in da podaci ostanu dostupni a buduc u upotrebu tokom vremena primjerenog svrsi informacije i koji omoguc ava nepromijenjenu reprodukciju sačuvanih podataka (papir, CD i DVD diskovi, USB fleš uređaji, memorijske kartice ili hard disk računara, elektronska pošta i dr

SREDSTVA KOMUNIKACIJE NA DALJINU su sredstva koja mogu biti koris c ena a akljuc enje ugovora i među trgovca i potros ac a be njihovog istovremenog fi ičkog prisustva na jednom mjestu, kao što su: adresirani i neadresirani štampani materijali, standardna pisma i dopisnice, štampana propagandna poruka s formularom za porudžbinu, katalog, telefon sa i bez ljudskog posredovanja, radio, videofon, videotekst, telefaks uređaj, televi ija, internet, elektronska pošta i dr

6

OPERATOR SREDSTVA KOMUNIKACIJE NA DALJINU je svako lice koje u okviru svoje djelatnosti ili animanja omoguc ava trgovcu upotrebu jednog ili vis e sredstava komunikacije na daljinu;

POSLOVNA PRAKSA je svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujuc i oglas avanje i stavljanje proi voda na tržis te, koju je predu eo trgovac, a neposredno je pove ana sa promocijom, prodajom ili isporukom proi voda potros ac u

KODEKS je pravilo ili skup pravila koja nijesu uređena zakonom ili aktom organa državne uprave ili lokalne samouprave kojim se uređuje nac in postupanja trgovaca koji su se obave ali da poštuju taj kodeks u ve i sa jednom ili više poslovnih praksi ili poslovnih sektora;

NOSILAC KODEKSA je svaki subjekat, uključujuc i trgovca ili grupu trgovaca koji je ovlas c en a sastavljanje i i mjenu kodeksa i ili nad or nad njegovim sprovođenjem;

PROFESIONALNA PAŽNJA je povec ana pa nja koja se u pravnom prometu osnovano očekuje od trgovca u ponašanju prema potrošačima, u skladu sa dobrim poslovnim običajima i načelom savjesnosti i poštenja;

BITAN UTICAJ je djelovanje poslovne prakse na ekonomsko ponašanje potrošača na nac in na koji se umanjuje sposobnost potrošača da donese odluku zasnovanu na potpunoj obaviještenosti, iz kog ra loga potros ac mo e da donese odluku o poslu koju inače ne bi donio;

NEDOZVOLJENI UTICAJ je iskoris c avanje nadmoc i u odnosu na potros ac a upotrebom pritiska, na način kojim se u natnoj mjeri ogranic ava njegova sposobnost da donese odluku zasnovanu na potpunoj obaviještenosti, be ob ira da li je primijenjena sila ili prijetnja;

POZIV ZA KUPOVINU je svaka poslovna komunikacija kojom se navode osnovne karakteristike proizvoda i njegova cijena i to na način koji odgovara sredstvu poslovne komunikacije koje se koristi, čime se potrošaču daje moguc nost kupovine proi voda

ODLUKA O POSLU je svaka odluka potrošača koja se odnosi na to da li c e, kako i pod kojim uslovima aključiti posao, platiti cijenu u cjelosti ili u obrocima, adržati proizvod ili c e dalje raspolagati sa proizvodom, koristiti prava koja ima na osnovu ugovora, bez obzira da li je potrošač odluc io da djeluje ili da se u dr i od djelovanja;

UREĐENA PROFESIJA je profesionalna djelatnost ili skup profesionalnih djelatnosti c ije počinjanje, obavljanje ili način obavljanja, neposredno ili posredno, zavisi od posjedovanja posebnih profesionalnih kvalifikacija, u skladu sa zakonom.

7

ZAŠTITA EKONOMSKIH INTERESA POTROŠAČA

Informisanje o proizvodima

Trgovac ne smije da stavi u promet robu na kojoj nije istaknuto obavještenje sa

podacima o robi (u daljem tekstu: obavještenje o robi , u skladu sa Zakonom o

aštiti potrošača.

Trgovac je obavezan da vidno istakne obavještenje o sadržaju GMO (genetski

modifikovanih organizama) u proizvodima koji služe za ljudsku ishranu. Isto

obavještenje je dužan da istakne i kod proizvoda namijenjenih a prehranu

domac ih ivotinja ili njihov uzgoj;

Ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, obavještenje o robi obave no

sadrži:

1) naziv pod kojim se roba prodaje i trgovac ko ime, ako postoji 2 na iv i sjedište proi vođac a

3 na iv i sjedište uvo nika, ako se radi o robi i uvo a

4 na iv države porijekla robe;

5 podatke o kolic ini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, datumu proi vodnje i

roku upotrebe, nac inu upotrebe, odr avanju i c uvanju robe i upo orenje o

moguc im ri icima ve anim a pravilnu i nepravilnu upotrebu robe, u avisnosti

od prirode robe.

Podaci u obavjes tenju o robi moraju biti ods tampani, napisani c itko, jasno,

razumljivo i lako uoc ljivim s tampanim slovima na crnogorskom je iku, kao i na

odgovarajuc em nakovnom je iku koji koriste slabovide osobe

Zabranjeno je uklanjanje ili mijenjanje podataka i obavještenja o robi, kao i

isticanje neistinitih podataka.

Predhodno se primjenjuje i na usluge, na nac in da se obavjes tenje o uslugama,

ukljuc ujuc i i upo orenja o ri icima koji su pove ani sa pružanjem usluge ističe na

mjestu pružanja, odnosno ponude usluge ili na drugi potrošaču dostupan nac in

8

Trgovac je du an da robu koja je upotrebljavana, popravljana ili sa nedostatkom, odnosno robu c ija su upotrebna svojstva i karakteristike na drugi nac in ogranic eni, fi ic ki odvoji od druge robe, a na mjestu ponude c itko, jasno, ra umljivo i lako uoc ljivo istakne oznaku da se radi o „robi sa gres kom“, „os tec enjem“, „pred istekom roka trajanja“ i slic no

Isticanje cijene proizvoda

Trgovac je dužan da a proi vode koji se prodaju ili nude na prodaju, c itko, jasno,

ra umljivo i lako uoc ljivo a potros ac a, istakne prodajnu cijenu i cijenu po

jedinici mjere, u skladu Zakonom o aštiti potrošača, osim kod aukcijske prodaje

i prodaje umjetnic kih djela i antikviteta

Cijenu po jedinici mjere nije potrebno isticati ako je jednaka prodajnoj cijeni

proizvoda.

Cijenu po jedinici mjere nije potrebno isticati ni a proi vode kod kojih isticanje

cijene nema svrhe bog prirode ili namjene proi voda ili bi moglo i a vati

abunu kod potros ac a

od proi voda u rasutom stanju istic e se samo cijena po jedinici mjere

Ako se za određenu vrstu prethodno upakovane robe može i ra iti neto masa i

neto masa suve materije, dovoljno je istac i samo cijenu po jedinici neto mase

suve materije.

ada se dio složenog proizvoda prodaje ili nudi na prodaju kao poseban

proizvod, pored cijene za cijeli proi vod, trgovac je dužan da istakne cijenu i za

taj dio proizvoda.

Prodajna cijena i cijena po jedinici mjere proi voda istic u se u evrima.

Osim cijena definisanih na predhodni način, na proizvodu ili na prodajnom

mjestu ne smiju se isticati druge cijene, osim u sluc aju prodajnih pogodnosti koje

se odnose na umanjenje cijene.

Listu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, odnosno grupa proizvoda, za

koje pored prodajne cijene, ne treba isticati cijenu po jedinici mjere, ukljuc ujuc i i

uslove i nac in prodaje proi voda, propisuje organ dr avne uprave nadle an a

poslove as tite potros ac a (u daljem tekstu: inistarstvo

9

Način isticanja cijene

Trgovac je obave an da utvrđenu cijenu robe istakne na robi, odnosno ambalaži svakog pojedinac nog proizvoda ili na mjestu gdje se roba prodaje ili nudi, kao i na robi u izlogu.

Cijena se istic e ods tampano u jasno vidljivoj veličini, koja ne može dovesti potros ac a do zablude na koju se robu odnosi, kao i na odgovarajuc em znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe, pri c emu istaknuta cijena ne smije da os tec uje robu

Trgovac je dužan da cijenu usluge koja se pruža ili nudi utvrdi u cjenovniku ili tarifi.

Cjenovnik ili tarifa obave no se ističu na mjestu gdje se usluga pruža ili nudi ili na drugi potros ac u lako dostupan nac in.

Izdavanje računa

• Trgovac je dužan da potros ac u a kupljeni proi vod i da jasan, razumljiv, lako

čitljiv račun na crnogorskom jeziku, u skladu sa zakonom.

• Za proizvode koji se isporuc uju rac un obave no sadrži i mjesto i datum isporuke.

• U rac unu a robu koja je upotrebljavana, popravljana ili sa nedostatkom, odnosno

c ija su upotrebna svojstva i karakteristike na drugi nac in ogranic eni, mora biti

na načeno da se radi o takvoj robi.

• ko je potros ac u prilikom kupovine proi voda odobren popust, na rac unu mora

biti iska an ukupan i nos rac una, i nos popusta u procentima i umanjeni i nos a

plac anje

Pakovanje robe

Trgovac je dužan da obe bijedi potrošaču odgovarajuc i materijal za pakovanje u

skladu sa vrstom i svojstvima robe.

U neto masu robe ne smije se urac unavati te ina materijala a pakovanje

Trgovac može, na ahtjev potrošača da obe bijedi posebno pakovanje i dužan je da

potrošača prethodno obavijesti o cijeni posebnog pakovanja, s tim da cijena

10

pakovanja ne može biti vec a od prodajne cijene materijala koris c enog a

pakovanje.

Kese i torbe koje služe a nos enje kupljenih proi voda i imaju u potpunosti ili

djelimic no logotip, nak, slogan i ili na iv proi vođača ili trgovca smatraju se

promotivnim materijalom Takvu ambalažu trgovac ne smije naplatiti.

DOKUMENTACIJA KOJA PRATI ROBU

Trgovac je dužan da potros ac u u robu preda dokumentaciju koja prati robu (uputstvo

a upotrebu, uputstvo a montažu, garantni list i sl.), kao i druga dokumenta koja je

obe bijedio proi vođač.

Prethodno opisana dokumentacija izdaje se u skladu sa tehničkim i drugim propisima i

mora biti napisana čitko, jasno i lako razumljivo.

Prevod dokumentacije mora biti istovjetan izvornom tekstu.

ISPORUKA PROIZVODA

Ako trgovac nudi isporuku proizvoda na adresu i prostor koji odredi potrošač, a

isporuka se vrši u naknadu, dužan je da prethodno obavijesti potrošača o cijeni i

načinu isporuke.

ko potrošač nije prethodno obaviješten o cijeni i nac inu isporuke, smatra se da

se isporuka (prevo , poštanski troškovi i slično vrs i be naknade i da proi vod

treba isporuc iti na adresu i u prostor koji odredi potrošač.

Teret dokazivanja da je prethodno obavijestio potrošača o cijeni i načinu

isporuke je na trgovcu.

Trgovac je dužan da be odlaganja isporuči proi vod nakon plac anja proizvoda,

osim ako nije drukčije ugovoreno.

11

PRIGOVOR

Potros ac mo e podnijeti prigovor:

1) u sluc aju nesaobra nosti proizvoda ugovoru;

2) u vezi sa datom garancijom, u roku iz garantnog lista;

3 na rac un odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana plac anja rac una, a a usluge, u roku od 15 dana od dana prijema rac una

Prigovor se podnosi na papiru ili nekom drugom, potrošaču dostupnom, trajnom

mediju.

Trgovac je dužan da u prodajnom objektu na vidnom mjestu istakne obavještenje

o načinu i mjestu podnošenja prigovora, odnosno da pri aključenju ugovora na

drugi odgovarajuc i nac in o tome obavijesti potros ac a.

Teret dokazivanja da je ispunjena obaveza je na trgovcu.

Trgovac je dužan da vodi evidenciju prigovora i c uva je najmanje dvije godine od

dana prijema prigovora potros ac a

Evidencija sadrži podatke o podnosiocu i datumu prijema prigovora, proizvodu,

predmetu i zahtjevu iz prigovora, kao i datumu izdavanja potvrde i vodi se u

obliku tvrdo ukoric ene knjige c ije su stranice numerisane ili u elektronskom

obliku.

Trgovac je dužan da na mjestu a podnos enje prigovora u toku radnog vremena

obe bijedi prisustvo lica ovlas c enog a prijem prigovora.

Zakon o aštiti potrošača oslobađa obave e dostavljanja računa prilikom

prigovora na robu U skladu sa evropskom direktivom, potrošač prilikom

reklamacije nije uslovljen računom, što nači da se kupovina proizvoda osim

računom može utvrditi i ugovorom o prodaji, garantnim listom, izvodom iz

poslovne dokumentacije ili fiskalne kase.

12

Rješavanje prigovora

Trgovac je dužan da potrošaču, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana

od prijema prigovora, odgovori u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom,

potrošaču dostupnom, trajnom mediju, sa i jašnjenjem o sadržini zahtjeva iz

prigovora i predlogom a njegovo rješavanje

ko se o prigovoru ne rješava be odlaganja, trgovac je dužan da potrošaču izda

pisanu potvrdu o prijemu prigovora.

Teret dokazivanja da je potrošaču izdata potvrda je na trgovcu.

Potvrda obave no sadrži podatke iz evidencije, kao i datum izdavanja potvrde.

PRODAJNE POGODNOSTI

Vrste prodajnih pogodnosti

Prodajne pogodnosti su prodaja ili nuđenje proizvoda pod povoljnijim uslovima

u odnosu na redovnu ili prethodnu ponudu, i to naroc ito: umanjenje cijene

(sniženje, rasprodaja, akcijska prodaja ili promotivna prodaja , posebni uslovi

prodaje, obec anje nagrade, dodatni proi vod be naknade (pratec i poklon ,

uc es c e u nagradnoj igri i druge pogodnosti, u skladu sa zakonom.

Trgovac je dužan da se pridržava utvđenih i istaknutih uslova prodajnih

pogodnosti.

Zabranjeno je oglašavanje proi voda i usluga koje dovodi ili može da dovede

potrošača u zabludu. Zabranjeno je oglašavanje kojim se vrši diskriminacija

potrošača na osnovu rase, pola ili nacionalnosti, vrijeđa dostojanstvo, religija ili

politic ka ubjeđenja potros ac a, podstic e nasilje ili ponašanje koje je štetno a

sigurnost i zdravlje potrošača ili životnu sredinu.

Zabranjeno je oglašavanje kojim se ugrožavaju dravlje, psihic ki ili moralni

razvoj maloljetnih lica.

Zabranjeno je koris c enje upoređujuc ih, prevarnih i neistinitih propagandnih i

oglasnih poruka, koje na obmanjujuc i nac in vrše promociju proi voda ili usluge,

prenaglas avajuc i efekte koje imaju ili re ultate do kojih dovodi njihovo

13

koris c enje Zabranjena je upotreba sumnjivih tvrdnji u pogledu ishrane i uticaja

koji proi vodi, posebno prehrambeni, mogu imati na c ovjeka i njegovo dravlje,

stvarajuc i obmanu da po itivno djeluju, što naučno nije potvrđeno.

SNIŽENJE I RASPRODAJA

Sniženje cijene proizvoda je prodaja proizvoda po umanjenoj cijeni.

asprodaja proi voda je prodaja proi voda po umanjenoj cijeni u sluc aju

prestanka trgovine u prodajnom objektu ili prestanka trgovine određenim

proizvodom u prodajnom objektu.

Rasprodaja se može organizovati pod uslovom da trgovac ne nastavi sa

trgovinom u istom prodajnom objektu, odnosno sa istim proizvodom, u roku koji

ne može biti krac i od tri mjeseca od dana avršetka rasprodaje

Ako je procenat umanjenja cijene istaknut u rasponu, trgovac je dužan da najvec i

procenat umanjenja na poc etku sni enja, odnosno rasprodaje utvrdi za najmanje

jednu petinu vrijednosti svih proi voda na sniženju, odnosno rasprodaji.

Ako se proizvod prodaje ili nudi po umanjenoj cijeni trgovac je dužan da čitko,

jasno, ra umljivo i lako uočljivo a potrošača istakne cijenu koja je važila prije

umanjenja i umanjenu cijenu.

Ako se cijena promijeni više puta, umanjena cijena se iska uje u odnosu na

najnižu koja je važila u poslednjih 30 dana

Akcijska i promotivna prodaja

kcijska prodaja je prodaja određene kolic ine proi voda određenog proi vođac a u određeno vrijeme na određenom mjestu, po umanjenoj cijeni

Promotivna prodaja je akcijska prodaja radi promocije novog proizvoda.

14

USLUGE OD JAVNOG INTERESA

Prava potrošača na usluge od javnog interesa

Potros ac ima pravo na:

1 pristup i koris c enje usluge od javnog interesa pod jednakim uslovima, ako je to

tehnički moguc e i be diskriminacije;

2 pristup i nesmetano koris c enje usluge od javnog interesa pod uslovima utvrđenim

zakonom, odnosno ugovorom;

3 račun koji sadrži sve podatke koji mu omoguc avaju provjeru obrac una pru enih

usluga;

4 besplatnu kontrolu računa;

5) besplatnu promjenu pružaoca usluge od javnog interesa be naknade, ako je to

moguc e

Usluge od javnog interesa su usluge koje su utvrđene akonom:

distribucija i snabdijevanje električnom energijom, gasom, toplotom i vodom,

prečišćavanje i odvoženje otpadnih voda,

održavanje čistoće u gradovima i drugim naseljima,

odlaganje komunalnog otpada,

održavanje groblja i sahranjivanje,

dimnjačarske i druge komunalne usluge,

prevoz putnika,

elektronske komunikacione usluge,

poštanske i druge usluge.

Ako se iznos rac una osporava u sudskom, vansudskom ili upravnom postupku, a

potrošač redovno plac a nesporne i nose rac una a električnu energiju, trgovac ne smije

potrošaču obustaviti pružanje usluge distribucije i snabdijevanja električnom energijom

15

ili ga isključiti sa distributivne mreže do okonc anja tog postupka.

Trgovac je du an da o pru anju usluge od javnog interesa putem distributivne mre e sa potros ac em akljuc i ugovor u pisanoj formi.

SAOBRAZNOST UGOVORU I GARANCIJA

Trgovac je dužan da potros ac u isporuči robu koja je saobrazna ugovoru o

prodaji.

Zakonska garancija (saobraznost ugovoru) za novi proizvod je 2 (dvije) godine.

Ugovorom o prodaji smatra se i ugovor o isporuci buduc e robe, odnosno robe

koju tek treba proizvesti.

sporuc ena roba smatra se saobraznom ugovoru, ako:

o odgovara opisu koji je dao trgovac i ima svojstva robe koju je trgovac pokazao potrošaču kao uzorak ili model, osim ako su uzorak ili model poka ani samo radi obavještenja

o ima svojstva potrebna a naročitu upotrebu za koju je potrošač nabavlja, a koja je bila poznata trgovcu ili mu je morala biti poznata u vrijeme aključenja ugovora;

o ima svojstva potrebna za redovnu upotrebu robe iste vrste;

o ima svojstva i osobine koje su i ric ito ili prec utno ugovorene, odnosno propisane;

o po kvalitetu i funkcionalnosti odgovara uobic ajenim karakteristikama robe iste vrste koje potros ac mo e osnovano da oc ekuje, s ob irom na prirodu robe i javno obec anje o posebnim svojstvima robe dato od strane trgovca, proi vođača ili njihovih predstavnika, naroc ito ako je obec anje učinjeno oglasom ili na ambalaži robe.

Odgovornost za nesaobraznost

Trgovac je odgovoran za nesaobraznost robe ugovoru koja je postojala u trenutku prelaska ri ika na potrošača, bez obzira da li je znao za nesaobraznost.

Trgovac je odgovoran za nesaobraznost robe ugovoru koja se pojavi nakon prelaska ri ika na potrošača, ako potiče od uzroka koji je postojao prije prelaska ri ika na potrošača.

16

Trgovac ne odgovara za nesaobraznost robe ako je u trenutku aključenja ugovora potrošaču bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da roba nije saobrazna ugovoru ili je uzrok nesaobraznosti u materijalu koji je dao potrošač.

Trgovac je odgovoran za nesaobra nost robe koju je potrošač mogao lako opaziti ako je izjavio da je roba saobrazna ugovoru.

Trgovac nije odgovoran a javno obec anje u pogledu svojstava robe ako:

1 nije nao ili nije mogao nati a dato obec anje

2 je prije aključenja ugovora objavljena ispravka obec anja

3 obec anje nije moglo uticati na odluku potrošača da aključi ugovor.

Pravne posljedice nesaobraznosti

Ukoliko isporuc ena roba nije saobra na ugovoru, potrošač ima pravo da u roku od 90 dana zahtijeva od trgovca da se nesaobraznost otkloni bez naknade, opravkom ili zamjenom, odnosno da zahtijeva odgovarajuće umanjenje cijene ili da raskine ugovor uz povraćaj plaćenog iznosa.

Potros ac ima pravo da bira i među ahtjeva da se nesaobra nost otkloni opravkom ili amjenom, osim ako je i abrani ahtjev nemoguc ili ako predstavlja nesra mjerno opterec enje a trgovca

Garancija i garantni list

Garancija je obave a trgovca ili proi vođača (davaoca garancije) koja je preuzeta bez

dodatne naknade da potrošaču vrati plac eni i nos, i vrs i amjenu ili opravku ili na drugi

način postupi s robom, ako roba ne odgovara sadržini garantne izjave ili oglasa koji se

na tu robu odnosio.

Davalac garancije je dužan da garantni list i da prilikom aključenja ugovora ili predaje

robe potrošaču.

Garantni list se izdaje u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potros ac u

dostupnom trajnom mediju i sadrži podatke iz garantne i jave, navedene na čitak, jasan,

ra umljiv i lako uočljiv nac in, a naroc ito o:

1) nazivu i adresi davaoca garancije;

2) robi na koju se garancija odnosi, sadržini garancije i uslovima za ostvarivanje prava iz garancije;

17

3 tome da se garancijom ne utiče na prava potrošača u slučaju nesaobraznosti robe ugovoru;

4 vremenskom i prostornom važenju garancije;

5 datumu predaje robe potrošaču;

Teret dokazivanja da je garantni list predat potros ac u je na trgovcu

Ako davalac garancije ne izda garantni list, ili ga ne izda u skladu sa akonom, potrošač ima pravo da zahtijeva da se garancija ispuni u skladu sa datom garantnom izjavom i oglasom koji se odnosi na robu.

UGOVORI ZAKLJUČENI IZVAN POSLOVNIH PROSTORIJA TRGOVCA

Ugovori akljuc eni i van poslovnih prostorija trgovca su ugovori na osnovu kojih

trgovac prodaje robu ili pruža uslugu potrošaču, a aključeni su:

1) u vrijeme putovanja koje je organizovao trgovac;

2) u toku posjete trgovca u stanu potrošača ili stanu drugog potrošača ili radnom mjestu

potros ac a

3) na javnom mjestu.

Ovo važi i a ugovore:

aključene prilikom posjete trgovca mjestu stanovanja ili radnom mjestu potrošača

do koje je došlo na i ričit ahtjev potrošača, iako je ugovor aključen za robe ili

usluge a koje potrošač, u vrijeme kad je zahtijevao posjetu trgovca, nije znao niti je

mogao znati da predstavljaju dio poslovne ili druge komercijalne djelatnosti trgovca;

c ije je akljuc enje ponudio potros ac pod uslovima sličnim opisanim, be ob ira na to

da li je potros ac bio ve an tom ponudom prije njenog prihvatanja od strane trgovca

18

NEPOŠTENE ODREDBE U POTROŠAČKIM UGOVORIMA

Pojam nepoštene ugovorne odredbe

Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se

nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja dovodi do neravnoteže u

pravima i obavezama ugovornih strana na štetu potrošača.

Smatra se da se o ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je

ugovornu odredbu unaprijed formulisao trgovac, iz kog ra loga potrošač nije

imao uticaja na njen sadr aj, naroc ito ako je rijec o odredbi unaprijed

formulisanog tipskog ugovora trgovca (u daljem tekstu: formularni ugovor).

ko se pojedinačno pregovaralo o pojedinim aspektima neke ugovorne odredbe,

odnosno o pojedinoj ugovornoj odredbi, a cjelokupna ocjena ugovora ukazuje na

to da je riječ o formularnom ugovoru trgovca, to ne isključuje moguc nost da se

druge odredbe tog ugovora ocijene nepoštenim

Teret dokazivanja da se o određenoj ugovornoj odredbi u formularnom ugovoru

pojedinačno pregovaralo je na trgovcu.

Odredbe se ne primjenjuju na ugovorne odredbe kojima se u ugovor unose

zakonske odredbe prinudne prirode, odnosno kojima se u ugovor unose odredbe

i nac ela međunarodnih ugovora koji obavezuju Crnu Goru.

NEPOŠTENA POSLOVNA PRAKSA

Nepoštenom poslovnom praksom smatra se praksa:

1) suprotna ahtjevima profesionalne pažnje;

2) koja u pogledu određenog proi voda bitno utiče ili je vjerovatno da c e bitno

uticati na ekonomsko ponas anje prosjec nog potros ac a koji je tom djelovanju i ložen

ili kome je namijenjena ili prosjec nog c lana grupe potros ac a kada je poslovna praksa

usmjerena na posebnu grupu potrošača.

Nepos tenom poslovnom praksom naroc ito se smatra: obmanjujuc a poslovna praksa i

19

agresivna poslovna praksa.

Poslovna praksa koja c e vjerovatno bitno uticati na ekonomsko ponas anje jasno

odredive grupe potros ac a koji su bog tjelesnih ili dus evnih mana, starosne dobi ili

lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod,

na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivac e se prema prosjec nom

članu te grupe potrošača.

ZAŠTITA KOLEKTIVNIH INTERESA POTROŠAČA

Tužba za zaštitu kolektivnih interesa potrošača

Protiv trgovca koji upotrebom nepoštenih ugovornih odredbi, poslovne prakse ili na

bilo koji drugi nac in krs i prava potros ac a utvrđena akonom, c ime narus ava kolektivne

interese potrošača, može se podnijeti tužba za prestanak tih radnji (u daljem tekstu:

kolektivna tužba).

olektivna tužba se može podnijeti protiv pojedinog trgovca ili grupe trgovaca iz istog

privrednog sektora koji svojim postupanjem krše prava potrošača utvrđena akonom,

c ime narus avaju kolektivne interese potrošača, protiv komorskih i interesnih udruženja

trgovaca koji podstiču takvo postupanje ili protiv nosioca kodeksa kojim se podstiče

koris c enje nepos tene poslovne prakse

IMOVINSKO PRAVNA ZAŠTITA

Naknada štete prouzrokovane na proizvodu koji je dat na popravku

U sluc aju unis tenja, gubitka ili os tec enja proi voda datog na popravku potrošač ima

pravo da po svom izboru traži naknadu s tete u visini stvarne vrijednosti proi voda na

dan predaje proi voda na popravku ili popravku os tec enog proi voda

U sluc aju unis tenja, gubitka ili os tec enja proi voda datog na popravku po osnovu

nesaobraznosti ugovoru, kao i po osnovu garancije, potrošač ima pravo da po svom

izboru traži da mu se isporuči novi proizvod ili da mu se na ime naknade štete isplati

novčana vrijednost u visini plac ene cijene tog proizvoda ili na popravku os tec enog

proizvoda.

20

Ovo pravo potros ac ostvaruje podnos enjem ahtjeva licu koje je dovelo do unis tenja,

gubitka ili oštec enja proi voda, a koje je dužno da postupi po zahtjevu u roku od osam

dana od dana podnošenja zahtjeva.

Ove odredbe se primjenjuju i pri pružanju drugih usluga u ve i sa proi vodom (usluge

hemijskog c is c enja, pranja i sl

Naknada štete prouzrokovane upotrebom neispravnog proizvoda

Proi vođač koji stavi u promet proi vod odgovara a štetu prou rokovanu

neispravnos c u tog proi voda

Proi vođačem se smatra svako lice utvrđeno odredbama o odgovornosti proi vođača

stvari sa nedostatkom, akona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Proizvod je, u ovom slučaju, svaka pokretna stvar, samostalna ili ugrađena u drugu

pokretnu ili nepokretnu stvar, ukljuc ujuc i elektric nu energiju i druge oblike energije.

Štetom se smatra:

1) smrt ili tjelesna povreda

2 os tec enje ili uništenje dijela imovine koja nije neispravan proizvod i koja je

uobičajeno namijenjena a ličnu upotrebu i koju je os tec eni prete no koristio za

te svrhe.

Os tec eno lice ima pravo na naknadu materijalne s tete ako je i nos s tete vec i od 500

evra.

Ove odredbe ne iskljuc uju ostvarivanje prava na naknadu nematerijalne štete po osnovu

opštih pravila o odgovornosti a štetu

Ove odredbe ne primjenjuju se na štetu prou rokovanu nuklearnom nesrec om,

utvrđenu međunarodnim ugovorima koji obavezuju Crnu Goru.

Vansudska zaštita potrošača je obe bijeđena preko rbitražnog odbora, koji je uspostavljen pri Privrednoj komori CG, radi spora umnog rješavanja sporova i među trgovca i potrošača Potrošač, odnosno organi acija potrošača postupak pred rbitražnim odborom može pokrenuti pod uslovom da se spor prethodno pokušao riješiti sa trgovcem Vansudska aštita se preporučuje i potrošačima i trgovcima bog

21

bržeg rješavanja i manjih troškova nego u postupku sudske aštite Sudska aštita potrošača čije je pravo ili interes povrijeđen može se ostvariti podnošenjem ahtjeva a naknadu štete pred nadležnim sudom, u skladu sa opštim propisima

SPROVOĐENJE ZAŠTITE POTROŠAČA

Sadržina Nacionalnog programa

Nacionalnim programom as tite potros ac a određuje se politika aštite potrošača,

prioritetne aktivnosti i uslovi a njeno sprovođenje.

Nacionalni program donosi Vlada, na period od tri godine.

adi sprovođenja Nacionalnog programa Vlada donosi Akcioni plan, na period od

godinu dana.

Akcioni plan za prvu godinu realizacije Nacionalnog programa donosi se istovremeno sa

donošenjem Nacionalnog programa, a za narednu godinu, istovremeno sa usvajanjem

godišnjeg i vještaja o reali aciji Nacionalnog programa a prethodnu godinu.

Crna Gora u ovom trenutku nema Nacionalni program aštite potrošača niti kcioni

plan.

ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA POTROŠAČA

Proi vodi namijenjeni potrošačima moraju biti be bjedni po život i dravlje potrošača i

životnu sredinu, dravstveno-higijenski ispravni i moraju se čuvati na način i pod

uslovima utvrđenim akonom

Zabranjena je prodaja nebezbjednih, zdravstveno i higijenski neispravnih proizvoda.

Zabranjeno je davanje ličnih podataka o potrošaču trećim licima, be prethodnog

odobrenja potrošača, ako akonom nije drukčije utvrđeno

Šta su aditivi?

ditivi su dodaci (supstance koji se u malim količinama dodaju namirnicama u cilju poboljšanja organoleptičkih svojstava ditivi se dodaju hrani u tehnološkom procesu proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja

22

Prema porijeklu mogu biti prirodni ili vještački (sintetički Više od 350 ra ličitih supstanci dodaju se namirnicama i drugim prehrambenim proizvodima. Nema apsolutno neškodljivih aditiva, pa se govori samo o stepenu njihove škodljivosti, koji avise od načina i količine unosa u organi am

E brojevi:

Od E100-199 su boje,

od E200-299 su konzervansi,

od E300-399 su kisjeline, antioksidansi, mineralne soli,

od E400-599 su biljne gume, stabilizatori i emulgatori,

od E600 i i nad su pojačivači ukusa,

od E900-1500 su raznovrsni.

Šta su alergeni?

lergeni su supstance biljnog ili životinjskog porijekla koje kod određenih osoba

izazivaju alegriju.

Obilježavanje alergena se može vršiti: adebljanjem slova, italic slovima, podvlačenjem

riječi ili sjenčenjem

PREOGOVARAČKO POGLAVLJE 28 SE ODNOSI NA ZAŠTITU POTROŠAČA

U procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, postoje 33 pregovaračka poglavlja. Pregovaračko poglavlje 28 „Zaštita potrošača i dravlja“ otvoreno je 16. decembra 2014.

godine.

Zaštita ekonomskih interesa potrošača, informisanje i edukacija potrošača o njihovim pravima čine osnov politike aštite potrošača u Evropskoj uniji

Zaštita dravlja odnosi se na usklađivanje pristupa politici javnog dravlja među državama članicama Evropske unije ako je na svakoj pojedinoj državi članici primarna odgovornost a dravstvenu brigu, brojna pitanja javnog dravstva ajednički su uređena

Primjenom evropskih standarda aštite potrošača će se omogućiti da crnogorski potrošači uživaju jednaka prava kao i evropski potrošači To nači veći stepen sigurnosti

proi voda na tržištu, a time i bolju aštitu dravlja potrošača, aštitu prava potrošača pri kupovini proi voda i usluga na tržištu kao i opšte povećanje kvaliteta života Time

23

potrošač postaje regulator ra voja privrede i na taj način direktno utiče na poslovnu politiku privrednika, podstiče konkurentnost i stvara podsticajno okruženje na tržištu

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O CRNOJ GORI ZA 2016.

Crna Gora je UMJERENO SPREMNA u oblasti as tite potros ac a i dravlja U toj oblasti

ostvaren je određeni napredak eđutim, potrebno je dalje nac ajno usklađivanje

akonodavstva da bi se postigli standardi EU, naroc ito kada je rijec o kvalitetu i

bezbjednosti, kao i usklađivanju akonodavstva u oblasti as tite potros ac a i oblasti

javnog zdravlja.

U 2017. godini Crna Gora treba naroc ito da:

poboljša i obe bijedi isplativost unapređenja dravlja i prevencije bolesti i

postigne održiva poboljs anja u be bjednosti pacijenata i kvalitetu dravstvene

as tite, ukljuc ujuc i i međusektorsku saradnju – naroc ito u oblasti ara nih

bolesti;

predu me aktivnosti na daljem suštinskom usklađivanju i sprovođenju

zakonodavstva da se ispune standardi u oblasti as tite potros ac a i da se poboljs a

svijest građana

Internet stranice sa informacijama o pravima potrošača:

www.ti.gov.me

www.cezap.org

www.cemi.org.me

www.potrošači.me

ko su prava potrošača ugrožena ili se ne mogu ostvariti, potrošač se može obratiti

Upravi za inspekcijske poslove na besplatan broj telefona 080 555 555, a na

internet stranici www potrošači me se nala i aplikacija putem koje se može prijaviti

nepravilnost u ve i sa ugrožavanjem potrošačkih prava