UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SPORT I TJELESNI ODGOJ

VISOKA SPORTSKA ŠKOLA

Smijer: Specijalne namjene vojske i policije

T E M A : D O V O Đ E N J E( S e m i n a r s k i r a d )

K a n d i d a t M e n t o r

Skopak Edis Dr. Safet Kapo

Sarajevo, 2007.godine

1

S A D R Ž A J stranica

1. U v o d........................................................................3

2. Predmet rada i problem rada......................................4

3. Dosadašnja istraživanja ...........................................5

4. Cilj rada ......................................................................6 5. Metodologija rada....................................................,7,8

5.1. Taktika i metodika postupanja po naredbama za dovođenje.......9,10,11

5.2. Postupci službenika sudske policije prilikom postupanja po naredbi za dovođenje lica........................................................................................12

5.3 Primjer dovođenja iz prakse.........................................................13,14

5.4 Upotreba sredstava prinude prilikom dovođenja.............................. 15

5.5 Tehnička oprema i naoružanje koje se koristi prilikom dovođenja ..16,17

56. Dokumentovanje – evidentiranje izvršene službene radnje dovođenja.18

6. Zaključak rada..............................................................19,20

7. Literatura......................................................................21

2

1. U V O D

Opredjeljujući se za ovaj rad, prije svega sam se rukovodio značajem koji ima radnja dovođenja lica u krivično-procesnoj i kriminalističkoj praksi, te potrebom da se taktika dovođenja objasni u potpunosti.

Već duže vrijeme se u praksi osječa potreba za izradom, bolje rečeno za objedinjavanjem materijala koji bi obuhvatio problematiku dovođenja lica, za potrebe stručnog osposobljavanja pripadnika sudske policije.

Također, jedan od motiva kojim sam se rukovodio obradom ove teme jeste taj što danas živimo i ovu vrstu poslova izvršavamo u državi koja je prije nekih 10-ak godina bila u ratu, iz kojeg razloga su različita oružja i oruđa uveliko prisutna u našem daljem i bližem okruženju, a što u mnogome usložnjava izvršenje radnji dovođenja.

Stoga, taktički pravilno izvođenje radnje dovođenja otvara mogučnost ovlaštenim službenim licima da uspješno i sigurno po svoje živote izvršavaju radnju dovođenja.

Dovođenje je mjera procesne prinude kojom se osigurava prisustvo osumnjičenog, odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka.

Svaka radnja dovođenja predstavlja ozbiljno zadiranje u osnovna ustavna prava građana, zadiranje u najosjetljiviju sferu slobode i prava čovjeka i građanina, u ustavom zagrantovanu nepovredivost ličnosti, zbog ćega se ovlaštene službene osobe moraju pridržavati zakonom propisanih uslova prilikom primjene te mjere.

3

2. PREDMET I PROBLEM RADA

Dosadašnja istraživanja su pokazala da je radnja dovođenja neophodno potrebna u krivično – procesnim radnjama, iz razloga što je svijest građana, a posebno kriminogenih lica, na izuzteno niskom nivou, odnosno iz razloga što se isti ne pridržavaju određenih predradnji koje bi kasnije isključile radnju dovođenja (npr. odazivanje na poziv i sl.).

Predmet ovog rada je dovođenje lica, što je službena radnja koju u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima izvršavaju pripadnici sudske policije.Također, bitno je pomenuti da službenici sudske policije radnju dovođenja izvršavaju na temelju naredbe sudova i tužilaštava u Federaciji BIH.

Problem ovog rada je nedovoljno poznavanje pozitivnih zakonskih propisa koji regulišu ovu oblast, što dovodi do problema prilikom neposrednog izvršenja radnji dovođenja, odnosno usložnjava samo izvršenje iste radnje.Naime, pored naprijed navedenog jedan od glavnih problema jeste i nedovoljno ili nikako poduzimanje mjera predostrožnosti prilikom izvršavanja službene radnje dovođenja.

4

3. DOSADŠNJA ISTRAŽIVANJA

Kako je već navedeno, dosadašnja istraživanja su pokazala da je radnja dovođenja neophodno potrebna u krivično – procesnim radnjama, iz razloga što je svijest građana, a posebno kriminogenih lica, na izuzetno niskom nivou, odnosno iz razloga što se isti ne pridržavaju određenih predradnji koje bi kasnije isključile radnju dovođenja (npr. odazivanje na poziv i sl.).

Pored naprijed iznesenog, istraživanja su pokazala i da nadležni organi skoro nikako ili samo u manjoj mjeri ne poduzimaju zakonom dozvoljene mjere sankcionisanja lica koja se ne odzivaju na pozive, što povečava potrebu poduzimanja radnji dovođenja.

Nadalje, a zbog naprijed iskazanog problema, istraživanja su pokazala da pripadnici sudske policije u praksi često nailaze na problem pri realizaciji naredbi za dovođenje, a koji problemi se posebno ogledaju u tome da se lica pokušavaju skrivati, pružanjem aktivnog ili pasivnog otpora kako bi na taj način onemogućili izvršenje naredbe i slično.

Prema Aleksić-Milovanović u leksikonu Kriminalistike Beograd iz 1995. godine pod dovođenjem lica se podrazumijeva skup radnji koje poduzimaju ovlaštena službena lica u situaciji kada jedno ili više lica treba privesti ili predati drugom organu u istom ili drugom mjestu. Također naprijed navedeni autori u svom naučnom radu ukazuju na značaj i važnost na pred radnje koje treba poduzeti prije izvršavanja radnje dovođenja lica, a što podrazumijeva ( opservaciju-praćenje, planiranje izvođenja same radnje dovođenja na temelju prikupljenih saznanja i postojećih resursa i sl.

Stoga je zaključeno da postoji neophodna potreba da se svi pripadnici sudske policije uključe u razne vidove obuke vezane za izvršenje radnji dovođenja, kao i da se određeni broj pripadnika sudske policije obuči za djelovanje u posebnim situacijama, odnosno za izvršenje složenih poslova i zadataka, kao što su dovođenje lica koja pružaju aktivni otpor, dovođenje lica koja su naoružana vatrenim oružjem ili posjeduju eksplozivna sredstva i slično.

Također, u dosadašnjoj praksi se došlo do spoznaje da se izvršenju svih naredbi za dovođenje pristupa sa istim nivoom opreza, iz razloga što

5

do neželjenih događaja može doći i u postupku izvršenja dovođenja, u kojem se to najmanje očekuje.

4. CILJ RADA

Cilj ovog seminarskog rada je ukazati na propuste koji su se dešavali u postupku realizacije naredbi za dovođenje, kao i ukazati na bitne postupke u budučim radnjama dovođenja lica.

Primarni zadatak, odnosno cilj rada je ukazati na taktiku i metodiku postupanja na licu mjesta, zavisno od konkretnog izvršenja radnje dovođenja, a sve u cilju spriječavanja eventualnih neželjenih događaja u postupku radnji dovođenja.

Prije svega, ovdje je posebno bitno iskazati potrebu da se zadovolji legalnost, taktičnost i medicinski standard prilikom poduzimanja radnji dovođenja.

Stoga se i ukazuje potreba da se radnja dovođenja vrši na zakonit, profesionalan i siguran način, odnosno da se koristi samo onoliko sile koliko je neophodno da se osigura dovođenje optuženog ili svjedoka.

6

5. METODOLOGIJA RADA

Prilikom pisanja ovog seminarskog rada na temu dovođenje kao službenu radnju koristio sam se kombinovanom metodom proučavanja, odnosno analizom dosadašnjeg rada službenika sudske policije u izvršavanju službene radnje dovođenja lica i uporedbom načina rada u odnosu na druge policijske agencije.

Definicija dovođenja:

Dovođenje je mjera procesne prinude kojom se osigurava prisustvo osumljičenog, odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka.

Sudska policija radnju dovođenja vrši u skladu sa odredbama Zakona o sudskoj policiji ( član 7. i 8.) , Zakona o krivičnom postupku ( član. 139.) i Pravila o sudskoj policiji (član 12. i 15.).

Obzirom da službenici sudske policije vrše službenu radnju dovođenja na osnovu pismene naredbe suda za dovođenje optuženog, naredbe suda za dovođenje svjedoka i naredbe suda za dovođenje ( sprovođenje) osuđene osobe u organ za izvršenje sankcija, bitno je prije svega pomenuti i zakonski osnov za izdavanje naredbe za dovođenje lica.

Kako sam to već i pomenuo naredbu za dovođenje izdaje sud, a zakonske predpostavke za izdavanje naredbe su :

- ako je donijeto rješenje o određivanju mjere pritvora;- ako uredno pozvani osumljičeni, odnosno optuženi ne dođe, a svoj

izostanak neopravda ili - ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti

očigledno proizilazi da osumljičeni odnosno optuženi izbjegava da primi poziv.

Naredbe za dovođenje lica po kojima postupaju službenici sudske policije ne odnose se samo na osumljičene, optužene i osuđene osobe već i na dovođenje svjedoka, koji u određenim slučajevima budu i oštečena strana.

7

Stoga je bitno pomenuti da službenici sudske policije prilikom izvršavanja radnje dovođenja moraju pristupati maksimalno profesionalno i krajnje oprezno, bez obzira da li se naredba za dovođenje odnosi na osumljičena, osuđena lica ili svjedoke.

Naprijed navedeno je potrebno iz razloga što je moguće da i lice koje se dovodi u svojstvu svjedoka pruži isti, pa i jači otpor od lica koja se dovode u svojstvu osumljičenih, optuženih ili osuđenih lica.

Osobe koje se imaju dovesti u organ za izvršenje sankcija dijelimo, sa stanovišta taktike dovođenja u dvije kategorije :

- osobe za koje se predpostavlja da neće pružiti otpor;- osobe koje su obilježene kao opasne i koje bi mogle pružiti otpor.

Istražujući literatauru dolazimo do zaključka da je pojam opasnog kriminalca slabo ili nikako određen. Pod ovim pojmom podrazumijevamo nekoliko kategorija lica. Polazeći od pravnog aspekta može se reći da je to izvršilac krivičnog dijela, za koje se može izreći kazna zatvora ili dugotrajnog zatvora, a usljed načina izvršenja, posljedica ili drugih okolnosti djela došlo je, ili je moglo da dođe do uznemiravanja građana ili narušavanja njihove bezbjednosti.

Također, pod opasnim kriminalcem se podrazumijeva lice koje je recidivista , koje je naoružano hladnim ili vatrenim oružjem i prijeti, odnosno to mu oružije služi za pružanje otpora ili napada.

Najzad pod opasnim kriminalcem se podrazumijeva lice koje se u trenutku izvršenja krivičnog dijela nalazi pod uticajem opojnih droga, a naročito pod uticajem psihostimulansa.

8

5.1. TAKTIKA I METODIKA POSTUPANJA PO NAREDBAMA ZA DOVOĐENJE LICA

U postupku realizacije naredbe za dovođenje službenici sudske policije ( patrola u sastavu od najmanje dva službenika ), prilikom prijema konkretne naredbe i radnog naloga se upoznaje sa sadržajem naredbe i ukoliko to već ranije nije određeno posebnim operativnim planom ili radnim nalogom određuje način ( taktiku i metodiku) realizacije naredbe.

U samom pripremanju izvršenja naredbe za dovođenje bitno je odrediti koji službenik će voditi razgovor sa licem koje se ima dovesti, koji službenik će vršiti fizičko osiguranje eventualnih drugih lica, prostorija, otvora (prozori sporedni izlazi i sl.)

Pored saznanja vezanih za lice koje se ima dovesti preporučljivo je prikupiti i saznanja o mjestu (adresi) sa kojeg se određeno lice ima dovesti, odnosno da li se radi o porodičnoj kući, stambenoj jedinici - zgradi stanu, prilazima mjestu sa kojeg se ima dovesti određeno lice, osobama sa kojima lice eventualno živi ili se u tom momentu nalazi u društvu i sl.

Naprijed navedeni podaci su veoma bitni za bezbjednu i nesmetanu realizaciju naredbe, a u slučajevima da službenici sudske policije dođu do saznanja da se eventualno radi o licu koje bi moglo pružiti otpor, koje posjeduje oružje, da se u kući ili stanu pored traženog lica nalazi još par osoba sklonih vršenju krivičnih dijela i druga saznanja koja bi mogla utjecati na bezbjedno izvršenje naredbe. Navedena patrola o istim saznanjima odmah upoznaje neposrednog predpostavljenog koji će odlučiti o daljem postupanju.

Rukovodni službenik na osnovu prikupljenih saznanja sačinjava plan operativno taktičkih mjera i radnji u cilju relizacije date naredbe.

Plan izvođenja operativno taktičkih mjera i radnji u postupku realizacije naredbe za dovođenje je metod ili šema za policijsku aktivnost, odnosno prjedlog izvršenja naredbe nadležnog suda i tužilaštva.

Kao dio procesa planiranja, plan predstavlja pripremu komande u specifičnom području.

9

Iako su planovi utemeljeni na specifičnim uvjetima i predpostavkama, oni nisu statični.

Planovi se mjenjaju, prečišćavaju i ažuriraju kao rezultat stalnih procjena i studija.

Esencijalni elemnti plana su definiran pravac djelovanja i metoda za izvršenje naredbe nadležnog suda ili tužilaštva.

Plan osigurava izvršenje zadatka, što je cilj svakog planiranja.

Plan izvođenja operativno taktičkih mjera i radnji bi trebao da sadrži sljedeće elemente:

- Opća situacija- Identifikacija situacije- Sigurnosno operativna saznanja - Učesnici u izvršavanju operativne akcije- Sveobuhvatna načela- Krajnji cilj- Izvršenje konkretnog zadatka- Određivanje trase kretanja objekata i sl.- Raspored i sastav službenika i vozila- Osiguranje određenih objekata i sl.- Određivanje eventualnih rezervnih snaga- Sistem veze i komunikacije- Dokumentovanje - Oprema i naoružanje - Veze sa ostalim planovima i sadržaj prilog plana angažovanja- Ostalo- podatke o službenicima koji predlažu donošenje plana, podatke o

službenicima koji odobravaju plan i podatke o službenicima koji daju konačnu saglasnost.

Odrednice koje se koriste u izradi plana zavisno od konkretne situacije su: ,,Kampanja'', ''Operacija'', ''administrativni logistički', '' potporni'', alternativni i sl.

Plan kampanje brine o seriji povezanih operacija sudske policije Federacije BiH, radi postizanja zajedničkog cilja.

10

Operativni plan je za policijske operacije, on pokriva jednu operaciju ili seriju operacija koje trebaju biti izvršene istovremeno ili sukcesivno. On u određenim slučajevima implementira operacije izvedene iz plana kampanje. Kada se osim u slučajevima koji su naredbom suda ili tužilaštva uslovljeni vremenski dogodi vrijeme ili uslovi pod kojima plan treba biti stavljen u funkciju, plan postaje operativna naredba.

Alternativni plan osigurava izvršenje zadatka na različit način zavisno od okolnosti.

Budući da da se za izvršenje svakog zadatka nudi veći broj mogućih rješenja, od kojih je samo jedno rješenje optimalno, i odlučivanje se u užem smislu sastoji u izboru tog rješenja. Taj izbor samostalno ili na prijedlog podređenih može vršiti samo onaj koji za to ima odgovarajuće društveno ovlaštenje, što je u našem slučaju rukovodilac odjeljenja ili neposredni nadređeni u Upravi sudske policije F BIH. Svako društveno ovlaštenje uslovljava moralnu i zakonom predviđenu društvenu odgovornost.

Radi toga kažemo da je:

Oo = Or+Ov+Od

OPTIMALNA ODLUKA = OPTIMALNO RJEŠENJE + DRUŠTVENO OVLAŠTENJE + DRUŠTVENA ODGOVORNOST

U slučaju da dođe do određenih komplikacija prilikom neposredne realizacije naredbe, odnosno u toku same realizacije naredbe (odbijanje zakonito izdatih naredbi službenika sudske policije, pružanje aktivnog i pasivnog otvora i sl.). Odluku o poduzimanju konkretnih mjera i radnji donosi vođa patrole ili rukovodilac zavisno od konkretnog slučaja.

11

5.2 . POSTUPCI SLUŽBENIKA SUDSKE POLICIJE PRILIKOM POSTUPANJA PO

NAREDBI ZA DOVOĐENJE

- Maksimalno profesionalan pristup licu ili licima koja se zateknu na datoj adresi.

- Pozdravljanje- Predstavljanje - Saopćavanje razloga dolaska- Eventualno pokazivanje službene legitimacije- Utvrđivanje identiteta lica koje se ima dovesti i u slučaju ukazane

potrebe identiteta drugih lica.- Pokazivanje naredbe za dovođenje i uručivanje jednog primjerka

naredbe licu koje se ima dovesti.- Pretres lica koje se dovodi prije smještanja u vozilo- Utvrđivanja eventualnih vidljivih povreda na licu- Smještanje lica u odgovarajući dio službenog vozila,- Adekvatno obezbjeđenje u toku transporta- Dovođenje i smještanje lica u prostorije suda ili sudske policije.- Obezbjeđenje lica od eventualnog pokušaja bjekstva ili eventualnih

drugih ugroženosti dovedenog lica,- Eventualne druge radnje koje u međuvremenu naloži sudija ili tužilac

(zadržavanje, sprovođenje, obezbjeđenje u toku vještačenja i sl.).

Pored naprijed navedenog bitno je napomenuti da cijelo vrijeme moramo imati potpunu kontrolu lica i situacije na datom mjestu, odnosno voditi računa da ni u kom slučaju zbog naše ljutnje i arogancije ne dođe do pogoršavanja situacije i eskalacije sile.

Naime, jedan od osnovnih propusta koji je uočen u ranijoj praksi jeste neadekvatna priprema za realizaciju jedne naredbe za dovođenje, koja se posebno ogleda u prikupljanju operativno – obavještajnih podataka o licu koje se ima dovesti, kao i o licima koja bi eventualno mogla ugroziti nesmetano i bezbjedno izvršenje radnje dovođenja, izviđanje i opservacija terena na kojem se ima izvršiti radnja dovođenja, sačinjavanje adevatnog plana i određivanje adekvatnog broj izvršilaca u radnji dovođenja, te sama priprema i izdavanje konkretnih zadataka osobama koje će izvršavati radnju dovođenja.

12

Pored naprijed navedenog, presudnu ulogu u izvršenju radnje dopvođenja, može odigrati način izvršenja određenog dovođenja, koji je različit u svakom konkretnom slučaju. Kod određivanja načina izvršenja radnje dovođenja bitno je cijeniti određena saznanja vezana za lice koje se dovodi,

5.3. PRIMJER DOVOĐENJA IZ PRAKSE:

Kao primjer dovođenja iz prakse sam odlučio uzeti slučaj u kojem je dovođenju, odnosno realizaciji pristupljeno bez predhodno izvršene pripreme zadatka, odnosno bez predhodno izvršenih operaivno – obavještajnih podataka, opservacije – snimanja terena i drugih potrebnih predradnji.

U konkretnom slučaju radilo se o naredbi za dovođenje dva optužena lica koja je nakon izvršenog dovođenja trebalo predati u pritvor Kazneno popravnog zavoda.

Po izdavanju naredbe nadležnog suda, koja naredba je rukovodnim službenicima sudske policije predata u kasnim popodnevnim satima (negdje oko 15,00) sati, rukovodilac je bez predhodnih provjera i drugih predradnji naložio da se patroli sudske policije koja će brojati tri policajca odmah izda radni nalog za postupanje po naprijed navedenoj naredbi, te da se predmetna patrola odmah uputi na izvršenje zadatka.

Pored naprijed uočenih propusta, odnosno nepoduzimanja predradnji za dovođenje, u ovom slučaju je posebno bitno napomenuti i činjenicu da se lica nalaze na odvojenim adresama stanovanja, a kasnije je utvrđeno i da se radi o licima koja su ponavljači u izvršenjima teških krivičnih djela, koja su sklona upotrebi i konzumiranju opojnih droga i alkohola, kao i da u u postupcima ranijih dovođenja prema ovlaštenim službenicima sudske policije upotrebljavali vatreno oružje.

Propust koji je predhodno napravio rukovodilac je kasnije produžen i od strane patrole sudske policije, koja se po prijemu radnog naloga i naredbe predhodno nije adekvatno upoznala sa naloženim zadatkom, mada je veći dio ostalih kolega poznavao lica koja se imaju dovesti i druge sigurnosno-interesantne činjenice vezane za isto.

13

Naime, patrola je po upučivanju na zadatak zadužila službeno vozilo, te zajednički konstatovala da se prvobitno upute na jednu, a zatim na drugu adresu, kako je to kasnije i učinjeno.

Dolaskom na prvu adresu, odnosno na adresu jednog od dva lica koja se imaju dovesti, patrola sudske policije je poduzela potrebne mjere i radnje za dovođenje predmetnog lica, odnosno poduzela sve potrebne mjere i radnje i izvršila dovođenje predmetnog lica.

Službenici koji su postpali po predmetnoj naredbi, rukovodilac koji je odredio način izvršenja zadatka, te rukovodilac koji je izvršio upučivanje službenika na zadatak, nisu imali u vidu da se prilikom poduzimanja radnji dovođenja licu izdaje primjerak naredbe za dovođenje, da u vrijeme uručivanja naredbe za dovođenje, sadržaj iste mogu vidjeti i eventualna druga lica, što je u ovom predmetu i bio slučaj.

Naime, u vrijeme kada su na adresi stanovanja pripadnici sudske policije poduzimali radnju dovođenja i obavljali razgovor sa licem, u neposrednoj blizini istih se nalazio brat lica koje se ima dovesti, koji je došao do saznanja da se traži i drugo lice, a odmah nakon toga se udaljio nedaleko od patrole sudske policije i putem telefona izvršio obavještavanje drugog lica koje se po istoj naredbi imalo dovesti.

Naprijed navedeno je za rezultat imalo skrivanje i bjekstvo drugog lica, a ista patrola sudske policije je prilikom dolaska na adresu utvrdila da u stanu nema nikoga, a po izjavama komšija lice koje se traži se neposredno pred dolazak patrole sudske policije udaljilo od mjesta stanovanja.

Ako se detaljno izvrši analiza naprijed opisanog slučaja, može se nesporno konstatovati da je napravljen niz propusta u radu, koji su kasnije rezultirali nepronalaskom i nedovođenjem jednog od dva lica, a kao posebne propuste ističemo činjenicu da rukovodilac prilikom prijema naredbe nije prikupio saznanja vezana za istu, odnosno saznanja o licima koja se imaju dovesti, izvod iz krivične evidencije i slično, saznanja vezana za adrese stanovanja traženih lica, nije odredio adekvatan način realizacije naredbe, odnosno dvije patrole sudske policije koje će na adrese stanovanja doči istovremeno i slično.

14

5.4 UPOTREBA SREDSTAVA PRINUDE PRILIKOMIZVRŠAVANJA SLUŽBENE RADNJE DOVOĐENJA .

Ukoliko službenici sudske policije postupaju po naredbi za dovođenje u kojoj lice pokušava bjekstvo, pruža aktivni ili pasivni otpor službenici sudske policije imaju pravo na upotrebu sredstava prinude dozvoljenih Zakonom i Pravilima o sudskoj policiji ( fizička snaga, sredstva za vezivanje ''lisice'', gumena palica, vatreno oružje i druga sredstva prinude kao što su hemijska sredstva za onesposobljavanje sprejevi isl.)

Vrstu sredstava prinude koju će upotrjebiti određiju službenici sudske policije na licu mjesta, a ista zavisi od vrste otpora koji pruža lice prema kojem se provodi naredba odnosno koje se ima dovesti.

Sredstva prinude moraju biti srazmjerna otporu ili napadu ) sredstava prinude mogu se primjenjivati dok se nepostigne cilj, a sa primjenom sile mora se prestati čim prestanu razlozi zbog kojih je upotrebljena.

Nakon upotrebe sredstava prinude službenik sudske policije podnosi izvještaj o upotrebi sredstava prinude prije kraja smjene u kojoj je došlo do upotrebe sredstava prinude i isti dostavlja nadležnim na uvid, koji u roku od tri dana nakon donešenog mišljenja o upotrebi sredstava prinude a što podrazumijeva dali je bilo potrebe za primjenom sile ili eventualnih prekoračenja dostavljaju Upravi sudske policije na dalje postupanje.

Ukoliko se utvrdi da je službenik sudske policije upotrijebio silu izvan granica svojih ovlasti, o zakonitosti i regularnosti upotrebe sredstava prinude odlučuje Grupa za unutrašnju-unutarnju kontrolu ( GUK ).

15

5.5 TEHNIČKA OPREMA I NAORUŽANJE KOJA SE KORISTI PRILIKOM IZVRŠAVANJA DOVOĐENJA .

Oprema i naoružanje službenika sudske policije ima vrlo značajnu ulogu prilikom izvršavanja službene radnje dovođenja opsanih kriminalaca .Različite i mnogobrojne podjele se susreću u teorijskim razmatranjima, ja ću opremu i naoružanje u sudskoj policiji podijeliti na:

- standardnu ili uobičajenu opremu- zaštitnu opremu- specijalističku opremu- naoružanja

Standardna oprema obuhvata opremu koju nosi svaki službenik sudske policije pri obavljanju redovnih poslova iz domena službe sudske policije, naj češće se pod tim podrazumijeva prije svega:

- uniforma ili kombinezon- opasač sa niskom futrolom za pištolj, lisice, palicu, okvirove, baterijsku lampu isl.- šapka ili beretka- obuća

Zaštitna oprema pod ovom opremom podrazumijevamo opremu koja štiti sudskog policajca od raznih fizičkih povreda, kao i zaštitu disajnih puteva i sluzokože očiju. U zaštitnu opremu spadaju:

- pancir - šljem - zaštita za zglobove koljena i laktova, - naočare - zaštitna maska - rukavice

Specijalistička oprema se dijeli na opremu specijalističkog tima (kolektivnu) i na opremu pojedinca ( pojedinačnu )U pravili nema velike razlike između pojedinačne i kolektivne opreme, osim u uslovljenim

16

situacijama kada pojedinci unutar tima moraju posegnuti za određenim sredstvima koja nemogu svi koristiti.

U specijalističku opremu ubrajamo.- blindirana vozila - štitovi- kabel kamere - radio stanice sa tzv. gluhačima za nečujnu kominikaciju.

Naoružanje u opremanju policijskih organizacija širom svijeta zauzima dominantnu ulugu, kako po svojoj specifičnosti tako i u njegovom praktičnom operativnom smislu.

U vezi sa naprijed navedenim naglasio bih da prikaz opreme koju sam naveo da koriste službenici sudske policije nije do kraja iscrpljen nego je prikazan samo osnovni dio neophodne opreme .

Standardni kalibar koji se koristi gotovo u svim policijama svijeta je 9x19 mm ili 9 mm para ili tzv. duga devetka, ovaj kalibar se koristi za kratko i za dugo oružje.

Službenici sudske policije opremljeni su poluautomackim pištoljima HS-2000 cal. 9x19 mm, ČZ-100 cal. 9 mm i automatskom puškom Hekler & Koch MP-5 cal. 9x19 mm.

17

5.6 DOKUMENTOVANJE I EVIDENTIRANJE SLUŽBENE RADNJE DOVOĐENJA.

U cilju evidentiranja i jednostavnog postupanja u primjeni određenih ovlaštenja, te praćenja zakonitosti i primjeni istih formirane su i vode se jedinstvene evidencije za sudsku policiju na području Federacije BiH.Evidencije se vode za period od jedne kalendarske godine.

Evidencija dovođenja u ovu oevidenciju se upisuju sve naredbe po kojima postupaju službenici OSP-e sudova u Federaciji BIH, i to pred samu realizaciju istih dan dva ranije, odnosno neposredno pred izdavanje radnog naloga.

Evidencija dovođenja sadrži sljedeće rubrike: redni broj i datum naloga, nalog izdao, prezime i ime dovedenog, u svojstvu ( okrivljeni,svjedok), datum i vrijeme dovođenja , sudski policajci zaduženi za realizaciju naredbe, realizacija, primjedba.

Pored evidencije dovođenja lica sa adresa u sudskoj policiji postoji i evidencija dovođenja-sprovođenja lica iz kazneno popravnih zavoda.

Evidentiranje i dokumentovanje izvršenih polova i zadataka od velikog je značaja za efikasniji i profesionalniji rad u sudskoj policiji.Često službene evidencije pored svoje svrhe u radu posluže i kao veliki izvor operativnih saznanja koja će poslužiti u predstojećim poslovima i zadacima .

18

6. ZAKLJUČAK

Pored naprijed navedenog gdje je između ostalog ukazano koji su to bitni elementi odnosno mjere i radnje u izvršavanju službene radnje dovođenja, u zaključku kao generalnom definicijom ovog seminarskog rada želim istaći sljedeće.

Dovođenje određenog lica predstavlja negaciju ili bitno smanjenje gotovo svake čovjekove slobode, na kojoj počivaju njegova prava kao čovijeka i građanina.

Zbog toga se službenici sudske policije moraju strogo pridržavati zakonom propisanih normi i biti veoma oprezni i temeljiti, prilikom procjene oko poduzimanja takve taktičke radnje.

Taktika dovođenja se najčešće ograničava na trenutačno ograničenje slobode kretanja određenog lica od strane službenika sudske policije, dabi se obogućilo prisustvo odnosno da se osigura uspješno vođenje krivičnog postupka .

Da bi dalji postupak imao smisao koji mu je namjenjen, neophodno je izvršiti dovođenje na taj način što će mo uvažavati sva prava čovjeka, njegovo dostojanstvo , a istovremeno ispoštovati kompletnu zakonsku i taktičko bezbjedonosnu proceduru.

Ovakav rad u cjelini predstavlja presjek osnovnih savremenih problema taktike dovođenja opsanih kriminalaca.

Razmatrajući najvažnije aktuelne probleme taktike dovođenja tokom ovog rada nastojao sam da ukažem na osnovna teorijska stanovišta, predstavim njihovu dimenziju i aktuelnost u današnjem društvu, zatim prikažem odgovarajuća zakonodavna rješenja i stavove iz prakse, te iznesem vlastito mišljenje i stavove o tretiranoj problematici.

U prvom dijelu ove teme obrađeni su pravni aspekti dovođenja . Utvrđen je sam pojam riječi dovođenja sa kriminalističkog i krivično pravnog aspekta . Kroz zakonske predpostavke date su norme koje nas obavezuju prilikom vršenja jedne takve službene radnje.

Drugi dio govori o općoj taktici dovođenja sa posebnim osvrtom na upotrebu sredstava prinude kao značajnom i nezaobilaznom segmentu izvođenja službene radnje dovođenja.

19

Na kraju je dat prikaz opreme i naoružanja koje koriste službenici sudske policije prilikom izvršavanja dovođenja .Dakako prikaz opreme nije do kraja iscrpljen nego je prikazan samo u osnovi kao dio neophodne opreme.

Uz naprijed navedeno opisan je i način, uloga i značaj dokumentovanja i evidentiranja nakon izvršenih službenih radnji dovođenja kroz službene evidencije u sudskoj policiji.

Stoga generalni zaključak je da su uloga i značaj pravilnog, zakonitog, izvršavanja dovođenja opasnih kriminalaca preduslov, kako bi se poduzele dalje operativno – istražne mjere i radnje i kako bi se počinioci doveli pred lice pravde.

20

7. L I T E R A T U R A :

1. Dr. Safet Kapo skripta Metod upotrebe sredstava prinude 2007 god Sarajevo

2. Zakon o sudskoj policiji (Službene novine, Federacije Bosne i Hercegovine broj: 19/96 od 24.09.1996 godine.

3. Pravila o sudskoj policiji (Službene novine, Federacije Bosne i Hercegovine broj: 19/96 od 24.09.1996 godine.

4. Zakon o policijskim službenicima Federacije BIH ( Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj: 27/05 od 19.04.2005 godine )

5. Mr.sc. Tadija Bubalović Krivični zakoni Bosne i Hercegovine( Kazneni zakon Federacije BIH, Zakon o krivičnom postupku Federacije BIH i zakon o zaštiti svjedoka pod prjetnjom ugroženih svjedoka 2003 god).

6. Alen Zuhrić, Mehić samir i Enes Karić ''Specijalna observacija , lišenje slobode, pretres stana i drugih prostorija'' knjiga izdata za potrebe ATJ F MUP-a BIH.

7. Vodinelić . V Kriminalistika 1990 godina Zagreb

8. Aleksić-Milovanović Leksikon Kriminalistike 1995 godina Beograd 9. Krivokapić. V Kriminalistička taktika I –dio 1996 god Beograd

21