Psihologija Ucenja i Poucavanja 1. Kolokvij

5/25/2018 Psihologija Ucenja i Poucavanja 1. Kolokvij

1/114

Psihologija uenja i pouavanja

Doc.dr.sc. Mira Klarin

Mr.sc. Slavica imi ai


2/114

Sadraj kolegija 1.kolokvij , 2.kolokvij Odreenje psihologije uenja i pouavanja (predmet istraivanja, definiranje uenja)

Asocijativne teorije uenja (klasino i operantno uvjetovanje) Kognitivne teorije uenja (kognitivni pristup usvajanja poetnog itanja i pisanja)

Teorije socijalnog uenja (opservacijsko uvjetovanje, uenje po modelu, uenjeidentifikacijom, uenje uenjem uloga)

Pamenje (razine pamenja, podjela pamenja)

Pojave koje prate uenje (zakonitosti stjecanja znanja, transfer, interferencija,zaboravljanje)

Individualne karakteristike uenika u procesu pouavanje uenje (spremnost za kolu,sposobnosti, linost)

Motivacija

Samoregulacija (samoregulirano uenje) Djeca sa posebnim potrebama

Individualne karakteristike uitelja u procesu pouavanje uenje (uspjean uitelj)

Metode pouavanja (tradicionalno pouavanje, problemska nastava, grupni rad...)

Upravljanje razredom i disciplina

Procjena uenikih znanja Racinalna organizacija u uenju (samostalno uenje)


3/114

LiteraturaObavezna: Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko. Grgin, T. (1996). kolska dokimologija. kolska knjiga, Zagreb. Zarevski, P. (2000). Psihologija pamenja i uenja. Naklada Slap, Jastrebarsko. Vizek-Vidovi, V., Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija

obrazovanja. IEP-Vern, Zagreb.Dopunska: Andrilovi, V., udina-Obradovi, M. (1996). Psihologija uenja i nastave. kolska

knjiga, Zagreb. udina-Obradovi,M.,Teak,D. (1995). Mirotvorni razred. Znamen, Zagreb. udina-Obradovi,M.(2004): Kad kraljevna pie kraljeviupsiholoki temelji uenja

itanja i pisanja. Korak po korak, Zagreb. Desforges, C.(ur) (2001). Uspjeno uenje i pouavanje. Educa, Zagreb.

Miljevi-Riiki, R., Male, D., Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Naklada Slap,Jastrebarsko.

Pastuovi,N. (1999). Edukologija. Znamen, Zagreb. Vlahovi teti, V. i Vizek Vidovi, V.(1998). Kladim se da moe psiholoki

aspekti poetnog pouavanja matematike. Korak po korak, Zagreb. Wood, D.(1995):Kako djeca ue i misle. Educa, Zagreb.


4/114

Termini kolokvija i ispita

Kolokviji: 23. studenog 2010. i 18. sijenja 2011.

Zimski ispitni rok: 2. 2. 2011. i 16. 2. 2011.

Izvanredni ispitni rok: 26. 4.42011.

Jesenski ispitni rok: 6. rujna 2011.


5/114

Odreenje psihologije uenja ipouavanja

jedna od najstarijih grana psihologije (E.L. Thorndike,1903: Educational psychology)

Psihologija obrazovanja, Pedagoka psihologija /

kolska psihologija, Edukacijska psihologija Bavi se prouavanjem uenja i svega to je s njim u

svezi (Grgin, 1997)

Istrauje i prouava psiholoku stranu procesa odgoja iobrazovanja (Vizek-Vidovi i sur., 2003)

Istrauje uenje i pouavanje

Temeljna i primijenjena znanost


6/114

Uenje je.

temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja(edukacije), kao socijalizacije i humanizacije ovjeka.

pojam iri od obrazovanja i pouavanja aktivnost koja rezultira stjecanjem odreenih znanja,

cjeloivotni proces cilj - prilagodba ivotnoj okolini;


7/114

Maturacija i uenje ?

Maturacija i uenje meusobno seisprepliu bez jasnih granica.

Maturacija se odnosi na fizike ifizioloke promjene koje utjeu nafunkcije

Uenje se odnosi na usvojenepromjene koje utjeu na funkcije


8/114

Maturacija ili sazrijevanje omoguava uenje

Potrebno je odreeno razdoblje rasta i sazrijevanjarazliitih struktura organizma ija zrelost je neophodna zauspjeno obavljanje neke aktivnosti.

Kad maturacijom organizam dostigne funkcionalnuzrelost ili gotovost, javit e se novi oblici ponaanja uz

minimalne okolinske stimulanse.Svako prijevremeno poticanje ne daje eljene rezultate.


9/114

Kriteriji za razlikovanje ponaanja koja su posljedicamaturacije i onih koji su posljedica uenja

Maturacije:

-ponaanja zajednika

svim pripadnicima iste vrste

-javljaju se iznenada

-zakonito slijede jedno

za drugim (bez preskakanja)

Uenja:

-ponaanja individualna(karakteristina za

pojedinca)

-oituju se postupno

-nema zakonitog slijeda

ponaanja jednog za drugim

PONAANJA KOJA SU POSLJEDICA


10/114

Znaaj uenja

Usvajanjevjetina Znanja u uem smislu Mijenjanje strukture ovjekovih osobina

tj. Linosti (stavovi, interesi, vrijednosti,potrebe, norme ponaanja)

Iz dispozicija se oblikuju sposobnosti,

sklonosti, usvaja izraavanje emocija,obogauje pojmovni inventarmiljenja


11/114

Nenamjerno kolsko

dogaa spontanoi intuitivno udnevnomkontekstu

dijete sudjeluje sveseljem izanimanjem

dogaa u kolskomokruenju, doivljava se kaomukotrpno i teko. Zato?

apstraktni zadaci, udaljeni odkonkretnih aktivnosti

odvojeno od konteksta usmjereno na mehaniko-

rutinsko stjecanje znanja

lieno mogunosti dubljegrazumijevanja

slaba mogunost primjenesteenog znanja


12/114

Definicije uenja

BIHEVIORALNA uenje je relativno trajna promjena u

ponaanju koja je posljedica iskustva(bihevioristi)

3vana elementa: ''relativno trajna'' - razlikovanje nauenih od

privremenih promjena u ponaanju (umor, bolest i sl.) ''promjena uponaanju'' mora biti vidljiva

''rezultat vjebe ili iskustva'' razlikovanje odpromjena izazvanih biolokim procesima rasta, odnosnomaturacijom (proces biolokog sazrijevanja organizma kojiomoguuje zakonite promjene, npr. govor, hodanje. Odnosmaturacije iuenja: primjeridivlje djece)


13/114

Definicije uenja

KOGNITIVNA

uenje je proces kojim iskustvo ilivjeba proizvode promjene umogunostima obavljanja odreenihaktivnosti (Zarevski,2002)

fenomen skrivenog ili prikrivenoguenja


14/114

Teorije uenja

Bihevioralne teorije uenja /asocijativne teorije:

a) teorije dodira (klasinouvjetovanje)

b) teorije potkrepljenja (operantnouvjetovanje)

Teorije socijalnog uenja

Kognitivne teorije uenja


15/114

Oblici ili mehanizmi uenja:

Uenje klasinim uvjetovanjem

Uenje instrumentalnim ilioperantnim uvjetovanjem

Uenje po modelu ili uenjeopaanjem

Uenje uvidom ili kognitivno uenje


16/114

Rani asocijacionizam

Aristotel (cca 350. g.p.n.e) zamaivanje=uenje asocijativni principi:

princip dodira (u vremenu i prostoru)

stolstolica; grommunja princip slinostijabuka kruka; uto zeleno

princip kontrasta

dan no; djeak djevojica

Skolastiki nain poduke


17/114

Teorija klasinog uvjetovanja I.Pavlov


18/114

Faze uvjetovanja

Prije uvjetovanja

Za vrijeme uvjetovanja

Nakon uvjetovanja

neuvjetovani

podraaj

hrana u ustima

neutralni

podraaj

zvuk

nema

slinjenja

neuvjetovana reakcija

slinjenje

neutralni

podraaj

zvuk

neuvjetovani

podraajhrana u ustima

neuvjetovana

reakcija

slinjenje

uvjetovani

podraaj

zvuk

uvjetovana

reakcija

slinjenje


19/114

Vrsta uenja u kojoj automatski odgovaramo napodraaje koji prije uenja nisu izazivali takvureakciju

Prirodno nedjelotvoran podraaj (neutralni) uzuvjet da kratko vrijeme prethodi djelotvornom(neuvjetovanom) podraaju, i da se u tom

vremenskom slijeduvie puta ponovi, postajedjelotvoran (uvjetni) i izaziva (uvjetnu) reakciju


20/114

Fenomeni koji se vezuju uz klasinouvjetovanje

Gaenje uvjetovanje reakcije javlja se ako se UP zadajevie puta bez BP

Spontano javljanje (oporavak) nakon gaenja UR moedoi do spontanog javljanja

Generalizacija pojava kada podraaji slini UP izazivajuUR

Diferencijacija / diskriminacijajavljanje UR napodraaje tono odreenog intenziteta

Uvjetovanje vieg reda oblikovanje nove UR na osnoviprethodno steene UR


21/114

Uvjetovanje vieg reda

1. Zvuk zvona (UP 1) luenje sline (UR)

2. Zvuk zvona (UP) luenje sline

svjetlo (NP) (na zvuk)

3. Svjetlo (UP 2) luenje sline

(UR na svjetlo)


22/114

initelji koji utjeu na uspostavljanjeuvjetovane reakcije

UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u

kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP

Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlobrzo, ali se jednako brzo javlja i gaenje

to je vei broj uparivanja UP i BP vea jevjerojatnost uspostavljanja UR

Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR seuspostvalja puno tee (sprijeavanje straha od kole)


23/114

Koristi od klasinog uvjetovanja

Zato se prilikom ulaska u autobus uhvatimo zarukohvat?

Stvaranje UR je reakcija prilagoavanja (UP daje

vremena za pripremu na podraaj koji slijedi) Generalizacija i diskriminacija predstavljaju osnovuprilagoenog ponaanja; lee u osnovi stvaranjapojmova, koji su nuni za uspjeno koritenje

informacija iz okoline Gaenjem UR uimo zanemariti ponovljenepodraaje koji ne donose nove informacije ili koristza organizam (gaenje (UP)habituacije (BP)


24/114

Ponaanja nauena klasinimuvjetovanjem

Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje Emocionalne reakcije (strahovi: strah od zubara, od kole i

sl., ljubav, mrnja, seksualna uzbuenost, gaenje premanekoj vrsti hrane

Vrijednosti, stavovi, interesi i navike (kupovina proizvodaije reklamiranje je pratila ugodna glazba; moralnirazvoj)

Vjeba 1: opisati sluaj malog Alberta i malog Petrashemom klasinog uvjetovanja


25/114

Mali Albert


26/114

Mali Albert

BP (glasan zvuk) BR (strah)

BP (glasan zvuk)

+ NP (igraka takora) BR (strah)

UP (igraka takora) UR (strah)


27/114

Mali Peter


28/114

Mali Peter - protuuvjetovanje

UP (zec) UR (strah)

BP (hrana) BR (ugoda)

BP (hrana)+ UP (zec) BR (ugoda)

UP (zec) UR (ugoda)


29/114

Bihevior terapija

- modifikacija ponaanja, prekida nepoeljne apodupire poeljne oblike ponaanja pomousustavne primjene principa uenja

Protuuvjetovanje, 2 vrste: Sustavna desenzibilizacija: suprotna averzivnom uv.

Averzivno uvjetovanje: uspostavljanje nove UR2koja je suprotna izvornoj UR1.(mali Peter)

Preplavljivanje


30/114

Operantno ili instrumentalno

uvjetovanje

Klasino uvjetovanje

organizam jepasivan

Operantno uvjetovanje

organizam je aktivan


31/114

Thorndikeova teorija konekcionizma

Uenje putem pokuaja i pogreaka; podraajkoji se javlja nakon ponaanja utjee na budueponaanje

Naela na kojima se temelji uenje:- Spremnosti (glad; znatielja)

- Uestalosti (ponavljanje)

- Nedavnosti

- Efekta (bre usvojimo ono toza nas ima neku vrijednost;

odnosno poveava se vjerojatnost

javljanja ponaanja koje dovodi do

poeljnih posljedica a smanjuje kada

ne dovodi, kanjeni odgovor zamjenjuje se onim koji je nagraen)
http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.animalbehaviour.net/gifs%2Bpics/Thorndike%27s_cat.jpg&imgrefurl=http://www.animalbehaviour.net/OperantConditioning.htm&h=248&w=331&sz=12&hl=hr&start=4&um=1&usg=__Noh9jmf9BgEjGHmQVBPVrLoKKvo=&tbnid=_05Fk6L3ImE7SM:&tbnh=89&tbnw=119&prev=/images%3Fq%3DThorndike%2Bexperiments%2Bwith%2Bcats%26ndsp%3D20%26um%3D1%26hl%3Dhr%26sa%3DN


32/114

Jo neke zakonitosti uenja...

Vjetine svladane u potpunosti trajno sezadravaju i tee se zaboravljaju

Uenje ovisi o broju ponavljanja, ali i o

raspodjeli ponavljanja: jednokratnouenje dulje vrijeme jednostavne

vjetine, krae uenje vie puta sloenevjetine i stjecanje znanja

Za efikasno uenje vani vjeba i jasna ibrza povratna informacija


33/114

Skinnerteorija operatnog uvjetovanja

Operantno uvjetovanje uenjeu kojem se mijenja vjerojatnostpojavljivanja nekog odgovorapod utjecajem posljedica kojeproizvodi

Svaka posljedica koja poveavavjerojatnost javljanja ponaanjapotkrepljenje

Posljedica koja smanjujevjerojatnost javljanja ponaanja

- kazna


34/114

Vrste potkrepljivaa

Pozitivni pozitivni dogaaji koji slijede nakon ponaanja(hrana, pohvala, novac, ocjene, nagrade, zagrljaj, panja,socijalno prihvaanje)

Negativni - npr. bolni podraaji Neposredni slijede odmah nakon ponaanja, uinkovitiji su Odgoeni Primarni nenaueni, zadovoljavaju nae osnovne potrebe

(hrana, voda, prikladna temperaturapozitivni, bolnegativni Sekundarni ili uvjetovani - stjeu se povezivanjem sa ve

utvrenim potkrepljivaima(socijalni: osmjeh, zagrljaj, pohvala, panja;potkrepljivake aktivnosti: pristup omiljenim igrakama, zabavi ili

igrama; simboliki: novac, ocjene)


35/114

Osnovni naini operantnog uvjetovanja

vrsta potkrepljivaa potkrepljenje

zadano uklonjeno

pozitivan pozitivno potkrepljenje kazna uklanjanjem

potkrepljiva (poveava vjeroj. odgovora) (smanjuje vjeroj. odgovora)

negativan kazna primjenom negativno

potkrepljiva potkrepljenje(smanjuje vjeroj. odgovora) (poveava vjeroj. odgovora)


36/114

Posljedice ponaanja

Potkrepljenja

poveavaju vjerojatnost ponaanja

Kazne

smanjuju vjerojatnost

ponaanja

Pozitivna

zadavanje ugodnih podraaja

Negativna

uklanjanje neugodnih

podraaja

Zadavanjem

neugodnih podraaja /

pozitivna

Uskraivanjem

ugodnih podraaja /negativna

Izgovorena rije panja

roditelja

Jastuk preko glave

uklanja neugodnezvukove

Papirii ispod stola

ienje cijele sobe

Izljev bijesa u duanu

nema kupnje igrake


37/114

Pravila potkrepljivanja

Konstantno potkrepljivanjebrzo uspostavljanjeodgovora ali i brzo gaenje

Povremeno potkrepljivanje:

Postoje etiri mogua rasporeda povremenog potkrepljivanja:a) vremenski raspored

(intervalni) b) frekvencijski raspored (omjerni)

1) POVREMENI PRAVILAN

nain: npr. svakih 5 min, bez

obzira na ponaanjeorganizma (neefikasno)

npr. svaki 3. put kad se javi

eljeno ponaanje bez obzira naprotok vremena

2)

POVREMENI NEPRAVILAN

nain:

potkrepljenje se dajenesistematski (svakih 2, 7pa 4 min) rasporeeno u

vremenu

potkrepljuju se povremeno, nekad3. put, nekad 5. i sl. (najefikasnije)


38/114

Efikasna kazna

vrijeme zadavanja za vrijeme ili neposredno nakon nepoeljnogponaanja, osigurava stvaranje veze izmeu ponaanja i kazne.

dosljednost svaki put kad se javi nepoeljno ponaanje, izbjegavatiisto ponaanje nekad nagraivati, a nekad kanjavati.

intenzitet dobro odmjeriti jainu kazne, jer jedino takva potiskujeneko ponaanje na due vrijeme ili zauvijek. Poveavanje intenzitetakazne obino izaziva navikavanje ili uope nema efekta.

voditi rauna o osobinama pojedinca. Razliiti pojedinci razliito e

reagirati na posljedice. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nemajednaku vrijednost za sve pojedince.Kazna smanjuje nepoeljno ponaanje, a nove poeljne oblike

ponaanja postiemo potkrepljenjem.


39/114

Fiziko kanjavanje

dovodi do boli, straha, ponienja, plaa, izljevabijesa, lupanje glavom

moe dovesti do izbjegavanja osobe koja kanjavaili situacije u kojoj se kanjava

alje poruku da je agresivno prihvatljiv oblikponaanja

kazuje to su djeca krivo napravila a ne to su

umjesto toga mogla napraviti zbog kratkotrajnih efekata negativno potkrepljuje

roditelje da kazne i sljedei put


40/114

Vrste i upotreba operantnog

uvjetovanja Oblikovanje potkrepljenje priblino tonih

odgovora (mirno sjedenje uenika 5,7,10,12 i15 minuta; golub igra tenis)

Ulanavanje glazba, sport Tehnika etona

Programirana nastava

Nauena bespomonost - pojava da ljudi iliivotinje ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila izneugodne ili bolne situacije ako ponu vjerovati dane postoji uzrono-posljedina povezanost izmeunjihova ponaanja i ishoda takvih situacija.


41/114

Operantnim uvjetovanjem uimo:

znanja, vjetine, vrijednosti, stavove, interese inavike

u obrazovanju brza povratna informacija o tonostinauenog ima ulogu potkrepljenja i bitna je za

njihovo brzo i tono svladavanje. Navike: urednost, stil rjeavanja problema(upornost, odlunost), nain dominantnogdrutvenog ophoenja (drutvenost, konformizam,agresivnost) orijentacija ponaanja na postignue

ue se nagraivanjem i odobravanjem. klasino i operantno uvjetovanje vaniji u odgoju

nego obrazovanju.


42/114

Uvjetovanje u koli

sigurna i ugodna okolina vie potkrepljivanja, manje kanjavanja paljivo izabrati nagradu poticati generalizaciju i diskriminaciju

davati jasne povratne informacije oblikovati eljena ponaanja davati upute za prikladna ponaanja pripremiti uenike za stresnu situaciju

ispitivanje zapoeti lakim pitanjima

Zadatak 2. Uinci roditeljskog i uiteljskogkanjavanja (Vasta i sur., Zarevski).


43/114

Teorija socijalnog uenjakombinacija kognitivnog i bihevioralnog

Veliki dio uenja dogaa se uinterakciji pojedinca i okoline Uenje opaanjem dogaa se

kada je ponaanje opaaa podutjecajem opaanja ponaanja

modela. Uenje opaanjem ili socijalno

uenje temelji se na radu A.Bandure

On prihvaa veinu postavki

bihevioralnih teorija uenja alisadri i elemente kognitivnihteorija: neki procesi uenjapod utjecajem su kognitivnihsposobnosti

Recipronideterminizam

ponaanje

osoba okolina


44/114

Uenje opaanjem

Bri i jeftiniji nain uenja Zbog vanosti za preivljavanje pretpostavlja se da je

genetski odreeno Oponaanja nema bez potkrepljenja: neposrednog,

supstitucijskog (kada je potkrepljen model - vrstatedljivog operantnog uvjetovanja) isamopotkrepljenja

Temelji se i na sloenim kognitivnim procesima:

osoba je motivirana za uenje promatranogponaanja jer oekujeda e i sama biti nagraena zaisto ponaanje u jednakim prilikama.


45/114

Bandurin model uenja opaanjem

Usmjeravanje panje uoavanje neeg u okolini. Panja seobraa na modele koji su privlani, uspjeni, zanimljivi ipopularni.

Zadravanje zapamivanje opaenih sadraja.

Reprodukcijaizvoenje zapaenih akcija. U ovoj fazi usklaujuse ponaanja sa ponaanjem modela.

Motivacija - djelovanje okoline u smislu davanja potkrepljenja ilikazni to odreuje vjerojatnost javljanja ponaanja.


46/114

Naini uenja po modelu (premaZarevskom, 1995):

modeliranje promatranje ivog modela koji nastojiutjecati (modelirati) ponaanje onoga koji promatra(treneri u razliitim sportovima)

imitacija oponaanje modela bez razumijevanja

emu slui ponaanje (bubanje) uenje promatranjem / opservacijsko uenjeoponaanje ponaanja uzimajui u obzir posljediceponaanja modela (Bobo klaun) (model ne mora znatida je promatran)

simboliko uenje uenje na osnovi opisa koji dajemodel


47/114

Opservacijsko uenje

Djeca su promatrala modelkako se agresivno ponaaprema lutki zvanoj Bobo.

U razliitim situacijama modelje nagraen odnosno kanjen za

svoje ponaanje. Zatim se djecu pustilo u sobu s

igrakama, ukljuujui i Bobolutku.

Da li su djeca imitirala

ponaanje modela?


48/114

Opservacijsko uenje


49/114

Opservacijsko uenje


50/114

Razlozi za uenje po modelu:

relativno jednostavan i najmanjenaporan nain uenja

usvajaju se konformistika ponaanja

koja drutvena okolina podraava zadovoljava potrebu za

identifikacijom s osobama priznatogsocijalnog ugleda i poloaja.


51/114

Uinkovitost modela

opaena slinost

opaena kompetentnost osobine linosti promatraa


52/114

Uenje po modelu povezano je sanekoliko initelja

usmjerenost panje na ponaanjemodela

bliske osobe su nam najee modeli vii status modela vea vjerojatnost

modeliranja

suprotno ponaanje vanih modelaizaziva kognitivni nesklad


53/114

Kognitivne teorije uenja Teorije uvjetovanja uglavnom zanemaruju kognitivne procese. Velika potreba za ovakvim oblikom uenja (sloeni organizmi

duguju preivljavanje i razvoj kognitivnom uenju) jer rezultiraopim znanjem koje je primjenjivo na irok raspon razliitihsituacija

Kognitivni psiholozi, osim pojmova kao to su asocijacije ipotkrepljenja, koriste i pojmove kao to su mentalne strukture,sheme, obrasci i obrada informacija. Oni vide ljude kao biakoja trae informacije, odmjeravaju podatke i donose odluke.Inteligentno uenje prevladavaju vii kognitivni procesi, tj.miljenje

PKR podraaj kognitiv. Proces reakcija kognitivna mapa primjer skrivenog ili latentnog uenja Kog. Mapa je opa predodba o prostoru. Uenje uvidom u situaciju - slui za rijeavanje problema PRIKRIVENO uenje - uenje se ne iskazuje u ponaanju


54/114

Tolmanova koncepcija uenjaprijelazno shvaanjeod asociacionistikog ka kognitivistikom

organizam ui i bez potkrepljenja Tri skupine takora uile labirint u 15 danaa) Nikad na cilju nisu nalazili hranu, 1. dan 9 greaka,

zadnji dan 7 greaka

b) Uvijek na cilju nalazili hranu, 1. dan 9 greaka, zadnjidan 2 greke

c) 10. dana nisu dobivali hranu, 1. dan 10 greaka, 10. dan7 greaka; 11. dana dobili hranu, 12. dana 2 pogreke

- takori stvorili kognitivnu mapu, uenje se ne iskazujeu ponaanju skriveno uenje- Reakcija odreena znaenjem situacije, a ne samim

podraajem.


55/114

Rescorla (1967) eksperimenti sa psima

1. eksperimentalna situacija: psima zadavan elektrini udarnakon zvunog podraaja (BP poslije UP) zvuk + elektrini udar= psi su pokazali strah im bi uli zvuk

2. eksperimentalna situacija: zvuk (pauza)+ elektrini udar

= psi se nisu bojali zvuka ve tiine, jer je elektrini udar mogaouslijediti svakog asa 3. eksperimentalna situacija: podraaji zadavani u sluajnim

intervalima = zvuk nije izazvao strah jer nije davao nikakveinformacije o pojavi elektrinih udara.

Zakljuak: do uenja dolazi samo ako uvjetni podraaj dajeneku informaciju o bezuvjetnom, UP govori da e se pojaviti BP


56/114

Gestalt psihologija

Znanstvani pristup prouavanju kognitivnihprocesa, posebice percepcije (javlja se uNjemakoj prije I svj. rata).

Gestaltoblik, podrazumijeva cjelovitost uzamjeivanju

Ljudi primjenjuju razliita naela opaanjakako bi organizirali, tj. dali znaenje svojimzamjedbama.


57/114

Gestaltistika naela percepcije


58/114

Getaltistiki principi: odnos lika i pozadine


59/114

Uenje uvidom


60/114

Faze u procesu uenja pomou uvida usituaciju:

faza preparacije poetna faza svjesnosti da senalazimo u problemnoj situaciji i inimobezuspjene pokuaje.

faza inkubacije naputanje bezuspjenih aktivnosti

faza iluminacije ili uvidaiznenadno javljanjerjeenja (aha-efekt), razumijevanje odnosa meuelementima situacije

faza verifikacije provjera pronaenog rjeenja

Subjekt u uenju se susree sa neuravnoteenomsituacijom koja je dio neke ire situacije ili lika(gestalta). Rjeenjem se problemna situacijauravnoteuje i uklapa u taj iri kontekst.


61/114

Uenje uvidom u situaciju

Ukljuuje procese razgradnje i reorganizacije

sadraja i struktura koje se usvajaju, a rezultira

primjenom tako steenog znanja u vrlo irokom

rasponu situacija i velikom otpornou nazaborav.

Sastoji se od:

- Otkrivanja bitnih veza i odnosa u materijalu koji uimo

- Utvrivanja i fiksiranja uporinih toaka gradiva- Grupiranja dijelova sadraja prema smislu

- Logikog povezivanja dijelova


62/114

Znaajke i prednosti uenja uvidom:

odvija po principu sve ili nita, tj. javlja se odjednom nemora odmah, pa stoga moe biti bre od ostalih oblikauenja (ovisno o brzini uvida uenje srazumijevanjem, mehaniko uenje besmislenog

sadraja - imitacija) nakon uvida se javlja nagli napredak (broj pogreaka se

drastino smanjuje) a to je dublja obrada informacijeto je vea njezina trajnost.

naueno se uspjeno primjenjuje na irok rasponsituacijavea transferna vrijednost (omoguavarazlikovanje bitnog od nebitnog i generalizaciju)

doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije


63/114

to se uimo uvidom?

Znanja (intelektualne vjetine, kognitivnestrategije)

Psihomotorne vjetine (ubrzava usvajanje ali ne

bez oponaanja i potkrepljenja) Vrijednosti, stavovi, navike (uvjetovanjem i

oponaanjem, ali objanjenja doprinose npr. zatoje neko ponaanje poeljno?)


64/114

Primjena gestaltistike teorije uenja ukolskoj praksi:

usvajanje sadraja sa razumijevanjem organizacija nastave tako da uitelji uenike

uvode u probleme svog predmeta i tako

pobude intelektualnu aktivnost uitelj vodi izazvanu aktivnost prema

uspjenom rjeenju problema

inteligentan nain pouavanja i uenja,adekvatan ovjekovim mogunostima, kojiosigurava razumijevanje onoga to se ui.


65/114

Razvojna linija uenja

- Vrste uenja ne postoje kod ovjeka odpoetka ivota, javljaju se u pojedinim fazarazvoja i dominiraju.

- Kasnije neki mehanizam moe bitidominantan, ali se ne iskljuuju ve djelujusinergino


66/114


1. Utiskivanje

- Uenje vrste nenaueno ponaanje, uroenisklopovi ponaanja

- Fiksni obrasci ponaanja sekvence reakcijaukljuene u genetsko naslijee, ne zahtijevajunovo uenje

- Emocionalna veza novoroene majka(skrbnik)


67/114

Utiskivanje - Lorenz


68/114


2. Faza uvjetovanih refleksa klasinouvjetovanje

- Najjednostavnija vrsta uenja, osnovne navike iiskustva

- Odrasli: automatizacija jednostavnihmotorikih radnji


69/114


3. Operantno ili instrumentalno uvjetovanje

- Javlja se utjecaj svijesti

- Komunikacijski i instrumentalni pla djeteta- Mono sredstvo za oblikovanje i modifikaciju

ponaanja kako kod djece tako i kod odraslih


70/114


4. Mehanizam pokuaja i pogreaka

- Smisleno uenje

- stjecanje vjetina i znanja u uem smislu (npr.slaganje oblika u predloke) u novimsituacijama kojima se valja prilagoditi kakokod djece tako i kod odraslih


71/114


5. Mehanizam oponaanja ili imitacije(uenja po modelu)

- Karakteristino za predkolsku djecu- Kod mlae djece - imitacija, kod odraslih

ukljuuje sloene intelektualne funkcije


72/114


6. Mehanizam uvida u situaciju

najsloeniji mehanizam karakteristian zauenje odraslih

Kod djece se oituje postupno i postaje sveoitiji to se razvoj pribliava odrasloj dobi

Usvajanje znanja u uem smislu


73/114

Pamenje i uenje

Teorija obrade informacija


74/114

Pamenje mogunost usvajanja,zadravanja i koritenja informacija.

U najuoj je vezi sa uenjem.Pamenje je preduvjet za uenje, a

uenjem usvajamo informacijeprilikom pamenja. PPUUPP

Na pamenje gledamo kao na:

- sposobnost mjesto gdje se uvajuinformacije

- procesobrade informacija


75/114

Dijagram tijekapronalaenje

Okolinski senzorno kratkorono pamenjedugorono pamenje

pamenje radno pamenje

ulazni vidno, sluno upravljaki procesi: trajnapohrana

podraaji dodirno ponavljanje, ifriranje,informacija

odluivanje,

panja strategije dosjeanja informacija

izlazni odgovori

az ne pam en a e o e zaispitivanje


76/114

ispitivanjepamenja

razinatraga

razinaprepoznav

anja razina

reprodukcije

razinaautomatizacije

metoda utede

bre uenje''zaboravljenog''(Sadraj koji smobar 1 pogledali

idui put je lakenauit) sadraja. prepoznavanje

usporedba

zadanogsadraja sa vepohranjenim

dosjeanje

tee, materijal

DODATAK:


77/114

S obzirom na kvalitetu razlikujemo viestupnjeva znanja:1.znanje prisjeanja- najnia kvaliteta, ovjekse samo sjea nekih sadraja o objektivnojstvarnosti (neto su uili ali se ne sjeaju to)2.znanje prepoznavanja- identificira sepripadnost nekog sadraja ali ih se ne zna

objasniti3.znanje reprodukcije- reprodukcija nekogsadraja ali ga se ne shvaa4.znanje operativnosti/ operativno znanje-sadraj se zna i primjenjuje

kreativno/stvaralako znanje- na temeljusteenog znanja ovjek stvara novaStjecanje znanja u didaktici se jo zovematerijalna strana obrazovanja

U j t j


78/114

Uspjenost pamenja premamjestu estice u nizu koji se ui

U j t j


79/114

Uspjenost pamenja premamjestu estice u nizu koji se ui

neposredno nakon uenja (uspjenostprocesa usvajanja) i odgoeno ispitivanjepamenja (uspjenost zadravanja)

efekt novosti najbolje se dosjeamoestica sa kraja niza (KP)

- efekt prvenstva bolje dosjeanje esticasa poetka niza (DP)

- Restorffov efekt estice u sredini oznaitikako bi postale uoljive


80/114

Vrste pamenja:

1. prema vrsti materijala:

simbolikopodaci, termini, informacije,pojmovi, pravilana njemu se temelji

stjecanje znanja u uem smislu motorikobrzo i spretno obavljanjeradnji i pokreta koji su prethodno usvojenevjebanjem.

(teko ih je razdvojiti uenjem simbolastjeu se vjetine i obrnuto)

logiko pamenje smislenog materijala

mehaniko pamenje besmislenog

Vrste pamenja:


81/114

Vrste pamenja:

2. prema nainu usvajanja:

- namjerno - uzrokovano interesima,eljama, sklonostima, motivacijom

- nenamjerno sluajno


82/114

Vrste pamenja:

3. prema vremenu zadravanja informacija:

- senzorno

- kratkorono- dugorono

Senzorno / osjetilno


83/114

Senzorno / osjetilnopamenje

zadravanje informacija kratko (do 2sek) u osjetilima u nepromijenjenomobliku

ehoiko omoguuje lokalizacijuzvukova u prostoru

ikoniko gledanje filma

kratkorono / radno


84/114

pamenje

(do 15ak sek) Funkcije kratkoronog pamenja- informacija dovoljna za reakcijuubod komarca- informacija se zadrava onoliko dugo koliko nam

treba pamenje broja telefona- korisna informacija, aktiviranje informacija iz DP -kodiranje priprema informacije za dugoronupohranu, mijenja izvorni oblik (svojstveno svakompojedincuigra ''pokvarenog telefona'')

- nekorisna informacijaodbacivanje Kapacitet 5-9 estica, moemo ga poveati

grupiranjem (1492 otkrie Amerike), tj.koritenjem mnemotehnika.

Vjeba 3.: kapacitet kratkotrajnog pamenja


85/114

Dugorono pamenje

Trajno pohranjene informacije. Organiziraju se u skladu s kognitivnim

shemama (ono prema emu imamo jakemocionalni odnos jae utjee naselekciju i distorzije)

Trajnost vea to je vea dubina i irinaobrade informacija (dubinakognitivni

napor u razumijevanju odnosa, irina brojelemenata meu kojima treba naiodnos)

Ponavljanjem se informacije dugoronoohrane

Vjeba 4 Mnemotehnike


86/114

Vjeba 4. Mnemotehnike

krava, drvo, banana, bicikl,pas, narana, kamion,eir, medvjed, jabuka,zastava, konj.

Tri najee strategije su: ponavljanje (estica koje

se treba zapamtiti)

organizacija (razvrstavanjeestica u pojmovnekategorije: krava, pas,

medvjed, konj; banana,


87/114

Vrste dugoronog pamenja

a) deklarativno znanje injenica: semantiko znanje injenice o svijetu

epizodiko pamenje dogaaja

b) nedeklarativno ili proceduralnoznanje otome kako neto uiniti (simboliko imotoriko)

- trenutano ili ''blic'' pamenje izuzetnodobro zadravanje opaenih detaljaneposredno prije, za vrijeme i nakoniznenaujueg dogaaja

Pamenje je MUZIKA


88/114

Mogunost Usvajanja,Zadravanja I Koritenjainformacija

Mnemotehnike tehnikeza poboljanje pamenja.Slue zadravanju sadrajakoje bismo najvjerojatnije

zaboravili, a nastoji se:

- povezati nepovezano

- nai dobre znakove za


89/114

Metamemorijaznanje o vlastitom sustavupamenja, izbor najprikladnije strategije

zapamivanja i poznavanje vlastite ''bazepodataka

Reminiscencija pojava poboljanja reprodukcijeu vremenu koje slijedi nakon usvajanja (2-7 dana

za smisleni sadraj, 2-3 minute za besmislenisadraj), za uspjeno zadravanje sadraj bitrebalo ponoviti nakon tog perioda

Perseveracijapojava da nakon prestanka

usvajanja dolazi do spontanog obnavljanjasadraja koje traje 10ak sekundi


90/114

Pamenje i dob: senzorno s dobi se poveava kapacitet i trajanje (2-6 g. se

ne mijenja)

kratkotrajno kapacitet: dob broj estica2,5 23 3

4,5 47 5

10 615 i vie 8

iza 50ih poinje opadanjedosjeanje slabije u djece i starijih, kod prepoznavanja nema

razlike (teki

zadaci mlai odrasli bolji nego djeca i stariji); kod starijih jaiuinciinterferencije i slabljenje traga strategije zapamivanja:do 10 godine dominira mehaniko ponavljanje , kasnije se

javlja strukturiranje

informacija koritenjem nadreenog pojma i kljune reenice,


91/114

Smetnje pamenja

Amnezija (retrogradna ianterogradna)

Hipomnezija

Hipermenizija (idiotsavanti, fotografskopamenje)

Paramnezije (vjeba 5.)


92/114

Openito smanjena mogunostpamenja zove se hipomnezija, aporemeaj koji se oituje u pamenjusvih informacija koje se percipirajuzove se hipermnezija. Kod starijih ljudi

mogu se pojavljivati lana sjeanja iliparamnezije, koje nastaju tako to sepraznine u sjeanju popunjavajuizmiljenim podacima. Tu se ubraja ifenomen deja vu pri emu imamodojam da se odvija ono to smo vedoivjeli.

Znamo da se nakon potresa mozgane moemo sjetiti dogaaja koji su sezbili neposredno prije i to se nazivaretrogradna amnezija. No znatno vei

roblem e antero radna amnezi a
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipomnezijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hipermnezijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Paramnezija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Deja_vuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mozakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Amnezijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Amnezijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mozakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Deja_vuhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Paramnezija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipermnezijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hipomnezija


93/114

Pojave koje prate uenje

zakonitosti stjecanja znanja,

oblici znanja, transfer,interferencija, zaboravljanje


94/114

Oblici znanja

Tradicionalna analiza:a) znanja u uem smislu

ope znanje

b) vjetinepsihomotornestrukture omoguujuobavljanje neke radnje.


95/114

broj ponavljanjabroj ponavljanja

uinak uinak

Zakonitosti stjecanja

jednostavnih vjetina

Zakonitosti stjecanja

sloenih vjetina

Stjecanje vjetine upouavanju:


96/114

pouavanju:3 faze

kognicijsku ralambom seupoznaje strukturu pokreta i

radnji koje vjetina ukljuuje

asocijacijsku uvjebavanjepokreta i radnji

automatizacijskaprelazak

vjetine u naviku

Znanja u uem smislu-opa


97/114

Znanja u uem smislu-opa

znanja prevladava unutarnja

kognitivna komponenta,simbolika graa: injenice,

pojmovi, pravila, zakoni, naela

i modeli intelektualnih operacija usvajanje i zadravanje sadraja

u verbalnom, numerikom iligrafikomobliku, a izraavajuse

ureprodukciji, prepoznavanju iligeneralizaciji i upotrebi

podataka, informacija i sl.

Grginovi varijeteti znanja


98/114

Grginovi varijeteti znanja

1. faktografska znanjainjenino znanje:termini, pojmovi, simboli isl.

2. interpolacijska znanjautvrivanje slinosti irazlika, zahvaanjeuzrono posljedinih

odnosa, ukljuuje analizu,sintezu, apstrakciju igeneralizaciju: kategorije,pravila, naela, teorije

3. operacijska znanja

Prethodno steena znanja


99/114

Prethodno steena znanjamogu olakavati i ubrzavati

proces stjecanja novihznanjatransfer uenja

oteavati i usporavatiproces stjecanja novihznanjanegativnitransfer ili interferencija

nemati nikakav utjecajna stjecanje novih znanja

u nemogunosti obnavljanja sadraja koji suprethodnim uenjem bili dio ovjekovog


100/114

prethodnim uenjem bili dio ovjekovog

iskustva.

Postupno osipanje tragova pamenja zbog protokavremena i dolaska novih informacija (OP,KP)

Intereferencijaretroaktivnanovo potire staro i

proaktivna staro uenje ometa novo zajedno senazivaju negativni transfer, pozitivan transferkadave steena znanja olakavaju stjecanje novihznanja (OP,KP)

Namjerno zaboravljanje neugodnih sadraja (KP) Nemogunost pronalaenja informacija zbogslabih znakova za dosjeanje (nedovoljnopovezana informacija) (DP)


101/114

Krivulja zaboravljanja


102/114

Zaboravljanje

najvee u prvim satima idanima nakon uenja (krivuljazaboravljanja).

ponavljanje zapoeti kada jezaboravljanje najjae -

potreban manji brojponavljanja. najmanji gubitak informacija

kod usvajanja gradiva srazumijevanjem (uvid usituaciju), zatim kodperceptivno-motorikoguenja, glasnog mehanikogusvajanja a najvii kod uenjabesmislenog materijala.

manje udubljena krivulja je akoje gradivo prenaueno (na

Subjektivni i objektivni faktori uenja i


103/114

Subjektivni i objektivni faktori uenja ipamenja

Fizioloki: zdravlje, umor, spol,ivotna dob, struktura ivanogsustava (dispozicije,sposobnosti)

Karakteristike grae: vrsta,koliina, poznatost, smislenost

Psiholoki: motiviranost,aktivnost (koliina i vrsta),iskustvo, mentalna kondicija,

dubina obrade grae, vrstakodiranja i medijacije, vrstapotkrepljenja, osobine linosti

Objektivni ili fiziki:temperatura u prostoriji,

vlanost zraka, koliina kisika,


104/114

vjeba

Ispiite svoje navike u vezi uenja.Uite li redovito ili samo pred ispite, uite li

sami ili sa kolegama, pamtite li lake na

predavanjima ili rjeavajui zadatke, ujutroili naveer, koliko vremena moete uitibez odmora, imate li neke posebne trikovekoji vam olakavaju uenje?

Jeste li zadovoljni s vlastitim stilom irezultatima uenja?

Naela racionalne


105/114

Naela racionalneorganizacije uenja: planiranje uenja: dnevni, tjedni, mjeseni

plan

postavljanje ciljeva: od bliih ka daljnjim

poticanje motivacije: intrinzina +ekstrinzina

uiti s razumijevanjem, aktivno uenje:-svrhovito sluanje- zapisivati, kapacitet pamenja je ogranien- znati izdvojiti najbitnije

- organizacija i strukturiranje informacija

- besmisleni sadraj mnemotehnikiosmiljavati E=mc2 Einstein mirie cvijetadva)

- aktivno onavl ati - re riavan em radiva

Racionalna organizacijaj kih ilik j


106/114

vanjskih prilika uenja -

poboljanje koncentracije mjesto za uenje samo za uenje, dobroosvijetljeno, prozrano, udobna, a nepreudobna sjedalica, dovoljno velik stol. Natom mjestu ne bi trebalo biti nita zanimljivo

to bi ti odvlailo pozornost. osigurati literaturu, pomagala

zadovoljene sve fizioloke potrebe gladan,umor

samokontrolavrijeme za brigu stanke, mijenjanje aktivnosti

biti aktivan zapisivati, kapacitet pamenjaje ogranien

upoznaj svoj bioloki ritam (veernji ili jutarnji

Temeljne metode uenja(kolskih sadraja):


107/114

(kolskih sadraja):

globalna metoda uenje sadraja ucjelini, zahvaanje biti i povezanosti,izostavljanje injenica i podataka,malo vremena, poznati sadraj,

jednostavniji zadaci, osobe sa boljimintelektualnim sposobnostima

parcijalna metoda podjela sadraja

na manje cjeline, nov i teak sadraj,kompleksni zadaci, osobe sa loijimintelektualnim sposobnostima

kombinirana metodapregled

sadra a uen e rvo di ela a

j


108/114

Panja

predpanjaautomatskastanje ope pobuenostiosjetila

panjasvjesna i namjerna

aktivnost usmjeravanje

zadravanje zapovjedni izriaji (Pazite!; Ovo je

vano! ...) promjena obiljeja podraaja(glasa, poloaja, boja)

neobini/ neoekivani podraaji

emocionalno obojeni podraaji

predahza podizanje energije, itd.

UZROCI POTEKOA ZADRAVANJA PANJE


109/114

Unutarnji faktori Okolinski faktori

dob ometajui podraaji u okolini

(amor u razredu ili bukakoja dolazi s ulice)

hiperaktivnost monotoni glas uitelja

tekoe u uenju teina gradiva

opa mentalna(ne)sposobnost koliina informacija

emocionalni problemi

bolest, umor

Opasnosti prilikom uenja


110/114

Opasnosti prilikom uenja

Strah od poinjanja/Odustajanje/Ignoriranjeobaveze

Uenje bez razumijevanja i zaboravljanje Panika: Uenje na brzinu / kaos /

nepovezanost

Gubljenje vremena :a) Povrno uenje/iluzija nauenog/prepoznavati znatib) Posveivanje previe vremena jednoj stvari /uenje nepotrebnih sadraja

Podlonost razliitim distraktorima

Nalaenje izgovora i opravdanja

Razvoj jedne mape za uenje


111/114

Razvoj jedne mape za uenje


112/114


113/114


114/114

Documents

Psihologija Ucenja i Poucavanja 1. Kolokvij