UNIVERZITET U SARAJEVUPOLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET

METODE I TEHNIKE UENJA

Priredili:

Milenko BlesiMirsad Kurtovi

Fuad GaiSabahudin Bajramovi

Prevod sa engleskog:

Milenko Blesi

Sarajevo, Avgust, 2007. godine

2PREDGOVOR

Od kada je univerziteta i od kada je profesora i studenata postoje i nesuglasice oko razloga zbog kojih studenti postiu osrednje ili loe rezultate studija. Uobiajeno je da profesori razloge trae u lijenosti studenata, a da studenti svoje povremene ili ee nesupjehe pravdaju teinom gradiva. Istina moe biti, a u nekim okruenjima vjerovatno jeste, izmeu ova dva stava. Univerzitetsko obrazovanje se, posebno tokom zadnjih decenija, ubrzano mijenja. Razvoj i primjena savremenih nastavnih metoda, tehnoloki razvoj pa i u velikoj mjeri izmijenjena tradicionalna elitistika dimenzija univerziteta ostavljaju mjesta za razmiljanje da prosjean student danas ne bi trebao imati problema u savladavanju studijskih programa. Meutim, svjedoci smo injenica da studiranje na univerzitetima traje predugo i da veliki broj studenata naputa studije. Ne ulazei u objektivno prisutne pojave da se u naim uslovima univerzitet ponekad upisuje samo radi izbjegavanja ekanja na biroima rada ili radi rjeavanja odreenih socijalnih pitanja, stoji konstatacija da i motivisani studenti koji ulau dosta truda ne postiu rezultate koji uloenom radu odgovaraju. Objanjenje za ovo dijelom se moe potraiti i u nepoznavanju naina planiranja, organizacije i realizacije procesa uenja na univerzitetu. Stranice koje slijede najveim dijelom su nastale prevoenjem i prilagoavanjem materijala postavljenog na web stranici http://www.studygs.net/index.htm. Ljubopitljiv italac e uskoro posjetiti ovu adresu i vidjeti da je mali dio uputstava i strategija za uenje na ovoj stranici preveden na hrvatski jezik. Naalost, tokom zadnje godine nije primijeeno da se rad na prevodu na hrvatski jezik nastavlja. Na ovaj nain niz korisnih savjeta i uputstava za efikasnije uenje koje izvorna stranica nudi jo uvijek je dostupan samo onima koji vladaju engleskim jezikom.

Izvorna struktura je dopunjavana i ponegdje modifikovana informacijama i preporukama iz drugih izvora, a prireivai su sebi uzeli za pravo da na ponekim mjestima iz iskustva vlastitog i poesto tegobnog uenja doda miljenje, preporuku ili komentar. Materijal je prvi put kompletiran i umnoen u jesen 2005. godine. Uz korekcije primijeenih daktilo greaka (mnoge su se zasigurno opet provukle!), ovaj put se vri njegovo postavljanje na web stranicu Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta. U vjeri da e ovako prezentiran biti od pomoi znatno veem broju studenata i nastavnika, oekujemo sve dobronamjerne sugestije koje e uiniti da verzije ovog teksta koje slijede budu bolje i korisnije.

Sarajevo, avgust 2007. Prireivai

3SADRAJ

1. UVOD....................................................................................................................................................................... 5

2. PRIPREME ZA UENJE...................................................................................................................................... 82.1. UITI UENJE ......................................................................................................................................... 82.2. PLANIRANJE VREMENA I POSTAVLJANJE CILJEVA.............................................................................. 9PLANIRANJE EFIKASNOG RASPOREDA UENJA ........................................................................................................ 10STVARANJU EFIKASNOG RASPOREDA UENJA TREBA POSVETITI VRIJEME, JER E DOBAR RASPORED TO ZNATI I VRATITI. .................................................................................................................................................................. 10

2.2.1. VJEBA: POSTAVLJANJE CILJEVA I IZRADA RASPOREDA............................................................. 102.3. RAZMILJATI KAO GENIJE........................................................................................................................ 122.4. UPRAVLJANJE STRESOM ................................................................................................................... 14

2.4.1. PREDISPITNA I ISPITNA NERVOZA .................................................................................................... 162.4.1.1. OPTE PRIPREME IZGRADNJA SAMPOUZDANJA.................................................................................162.4.1.2. PRIPREMA ISPITA...........................................................................................................................................16

2.5. SPRJEAVANJE ODUGOVLAENJA................................................................................................. 172.6. KRITIKO RAZMILJANJE I UENJE ............................................................................................... 192.7. SAMOMOTIVACIJA ..................................................................................................................................... 20

2.7.1. VJEBA 1: DEFINISNJE ONOG TO SE ELI NAUITI ..................................................................... 212.7.2. VJEBA 2: UNUTRANJA MOTIVACIJA .............................................................................................. 212.7.3. VJEBA 3: VANJSKA MOTIVACIJA ...................................................................................................... 222.7.4. VJEBA 4: OPIS PROJEKTA ................................................................................................................. 222.7.5. VJEBA 5: IZBOR MENTORA ............................................................................................................... 232.7.6. VJEBA 6: PRAENJE NAPREDOVANJA ............................................................................................ 232.7.7. VJEBA 7: EVALUACIJA ....................................................................................................................... 24

2.8. DONOENJE ODLUKA I RJEAVANJE PROBLEMA............................................................................... 252.8.1. FLEKSIBILNOST .................................................................................................................................... 252.8.2. DEFINISANJE PROBLEMA ................................................................................................................... 252.8.3. PRIKUPLJANJE INFORMACIJA ........................................................................................................... 262.8.5. PRIMJENA RJEENJA ........................................................................................................................... 282.8.6. PRAENJE NAPREDOVANJA ............................................................................................................... 28

3. ZNANJE................................................................................................................................................................ 30

3.1. STUDENT ATLETA ILI STUDENT UMJETNIK? ....................................................................................... 303.1.1. ULOGA "TRENERA" .............................................................................................................................. 32

3.2. VIZUELNO UENJE ..................................................................................................................................... 323.3. KONCIPIRANJE GRADIVA ......................................................................................................................... 343.4. UENJE NA UNIVERZITETU...................................................................................................................... 36

3.4.1. KORISNE STRATEGIJE ZA UNIVERZITETSKO UENJE ................................................................... 373.5. GLASNO RAZMILJANJE I GOVOR SAMOM SEBI ................................................................................. 383.6. UENJE KROZ RJEAVANJE PROBLEMA ............................................................................................... 38

4. UENJE................................................................................................................................................................. 424.1. EFIKASNE NAVIKE ZA EFIKASNO UENJE............................................................................................ 424.2. MURDER SISTEM UENJA ......................................................................................................................... 434.3. KONCENTRISANJE ...................................................................................................................................... 434.5. PAMENJE .................................................................................................................................................... 464.6. INDEKSIRANJE TOKOM UENJA ............................................................................................................. 474.7. VJEBE IZGRADNJE RJENIKA ................................................................................................................ 48

5. PREDAVANJA ..................................................................................................................................................... 50

5.1. PRIPREME ZA PREDAVANJA..................................................................................................................... 505.2. UTICAJ NA NASTAVNIKE .......................................................................................................................... 515.3. PISANJE ZABILJEKI NA PREDAVANJIMA ............................................................................................ 51

45.4. ODRAVANJE PANJE NA PREDAVANJIMA ......................................................................................... 525.5. RASPRAVE NA PREDAVANJIMA .............................................................................................................. 53

6. UENJE SA DRUGIMA...................................................................................................................................... 556.2. AKTIVNO SLUANJE.................................................................................................................................. 566.3. GRUPNI RAD NA PROJEKTIMA I UENJE U GRUPI .............................................................................. 57

7. ELEMENTI ANALIZE SLUAJA I STUDENTSKIH PROJEKATA ........................................................... 617.1. ANALIZA SLUAJA .................................................................................................................................... 617.2. PREZENTACIJA STUDENTSKIH PROJEKATA......................................................................................... 627.3. JAVNI GOVOR............................................................................................................................................... 637.4. INTERVJUISANJE ZA POTREBE PROJEKATA......................................................................................... 63

8. VJETINE ITANJA .......................................................................................................................................... 678.1. AKTIVNO ITANJE ...................................................................................................................................... 678.2. PISANJE ZABILJEKI IZ KNJIGA............................................................................................................... 698.3. ITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA...................................................................................................... 698.4. ITANJE KOMPLEKSNIH TEKSTOVA...................................................................................................... 718.5. BRZINA ITANJA I RAZUMIJEVANJE TEKSTA...................................................................................... 728.6. OBILJEAVANJE TEKSTA KOD ITANJA ............................................................................................... 738.7. SQ3R METODA ITANJA ............................................................................................................................ 74

9. PRIPREMA ZA ISPIT ......................................................................................................................................... 76

9.1. OPTE UPUTE KOD PRIPREME ZA ISPIT ................................................................................................. 769.2. PREDVIANJE SADRAJA ISPITNOG TESTA (ISPITA) ......................................................................... 779.3. PONAVLJANJE GRADIVA PRIJE TESTA .................................................................................................. 779.4. SAVLADAVANJE ISPITNE NERVOZE ...................................................................................................... 789.5. "BUBANJE" ("TREBANJE") ISPITA.......................................................................................................... 78

10. POLAGANJE ISPITA........................................................................................................................................ 80

10.1. PREPORUKE ZA POLAGANJE TESTOVA ............................................................................................... 8010.1.1. DA/NE (TANO/NETANO) TESTOVI................................................................................................ 8110.1.2. TESTOVI IZBORA OD VIE PONUENIH MOGUNOSTI .............................................................. 8110.1.3. TESTOVI KRATKIH ODGOVORA ....................................................................................................... 82

10.2. ISPITI SA OTVORENIM KNJIGAMA ........................................................................................................ 8210.3. PRIPREMA I POLAGANJE USMENIH ISPITA ......................................................................................... 8310.4. KLASINI PISMENI ISPIT ......................................................................................................................... 84

10.4.1. UPUTE ZA PISANJE ODGOVORA NA OSNOVU ZAHTJEVA IZ PITANJA....................................... 85

11. VJETINE PISANJA ......................................................................................................................................... 88

11.1. OSNOVE VJETINE PISANJA ................................................................................................................... 8811.2. PRETHODNO PISANJE I NACRTI............................................................................................................. 9011.3. JEZIKI KOREKTNO PISANJE ................................................................................................................. 9411.4. PRELAZNE RIJEI I FRAZE ...................................................................................................................... 9411.5. UPUTSTVA ZA PISANJE............................................................................................................................ 96

11.5.1. ESEJ OD PET PARAGRAFA ................................................................................................................ 9611.5.2. ESEJ ZA IZLAGANJE ........................................................................................................................... 9711.5.3. NAUENE LEKCIJE ............................................................................................................................ 98

12. ISTRAIVANJE................................................................................................................................................. 99

12.1. PISANJE NAUNO-ISTRAIVAKIH LANAKA ................................................................................. 9912.1.1. ELEMENTI NAUNO-ISTRAIVAKOG LANKA ............................................................................ 99

12.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA SA INTERNETA...................................................................................... 10312.2.1. NAVOENJE WEB STRANICA .......................................................................................................... 104

12.3. CITIRANJE I IZBJEGAVANJE PLAGIJATA ........................................................................................... 10412.4. ORGANIZACIJA ISTRAIVANJA........................................................................................................... 105

12.4.1. ORGANIZACIJA PRETRAIVANJA LITERATURE KORIENJEM KARTICA............................... 10512.4.2. KORIENJE RAUNARA U ORGANIZACIJI ISTRAIVANJA ....................................................... 106

51. UVOD

Iako se od studenata oekuje da sa razumijevanjem naue obiman i raznolik materijal, oni serijetko upoznaju sa sistematizovanim strategijama koji bi im moguile efikasnije i efektnijestudiranje. Psiholozi i drugi strunjaci su provjerili i razvili veliki broj tehnika za olakavanjeuenja i poveanja njegove efikasnosti. Problem se esto javlja u nedostatku volje ili mogunostiuniverziteta da studente sa njima upoznaju. Nisu, meutim, rijetke ni situacije u kojima studenti ovladavanje strategijama i tehnikama za uspjenije uenje vide kao dodatno uenje i prema njemu kao takvim ispoljavaju odreenu averziju. Da, strategije i tehnike uenja takoe treba uiti, razvijati i usavravati, ali ne bi li tako trebalo biti sa bilo kojom aktivnou kojom se ljudsko bie bavi?Ankete provoene meu studentima pokazuju da postoji veliki broj razloga koje oni navode za svoj dolazak na univerzitet. Ljudi na univerzitet dolaze da se obrazuju, da uveaju svoja znanja, da obogate svoje linosti, da se osposobe za eljene karijere, da ispune oekivanja svojih porodica ili prijatelja i iz niza drugih razloga. Nevezano za vodei razlog dolaska na univerzitet, svaki student oekuje da e njeno/njegovo univerzitetsko obrazovanje biti pozitivno iskustvo vrijedno uloenog truda. Meutim, mnogi studenti smatraju da ne mogu uspjeno savladati sve poslove i zadake koje univerzitet pred njih postavlja i najvei dio svog vremena provode u suoavanju sa ovim problemom. Iskustvo pokazuje da pravi problem za ove studente, u stvari, predstavlja nepoznavanje naina za organizovanje svog rada i uenja na univerzitetu. Poznavanje i primjena strategija i uputstava za uenje mogu biti od velike pomoi.Jasno je da je za primjenu bilo koje strategije za uenje i za savladavanje obaveza prije svega neophodna motivacija i pozitivan stav studenta izraen kroz rijei "Zavriu posao", "Ovdje sam da uspijem" ili slino. Ovo se, istovremeno, moe smatrati i najvanijim faktorom za uspjeh na univerzitetu. Slijedei vaan faktor je planiranje vremena i odgovoran odnos prema planiranim obavezama. Student treba da naui kako organizovati svoje vrijeme, jer e ga samo na taj nain biti dovoljno, ne samo za uenje, nego i za druge aktivnosti potrebne i svojstvene mladim ljudima. Jasno, bez uenja u svim njegovim elementima nee biti uspjeha i bilo bi dobro da student jo prije dolaska na univerzitet uenje shvati i prihavti kao svoju najvaniju obavezu za vrijeme trajanja studija.

Na ovom mjestu nije loe podsjetiti se deset preporuka za uspjeh u studiranju kojima mnogi ameriki univerziteti doekuju svoje studente.

1. Na univerzitetu e se dobiti onoliko koliko se uloi

Do uspjeha e se stii samo radom uz kojeg e povremeno ii i stres. Odlganje i izbjegavanje obaveza est je nain za privremeno ublaavanje stanja stresa. Naalost, ovakav pristup stres samo privremeno odlae i poveava ga. Kada se pone raditi na nekom zadatku treba napustiti sva razmiljanja o tome kako je "to veliko" ili kako je "to teko". Treba izabrati mali dio velikog posla i krenuti naprijed.

2. Druiti se uspjenim kolegama

6Motivacija se moe znaajno uveati kroz druenje sa kolegama koje imaju uspjeha na studiju. Treba nastojati uiti od drugih, poduavati jedni druge, traiti i nai izazova u uspjehu kolega. Dobro je formirati grupu za uenje koja e spremati ispite i organizovati propitivanja i testiranja prije ispita. Unutar grupe treba razgovarati o strategijama u uenju, o ciljevima uenja, ali i o dilemama i strahovima koje treba nastojati zajedniki prevladati.

3. Preispitivanje vlastitog pristupa ispitima

Ispiti zasigurno mogu biti stresna iskustva, ali se mogu shavtiti i kao sredstvo koje e ukazati na kvalitet uenja. Umjesto odlaganja uenja do zadnjeg momenta i beskonano dugog ekanja rezultata ispita, uenje treba uiniti rutinskom navikom i svakodnevnom obavezom. Treba ostaviti dovoljno vremena za pripremu gradiva i posebno za provjeru znanja prije ispita. Na ovaj nain se mogu uoiti propusti u uenju te graditi samopouzdanje koje ispit vie ne ini tako stranim.

4. Fokusiranje na uspjeh

Pozitivan pristup je jedan od najvanijih, ako ne i najvaniji meu uslovima za uspjeh na univerzitetu. Preuzimanje odgovornosti za dogaaje, izvravanje obaveza i stalna posveenost postavljenim ciljevima doprinijee uspjehu.

5. Planiranje i kontrolisanje vremena

Planiranje vremena od izuzetne je vanosti. Treba znati ta su vlastiti ciljevi. Valja odluiti kako e se vrijeme utroiti i raditi na razvoju korisnih navika. Dobro je koristiti planer, odrediti rokove za zavretak zadataka koji su u toku, ali i unijeti zadatke koji iza njih slijede. Svakako treba planirati vrijeme za univerzitet, ali i za privatni i socijalni ivot.

6. Upoznavanje sa sadrajem kurseva i predmeta

Svakako je dobro unaprijed se upoznati sa sadrajem predmeta i kurseva. Ovo omoguava pogled na kurs iz perspektive profesora i olakava analizu njegovog sadraja i razumijevanje ciljeva. Saznanje o tome ta je na kursu ili predmetu vie ili manje vano omoguava planiranje i ciljano usmjeravanje panje.

7. Aktivno sluanje tokom predavanja

Organizovano pisanje zabiljeki sa predavanja predstavlja oblik aktivnog miljenja. Aktivno sluanje podrazumijeva panju, razvoj zainteresovanosti za predavanje i sprjeava prerano procjenjivanje kvaliteta predavaa. Posebnu panju treba posvetiti poetku i kraju izlaganja koji obino ukazuju na organizaciju sadraja i osnovne ideje te predstavljaju saetak predavanja. Sve to se uje treba procijeniti, vane stvari zapisati i svakako traiti objanjenje za ono to u izlaganju nije jasno. Treba se odvii od navike pasivnog sluanja za koju je est alibi zapisivanje svega to je izloeno.

8. Razmiljati kod itanja

Aktivno itanje, itanje sa razmiljanjem o proitanom, predstavlja najbolji nain poveavanja njegove efikasnosti. Treba itati sa nastojanjem da se napisane ideje i koncepti razumiju i dovedu u meusobne veze, ali i u veze sa prethodnim znanjima, ranije proitanim tekstovima te sa

7ciljevima kursa i predmeta. Kod itanja valja nastojati da se prepoznate osnovne ideje samu, da se izloene teme kroz kritiko razmiljanje interpretiraju i pokuaju ponoviti vlastitim rijeima. Nije potrebno pamtiti sve to se u tekstu nalazi. Umjesto toga treba itati selektivno, uz izdvajanje informacija koje su bitne za kurs i za ciljeve koje je italac sebi postavio prje itanja.

9. Upravljati stresom

Univerzitetski ivot prate stresne situacije. Stanje stresa treba prepoznati, napraviti pauzu u radui djelovati na ublaavanju njegovih posljedica. Smanjenje stresa moe se postii nekom fizikom aktivnou, aktivnim odmorom ili rekreacijom. Ovo vrijeme treba iskoristiti za pronalaenje uzorka stresa, to je i najvanije u upravljanju stresom. Jednom kad je uzrok prepoznat treba raditi na njegovom rjeavanju.

10. Fokusiranje na napredovanje

Svaki kurs ili ispit moe biti jedinstven, ali se znanja i vjetine potrebne za njihovo uspjeno savladavanje prenose iz prethodnih i proslijeuju prema narednim kursevima. Iako izgleda oito, treba naglasiti da je jedan od kljunih elemenata uspjeha na univerzitetu zadravanje panje i rad na iskustvu steenom kroz ranije kurseve i ispite. Kod analize iskustava posebnu panju treba posvetiti dobrim i loim iskustvima, iz njih uiti i na osnovu nauenog djelovati.

82. PRIPREME ZA UENJE

2.1. UITI UENJE

Put do efikasnog uenja vodi kroz upoznavanje: Samog sebe Svojih sposobnosti za uenje Procesa uenja koji su uspjeno korieni i koji e i dalje biti potrebni Znanja i zanimanja za predmet koji se eli nauiti

Nekome je lako nauiti fiziku, a nemogue nauiti igrati tenis. Drugi bez tekoa naue igrati tenis, ali imaju mnogo problema u uenju fizike. Bilo kako bilo, uenje je proces koji se uvijek moe podijeliti na odreene korake. Preporuka je da se prije poetka uenja odreene oblasti ili predmeta izvri jedna vrsta samoanalize kroz odgovore na niz pitanja. Na osnovu odgovora na nie navedena pitanja, ranijih znanja te preporuka iz razliitih vodia za uenje treba isplanirati vlastitu strategiju uenja.

Poeti sa prolou ...

Kakva su iskustva s ranije primjenjivanim nainima uenja? Da li ste Voljeli itati? Rjeavati probleme? Pamtiti? Recitovati? Objanjavati? Govoriti pred

grupom? Znali saeti sadraj? Sebi postavljali pitanja o onome to ste uili? Ponavljali? Imali pristup informacijama iz razliitih izvora? Vie voljeli samostalno uenje ili uenje u grupi? Trebali vie kratkih perioda uenja ili jedan dui?

Kakve su vae navike pri uenju? Kako su se razvile? Koje meu njima su najbolje funkcionisale? Koje su se pokazale najgorim? Kako ste iznosili ono to ste najbolje nauili? Pismenim ispitom, seminarom, razgovorom?

Nastaviti sa sadanjou ...

Koliko me ovo to uim zanima?Koliko u vremena odvojiti za ovo uenje? to mi, pored uenja, privlai odvlai panju? Da li u ovim uslovima mogu uspjeno uiti? ta od trenutnih uslova mogu kontrolisati, a ta je izvan moje kontrole?Mogu li promijeniti neke od oteavajuih uslova?Imam li plan? Da li moj plan uzima u obzir moja prethodna iskustva i stil uenja?

Gradivo i uenje

Kako glasi naslov?Koje su kljune rijei?Da li razumijem kljune rijei? to ve znam o ovome?Da li imam znanja iz srodnih predmeta?

9Koje vrste informacija i sredstava e mi pomoi i uenju?Da li u se osloniti na samo jedan izvor informacija (npr. udbenik)?Da li u morati potraiti dodatne izvore?Dok uim, pitam li se da li razumijem gradivo? Da li bih sa uenjem trebao ii bre ili sporije?Ako neto ne razumijem, pitam li se zato to ne razumijem?Da li tokom uenja pravim pauze za kratko izlaganje prethodno preenog gradiva? Zaustavljam li se i pitam da li je gradivo logino izloeno?Da li kod uenja gradiva procjenjujem (slaem/ne slaem se sa napisanim)? Treba li mi dosta vremena da razmislim i kasnije se vratim uenju?Da li mi je potrebna rasprava s drugim studentima da bih usvojio gradivo?Da li tokom uenja trebam kontaktirati "autoritet", svog nastavnika, asistenta, bibliotekara i sl.?

Rezimiranje uenja ...

to sam napravio dobro?to bih mogao napraviti bolje?Jesam li imao tekoa sa planom koji sam sm napravio? Da li sam odabrao odgovarajue uslove za uenje?Da li sam izvrio svoj plan? Jesam li bio disciplinovan u izvrenju plana? Jesam li sam uspio?Jesam li proslavio svoj uspjeh?

2.2. PLANIRANJE VREMENA I POSTAVLJANJE CILJEVA

Rasporediti vrijeme znai postaviti i slijediti plan uenja kako bi se ono organizovalo i kako bi mu se ostavio potreban prostor meu ostalim aktivnostima koje trae panju i angaman (porodica, posao i sl.). Poeljno je da tokom vremenskog perioda kojeg pokriva plan uenja ono i bude prioritet.

Preporuke: Kontroliite svoje vrijeme Razmislite kako provodite svoje vrijeme Budite svjesni kada traite svoje vrijeme Treba prepoznati produktivne vremenske periode

Svjesnost o tome kako se vrijeme provodi trebala bi pomoi u planiranju i zavretku posla. Dobro je imati popis svega to treba uraditi. Pregledom liste svega to se mora obaviti

treba odluiti o tome ta e se uraditi odmah, ta e biti obavljeno kasnije, ta e biti preputeno nekom drugom te ta e se odgoditi za neko drugo razdoblje (neki od slijedeih dana, slijedea sedmica i sl.).

Treba imati dnevni planer u koji se zapisuju termini sastanaka, predavanja i drugih obaveza. Dobro je znati ta nas eka u danu koji dolazi, a na spavanje treba ii sa spoznajom o spremnosti za sutra.

Preporuuje se i voenje dugoronog planera, sa mjesenom tabelom u kojoj e se planirati raspored. Dugoroni planeri mogu bito od koristi i za konstruktivno planiranje slobodnog vremena.

10

Planiranje efikasnog rasporeda uenja ...

Stvaranju efikasnog rasporeda uenja treba posvetiti vrijeme, jer e dobar raspored to znati i vratiti.

Treba odvojiti dovoljno vremena za spavanje, uravnoteenu ishranu i slobodne aktivnosti Zadatke treba rasporediti po vanosti Treba planirati dovoljno vremena za ponavljanje gradiva sa predavanja neposredno

nakon predavanja. Najvie se zaboravlja tokom prva 24 sata nakon predavanja i tada treba planirati vrijeme za ponavljanje.

Uenje treba planirati u 50-minutnim blokovima Za uenje treba odabrati mjesto sa najmanje ometanja to je mogue vie uenja treba planirati za dnevne sate U plan treba uvrstiti vrijeme predvieno za sedmino ponavljanje Ne treba postati apsolutni rob svog rasporeda

Zadovoljstvo kojeg donosi "krianje" obavljenog zadatka s popisa moe dovesti do osjeaja dostignua, ak i osjeaja nagrade!

2.2.1. VJEBA: POSTAVLJANJE CILJEVA I IZRADA RASPOREDA

Slijedee tabele treba isprintati i popuniti.

Postavljanje ciljeva

Navesti svojeglavne ciljeve

Vani Manje vani

DugoroniSrednjeroniKratkoroni

11

Naini provoenja vremena

Kolona I Navesti koliko se vremena sedmino provodi u ovim aktivnostima (u satima)

Kolona IIPomnoiti trajanje svakodnevnih aktivnosti sa 5 (radni dani) ili 7 (svaki dan) da bi se procijenilo koliko se sati sedmino sodvaja na navedene aktivnostima

PredavanjaUenjePosao

Volonterske aktivnostiRekreacija

Aktivnosti koje se redovno ponavljaju

(Klubovi, molitve, itd.)Druenje s prijateljima

Zaduenja i sitni posloviOstalo

______________________________

______________________________

Putovanje - fakultet/posao (x5 =)Kuvanje/jelo (x7=)

Lina higijena (x7=)Spavanje (x7=)

Ostalo (x7=)

______________________________

Ukupno A: ______ Ukupno B: ______

Ukupno A + B = Ukupno C: ______ sati

U jednoj sedmici je 168 sati. Oduzeti C od 168 = _____ slobodnih sati (168 - C)

Procijeniti svoje rasporeivanje vremena

Koliko vremena je odvojeno za dostizanje ciljeva (u tabeli)? Da li raspored odraava vanost ciljeva? Da li se slobodni sati mogu preraspodijeliti tako da budu u skladu sa prioritetima?

Navesti etiri aktivnosti na koje bi se rado troilo slobodno vrijeme

12

Izrada rasporeda

Semestralni kalendar - Obezbijediti primjerak semestralnog kalendara fakulteta- Unijeti vane datume, kao to su ispiti, kolokviji, praznici, dani uenja itd.- Unijeti datume za predaju seminarskih radova i izvjetaja, ukljuujui i

vanfakultetske obaveze (drutvene aktivnosti, nevladine organizacije i sl.)- Postaviti raspored na vidljivo mjesto (blizu radnog stola ili mjesta gdje se obino

ui), kako bi se prema njemu moglo ravnati, eventualno unositi izmjene i biljeiti napredak

Ovo je makro pogled i ne treba ga opteretiti sa previe detalja!

Planiranje okvirnog sedminog rasporeda

Unijeti sve aktivnosti koje se sedmino dogaaju (predavanja, vrijeme za uenje, sastanci, posao, drutvene aktivnosti, predstave i sl.)

Ovo je mikro pogled i aktivnosti treba planirati u blokovima sati kroz cijelu sedmicu.

Stvarni sedmini raspored

Prilagoditi okvirni sedmini raspored i ispuniti ga detaljima Procijeniti svoju "potronju" vremena za prilagoavanje prema prioritetima.

Da li koristite svoje vrijeme kako biste najbolje postigli svoje ciljeve? Da li uite kad ste rekli da ete uiti? Moete li odrediti periode u kojima biste mogli efikasnije koristiti svoje

vrijeme? Dnevni raspored

Dnevni raspored treba napraviti no prije ili odmah ujutro, svaki dan Na raspored, pored obaveza ve postavljenih sedminim rasporedom, treba staviti

i druge poslove koji se namjeravaju zavriti tog dana, ukljuujui zadatke, sastanke i sitne poslove i zaduenja

Sve realizovane poslove treba obiljeiti (prekriiti)

Prednosti dranja rasporeda, izmeu ostalog, su i u slijedeem: - Pismeni planovi ine da zadaci djeluju izvedivo i ne tako zastraujue- Vea je vjerovatnoa da e zadaci koji treba da budu izvreni i biti izvreni- Redovno izvravanje obaveza spaava od stresnih situacija uenja i spremanja

ispita u zadnji as

2.3. RAZMILJATI KAO GENIJE

Ako se i desilo da niste genij, moete upotrebljavati iste strategije kao Aristotel i Einstein da iskoristite kreativnu snagu svog uma i bolje upravljate svojom budunou.Sljedeih osam strategija potiu na produktivno (za razliku od reproduktivnog) miljenje, ime se lake stie do rjeenja problema. Navodi se da su ove strategije uobiajene u stilovima razmiljanja kretaivnih genija iz podruja nauke, umjetnosti i industrije kroz cijelu istoriju.

13

1. Na problem treba gledati na mnogo razliitih naina i pronai perspektive koje drugi nisu upotrijebili

Leonardo da Vinci je vjerovao da, elimo li doi do znanja o obliku problema, najprije moramo nauiti kako ga preoblikovati na vie razliitih naina. Prvi nain na koji se problem posmatra najee je suvie pristrasan ili komformistiki. Sagledan sa vie aspekata problem se i sam esto rekonstruie i postaje novi problem.

3. Vizueliziranje

Kad je Einstein razmiljao o nekom problemu, uvijek je osjeao potrebu da izrazi predmet problema na to je moguce vie razliitih naina, ukljuujui dijagrame. Vizuelizirao je rjeenja, i vjerovao je da rijei i brojevi kao takvi nisu igrali znaajnu ulogu u procesu njegovograzmiljanja.

4. Stvaranje

Karakteristino svojstvo genija je stvaranje. Thomas Edison je posjedovao 1093 patenta, a stvaralatvo je obezbjeivao jednostavnim mehanizmom sebi i svojim pomonicima odreivao je kvote ideja (broj ideja koje treba otjelotvoriti u odreenom vremenskom periodu). U istraivanju obavljenom na 2.036 naunika iz razliitih istorijskih razdoblja, Dean Keith Simonton sa University of California otkrio je da najcjenjeniji naunici nisu stvarali samo velika, ve i mnogo "loih" djela. Oni se nisu bojali neuspjeha ili stvaranja neeg to je osrednjeg kvaliteta kako bi stigli do savrenstva.

5. Stvaranje novih kombinacija

Ideje, slike i misli treba kombinovati i rekombinovati na razliite naine, bez obzira kako novonastale kombinacije bile neskladne ili neobine. Zakone nasljeivanja, na kojima se temelji moderna genetika, postavio je austrijski naunik Gregor Mendel koji je kombinovao matematikui biologiju stvorivi na taj nain novu nauku.

6. Stvaranje odnosa

Izmeu razliitih predmeta treba povui paralele. Da Vinci je insistirao na vezi izmeu zvuka zvona i kamena koji je pao u vodu. To mu je omoguilo da zakljui da zvuk putuje u talasima. Samuel Morse je izumio relejne stanice za telegrafske signale posmatrajui kako funkcioniu stanice za zamjenu konja potanskih slubi.

7. Razmiljanje u suprotnostima

Fiziar Niels Bohr je vjerovao da, kada drite suprotnosti zajedno, tada privremeno zaustavljate svoje misli i va um se penje na novi nivo. Njegova sposobnost da zamisli svjetlost i kao esticu i kao talas dovela je do njegove zamisli o naelu komplementarnosti. Privremeno zaustavljanje misli (logike) moe dozvoliti vaem umu da stvori nov uzorak.

14

8. Metaforiko razmiljanje

Aristotel je smatrao da je metafora znak genija, i vjerovao je da je osoba koja je sposobna zapaziti slinosti izmedu dva odvojena podruja egzistencije i meusobno ih povezati posebno nadarena.

9. Pripremljenost za sluajnosti

Kad god pokuamo uiniti neto i ne uspijemo, zavrimo radei neto drugo. To je prvo naelo kreativne nezgode. Neuspjeh moe biti produktivan samo ako se na njega ne fokusiramo kao na neproduktivan rezultat. Umjesto toga analizirajte proces, njegove sastavne dijelove i kako ih moete promijeniti da biste dobili drugaije rezultate. Ne treba se pitati "Zato nisam uspio?",nego "to sam u nastojanju da uspijem uinio?

(Prilagoeno prema: Michalko, Michael, Thinking Like a Genius: Eight strategies used by the super creative, from Aristotle and Leonardo to Einstein and Ediso; http://www.studygs.net/index.htm)

2.4. UPRAVLJANJE STRESOM

Stres prije svega treba prepoznati. Simptomi stresa ukljuuju mentalne, socijalne i fizike manifestacije. One se najee iskazuju kroz: iscrpljenost, zamor, gubitak ili snano poveanje apetita, glavobolje, plakanje, nesanicu ili predugo spavanje, itd. Bjanje od stvarnosti kroz odavanje alkoholu, drogama i slina ponaanja esti su indikatori stresa, kao i osjeanja uznemirenosti, frustracije ili apatije.Ukoliko se osjeti da stres znaajno ometa uenje, treba potraiti savjet ljekara specijalizovanih savjetovalita.Upravljanje stresom je mogunost zadravanja kontrole kada situacije, ljudi i dogaaji pred nas postavljaju prekomjerne zahtjeve. Kako se moe upravljati stresom? Ima li ikakvih strategija za to? O nekoliko preporuka vrijedi razmisliti.

- Pogledati okolo

Treba se osvrnuti i pogledati ima li iega to biste mogli promijeniti ili kontrolisati u situaciji kakva jeste

- Udaljiti se od ili iz stresnih situacija

Treba nai vremena za odmor od svega, ako ne vie, a ono bar nekoliko minuta dnevno

- Ne iscrpljivati se na manje vanim stvarima

Probleme treba sloiti po prioritetima i posvetiti se manjem broju zaista vanih stvari, a ostale treba ostaviti za kasnije

- Postepeno mijenjati nain reagovanja

Treba nastojati promijeniti nain ponaanja u stresnim situacijama, ali ne naglo i odjednom. Dobar nain je uvjebavanje fokusiranja na stresnu pojavu i pokuaj upravljanja reakcijama prema toj pojavi (ili osobi).

15

- Izbjegavati ekstremne reakcije

Zato mrziti kad i lagano nesvianje moe pomoi? Zato biti uznemiren kada se moe biti samo nervozan? Zato bjesniti kad e i ljutnja biti dovoljna? Zato biti depresivan kada se naprosto moe biti privremeno tuan?

- Dovoljno spavanja

Nedostatak odmora samo pogorava stanje stresa.

- Izbjegavati uzimanje lijekova bez ljekarske preporuke i bjeanje od problema

Alkohol, droge i neki lijekovi mogu prikriti stres, ali nee pomoi u rjeavanju problema koji su stres uzrokovali.

- Nauiti najbolji nain oputanja

Meditacija i vjebe disanja su provjereni i efiksani naini kontrole stresa. Treba vjebati oslobaanje misli od uznemiravajuih razmiljanja.

- Postaviti realno dostine ciljeve

Treba nastojati smanjiti broj poslova, obaveza i dogaaja, to je jedan od najboljih naina za smanjenje preoptereenja.

- Ne razbijati sam sebe

Sekiranje u vezi svega to se uradi siguran je put u slom. Zadatke treba rjeavati prema vanosti ili redu kojim oni dolaze.

- Uraditi neto za druge

Uiniti neto za druge moe biti sjajan gest, ali isto tako i nain da se, barem privremeno, udaljimo od vlastitih misli i problema.

- Fizike aktivnosti

Stanje stresa se mnogo lake prevazilazi fizikom aktivnou, bilo da se radi o tranju, igri ili fizikom radu.

- Pokuati koristiti stres

Ako se ne moe boriti sa onim to nas uznemirava i ako se od toga ne moe izmaknuti, sa tim treba plivati i to nastojati iskoristiti na produktivan nain.

16

- Pokuati misliti pozitivno

Najuspjeniji nain upravljanja stresom je pozitivno miljenje. Treba samog sebe podsjeati na to da e stvari vjerovatno ii dobrim tokom ako se bude radilo (i ponaalo) najbolje to se moe. Nikada nije bilo, kako nam se ponekad uini, da je ba sve ilo u najgorem moguem pravcu i da se stalno pogoravalo.

2.4.1. PREDISPITNA I ISPITNA NERVOZA

Veina studenata osjea odreenu nervozu prije i tokom ispita to se moe smatrati normalnom pojavom. Meutim, problem nastaje kada je nervoza takva i tolika da sprjeava studenta da iskae svoje znanje na ispitu. Predispitna i ispitna nervoza se ne mora u potpunosti eliminisati, ali je kroz pripreme i uvjebavanja treba nastojati suzbiti. Upute i preporuke koje slijede u osnovi se odnose na pripremu i polaganje pismenog ispita, ali neke od preporuka vrijede i kod priprema drugih ispitnih formi.

2.4.1.1. OPTE PRIPREME IZGRADNJA SAMPOUZDANJA

Prije svega, potrebno je dobro poznavati vlastite sposobnosti i vjetine. Predispitno sampouzdanje se stie radom i uvaavanjem slijedeih preporuka:

Razvijati i primjenjivati dobre navike i strategije uenja Organizovati vrijeme (ukljuujui odupiranje odlaganju izvrenja obaveza, ometanjima,

napadima lijenosti, itd.) Organizacija materijala koji treba spremiti za ispit (postupna izgradnja strategije to e

sprijeiti slom nastao prekomjernim uenjem pred sami ispit) Iskljuiti pritiske kao to su npr. oni vezani za posljedice eventualnog pada na ispitu,

moguem padu ugleda meu kolegama i takmienje sa drugim dobrim studentima Podsjetiti se zadnjih "ispitnih izvedbi" te uiti i popravljati se na osnovu tih iskustava

2.4.1.2. PRIPREMA ISPITA

Pripremi ispita uvijek treba pristupiti sa samouvjerenou. Treba odabrati strategije i tehnike uenja koja najbolje odgovaraju osobi koja ispit sprema, ali i prirodi gradiva koje se za ispit sprema (vizuelizacija, logika, razgovor sa samim sobom, uvjebavanje, uenje u grupi, itd.). Ispit treba posmatrati i kao mogunost da se pokae kako i koliko kvalitetno se on spremao, za to se oekuje i odreena nagrada.

Za ispit (ipak!) treba temeljito pripremiti ispitno gradivo. Sluajni odabir moguih ispitnih pitanja i simulacija mogueg testa dobra su sredstva za provjeru spremnosti za ispit.

No prije ispita treba iskoristiti za dugo i dobro spavanje Na ispit ne treba ii praznog stomaka. Za smanjenje stresa preporuuje se konzumiranje

svjeeg voa i povra. Prije ispita nije dobro konzumirati teka jela, jela sa zaslaivaima i slatka jela, okoladu, jaja, prenu hranu, brzu hranu, svinjetinu, crveno meso, proizvode od bijelog brana, ips i sline proizvode i jako zainjena jela. Poneto za jelo prije ispita e se ipak pronai, iako poslije ovako duge liste jela koja se ne preporuuju izgleda

17

gotovo nemogue staviti u usta neto ukusno. Da! Prije ispita se ne preporuuju gazirana pia niti alkohol.

Uvijek treba planirati vrijeme tako da sve ono to treba biti zavreno prije ispita i bude zavreno, uz dovoljno vremena da se na ispit stigne nekoliko desetina minuta ranije.

Ne treba pokuavati u glavu ugurati to vie injenica pred sami ispit. Treba nastojati da se vrijeme neposredno pred ispit provede u stanju lagane relaksacije i koncentracije. Nije dobro dozvoliti ometanje od strane onih koji ispit nisu pripemili ili od onih koji isijavaju loim slutanjama i negativnim razmiljanjima.

2.4.1.3. ISPIT

Svaki pismeni ispit je pria za sebe i svaki je na neki nain slian. Slijedee preporuke mogu pomoi u suzbijanju nervoze i postizanju boljih ispitnih rezultata.

Upute za rjeavanje testa treba paljivo proitati Prije poetka rjeavanja prvog pitanja treba predvidjeti vrijeme potrebno za rjeavanje

cijelog testa Nai najbolji i najudobniji poloaj u stolici Pitanja na koja se (zato to iz memorije nita ne izvire) ne moe odgovoriti u kratkom

roku treba preskoiti i raditi dalje Ako se ispit polae kao pisanje eseja i ako se u pisanju naie na tekoe, treba pokuati sa

postavljanjem pitanja koje mogu isprovocirati dalje pisanje. Ovakvo postavljanje pitanja tokom pisanja esto je najbolji put do traenih rjeenja.

Ne treba paniiti kad kolege ponu da predaju svoje radove. Nema nagrade za onog ko test prvi preda, niti kazne za onog ko ga preda zadnji.

Ukoliko se tokom ispita nervoza ipak pojavi, treba samom sebi rei "Opusti se! Sve je pod kontrolom." Suzbijanju nervoze pomae sporo i duboko disanje. Nema razloga za strah. Poslije obrade jednog pitanja ili jednog dijela sastava treba uzeti vrlo kratku pauzu i razmisliti o slijedeem koraku. Podsjeanje da se tokom spremanja ispita radilo i da se radi najbolje to se moe podie samopuzdanje. Nema ispita bez neto nervoze. Kontrolisana nervoza je podsjetnik da se nastoji raditi najbolje mogue i ona je esto onaj potrebni dodatni izvor energije. Kontrolisana ispitna nervoza vremenom moe postati sredstvom za ostvarivanje boljih ispitnih rezultata. Nakon zavretka ispita treba se jo jednom podsjetiti svega to je uraeno. Strategije i tehnike koje su se pokazale posebno uspjenim treba zapamtiti i primijeniti u slinim narednim ispitnim situacijama. Nisu sve strategije i tehnike bile uspjeno odabrane. I njih valja zapisati ili zapamtiti i postati dio pravila da se iz iskustva (i greaka) ui. Ne treba se zaboraviti nagraditi za dobro uraen test.

2.5. SPRJEAVANJE ODUGOVLAENJA

Odlaganje poetka uenja ili rada na nekom drugom projektu (da, i uenje odreenog gradiva se moe shvatiti kao projekat!) esto je i za njega se veoma lako nalaze najrazliitiji razlozi. Kod ovih situacija dobro je biti naisto sa jednom stvari: Da li je odlaganje stvar tekog, komlikovanog, nemilog projekta ili je ono jedna od vaih loih navika? Razni prirunici preporuuju razliite metode za prekid odugovlaenja. Ovdje e kao tehnika za (konani) poetak rada na projektu biti predstavljen set pitanja na koja treba odgovoriti. Preporuka je da se odgovori na postavljena pitanja uvaju i tokom uenja (realizacije projekta) te da se koriste kao jedan od naina za praenje uinjenog napretka.

18

ta eli uraditi?

ta je konani cilj i/ili rezultat? Konani cilj i rezultat mogu biti oigledni, ali ima situacija kada oni i nisu tako jasni.

ta su najvaniji koraci da se do cilja i rezultata doe? Bez detalja, misli o krupnim koracima.

ta si do sada na ovome uradio? ak i ako nita nije uraeno, treba se podsjetiti da si ve na putu, jer o projektu razmilja (i dok odgovara na ova pitanja). Davno su rekli: I najdui put poinje prvim korakom.

Zato to eli uraditi?

ta je tvoj najvei motiv?Ne treba posebno brinuti ako je motivacija negativna (mora se!). Ovo je iskren i dobar poetak. Ukoliko je motivacija negativna, treba je pokuati drugaije izraziti, moda ire sagledati i ima anse da ona iz negativne pree u pozitivnu.

ta su drugi pozitivni rezultati koji e proistei iz dobro zavrenog projekta? Navoenje ovakvih rezultata esto vodi vraanju dobrim idejama i zamislima koje su zbog pomanjkanja samopuzdanja bile potiskivane. Nije zabranjeno sanjati!

Navedi ta mogu biti otpori i prepreke u realizaciji projekta

Ima li volje i snage da se projekat zavri? ta su potrebni vanjski resursi?

Resursi nisu samo materijalne prirode (sredstva, oprema, novac), nego ukljuuju i vrijeme i ljude (eksperte, kolege, starije), ak i odnos prema radu.

ta e se desiti ako ne bude napredovanja i rezultata? Nee boljeti ako se malo i uplai ...

Okvirni plan

Najvaniji i realno ostvarljivi koraci Projekat je laki kad je pripremljen i realizovan kroz faze. Treba poeti sa manje zahtjevnim fazama i na njih, sa napredovanjem u realizaciji, dodavati detalje i sloenije elemente.

Koliko vremena e pojedine faze i cijeli projekat uzeti? Vremenski plan i okvir pomae u praenju planiranog napretka i podsjea da na putu do zavretka postoje i stanice.

Koji dio dana, sedmice, mjeseca je ostavljen za ovaj projekat?Ovo pomae u razvoju radnih navika, stvara dobro radno okruenje i udaljava te od raznoraznih smetnji (projektu uenju se mnogo vie posveuje jednom kad si se rijeio smetnji)

Nagrade koje e sebi priutiti na svakoj od stanica na putu Ovdje treba ukljuiti i ono to e sebi uskratiti (izlasci, i sl.) dok ne stigne na stanicu.

19

Vrijeme za pregled i reviziju Prijetelja, kolegu, strunjaka, mentora treba zamoliti da povremeno napravi uvid u realizovano, to e, pored jedne vrste nadzora, pomoi u motivaciji.

ta treba priznati i prihvatiti?

Poetne probleme i greke u radu kao iskustvo iz kojeg se ui Uinjene greke koje su kasnije otkrivene i popravljene dugorono mogu biti ak i vrednije od samih ciljeva projekta. Na grekama se ui, a na vlastitim grekama se i ui i stie iskustvo.

Pad koncentracije, zasienost i bjeanje od projekta Tokom svakog rada, a posebno tokom uenja, dolazi do zasienosti i situacija kada se od posla nastoji pobjei. Ovo treba priznati i sa ovim se suoiti, ali ne treba dozvoliti da iskuenje prevlada.

EmocijeTreba priznati da se frustracija javlja kada se stvari ne odvijaju u eljenom pravcu ili eljenom dinamikom. Problem postoji, postoji i frustracija, ali ne radi li najbolje to moe na rjeenju ili prevazilaenju problema?

MataPonekad sebe treba zamisliti i kao zadovoljnu, srenu, ponosnu osobu koja je uspjeno zavrila projekat.

Na kraju, posebno za one koji vjeruju da je odgaanje dio njihovog ponaanja i da na tome nita ne mogu uraditi. Na ovu vrstu lanog alibija treba zaboraviti. Sklonost odlaganju prevazilazi se jednostavno kroz posveivanje obavezama koje ekaju.

2.6. KRITIKO RAZMILJANJE I UENJE

Uenje uz kritiko razmiljanje podrazumijeva prouavanje predmeta (gradiva) uz stalno razmiljanje o njegovom sadraju, logici, vezi sa drugim oblastima i sl. Uz ovakav pristup uenje se moe shvatiti i kao istraivaka avantura. Proces, u pravilu, poinje stvaranjem ili interpretiranjem jedne reenice ili fraze koja odraava prirodu i sadraj onoga to se ui. Nastavlja se kroz traenje i razmatranje razliitih mogunosti i zavrava sa formulacijom onoga to je iz izloenog materijala usvojeno. Kritikim razmiljanjem kod uenja ukrtaju se motivi, dileme, shvatanja, ak i predrasude, autora i itaoca, a kao rezultat procesa javlja se osnova za rasuivanje. U uenje treba ui sa otvorenim mislima i shvatanjima. Dobro je na samom poetku definisati i utvrditi ta su krajnji ciljevi uenja odreenog gradiva. Ukoliko italac (uenik) nema dovoljnoiskustva, to je esta situacija, oko svrhe i ciljeva uenja predmetnog gradiva treba razgovarati sa nastavnicima i strunjacima. Sadraj gradiva ili njegovog dijela treba oznaiti jednostavnijom reenicom, frazom ili nekom vrstom naslova ili podnaslova. Ova fraza ne mora odgovarati naslovima iz udbenike literature sadraj i sutinu treba definisati onako kako je italac doivljava i razumije. Prije detaljne razrade gradiva treba razmisliti i podsjetiti se onoga to se o predmetu ve zna. ak i ako je gradivo potupna novost, treba se podsjetiti znanja iz bliskih oblasti. italac treba da formulie i zabiljei svoja oekivanja i pretpostavke o gradivu koje se pred njim nalazi. Jo jednom treba provjeriti i potvrditi sve izvore koji stoje na raspolaganju, uz podsjeanje na rok predvien za savladavanje gradiva. Kod prikupljanja dodatnih informacija o predmetu uenja ne treba se niim ograniavati. Sve to se uini zanimljivim treba pregledati i u uenju koristiti. Kritiko razmiljanje podrazumijeva

20

stalno postavljanje pitanja, a kod prvog itanja treba nastojati nai odgovor na pitanje ta su bile pretpostavke i osnovne teze autora teksta. Sve to je kao cjelina izdvojeno iz osnovnog ili pomonog materijala za uenje treba skicirati ili predstaviti kroz dijagram, sa naznaenom jainom i prirodom veza izmeu pojedinih dijelova. Sve veze treba preispitati i razmotriti mogua drugaija povezivanja dijelova gradiva. itavo vrijeme uenja treba razmiljati i o tome kako e ono to je naueno biti interpretirano. Korisno je razmiljati na nain ispitivaa. Kako biste, da ste ispitiva, formulisali pitanja ili testove za provjeru nauenog? Kojim nivooom znanja biste bili zadovoljni, imajui u vidu znaaj gradiva? ta su elementi preko ijeg nepoznavanja, kao ispitiva, ne bi mogli prei? Treba pokuati napraviti vlastite testove za provjeru znanja o gradivu koje se ui ili je upravo naueno. Analizom testova moe se doi do informacija o dijelovima gradiva koje je slabije naueno (takvo se ne pojavljuje ili se rjee pojavljuje u pitanjima zamiljenog testa). Ukoliko vie studenata priprema isto gradivo u isto vrijeme testovi koje e jedni za druge pripremiti mogu biti od izuzetne koristi. Dobro je na ovom mjestu podsjetiti se kategorizacije znanja kao nivoa spoznaja i sposobnosti razmiljanja i djelovanja na bazi znanja. U tabeli je navedena uproena Bloom-ova klasifikacija, gdje sloenost misaonih i na znanju zasnovanih procesa raste idui od jedna prema est.

1. Nabrajanje, opisivanje, prepoznavanje, povezivanje, itd. Znanje

2. Definisanje, objanjenje, saimanje vlastitim rijeima, itd. Razumijevanje 3. Rjeavanje problema, primjena rjeenja u novim situacijama, itd. Primjena znanja

4.Poreenje i suprotstavljanje argumenata, prepoznavanje razlika, izdvajanje, sortiranje, itd.

Analiza

5.Kombinacija, kreiranje, formulisanje, postavljanje hipoteza, planiranje, itd.

Sinteza

6. Procjena, ocjena, preporuka, prepoznavanje realne vrijednosti, itd. Evaluacija

2.7. SAMOMOTIVACIJA

Mala djeca brzo ue i brzo uoavaju greke koje su u uenju nainila, iskazujui pri ovome velikiinteres, motivaciju i elju da naueno pokau. Kasnije, u susretu sa razliitim oekivanjima porodice, nastavnika i drutva, prvobitnu motivaciju za uenje mijenja nastojanje da se zadovolje drugi, pri emu esto trpi sama elja za uenjem.Gotovo svaka uspjena osoba e na pitanje ta je motivie odgovoriti da su to postavljeni ciljevi. Postavljeni ciljevi su bez sumnje vani za motivaciju koja je preduslov postizanja uspjeha pa se to prije treba zapitati ta su motivi za dolazak na univerzitet i ta se pohaanjem univerziteta eli postii. Za postizanje uspjeha u uenju na univerzitetu zasigurno je potrebna inteligencija, prethodna znanja, vjetine uenja i dobra organizacija vremena, ali ako nema motivacije nee se daleko stii. Zainteresovanost i elja za uenjem stvaraju put do konanog uspjeha. esto se dogaa da uspjesi postignuti tokom studija proiruju interese i poveavaju elju za uenjem te stvaraju spiralu motivacije koja moe voditi i definisanju ciljeva koji su zahtjevniji od prvobitno planiranih. Veoma je vano biti iskren prema samom sebi. Da li ste zaista zaintersovani za studij? Da li su postavljeni ciljevi realno dostini? Kada se rijei pitanja motivacije preostaje rad na ostvarivanju postavljenih ciljeva.

21

Razvoj osjeaja motivirajueg interesa od kljunog je znaaja kod susretanja sa tekoama u uenju npr. veoma sloenog gradiva. Za uspjeno uenje i ostvarivanje dobrih rezultata na ispitu potrebni su radoznalost i zanimanje za gradivo. Bez ovoga e se uenje pretvoriti u dosadu i muenje, uz mnogo potekoa u pamenju proitanog ili odsluanog. U ovakvim situacijama nee mnogo pomoi mijenjanje metoda i tehnika uenja. Dakle, izuzetno je vano nai podrujakoja su zanimljiva za studiranje, ali i pokuati nai dobre razloge za uenje manje zanimljivih oblasti bez kojih se nee moi savladati cijeli studijski program. Student treba da preuzme odgovornost za razvoj vlastitih interesa u onome to studira. Kako sam sebe motivisati za uenje? Kroz vjebe koje predstoje treba nastojati:

- prepoznati postojanje vlastitog osjeaja za istraivanje i otkrivanje novih injenica - preuzeti odgovornost za uenje i rezultate uenja- prihvatiti rizike neodvojive od uenja - prihvatiti da pad na ispitu nije katastrofa ukoliko se radilo najbolje to se moglo- nai naina da se postignuti uspjeh u uenju na odgovarajui nain proslavi

2.7.1. VJEBA 1: DEFINISNJE ONOG TO SE ELI NAUITI

U kvadrat treba kratko i jasno upisati ono to se radom na odreenom gradivu eli nauiti. Ne treba biti preambiciozan (tek si na poetku!) i ne treba pokrivati period dui od dva mjeseca.

Ocjenom od jedan do deset procijeniti svoj stepen zanimanja za gradivo koje treba uiti.

Ocjena bi trebala biti vea od pet. Ako nije tako, treba se okrenuti nekom drugom poslu. Nee biti uspjeha u uenju ako u gradivu koje treba uiti nema ba niega privlanog, zanimljivog ili korisnog. Preporuka je da se kvadrat sa opisom onog to se iz gradiva eli nauiti te dodijeljena ocjena zalijepe na zid sobe u kojoj se ui ili na prvoj stranici posebnog notesa koji se koristi za spremanje ovog gradiva.

2.7.2. VJEBA 2: UNUTRANJA MOTIVACIJA

Na komadu papira, sa naslovom "Moji razlozi", "Moji motivi" ili slino treba napisati tri razloga zato TI hoe neto da naui. Kod navoenja razloga treba se voditi svojim potrebama, radoznalou, zadovoljstvima ...

1.2.

22

3.

I ovo treba zalijepiti u notes ili zakaiti na zid blizu radnog stola. Nema potrebe napominjati da e uz unutranju motivaciju u uenje biti uloeno vie truda, da e se biti istrajniji i sa irim pristupom te da e se vjerovatno na vie naina pokuati doi do uspjeha.Unutranja motivacija je TVOJA motivacija i ukljuuje tvoje ciljeve, tvoje vrijednosti, tvoje interese. To bi trebalo biti ono to te pokree.

2.7.3. VJEBA 3: VANJSKA MOTIVACIJA

Na komadu papira, sa naslovom "Vanjski motivi" ili slino treba napisati tri razloga zato neki drugi ili neko drugi eli da ti naui neko gradivo.

1.2.3.

Ovo ne treba stavljati na zid, nego ostaviti za kasnije podsjeanje (moda na zadnjoj stranici notesa). Vanjska motivacija nije tako efikasna kao unutranja. Ona ukljuuje ciljeve, vrijednosti, interese i potrebe drugih. Ui da bi izbjegao kaznu, da bi bio nagraen, da bi nekome uinio zadovoljstvo ili da bi ispunio neija oekivanja (npr. "uim datume da bih poloio istoriju", "uim raunarski program zato to se to trai kod zaposlenja" i sl.). Vanjska motivacija ne mora biti loa (i dalje je motivacija!); ona samo nije efikasna u mjeri u kojoj je to unutranja motivacija. Treba nastojati da u svim fazama uenja unutranji motivi budu vaniji od vanjskih.

2.7.4. VJEBA 4: OPIS PROJEKTA

Slijedeu tabelu proiriti, popuniti i isprintati.

DatumSekvence koje treba nauiti. Da li je gradivo podijeljeno na poglavlja ili nivoe, postoji li koncept. Koliko vremena sam ostavio za uenje ovog gradiva? Ukupan broj sati? Sedmini raspored? Ko su osobe kojima se mogu obratiti za pomo tokom uenja? Nastavnici? Strunjaci? Kolege? Kako su ostali uili ovo gradivo? Izvori koje u koristiti. Udbenici? Knjige? Uputstva? Drugi pisani materijali? Web stranice? Kako do izvora mogu doi? Kako u provjeravati svoje znanje? Testovi? Izvjetaji? Reakcije kolega ili nastavnika? Rijeeni zadaci? Kako u pratiti svoje napredovanje u uenju? Dnevno? Sedmino? Mjeseno? Po zavretku sekvence? Kako u se nagraditi za ostvareni napredak u uenju? Nagrada treba da bude adekvatna uloenom trudu i teini preene sekvence ili zadatka.ta e se desiti ako ne ostvarim planirane i eljene rezultate?

Tabelu staviti na vidljivo mjesto (zid, notes koji stalno koristi).

23

2.7.5. VJEBA 5: IZBOR MENTORA

Ko e biti tvoj mentor tokom uenja?

Ko je mentor? Ko moe biti mentor?

Mentor je osoba koja e pratiti ostvareni napredak u uenju.

- Osoba kojoj vjeruje- Osoba koja razumije tvoje motive- Osoba koja poznaje gradivo koje ui ili projekat na kojem

radi- Osoba koja e te s vremena na vrijeme pitati "Kako si?"- Osoba koja nee provjeravati naine na koje ui - Osoba koja e te ohrabrivati kada je potrebno - Osoba koja moe sugeristai nain za prevazilaenje problema

ili prepreke u uenju- Osoba koja e ti se suprotstaviti ako izbjegava nju ili uenje

Komunikacija sa mentorom

Mentor Ime, broj telefona, e-mailKada? Ukoliko postoji odreeni termin kada te mentor moe primiti.Koliko esto? Na poetku, na sredini i na kraju uenja? ee? Rjee?Gdje? Mjesto gdje e susretati mentora.

Tabelu komunikacije sa mentorom isprintati i staviti na vidno mjesto.Tabele opisa projekta, unutranje motivacije i komunikacije sa mentorom treba iskopirati i dostaviti mentoru.

2.7.6. VJEBA 6: PRAENJE NAPREDOVANJA

Prije ili tokom uenja treba odrediti nekoliko markera (orijentira, rokova) preko kojih e se pratiti napredovanje u savladavanju gradiva. Jo jednom se preporuuje izrada i popunjavanje tabele.

ta su etape u ovom uenju? Postepeno napredovanje? Poglavlja? Koncepti? Postoje li kratkoroni ciljevi?Ovdje treba biti to odreeniji. ta su znanja i vjetine koje sam uei razvio? Treba navoditi znanja i vjetine koja mogu biti koriena u razliitim (ne samo ispitnim) situacijama i koja e i drugi prepoznati.

24

ta sam nedovoljno nauio? Trebam li se vratiti na ta mjesta i pokuati uiti na neki drugi nain?Ima li u gradivu neega to nema smisla i logike? Zadaci sa umjerenim nesaglasnostima mogu biti od koristi jer razvijaju radoznalost.Kako u se nagraditi za preeni i naueni dio gradiva?Ne zaboravi! Nagrada samo za uinjeni napor i izvrene obaveze!Jesam li zadrao pozitivan nain razmiljanja, sa ciljevima koje sam postavio?Iskreno!

Treba napraviti vei broj kopija ove tabele. Kod popunjavanja tabele (u unaprijed odreenom terminu ili nakon preene odreene koliine gradiva) sadraj treba unositi samo u ona polja za koja postoje informacije ili stavovi. Inae ih treba ostaviti praznim. esto se treba se podsjetiti i ponoviti "Znam da znam ta znam".

2.7.7. VJEBA 7: EVALUACIJA

Ova vjeba ima smisla ukoliko je uenje odreenog gradiva zavreno. Treba imati na umu da nije propast svijeta ak i ako nije postignuto sve ono to se na poetku uenja planiralo, posebnoako su iz samog procesa uenja izvuene pouke i steena iskustva. Uspjeh u uenju odreuje se i kroz procjenu procesa uenja i onoga to se iz samog procesa nauilo. Preporuka je da se po zavretku uenja odreenog gradiva postave slijedea pitanja i na njih, iz upravo steenog iskustva, daju odgovori.

Da li je gradivo bilo onoliko vano i zanimljivo kako si na poetku mislio? Koji od tvojih unutranjih motiva su zadovoljeni uspjenim uenjem ovog gradiva?Da li su odabrane strategije i tehnike uenja bile efikasne?Da li si nauio neto to nisi oekivao da e nauiti?Da li je mentor bio od koristi? Da li je postojala dobra komunikacija sa njim?Podsjeti se vanjske motivacije. Kakvu ulogu je ona imala u zavrenom uenju?Da li je bilo ikakve koristi od ovih vjebi samomotivacije?

25

2.8. DONOENJE ODLUKA I RJEAVANJE PROBLEMA

Donoenje odluka i rjeavanje problema odvija se neprestano, svakog dana - kod kue, na poslu, u zabavi, u kupovini bilo gdje i bilo kada. Neki problemi i neke odluke mogu biti zahtjevniji i trae mnogo razmiljanja, istraivanja i uloenih emocija. Pretpostavka je da svi ele donijeti ispravne odluke. Preporuke koje slijede trebale bi olakati donoenje odluka, odnosno pomoi u donoenju dobrih odluka. Izloene preporuke nisu zamiljene i ne treba ih slijediti prema korak-po-korak sistemu. One ukazuju na strukturu poeljnog pristupa kod rada na nekom problemu i donoenjem odluka u vezi sa tim. Znai, preporuke se mogu preklapati, jedna od kasnije navedenih moe biti dopunjena nekim od ranije navedenih, itd.

2.8.1. FLEKSIBILNOST

Prva preporuka ja da kod donoenja odluka treba biti to je mogue vie fleksibilan. Zakovane, tvrde, i uz to loe odluke mogu od prostog problema koji se rjeava sa malo truda napraviti kompleksan niz problema koji e se dugo i u pogrenom pravcu rjeavati. Fleksibilnost u donoenju odluka kod istraivanja, pisanja, ali i uenja potrebna je, izmeu ostalog, i zbog slijedeih estih situacija:

Skupljanje informacija prati sve faze od prepoznavanja problema do njegovog praktinog rjeenja

Moe se desiti da se ranije donesena odluka mora promijenti pred snagom novoprikupljenih informacija

Utvrene alternative za rjeavanje problema moda se nee pokazati dobrim i bie ih potrebno zamijeniti drugim

Neki koraci u rjeavanju problema moda mogu biti kombinovani ili skraeni

2.8.2. DEFINISANJE PROBLEMA

Ponekad se problem ne moe precizno identifikovati pa ga je potrebno ire postaviti i definisati.Ovo se esto deava u nedostatku kvalitetnih informacija ili kad se jasno i potpuno ne razgranie uzroci i posljedice. Preporuka je da se problem definie najbolje to se moe te da se takva definicija ponudi na provjeru nekome od povjerenja. Nakon razgovora sa takvom osobom moda e problem biti potpunije i ispravnije definisan. Ukoliko je problem vezan za organizaciju posla, preporuka je da se njegova polazna definicija razmotri sa nadlenim osobama ili tijelima. Definisanje problema podrazumijeva razmatranje slijedeih pitanja?

U emu se sastoji problem? Je li to moj problem? Tie li me se njegovo rjeavanje? Mogu li rijeiti ovaj problem? Vrijedi li ga rjeavati? Radi li se o stvarnom problemu ili je on samo simptom sloenijeg problema? Koliko je problem star? Zato njegova prethodna rjeenja nisu dala razultata? Zahtijeva li problem hitno rjeavanje ili se sa rjeenjem za njega moe saekati? Ima li izgleda da se problem rijei sam po sebi? Mogu li rizikovati i ignoristi ovaj problem? Ima li problem i etiku dimenziju? Koje uslove rjeenje problema treba da zadovolji?

26

Da li e rjeenje ovog problema dovesti do promjena koje se ne bi trebale ili ne bi smjele desiti?

2.8.3. PRIKUPLJANJE INFORMACIJA

Prikupljanje informacija kod donoenja odluka podrazumijeva identifikaciju i karakterizaciju zainteresovanih subjekata, prepoznavanje ogranienja za rjeavanaje problema, razmatranje stavova i pretpostavki te, kao najvanije, skupljanje i sistematizaciju injenica i podataka.

Zainteresovani subjekti (stakeholders)

Zainteresovani subjekti (stakeholders) su pojedinci, grupe i/ili organizacije kojih se problem ili njegova rjeenja tiu. Kod razmatranja zainteresovanih subjekata dobro je poeti sa samim sobom na koji nain se problem i njegova rjeenja tebe tiu. Svakako ne treba zaobii identifikaciju i karakterizaciju onih koji donose odluke u vezi sa problemom koji se razmatra.

injenice i podaci

Do injenica i podataka dolazi se: - Istraivanjem literaturnih izvora - Rezultatima vlastitih eksperimenata ili studija- Razgovorima sa strunjacima i drugim pouzdanim osobama- Posmatranjem prolih ili sadanjih dogaaja (bilo lino, bilo kroz pouzdane

izvjetaje o izvrenom posmatranju) Ogranienja

Ogranienja vezana za odreenu situaciju teko je mijenjati. Ovdje, izmeu ostalog, spadaju i nedostatak materijalnih sredstava za istraivanje ili rjeavanje problema. Ukoliko je rjeenja problema optereeno sa previe ogranienja, ogranienja postaju problem sama po sebi.

Stavovi i pretpostavke

Stavove raznih tijela i grupa koje donose odluke te drugih uticajnih grupa treba imati na umu kod donoenja svojih odluka. Kod razmatranja ovih stavova vano je razlikovati objektivno utemeljene stavove od predrasuda ili stavova utemeljenih iskljuivo na interesu.Kod donoenja odluka ponekad se mora raunati i sa pretpostavkama. Uzimanjem u razmatranje pretpostavki tede se vrijeme i napor potrebni za prikupljanje injenica i treba priznati da se neke stvari prihvataju "na povjerenje". Pretpostavke, meutim, imaju znaajnu dozu rizinosti te ih sa ovim na umu treba koristiti. Pretpostavke za koje se naknadno utvrdi da su pogrene svakako treba odbaciti.

27

2.8.4. RAZVOJ, PROCJENA I ODLUIVANJE RAZMATRANJEM ALTERNATIVNIH RJEENJA

Problem treba sagledati iz to je mogue vie razliitih uglova. Svaki (pa i najneobiniji) pogled na problem vrijedan je razmiljanja. Bez obzira koliko neko rjeenje bilo rezultat trenutnog bljeska i neobinog povezivanja injenica, bez obzira koliko ono u prvi mah djelovalo aavo, svaka od alternativa zasluuje panju. Razmatranje alternativa u osnovi je inovativnog i pronalazakog duha.Sa jednom stvorenom listom alternativnih rjeenja treba postupati krajnje objektivno i otvoreno. Svakako treba oznaiti i paljivo razmotriti alternative koje:

- zahtijevaju dodatne informacije- predstavljaju nova rjeenja- mogu biti kombinovane ili eliminisane - mogu biti predmetom ozbiljnih suprotstavljanja- izgledaju previe obeavajue ili uzbudljivo

Nakon stvaranja liste moguih alternativnih rjeanja treba pristupiti njihovoj procjeni. Procjena treba da bude to objektivnija, bez obzira koliko se neko od moguih alternativnih rjeenja inilo privlanim, a odbacivanje zbog truda uloenog u njihovo osmiljavanje neprijatno i bolno. Treba proi kroz sve kriterije. Mogue je da neka od alternativa zaista jeste rjeenje problema, ali za njeno provoenje nedostaju sredstva ili je jasno da nee biti prihvaena ili sama alternativa otvara novi problem. Postoji vie tehnika za procjenu vrijednosti alterantivnih rjeenja problema. Meu najee primjenjivanim je tzv. Thomas-Saaty analitiko-hijerarhijski matriks.Alternative treba unijeti u kolone i redove, kako je je to predstavljeno u tabeli.

AlternativeAlternative

A B C DSumareda

Rang

A - 0 0 0 0 4B 1 - 0 1 2 2C 1 1 - 1 3 1D 1 0 0 - 1 3

Poevi sa npr. alternativom A treba, idui kroz red izvriti njeno poreenje sa ostalimaltrenativnim rjeenjima. Ukoliko je alternativa A vrijednija od alternative sa kojom se poredi, treba joj dodijeliti vrijednost 1, a ukoliko se procijeni da je ona manje vrijedna od alternative sa kojom se poredi dodjeljuje joj se vrijednost 0. Tako uiniti i sa ostalim alternativama, tako da tabela po redovima sadri poreenje alternativa svih sa svim. Izraunavanjem sume po redovima i dodjelom ranga dolazi se do alternative koja se, meu posmatranim, moe smatrati najprihvatljivijom (u primjeru navedenom u tabeli alternativa C izdvaja se kao najprihvatljivija).

Jo jedna est nain procjene moguih rjeenja problema je SFF matriks (Suitability prikladnost, Feasibility izvodljivost, Flexibility fleksibilnost). Sve izdvojene alternative procjenjuju se prema svojoj prikladnosti, izvodljivosti i fleksibilnosti. Prikladnost se odnosi na alternativu po sebi, odnosno oznaava njenu vrijednost, praktinost, adekvatnost, razmatra njene posljedice, stepen ekstremnosti, itd. Izvodljivost alterantive ocjenjuje se na bazi potrebnih resursa, njihove dostupnosti, kao i na procjeni vjerovatnoe da alternativa zaista predstavljarejeenje problema. Fleksibilnost razmatra mogunosti odgovora neoekivanim zahtjevima alternativnog rjeenja ili uopte otvorenosti za nove mogunosti kao i sposobnosti istraivaa da kontrolie posljedice koje primjena alternative moe donijeti.

28

Prikladnost Izvodljivost Fleksibilnost Ukupno

Alternativa A

Alternativa B

Alternativa C

Alternativa D

Svaku od alternativa treba ocijeniti po svakom od kriterija (prikladnost, izvodljivost, flksibilnost) ocjenom od jedan do tri, pri emu vea ocjena odraava npr. laku izvodljivost rjeenja. Sabiranjem ocjena dodijeljenih aletrnativama treba izvriti njihovo rangiranje i odabrati najbolje rangirano rjeenje. Nijedno rjeenje ne treba smatrati perfektnim. Ukoliko takvo postoji, vjerovatno je da problem kojim se bavimo ne bi bio problem. I pored potrebe da se pronalaenju rjeenja pristupa najobjektivnije mogue, intuiciju i osjeaje kod odabira alternativnih rjeenja ne treba ignorisati. Posebno ne treba ignorisati sklonosti ili odbojnost prema radnjama i aktivnostima koje e prihvaeno rjeenje zahtijevati (mnogo itanja, pisanja, praktian rad, raunanje i sl.).

2.8.5. PRIMJENA RJEENJA

Rjeenje problema se sve do primjene moe nazvati samo dobrom namjerom. Realizacijaodabranog rjeenja podrazumijeva razradu elemenata plana za primjenu, nadzor i kontrolunjegove primjene te analizu steenih iskustava. Elementi plana za primjenu rjeenja su:

- Postupna realizacija aktivnosti neophodnih u rjeavanju problema- Komuniciranje zainteresovanih subjekata (stakeholders). Zainteresovane subjekte

treba informisati o predloenom rjeenju kadgod se smatra da planirano rjeenja problema moe imati posljedica za nekog od njih ili zahtijeva njihov angaman.

- Identifikacija i rasporeivanje resursa- Vremenski okvir i dinamika realizacije rjeenja

2.8.6. PRAENJE NAPREDOVANJA

Provoenje rjeanja problema bie efikasno smo ukoliko se obezbijedi njegov nadzor i kontrola. Posebnu panju treba posvetiti odnosu rjeenja i resursa, uticaju rjeenja na zainteresovane subjekte, te na realno ostvareni napredak u realizaciji u odnosu na planirani vremenski okvir i dinamiku. Nadzor napretka aktivnosti na rjeavanju problema treba da pokae da li je odabrano dobro rjeenje ta da ponudi elemente za njegovu eventualnu modifikaciju ili alternaciju. Bilo da su odabranim rjeenjem postavljeni ciljevi postignuti ili ne, veoma je vano razmotriti i analizirati ono to je iz upravo preenog iskustva naueno.

29

RJEAVANJE PROBLEMA/DONOENJE

ODLUKA

INFORMACIJEI INJENICE

ZAINTERESOVANI SUBJEKTI

OGRANIENJA

PRETPOSTAVKE IMILJENJA

IZAZOVI

CILJEVI

MOGUNOSTI

DEFINISANJEPROBLEMA

PRIKUPLJANJEINFORMACIJA

RAZVOJALTERNATIVA

IDEJE

OTVORENOSTMILJENJA

IDENTIFIKACIJAKRITERIJA

PREDNOSTI IOGRANIENJA

PROCJENA ALTERNATIVA

ODABIR ALTERNATIVE

PRIKLADNOST

IZVODLJIVOST

FLEKSIBILNOST

PRIMJENA RJEENJA

PLAN REALIZACIJE

KOMUNIKACIJASTAKEHOLDER-A

PRIKLADNOST

NADZOR I KONTROLAPRIMJENE

REZULTATI

PROCEDURE I PROCESI ANALIZA/

UENJE IZ ISKUSTVA

PROBLEMI?REZULTATI?

(Shema Adaptirano prema: www.studygs.net/index.htm, Oktobar, 2005)

30

3. ZNANJE

3.1. STUDENT ATLETA ILI STUDENT UMJETNIK?

Prije nego to se pone sa uenjem dobro je znati kojem tipu uenika se pripada. U litertauri je opisano i okarakterizirano pet tipova uenika:

- uenik slualac (auditorni uenik)- vizuelni uenik- taktilni uenik- socijalni uenik- kinestetski uenik

U stvarnosti se najee sreu tzv. kombinovani tipovi uenika (npr. vizuelno-auditorni, vizuelno-taktilni, itd.). Razliitim tipovima uenika odgovaraju razliiti pristupi i tehnike uenja. Navode se najvanije karaktersitike pojedinih tipova.Auditorni uenici su oni koji informacije najradije usvajaju sluanjem. Ovakve osobe vole da imaju nekoga ko e im gradivo objanjavati. Malo i nerado piu, ak i kad im se to sugerie.Kada se od njih trae da informaciju zapiu, esto odgovaraju sa "Nema problema, zapamtiu."Kao metod uenja esto primjenjuju glasno itanje i glasno ponavljanje proitanog.Vizuelni uenici mnogo itaju i piu, a informacije najee usvajaju samostalno, obradom pisanih materijala. Tipina reakcija vizuelnog uenika je da na zahtjev da se neto uradi trai mogunosti da to to treba uraditi zapie. U uenju najee primjenju metode razliitog koncipiranja, mapiranja, izrade slikovnih i grafikih prikaza, razliitih dijagrama i sl. Veliki broj ljudi spada u kategoriju vizuelnih uenika ili sa vizuelnim tipom kombinovanih tipova.Taktilni uenici tokom uenja ili prezentiranja moraju da imaju neto u rukama. Ako im ruke nisu u akciji, oni ne ue. Tokom uenja gotovo uvijek u rukama imaju olovku, koju umjesto za pisanje ee koriste za razliita oznaavanja. Tokom izlaganja mnogo gestikuliraju i rijei dopunjavaju pokretima ruku. Socijalni uenik treba drutvo drugih ljudi. Najbolje rezultate u uenju postiu radom u grupi i imaju potekoa kada sa problemima koje treba rijeiti ostaju sami (pismeni ispiti i sl.). Mogu imati problema sa sticanjem neophodne samostalnosti i posebno u samostalnom donoenju odluka potrebnom kod nekih oblika uenja na univerzitetu.Kinestetski uenici ele da imaju odeenu ulogu, da nastupaju, da cijelo tijelo stave u akciju u nastojanju da neto razumiju i naue ili da naueno prenesu drugima. Kod uenja esto se pokuavaju staviti u stvarnu situaciju ili ak stvaraju improvizovanu scenu na kojoj se ono to treba da naue odigrava. Osobe koje se odlikuju kinestetskom inteligencijom imaju izgraen osjeaj za prostor i vrijeme, dobro upravljaju svojim tijelom i rukuju predmetima, mogu biti veoma uspjene u poslovima vezanim sa dosta komunikacije i runog rada i uglavnom imaju veoma razvijenu fiziku memoriju (slike u memoriji mogu izazvati pokret). Pored sportista i plesaa, visok nivo kinestetske inteligencije uobiajeno posjeduju inovatori, hirurzi, zubari, glumci, vajari, arhitekti, mehaniari, izraivai nakita, ljudi koji rade u laboratorijama, itd. Za postizanje uspjeha u uenju preporuuje se razvoj i primjena strategija koje od svake osobe mogu napraviti uspjenog uenika. Ovdje se navode neke od strategija koje u uenju koje ima ambiciju da postane znanje treba primjenjivati i razvijati.

31

- Razviti rutinu i naviku uenja

Potrebno je napraviti vremenski plan za uenje koji ukljuuje vrijeme za uenje i na opertaivnom nivou gradivo koje je planirano za uenje u odreenim terminima. Preporuka kod pravljenja plana je da se poinje sa lakim gradivom, jer se prelaskom ovakvog gradiva izgrauje samopouzdanje. I najjednostavnije gradivo treba nastojati uprostiti, dovesti do elemenata i odatle poeti sa uenjem. Ponavljanje osnova treba vriti sve dok se njima u potpunosti ne vlada i dok se one bez problema ne mogu sa razumijevanjem reprodukovati.

- Posveenost uenju i aktivno uenje

Uenju se treba posvetiti, a dijelove materije koja se ui ne treba ostavljati nerazjanjenim. Treba pokuavati sa pronalaskom objanjenja do razumijevanja, ponekad uei i na grekama. U pokuajima razumijevanja gradiva dobro je potraiti primjere iz stvarnog svijeta ili potraiti demonstraciju ideja koje se ne razumiju. Nastava u laboratoriji i na terenu moe biti od velike pomoi. Od nastavnika treba traiti saetke predavanja ili informacije o tome kako se moe doi do drugih izvora istih ili slinih informacija.

- Koristiti sve svoje sposobnosti u uenju

Konstruisanje ili modeliranje od velike je koristi tokom uenja. Kad god je mogue treba koristiti stvarne, konkretne, objekte kao sredstva za uenje. Treba koristi ruke za konstruisanje i objanjavanje i tijelo za izraavanje.

- Proaktivan pristup u pisanju

U saimanju gradiva pisanjem, razradi njegove strukture i pravljenju teza treba navoditi primjere. Kad god je mogue treba koristiti slike i druge vizuelne prikaze za ilustraciju odreenih dijelova gradiva. O svojim zabiljeakam treba razgovarati sa drugim osobama koje spremaju isto gradivo. Sve pismene zadatke treba koristiti za razvijanje vjetine pisanja.

- Informacije organizovati i sistematizovati kroz izradu koncepata

Izrada koncepta ili koncept mape gradiva pomae u aktivnijem ukljuivanju u ono to se eli nauiti.

- Koristiti tehnologije

Tehnologije, izmeu ostalog, treba koristiti za razvoj oko-ruka koordinacije. Multimedijalne tehnologije mogu se uspjeno koristiti za prikupljanje i organizovanje informacije iz vie izvora. Raunarske simulacije, ak i igre, mogu pomoi u prepoznavanju sloenih slika ili sistema, radu i eksperimentisanju sa dijelovima ovakvih sistema te njihovoj promjeni ili zamjeni, ime se mogu oponaati situacije i odnosi iz stvarnog svijeta.

- Pripremiti se za ispit

Tokom uenja i ponavljanja gradiva treba pripremati pretpostavljena ispitna pitanja i o njima raspravljati sa kolegama ili tutorom. Na ovako stvorena pitanja treba uvjebavati pismeno odgovaranje. Korisno je kroz glavu "premotati" atmosferu i situacije sa prethodnih pismenih

32

ispita. Ukoliko je pismeni ispit posebna tekoa za studenta, sa ispitivaem treba provjeriti mogunosti da se provjera znanja obavi izradom modela, prezentiranjem ili na neki drugi nain.

3.1.1. ULOGA "TRENERA"

Savjetnik na fakultetu, nastavnik i tutor mogu imati ulogu koja odgovara sportskom treneru ili reiseru predstave. Oni bi trebali da daju uputstva, da ohrabre i da prate napredovanje u uenju. Prije uenja treba obezbijediti kontakt i saradnju sa ovakvom osobom. Dobar "trener" e:

- pomoi u razvoju strategija koje odgovaraju linosti, sklonostima i interesima studenta.

- pomoi u stvaranju grupe za uenje koja ima zajednike ciljeve i koja razvija svoje mehanizme provjere napredovanja u uenju

- podsjeati studenta na njegove obaveze- ohrabriti i motivisati studenta, pratiti njegovo napredovanje i procijeniti

vrijednosti rezultata uenja

3.2. VIZUELNO UENJE

Uenje kod osoba koje dominantno ue kroz slike dogaa se gotovo trenutno, usvajanjem velikog broja informacija uhvaenih kroz intuitivne skokove, a ne kroz postepeno poveanje broja usvojenih izolovanih injenica ili kroz osvajanje kroz razradu i sistematizaciju prema uvjebanim i provjerenim metodama. Oni koji ue vizuelno prije i lake e npr. zapamtiti veliki broj injenica predstavljenih sloenim dijagramom nego to e biti u stanju zapamtiti izdvojenu injenicu po injenicu. Vizuelno-prostorna perspektiva je jedan od organizacionih principa i pretpostavki za vizuelno uenje. Dobra organizacija materijala za vizuelnog uenika podrazumijeva dobar redoslijed i dobro odreeno mjesto za svaki objekat. Ovakvi uenici imaju potekoa, ak i nelagoda, sa nekompletnim ili neorganizovanim situacijama. Vizuelni uenici posjeduju uroen osjeaj za ravnoteu i cjelovitost. Oni najee bez problema uoavaju da neto nije poravnato, da nije potupno horizontalno ili vertikalno i nemaju problema sa rotiranjem objekata ili njihovim stavljanjem u odraz ogledala. Red stvaraju konstruisanjem, araniranjem, asocijativnim pamenjem ili povezivanjem stvari. Vizuelni uenici imaju sposobnost sagledavanja tzv. "velike slike", bilo da se radi o jednostavnim ili sloenim sistemima. Njihov specijalitet je pregled saetaka, esto bez pamenja detalja ili stvaranja hijerarhijskih ili drugih lista injenica. Za vizuelnog uenika vaan je i nain vlastite vizuelne prezentacije (oblaenje, ureenost, ak i gestikulacija), jer i druge prvenstveno na taj nain primjeuju. Tokom govora ili razgovora uvijek nastoje uspostaviti kontakt pogledomi mogu imati problema u izlaganju kad je ovaj kontakt ometan. Takoe im mogu smetati umovi ili buka kod sluanja pa tokom predavanja ili sastanaka esto crtaju ili krabaju. Vie vole itati i raditi pri dnevnom ili priguenom svjetlu i u komfornijim uslovima. Smetaju im jako i napadno osvjetljenje, promaja te visoke ili niske temperature. Vizuleni uenici bi trebali da posvete punu panju uenju tokom predavanja, jer za ovo imaju kapacitete i esto na ovaj nain usvajaju znaajan dio gradiva. Takoe se preporuuje da potrebna objanjenja od nastavnika zatrae jo tokom ili neposredno nakon predavanja. Od znaajne pomoi moe biti i koritenje uredne evidencije koja e obezbijediti vezu izmeu novog gradiva i onog to se ve zna. Vizuelni uenik e nastojati da to vie elemenata gradiva slikovno predstavi i u pravilu e lake uiti npr. geometriju od algebre, fiziku od hemije, grafike aplikacije u raunarstvu, arhitekturu, mehaniku, ininjerstvo i sl. Preporuka je da se gradivo

33

prilagodi uenju kroz rjeavanje problema, studije sluaja i slino. Ove metode omoguavaju i zahtijevaju aktivnije uee studenta i pruaju vie mogunosti za pokazivanje onog to je naueno. Kod uenja inae je dobro uvijek u mislima ili pred sobom imati tzv. "veliku sliku" gradiva, posebno kada se ui kompleksna i detaljna materija. Jednom kada je koncept usvojen treba nastojati da se postepeno usvojene nove informacije smjetaju na odgovarajua mjesta koncepta umjesto da se one usvajaju velikim brojem ponavljanja. Umjesto izvoda i teza iz gradiva radije treba koristiti koncept mape kojima se ideje, sekvence, njihove veze i zakljuci vizueliziraju. Vizuelni uenik pamti tako da zatvori oi i informaciju pokuava vizuelizirati, a iz pamenja ih poziva istim mehanizmom. Iz ovog razloga u uenju nije loe koristiti kartice koje e na osnovu manjeg broja informacija posluiti kao veza prema detaljima. Povezivanje injenica i koncepata treba vriti korienjem ilustracija, skica opteg plana i modela. Dobro je potraiti i alternativne vizuelne izvore vezane za gradivo (video prezentacije, filmovi, grafici, mape, itd.).Kod svakog, ne samo dominantno vizuelnog uenja, treba koristiti tehnoloke i tehnike pogodnosti. I ovdje na prvo mjesto dolaze mogunosti koje pruaju raunarske tehnologije. Raunar moe biti korien na mnogo naina, od potrage za informacijama, preko organizacije gradiva do njegovog uenja. Multimedijalni programi, pored ostalih pogodnosti imaju i veliku prednost u mogunosti da se materijal bez ogranienja pregleda, zaustavlja i ponavlja. Priprema vlastitih vizuelnih ili multimedijalnih prezentacija, kao i izrada grafikih rjeenja ili viedimenzionalnih modela, sjajni su naini za savladavanje gradiva. Na nastavi treba izbjegavati sve to predstavlja vizuelno ometanje (prozori sa otvorenim pogledom vani, otvorena vrata, neodgovarajue osvjetljenje, itd.). Uvijek kada je to mogue treba aktivno uestvovati u predavanjima kroz prekide i traenje objanjenja. Dobijena objanjenja treba odmah zapisivati ili skicirati te ih nastojati uvezati sa ranije usvojenom materijom. Zabiljeke sa predavanja treba nastojati ilustrovati. Vizuelnom ueniku e tana ilustracija biti od vee pomoi nego vie stranica teksta. Odmah nakon zavretka predavanja treba pregledati i srediti zabiljeke. Pri ovome treba koristiti i koncept mapu cijelog gradiva i po potrebi u nju unijeti nove elemente ili kvalitetnije obraditi veze izmeu elemenata koncepta. Preporuka je da se nakon pregleda i sreivanja zabiljeki sa predavanja napie njihov saetak koji se ostavlja zajedno sa zabiljekama. Zabiljeke sa predavanja treba na odgovarajui nain oznaiti i dodati ranijim zabiljekama, tako da se bez problema mogu nai tokom uenja ili ponavljanja gradiva. itanje udbenika ili drugog materijala iz kojeg se sprema gradivo treba poeti sa pregledom naslova, podnaslova, dijagrama, grafika i slika kako bi se prije itanja poglavlja stekla predstava o sadraju. Podvlaenje teksta tokom itanja razliitim bojama od velike je pomoi vizuelnim uenicima. Na marginama teksta treba praviti zabiljeke, ili, jo bolje, skicirati i crtati te nai naina da se oznae posebno vani dijelovi teksta. Prije poetka ispita dobro je ispisati, ilustrovati ili barem u mislima imati sve neophodne korake i njihov redoslijed. Tokom rjeavanja testa treba koristiti vizuelne podsjetnike za vaenje informacija iz sjeanja. esto se dogaa da vizuelni uenik prije doe do tanog mjesta na kojem se u materijalu iz kojeg je ispit spreman nalazi odgovor nego da samog odgovora. Ukoliko su pravila takva da test treba zavriti u ogranienom kratkom vremenu, sa ispitivaem treba provjeriti mogunosti da se ispit obavi nekom drugom metodom. Pisanje eseja ili prezentacija kao forme vie odgovaraju vizuelnim uenicima, ali ni klasini testovi uz solidnu pripremu najee ne predstavljaju problem.

34

3.3. KONCIPIRANJE GRADIVA

Za veinu ljudi nije problem napraviti pregled informacija i njihovu organizaciju u formi sadraja knjige na slijedei nain:

I Prva takaII Druga taka

A. Pod-takaB. Pod-taka

1. Pod-pod-taka2. Pod-pod-taka

III Trea taka

Iako ovakvo "izlistavanje" moe biti od znaajne pomoi u uenju, mnogo efikasnijim smatra se izrada tzv. koncept mape. Jedna od najvanijih stvari kod izrade koncept mape je odbacivanje ideje o nabrajanju (izlistavanju) sadraja gradiva ili pisanju opirnih teza. Umjesto ovog potrebno je razmiljati o kljunim rijeima ili simbolima koji e predstavljati ideje i koncepte. Kako se izrauje koncept mapa? Na sredini veeg komada papira bez linija treba napisati najvaniju rije ili frazu koja odraava sadraj ili osnovnu ideju gradiva. O ovoj rijei ili frazi treba dobro razmisliti, ali se pri ovome ne treba iscrpljivati. Kod izrade koncept mape i inae se mnogo pie i brie. Osim toga, izrada dobre koncept mape se moe poeti na drugom papiru, ako se utvrdi da je prethodni pristup imao manjkavosti. Oko centralne rijei ili fraze treba ispisati ostale vane rijei, fraze, simbole iz gradiva koje se ui.

KRUENJE VODEU PRIRODI

jezera, rijeke,potoci

okeani

atmosfera

oblaci

voda nazemlji

padavine

biljke

zemljite

ume

Prvu fazu sada treba urediti. Treba razmisliti o odnosima vanjskih sa unutranjim pojmom. Ako ima potrebe, vanjske bliske pojmove treba grupisati. Ukoliko se oko centralnog pojam nalaze upisani i pojmovi i koncepti treba izvriti njihovo povezivanje sa naznaavanjem prirode veze. Ova vezivanja je korisno vriti olovkama u boji. Ne treba se ustruavati od brisanja, premijetanja, objedinjavanja ili ralanjivanja prvobitno unesenih vanjskih pojmova.

35

KRUENJE VODEU PRIRODI

jezera, rijeke,potoci

okeaniatmosfera

oblaci

voda nazemlji

padavine

biljkezemljite

ume

Nastavlja se sa izradom koncept mape prema vani. Slobodnih misli i brzo treba dodavati ostale bitne pojmove, rijei i ideje. Pri ovome se ne treba ograniavati, viak ili nepotrebno se uvijek moe izbrisati. Treba razmiljati i na neuobiajene naine, kombinovati koncepte, granati ih ili itavu koncept mapu podijeliti na vie dijelova. Razgranjenja i veze treba da budu voeni pojmovima, idejama i rijeima, a ne onim to se od koncept mape unaprijed oekuje. Mapa postaje detaljnija i specifinija kako se ide prema njenoj periferiji. Ovako razvijenu koncept mapu treba za nekoliko minuta ostaviti sa strane i razmisliti o unesenim vezama meu pojmovima i idejama. Mapa se po potrebi, itavo vrijeme spremanja gradiva, moe doraivati. Ovako kreirana koncept mapa predstavlja jedno od vanih sredstava u u