Seminar Nezaposlenost u Globalnom Društvu

7/21/2019 Seminar Nezaposlenost u Globalnom Društvu

http://slidepdf.com/reader/full/seminar-nezaposlenost-u-globalnom-drustvu 1/13

VELEUČILIŠTE U POŽEGI

DRUŠTVENI ODJEL

STRUČNI STUDIJ RAČUNOVODSTVO

KOLEGIJ SOCIOLOGIJA

SEMINARSKI RAD

NEZAPOSLENOST U GLOBALNOM DRUŠTVU

Studenti: Ment!:

Ved!"n" #"$ed%i&' $(!): **+, d!-).- B"!("!" Pi)/e!' %-0!ed-

M"te1 G!2"3e%i&' $(!): **+4

P5e2"' t!"%"n1 +678-



O0i) )e$in"!)/2 9"d"t/":

Definirati nezaposlenost

Prikazati nezaposlenost kao socijalni problem i ekonomski problem Analizirati nezaposlenost na globalnoj razini Obrazložiti mogućnosti sprječavanja nezaposlenosti Prikazati zaključna razmatranja i kritike

Dr.sc. Barbara Pisker, v.pre.

_____________________________



SADRŽAJ

!. "#OD.....................................................................................................................................!

$. PO%&O#'O OD()*)'%) ')+APO-)'O/...............................................................$$.!. #rste nezaposlenosti.........................................................................................................$

$.$. 'ezaposlenost na globalnoj razini....................................................................................0

0. P(OB-)&/ ')+APO-)'O/.........................................................................................1

0.!. 'ezaposlenost kao ekonomski problem...........................................................................1

0.$. 'ezaposlenost kao socijalni problem...............................................................................1

2. P(%)3A#A'%) ')+APO-)'O/.................................................................................4

1. +A5-%"3A5.........................................................................................................................6

4. -/)(A"(A........................................................................................................................7

6. /')(')5/ /+#O(/........................................................................................................8



7- UVOD

9ubitci u razobljima visoke nezaposlenosti najveći su okumentarni gubitci usuvremenoj ekonomiji. Oni su mnogo puta veći o procijenjeni: neefikasnosti ;to nastaju omikroekonomski: gubitaka.

'ezaposlenost se kao najteži ekonomski, socijalni i politički problem suočava sasocijalnom nesigurno;ću, osobnom te obiteljskom ugroženo;ću, gubitkom perspektivnosti,asocijalnim pona;anjem i slično. Osim toga, (epublika <rvatska se već goinama nalazime=u europskim zemljama sa najvećom nezaposleno;ću. totine tisuća nezaposlenosti značiisto toliko i ljuski: subina. toga, ne treba čuiti a se nezaposlenost svrstava me=unajveće probleme kako :rvatskog, tako i globalnog ru;tva.

obzirom a je nezaposlenost složen problem prikazat ćemo njegovo pojmovnoore=enje, vrste, usporeiti je na svjetskoj razini te ati prijeloge za sprječavanje togsveprisutnog problema.



+- POJMOVNO ODREENJE NEZAPOSLENOSTI

'ezaposlenost se može efinirati kao broj orasli: osoba koje nemaju zaposlenje, akoji žele raiti, ;to se okazuje aktivnim traženjem posla. 'ezaposleni su io rane snageneke zemlje, tj. io rano sposobnog stanovni;tva u obi o !1. o 41. goine života, onosno!1. o 4>. za žene i !1. o 41. za mu;karce.

Problem nezaposlenosti prestavljaju samo oni koji ne rae, ali aktivno tražezaposlenje, ok ljui koji nisu zaposleni niti aktivno traže zaposlenje ne računaju se kao iorane snage. o ovoi o slijeećeg problema, a to su obes:rabreni ranici. &noginezaposleni su oustali o traganja za poslom nakon intenzivnog i relativno ugog razobljatraganja. akvi se ljui nazivaju obes:rabrenim ranicima. Oni nisu uvr;teni u nezaposleni

io rane snage jer vi;e aktivno ne tragaju za zaposlenjem. A kaa bi se nji:ov broj službenooao nezaposlenima, taa bi broj nezaposleni: zasigurno bio veći.

+-7- V!)te ne9"0);en)ti

<!i/.i1)/" ne9"0);en)t: frikcijska onosno neizbježna nezaposlenost

karakterizirana je privremenom nezaposleno;ću koja nastaje ko osoba koje prvi puttraže posao, koje su izgubile ili napustile stari posao te su u potrazi za novim, boljim

poslom. Primjerice stuenti koji nakon iplome traže posao ili ranici koji su u

očekivanju novog, boljeg, te perspektivnijeg posla. matra se a su oni obrovoljnonezaposleni.?Posloavcu se obično vi;e isplati uže tražiti ok ne na=e pouzanog ranika negolisvaki: par mjeseci tražiti novog ranika. 5aa nezaposleni obiva rano mjesto koje

je u sklau s njegovim sposobnostima, taa gospoarstvo optimalno koristi ranusnagu koja mu je na raspolaganju. /stovremeno takvo racionalno pona;anjenezaposleni: i posloavaca ovoi o frikcijske nezaposlenosti.@!

Se9n)/" ne9"0);en)t: sezonska nezaposlenost javlja se kao rezultat sezonski:

promjena te vremenski: nepogoa. Prestavlja sve osobe koje zbog sezonski:

promjena perioično ostaju bez posla. Primjerice opseg poslova u poljoprivrei,turizmu zimi se znatno smanjuju, te kroz to razoblje sezonski nezaposlene osobečekaju ponovno otvaranje sezonski: rani: mjesta. St!u/tu!n" ne9"0);en)t: ?trukturalna nezaposlenost nastaje kaa nezaposleni

nemaju kvalifikaciju koju za:tijevaju raspoloživa rana mjesta. trukturalnanezaposlenost prestavlja pote;koću i za nezaposlene i za posloavce. trukturalnanezaposlenost ovoi o toga a neke struke brzo nalaze posao, ok raste

1 oma;ić, Petar 'ezaposlenost u tranzicijskoj <rvatskoj po socijalnoetičkim viom, 5r;ćanskasaa;njost, +agreb, $>!>.C str.26.



nezaposlenost ljui ruge struke ili rugi: stupnjeva obrazovanja. ako stopanezaposlenosti prema stupnju obrazovanja približan pokazatelj strukturalnenezaposlenosti.@$

Ci/;i3/" ne9"0);en)t: iklička nezaposlenost javlja se u kontrakcijskoj ilirecesijskoj fazi poslovnog ciklusa, koja je uzrokovana smanjenom potražnjom zaraom. +aposlenost se smanjuje prilikom neravnoteže izme=u agregatne ponue iagregatne potražnje. ?manjena potražnja za proizvoima voi o paa proizvonje iotpu;tanja ranika. Otpu;teni ranici manje tro;e, ;to voi o aljnjeg paa potražnje.%.&.5eEnes je za vrijeme velike gospoarske krize trieseti: goina vaesetogstoljeća uočio spomenute pojave. 'asuprot o taa uvriježenom mi;ljenju, on jeutvrio a gospoarstvo neće samo o sebe u kratkom roku opet postići ravnotežu

ponue i potražnje pri punoj zaposlenosti.@0

+-+- Ne9"0);en)t n" 2;(";n1 !"9ini

?#isoke stope nezaposlenosti nisu pak specifičan :rvatski problem. / u mnogimtransformacijskim kao i u različitim zapanoeuropskim zemljama nezaposlenost je nazočna unejenakoj mjeri već vi;e goina. raže se rje;enja kako bi se smanjio broj nezaposleni: istvorile nove mogućnosti zapo;ljavanja. Do saa, me=utim, jo; nije prona=ena opće važećaformula koja onosi željeni uspje:.@2

Da je nezaposlenost na globalnoj razini alarmantna govori činjenica a svaka treća osoba nasvijetu živi ispo granice siroma;tva ili je nezaposlena. ?&e=unarona organizacija raaF/-OG upozorava a je problem nezaposlenosti nerije;en, ;to znači a postotci nezaposlenostirastu istim tempom ili se oržavaju na postojećoj razini, no svakako se ne smanjuju. /-Osumnja a će nezaposlenost početi paati prije $>!4. te ujeno očekuju jo; jenu recesiju u

prvoj polovini ove goine.@1

ako=er, svijet se suočava sa pogor;anjem krize zapo;ljavanja mlai:. +a mlae je tri putavi;e vjerojatno a će biti nezaposleni nego orasle osobe i vi;e o 61 milijuna mlai: iljem

svijeta su u potrazi za poslom.

2 Tomašić, Petar: Nezaposlenost u tranzicijskoj Hrvatskoj pod socijalno-etikim

vidom, !ršćanska sadašnjost, "a#re$, 2%1%&' str&()& i *+&

+ Tomašić, Petar: Nezaposlenost u tranzicijskoj Hrvatskoj pod socijalno-etikim

vidom, !ršćanska sadašnjost, "a#re$, 2%1%&' str&(&

( tiftung )bert Hrieric: trategije protiv nezaposlenosti, "re u +agrebu, +agreb, $>>!., str.1.

* :ttpIIJJJ.ineK.:r >1.>2.$>!0.

http://www.index.hr/

http://www.index.hr/



?'ajveća stopa nezaposlenosti u svijetu iznosi 84L. +imbabve, ržava koja jenapustila vlastitu valutu nakon ;to su se jaja morala plaćati bilijunima zimbabveanski: olara,može se po:valiti najvećom stopom nezaposlenosti na svijetu.@4

?+a razliku o :rvatski: $> ili grčki: $6L, u toj zemlji posao nema samo >,4L ljui. o je

zemlja koja je rekla ne slobonom trži;tu, financijskim moćnicima, stranim investicijama i privatizaciji. (iječ je o Bjelorusiji, jeinoj iktaturi u )uropi. 5aa zavr;i ;kolovanjesvakomu je Bjelorusu osiguran posao, a nakon nekoliko goina raa osigurani su im ru;tvenistanovi. Mkolovanje i zravstvena za;tita su besplatni. Bjelorusija je zemlja u kojoj svi rae ikoji o svog raa mogu pristojno živjeti.@6

:ttpIIJJJ.nevnik.:r >1.>2.$>!0.

:ttpIIJJJ.vecernji.:r . %*&%(&2%1+&

http://www.dnevnik.hr/

http://www.vecernji.hr/

http://www.dnevnik.hr/

http://www.vecernji.hr/



8- PROBLEMI NEZAPOSLENOSTI

8-7- Ne9"0);en)t /" e/n$)/i 0!(;e$

Prilikom visoke nezaposlenosti kupovna moć stanovni;tva se znatno smanjuje. 'ezaposleni u prvotnom planu pomiruju svoje osnovne potrebe te kupuju manje luksuzno obro. ako=er,to isto vrijei i za ranike kojima prijeti nezaposlenost tako a oni u prvom planu raije novac;tee nego a ga tro;e. ekonomskog stajali;ta to voi o opaanja u različitim sektorimaekonomije. 5ako bi ostvarili profit pouzeća svoje tro;kove poku;avaju sniziti ;to voiotpu;tanju ranika, investiranju u racionaliziranje, te intenziviranju raa s ostalim osobljem."slije visoke nezaposlenosti ržava ima niže pri:oe ;to se oražava na lo;u nacionalnu

ekonomiju. &anje zaposleni: znači manje porezni: obveznika a krajnje i manje pri:oa.(ezultat je povećanje ržavni: kreita, onosno skraćivanje usluga ržave. +bog toga su

povećanja ko oprinosa za socijalno osiguranje, pogotovo ko zravstvenog i mirovinskogosiguranja programirana. a oatna opterećenja potiču pouzeća a naalje otpu;tajuranike.

8-+- Ne9"0);en)t /" ).i1";ni 0!(;e$

'ezaposleni nemaju priliku svojim raom zaraiti srestva za život. Ako nezaposleni

ni rugi članovi kućanstva nemaju stalni: i ostatni: izvora pri:oa, svi su zajeno osu=enina život u oskuici i siroma;tvu. "očeno je a siroma;tvo ovoi o vi;estruke ugroženosti,te su siroma;ne osobe često isključene i marginalizirane.

?ocijalna isključenost obično se promatra kao trostruka prikraćenost ekonomska,rana i socijalna. Dakle, pojam socijalne isključenosti obu:vaća vi;e o pojma siroma;tva, teomogućuje sagleavanje niza povezani: procesa koji ovoe ljue u nepovoljan položaj.Bolje sagleavanje prilika u kojima se nalaze siroma;ni, nezaposleni i ostale ugroženeskupine ovoi o primjereniji: i efikasniji: socijalni: politika. Primijećeno je anezaposlenost često olazi u paru, onosno u većini europski: zemalja vrlo je izgleno a ako

u obitelji jean Fpogotovo mu;kiG partner nije zaposlen, to neće biti ni rugi. u se pojavu poku;ava objasniti kroz koncepte :omofilije i :omoganije. /sto tako mali pri:oi vi;e poga=aju grasko stanovni;tvo nego seosko.@7

) Tomašić, Petar: Nezaposlenost u tranzicijskoj Hrvatskoj pod socijalno-etikim vidom,

!ršćanska sadašnjost, "a#re$, 2%1%&' str&)(&



=- SPRJEČAVANJE NEZAPOSLENOSTI

&oguća rje;enja problema nezaposlenosti su slijeeća obrazovanje, politika trži;ta raa, poticanje pouzetni;tva, skraćenje ranog vremena te politika plaća.

Pravo na obrazovanje je me=u prvim pravima koja izviru iz raa. 'aime, za uspje;noizvr;avanje poslovni: zaatak na ranom mjestu ranik mora posjeovati ore=enja znanja iumijeća. Posloavci traže ranike s ogovarajućim kvalifikacijama. porastom obrazovanjasnažno opaa rizik o siroma;tva.

Država pomaže nezaposlenima kroz politiku trži;ta raa. Pasivnom politikom trži;taraa naziva se sve ono ;to se čini kako bi osobe lak;e ponijele razoblje nezaposlenosti, ok

se nastojanja oko zapo;ljavanja nezaposleni: naziva aktivnom politikom. ?Aktivan politikaobu:vaća tri temeljne potkategorije !.posreovanje pri zapo;ljavanju, $. obrazovanje zatrži;te raa i 0. neposreno kreiranje rani: mjesta. Pasivna se politika usreotočuje namaterijalno pomaganje nezaposlenima kroz novčanu naknau kroz vrijeme nezaposlenosti iruga prava kroz vrijeme nezaposlenosti.@8

uvremeno gospoarstvo je u neprestanom preoblikovanju. +asićeno i izbirljivo trži;te tražiuvijek novu robu i usluge, a pouzetnici su osobe koje uočavaju potrebe trži;ta i upu;taju se unovi gospoarski pot:vat na vlastiti rizik. +a opstanak na suvremenom inamičnom trži;tugospoarski subjekt treba biti inovativan ;to znači i pouzetan. /pak, pouzetni;tvo ostaje

vezano prvotno uz mala i srenja pouzeća, koja se brže i lak;e prilago=avaju promjenama natrži;tu.

%ean o načina smanjenja nezaposlenosti je i istribucija, onosno a se postojećarana mjesta, rano vrijeme i masa plaća ijeli me=u većim brojem ljui. " pro;losti jeskraćivanje ranog vremena znatno oprinijelo porastu zaposlenosti a tako bi moglo biti i u

buućnosti. Da li će rast proizvonje ovesti o veće zaposlenosti ovisi o kretanju proizvonosti. ?'ameću se va rje;enja !. smanjenje punog tjenog ranog vremena, većeuvo=enje nepunog ranog vremena FparttimeG i općenito pojelu postojeći: rani: mjesta sanezaposlenima ili $. uvo=enje egzistencijskog, osnovnog ili gra=anskog pri:oa kako bi svi

imali ostatne pri:oe, te bi mnogi oustali o ra za plaću. obzirom a ra nema samosvr:u stjecanja materijalni: obara nego je i eminentno mjesto socijalizacije, smatramo a

prvom rje;enju treba ati prenost.@!>

. oma;ić, Petar 'ezaposlenost u tranzicijskoj <rvatskoj po socijalnoetičkim viom, 5r;ćanskasaa;njost, +agreb, $>!>.C str.$$4.

1% Tomašić, Petar: Nezaposlenost u tranzicijskoj Hrvatskoj pod socijalno-etikim vidom,

!ršćanska sadašnjost, "a#re$, 2%1%&' str&2*&



Pitanje politike plaće ključno je za razinu zaposlenosti i rje;avanje problema nezaposlenostizato ;to ostale mjere ovoe o gospoarskog rasta a u politici plaća ovisi :oće li gospoarskirast ovesti o novog zapo;ljavanja. Politika plaća jean je o značajniji: čimbenika kojiutječu na razinu zaposlenosti.



4- ZAKLJUČAK

'ezaposlenost se može efinirati kao broj orasli: osoba koje nemaju zaposlenje, akoji žele raiti, ;to se okazuje aktivnim traženjem posla. Problem nezaposlenosti prestavljaju samo oni koji ne rae, ali aktivno traže zaposlenje, ok ljui koji nisu zaposleniniti aktivno traže zaposlenje ne računaju se kao io rane snage. 'aalje razlikujemo 2osnovne vrste nezaposlenosti, a to su frikcijska, sezonska, strukturna te ciklička.

/zuzev toga, a je nezaposlenost na globalnoj razini alarmantna govori i činjenica asvaka treća osoba na svijetu živi ispo granice siroma;tva ili je nezaposlena. &e=unaronaorganizacija raa F/-OG upozorava a je problem nezaposlenosti nerije;en, ;to znači a

postotci nezaposlenosti rastu istim tempom ili se oržavaju na postojećoj razini, no svakako

se ne smanjuju. +emlja prevonica nezaposlenosti je svakako +imbabve sa stopominflacijom o čak 84L, ok je zemlja s najmanjom stopom nezaposlenosti Bjelorusija sa>,4L.

Prilikom visoke nezaposlenosti kupovna moć stanovni;tva se znatno smanjuje, amanje zaposleni: znači manje porezni: obveznika, a krajnje i manje pri:oa. (ezultat je

povećanje ržavni: kreita, onosno skraćivanje usluga ržave. Dok sa socijalnog aspekta jeuočeno a siroma;tvo ovoi o vi;estruke ugroženosti, te su siroma;ne osobe čestoisključene i marginalizirane.

Preostaje nam jeino a nezaposlenost rije;imo sa sljeećim mjerama, a to suobrazovanje, politika trži;ta raa, poticanje pouzetni;tva, skraćenje ranog vremena te

politika plaća. /li se možemo ugleati na Bjelorusiju ok ne bue kasno.



*- LITERATURA

tiftung )bert Hrieric: trategije protiv nezaposlenosti, "re u +agrebu, +agreb, $>>!.

oma;ić, Petar 'ezaposlenost u tranzicijskoj <rvatskoj po socijalnoetičkim viom,5r;ćanska saa;njost, +agreb, $>!>.



,- INTERNETSKI IZVORI

/ttp:00dnevnik&/r , %*&%(&2%1+&

/ttp:00inde&/r , %*&%(&2%1+&

/ttp:00vecernji&/r , %*&%(&2%1+&

http://dnevnik.hr/

http://index.hr/

http://vecernji.hr/

http://dnevnik.hr/

http://index.hr/

http://vecernji.hr/

Documents

Seminar Nezaposlenost u Globalnom Društvu