Seminarski Rad Trziste i Konkurencija(2)

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................2

1. Pojam tržišta............................................................................................................................31.1. Osnovni elementi tržišta – ponuda, potražnja i formiranje................................... ......41.2 Mehanizam tržišta.............................................................................................................7

2. Funkcija tržišta........................................................................................................................8

3. Klasifikacija tržista.................................................................................................................93.1. Nelegalna tržišta, kvazitržišta.......................................................................................10

4. Tržišta savršene konkurencije...............................................................................................114.1. Izbor outputa u kraćem roku..........................................................................................124.2. Dobit/ proft u kratkom roku...........................................................................................134.3. Tačka pokrića troškova..................................................................................................144.4.Tačka zatvaranja preduzeća............................................................................................14

5. Monopol................................................................................................................................155.1. Razlike između tržišta savršene i monopola..................................................................16

6. Primjer iz prakse.............................................................................................................18 6.1. Primjer iz prakse monopolsko tržište..........................................................................19 6.2. Primjer iz prakse tržište savršene konkurencije.........................................................20

7. Stav studenta prema prikazanim primjerima........................................................................21

Zaključak...................................................................................................................................22

Literatura...................................................................................................................................23

Tržište savrsene konkurencija i monopola

2

UVOD

Koristeći se stručnom literaturom te internetskim izvorima u ovom seminarskom radu ćemo pokušati objasniti koji su to najzastupljeniji oblici konkurencije u razvijenim zemljama i zbog čega je to takvo. S obzirom da se danas svaki poduzetnik susreće sa dilemom kakvo da preduzeće osnuje u odnosu na postojeću konkurenciju, i da li je spreman sam suočiti sa svim mogućim gubicima koje dolaze pokretanjem preduzeća zbog toga je izuzetno je važno izabrati koji tip preduzeća treba osnovati i na kojem tržištu. Objasniti ćemo pojam tržišta te zašto je važno za poduzetnika u samom startu izabrati na kojem će tržištu preduzeće da osnuje, te navesti razliku izmedju postojećih vrsta tržišta, tj. visoko organizirana, slabije organizirana i koje su njiihove prednosti i nedostaci, te zašto doalzi do pojave konkurencije. Također ćemo analizirati konkurenciju, i vrste konkurencije na tržištu, tj. tržišta savršene konkurencije i monopol.

Rad je struktuiran na slijedeći način:

Prvi dio – teorija Drugi dio – primjer iz prakse Treći dio – Stav studenta prema prikazanom primjeru


1.0. POJAM TRŽIŠTA

Tržište, kao skup kupaca i prodavača koji međusobnim djelovanjem određuju cijene, je osnovna i najznačajnija institucija ekonomskog sistema i jedna od najznačajnijih općih ekonomskih kategorija. Postoji nekoliko osnovnih značenja i teorijskih određenja tržišta:

1. Tržište je najprije definisano kao mjesto razmjene različitih roba. Radilo se o prostoru na kome se u određenom vremenu prodaju i kupuju najraznovrsniji proizvodi. U srednjem vijeku, ovi prostori funkcionišu kao lokalne pijace, trgovi i tržnice, koje čine trgovačke centre sela i gradova. Današnji izraz tržište i potiće od ondašnjih naziva za ova mjesta – na engleskom market, njemačkom markt, talijanskom mercato, francuskom marché, španskom mercado, ruskom rynok, a na južnoslovenskim jezicima trg, tržnica.

Danas tržišna razmjena nije vezana za određeni prostor, već se ostvaruje na različite načine uz pomoć savremenih komunikacijskih sredstava tako da mjesto više nije bitna odrednica tržišta. Na ovaj način fizičku prisutnost kupaca i prodavača zamjenjuju razlicita sredstva i načini komuniciranja na daljinu, a prisutnost roba zamjenjuju uzorci, standardi, specifikacije, te razne uzanse u robnom prometu. 2. Tržište prdstavlja sam oblik razmjene roba i usluga posredstvom novca gdje važi

istovjetnost cijena proizvoda iste vrste. Novčani oblik razmjene je nastao spontano sa razvitkom društvene podjele rada, specijalizacije i novca, a današnje tržište djeluje kao uređeni i ustaljeni proces razmjenskih odnosa1. Prema Samuelsonu i Nordhausu, tržište je: „razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju aktivnosti i ponašanja osamostaljenih ekonomskih subjekata“, odnosno „mehanizam kojim kupci i prodavači međusobno djeluju da bi odredili cijene i količinu dobara ili usluga.“

3. Tržište predstavlja cjelokupnost odnosa ponude i tražnje koji na određenom mjestu, u određeno vrijeme utiču na prodaju i kupovinu pojedinih roba i usluga, vrijednosnih papira i novca, te skup svih institucija, područja, uređaja i instrumenata (npr., državna regulativa, berze, kulturne politikei sl.) koji djeluju na kupoprodajne i druge transakcije koje se u tom području ostvaruju. Prema McNairu i Hansenu tržište je „skupina sastavljena od budućih kupaca i prodavaca2.“ Prema Cannonu to je „mjesto u kojem su sjedinjene funkcije nabave i prodaje3.“ Prema tome, tržište definišemo kao ukupnost odnosa ponude i potražnje koji se uspostavljaju radi razmjene roba i usluga na određenom mjestu u određeno vrijeme4.

1 Kadrija H. Hasan M. Uvod u ekonomiju „Izdanje 2 E.F.U. Zenica 2009“ str., 15.2 Bazala, A.: Metode istraživanja tržišta, Velebit-Velegraf, Zagreb, 1991, str., 21.3 Ibid., str. 21.4 Zijad Dž.: Mikroekonomija, str., 61

4


1.1. OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTA – PONUDA, POTRAŽNJA I FORMIRANJE CIJENA

Na tržištu djeluju ulazni elementi – potražnja, ponuda i cijena, a kao rezultat tržišnog mehanizma su izlazi – sporazum između kupca i prodavca, te konačno formiranje cijena i utvrđivanje kupoprodajnih količina. Često se postavla pitanje, koja je to „nevidljiva ruka“ (A.Smith, „Bogatstvo naroda“) daje harmoniju i red tim procesima5.

Tržišni mehanizam djeluje pomoću dvije osnovne poluge – ponude i potražnje6. - Jedna poluga je potražnja koja pokazuje odnos između tržišne cijene proizvoda i tražene količine, tj. pokazuje koliko su kupci spremni kupiti neke proizvode ili usluge pri datim mogućim cijenama. Prisjetimo se zakona potražnje, odnosno odnosa između cijene i tražene količine, koji glasi: „tražena količina dobara pada kada cijena dobra raste i obrnuto uz uslov da ostale stvari ostanu jednake (ceteris paribus).“ Ovaj odnos možemo prikazati u obliku jednačine: Qd = Qd(p)

Slika 1.0 Krivulja potražnje

Izvor: Zijad Dz. Mikroekonomija (Off-Set Tuzla 2009) str. 64

__________________________5 Reuf K.: Mikroekonomija, Off-set Tuzla, 2003, str., 39.6 Zijad Dž.: Mikroekonomija. Off-set, Tuzla, 2009. str., 63.69.

5


- Druga strana tržišnog mehanizma je ponuda koja oznažava spremnost prodavaca da prodaju određenu količinu proizvoda pri različitim cijenama. Opet se prisjetimo zakona ponude, odnosno odnosa između cijene i ponuđene količine, koji glasi: „kada cijena dobra raste, ponuđena količina također raste, a kada cijena pada, ponuđena količina također pada, uz ostale stvari jednake (ceteris paribus).“ I ovaj odnos možemo prikazati u obliku jednačine: [S x

= f(x)]

Slika 1.1 Krivulja ponude


- Cijena se definira kao novčani izraz vrijednosti robe(vrijednost robe uzražena u novcu) ili kao stopa razmjene jednog dobra za novac, što znači da je cijena jednostavno , količina novca koja se traži – nudi za prodaju – kupovinu neke robe. Tržište preko cijena, kao jednostavnih i temeljnih informacija, uspotavlja ravnotežu ponude i potražnje. Zamislite da postoji samo jedna tačka u kojij se krivulje ponude i potražnje sijeku. Ta tačka se naziva tržišna ravnoteža. Cijena u tom slučaju se naziva ravnotežna cijena, a količina ravnotežna količina. Ravnotežna cijena se ponekad naziva i cijena koja čisti tržište, zato što po toj cijeni svi na tržištu su zadovoljeni: kupci su kupili sve što su prodavači željeli prodati9.

9 Kadrija H., Ferhat Ć., Reuf K., Kasim T. :Teorija tržišta i cijena, Beograd – Mostar, 2009, str., 21.

6


Slika 1.2 Ravnoteža na tržištu

Izvor: N. Gregory Mankiw Osnove Ekonomije (MATE-2009) str.76

7


1.2 Mehanizam tržišta

Mehanizam tržišta jeste mehanizam robne privrede10 u kojoj se veza između proizvodnje i potrošnje uspostavlja na posredan način – preko tržišta, koje rješava tri osnovna ekonomska problema svake društvene zajednice. U tržišnoj privredi odgovore na tri temeljna ekonomska pitanja – šta, kako i za koga proizvoditi , riješavaju se nevidljivim putem preko sistema cijena i tržišta.

a) Šta će se proizvoditi određuje se novčanim glasovima potrošača, i to prema njihovim dnevnim odlukamašta će kupiti.

b) Kako će se proizvoditi određuje se konkurencijom među različitim proizvođačima, odnosno izborom načina i tehnoloških rješenja za proizvodnju dobara.

c) Za koga se proizcode dobra odlučuje se pomoću ponude i potražnje na tržištima faktora proizvodnje (rad, kapital i prirodni resursi).

Općenito, tržišta su mehanizmi putem kojih se susreću kupci i prodavci da bi razmijenili stvari. Bitno obilježje tržišta je da okuplja kupce i prodavce da bi odredilo cijene i količine, o čemu smo govorili u prethodnom poglavlju. U tržišnom mehanizmu sve ima svoju cijenu11.

Ekonomski red, a ne nered. Tržišni sistem sadrži unutrašnju logiku. On djeluje. Tržišni sistem je razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju ljudi, aktivnosti i preduzeća preko sistema cijena i tržišta. Niko nije izmislio tržište; pa ipak ono funkcionira izuzetno dobro. Da bi stanovnici u gradovima uopće opstali mora im biti organiziran tok dobara i usluga unutar i van grada. Milioni građana mogu mirno spavati bez straha za raspad razvijenih ekonomskih procesa o kojima ovisi egzistencija grada. „Zapanjujuća je činjenica da se te ekonomske aktivnosti koordiniraju bez ičije prisile ili naredbe iz nekog centra...(sve se odvija)bez intervencije vlade; hiljade roba proizvode milioni ljudi, dobrovoljno, bez naredbe iz centra ili kakvog glavnog plana.“ 12

________________________________10 Prema objašnjenju P. Samuelsona i W. Nordhausa, Ekonomija, MATE, Zagreb, 200711 Robna privreda – privreda u kojoj se proizvode robe za razmjenu, za razliku od naturalne privredeKadrija H., Ferhat Ć., Reuf K., Kasim T. :Teorija tržišta i cijena, Beograd – Mostar, 2009, str., 1712 Kadrija H., Ferhat Ć., Reuf K., Kasim T. :Teorija tržišta i cijena, Beograd – Mostar, 2009, str., 18

8


2.0. FUNKCIJE TRŽIŠTA

Primarna funkcija tržišta je da povezuje proizvodnju i potrošnju kroz sučeljavanje tržišne ponude i tržišnje tražnje. Ona se rasčlanjuje na četiri konkretne funkcije tržišta: 13

1. Informativna funkcija2. Alokativna funkcija3. Selektivna funkcija4. Distributivna funkcija

Informativna funkcija tržišta se ogleda u pružanju sudionicima na tržištu općih informacija o stanjima ponude i tražnje za određenom robom/ uslugom.

Alokativna funkcija pokazuje uticaj tržišta na racionalnu ekonomsku raspodjelu faktora proizvodnje (rada, prirodnih reszrsa i kapitala).

Selektivna funkcija tržišta je selekcija samih privrednih subjekata, kroz odabir njihovih proizvoda i usluga na tržištu, a na osnovu tržišne konkurencije u kojoj opstaju samo efikasni (relativno produktivni) poduzetnici.

Distributivna funkcija tržišta se, po pravilu, odnosi na primarnu raspodjelu nacionalnog dohotka, koja kroz proces tržišnog formiranja cijena faktora proizvodnje određuje dohotke njihovim vlasnicima (radnicima, vlasnicima kapitala, vlasnicima zemlje i drugih prirodnih resursa, poduzetnicima).

_____________________13 Kadrija H. :Uvod u ekonomiju, IK Penn d.o.o. Tuzla, 2005, str., 69 , 70

9


3.0.KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA

Postoje razni kriterijumi za klasifikaciju tržišta. Tržište može da se definira prema:(1) broju učesnika u ponudi i tražnji, (2) raspoloživim supstitutima za određeni proizvod, (3) reakcijama jednih ponuđača na promjene cijena, (4) mogućnosti ulaska na dato tržište, (5) intervenciji države, (6) prema materijalno tehničkim kriterijuma po vrstama i količinama roba, sistemu prodaje, i (7) prema geografskom rasporedu i sl.Između učesnika na tržištu uspostavlja se konkurencija, koja zavisi od broja ponuđča i kupaca i njihove tržišne moći. Tržišna moć (market power) predstavlja stepen uticaja prodavaca i kupaca na odvijanje tržišnih transakcija, u prvom redu na oblikovanje cijena. Ova moć je veća što je broj prodavaca i kupaca manji. I obrnuto, što je njihov broj veći to je njihova tržišna moć manja – savršeno konkurentno tržište (mnoštvo kupaca i prodavaca) obezbjeđuje potpuno odsustvo svake tržišne moći.

Na osnovu toga se obrazuju različite tržišne strukture ili tržišna stanja (tipologija tržišta) : potpuna ili savršena konkurencija; monopol, monopson i bilateralni monopol; razni vidovi oligopola; ograničena konkurencija, itd.Jedna od najpoznatijih i najjednostavnijih klasifikacija tipova tržišta (Štakelbergova, 1952.) 15

polazi od broja preduzeća na tržištu i njihove snage, pretpostavljajući da ih ima: mnogo (stanje potpune konkurencije), malo (stanje oligopola) i samo jedno preduzeće (stanje monopola).

Također postoji podjela tržišta po predmetu proučavanja mikroekonomije: tržišta savršene konkurencije (ma kojima niti jedan kupac ili prodavac nema uticaja na

cijenu) i tržišta nesavršene konkurencije (na kojima pojedini subjekti mogu uticati na cijenu –

monopoli, oligopoli, monopolistički konkurenti). Ovdje se primjenjuje grubo pravilo: Monopsonska moć i monopolska moć teže međusobnom uništenju. 14

Sa gledišta intervencije države razlikujemo:(1) Tržište bez intervencije države – slobodno tržište, u kome država ne određuje bitne

odrednice poslovnih transakcija npr. cijene i kamate,(2) Vezano ili regularno tržište, ako država interveniše na tržištu administrativnim mjerama i

propisima.

Razvrstavanje tržišta prema materijalno-tehničkim kriterijumima se vrši na slijedeći načn: Globalna podjela tržišta obuhvata: tržište roba i usluga, tržište faktora

proizvodnje(rada, kapitala i zemljišta), tržište novca i hartija od vrijednosti. Prema teritorijalnom obuhvatu, tržište može biti: lokalno, regionalno. nacionalno i

svjetsko tržište. Prema obimu prometa, dijelimo trgovinu na veliko (grosističko tržište) i trgovinu

na malo (detaljističko tržište). Sa gledišta vrste robe, koje se na njemu razmjenjuju, razlikujemo, npr., tržište

čelika, tržište nafte, tržište pšenice, tržište uglja itd.

__________________________ 14 Pindyck, R & Rubinfeld, D., Op. Cit. Str. 358

15 H. Stackberg, The Teory of the Market Economy, „Pioneer Publishers 1952 New York“

10


3.1. Nelegalna tržišta, kvazitržišta

U ekonomijama nekih zemalja pojavljuju se pored legalnih ili pravih tržišta, i nelegalna tržišta, najčešće označena kao tzv. crna i siva tržišta.

Crno tržište (black market) čine sva nelegalna tržišta koja nastaju kada su cijene fiksirane u smislu minimalnog ili maksimalnog nivoa, obićno od strane vlade. Utom slučaju na crnom tržištu se obavljaju trgovinske transakcije po cijenama iznad tog nivoa. Crna tržišta nastaju najčešće u ratnim vremenima, ili tzv. ekonomijama nestašice.U nekim detaljnimklasifikacijama se u slučaju socijalističkih ekonomija pored sivo-crnih tržišta, kao posebna izdvajaju i crvena, ružičasta i još neka specifična (kvazi) tržišta. Izraz kvazitržište dolazi otuda što su tržišta u komandnim ekonomijama bivših socijalističkih zemalja funkcionirala na znatno reduciraniji način od onih zemalja tržišne ekonomije. 16

Kvazi tržišta postoje uvijek kada cijene nisu u ravnoteži.

Tabela 3.1.: Vrste i karakteristike kvazi tržišta u komandnim ekonomijama

Vrste kvazi tžišta Način formiranja cijena Nazivi kvazi tržišta

Legalna tržišta

Centralizovano određenje cijene(uglavnom nepromjenjive cijene)

Centralizovano određenje cijene(uglavnom nepromjenjive cijene)

Sloboda učesnika na trćištu da sami određuju cijene

Crveno tržište

Ružičasto tržište

Bijelo tržište

Polulegalna tržištaCijene se slobodno formiraju, transakcije su nelegalne ali ih vlasti tolerišu

Sivo tržište

Nelegalna tržištaCijene se slobodno formiraju, transakcije su nelegalne ali ih vlasti ne tolerišu

Crno tžište

Izvor: Kadrija H. Hasan M. Uvod u ekonomiju (Izdanje 2 E.F.U. Zenica 2009) str.210

___________________________16 Izvor: I. Stojanović (1995, str. 15)

11


4.0. Tržišta savršene konkurencije

Savršena konkurencija je oblik privređivanja u kome dominira veliki broj kupaca i prodavac, koji ne mogu uticati na veličinuponude i potražnje, odnosno cijenu prodaje (realizacije) roba i usluga na tržištu, a ne mogu vršiti ni podjelu odnosno segmentaciju tržišta. 17

Potpuna konkurencija je pretpostavljeno tržišno stanje da postoji dovoljan broj preduzeća (koji nude isti, homogeni proizvod) ili stepen suparništva da niti jedno od njih ne može utjecati na cijenu tog dobra. Odnosno to je stanje u kojem nema drugog izbora osim prilagođavanja prilikama koje diktira tržište. 18

Radi se o teorijskoj tržišnoj strukturi, koja nam služi kao osnova procjenjivanja i vrednovanja ostalih oblika tržišnih struktura (nepotpune konkurencije), a karakterišu je:

1. veliki broj prodavaca i kupaca2. homogenost proizvoda/usluge3. potpuna obavještenost kupaca i prodavaca4. slobodan ulazak i izlazak sa tržišta5. svi prodavci i kupci su price taker

Potražnja preduzeća u savršenoj i nesavršenoj konkurenciji

Slika 4. Potražnja preduzeća u savršenoj i nesavršenoj konkurenciji


___________________________17 www.ekonomist.co.yu/ Savršena konkurencija (20.oktobar.2011)18 Džafić Z. : Mikroekonomija, Tuzla 2009 str. 228

12

http://www.ekonomist.co.yu/


“Svaka proizvodnja i ponuda dobara stvara svoju potražnju ili drugim riječima: proizvodnja nekog dobra automatski stvara prihod jednak vrijednosti proizvedenih dobara, taj prihod je potreban za kupovinu tih dobara” J.B.Say

• U uslovima savršene konkurencije cijena se određuje tržišnim mehanizmom, a polazi od tržišne ponude i potražnje, te presjecišta njihovih krivulja u tački ravnoteže.

• Osnovni cilj preduzeća je profit.• Ekonomski profit predstavlja razliku između ukupnog prihoda i ukupnih troškova.• Ukupan prihod se izračunava kao proizvod cijene outputa preduzeća i njegove

količine ili• Prosječan prihod se dobije kada se ukupan prihod podijeli sa količinom prodaje ili• Marginalni prihod je jednak promjeni ukupnog prihoda podjeljenog sa promjenom

prodate količine ili ukupni prihod koji nastaje promjenom dodatne jedinice proizvoda.• Za konkurentna tržišta, marginalni prihod je jednak cijeni.

4.1. IZBOR OUTPUTA U KRAĆEM ROKU

U savršenoj konkurenciji maksimiziranje profita se postiže izborom outputa (ponude) preduzeća, jer je cijena data veličina i preduzeće nema kontrole nad tom varijablom. Prilagođavanje ponude ovisi od troškova proizvodnje. 19

• Pravilo je da preduzeće maksimizira profit proizvodeći one količine kod kojih su granični troškovi jednaki cijeni, odnosno granični prihod jednak graničnom trošku

• (MR= MC)• U slučaju kad je MR>MC preduzeće je zainteresovano da poveća proizvodnju, jer mu

novoproizvedene jedinice više doprinose ukupnom prihodu nego ukupnim troškovima.• U obrnutom slučaju kada je MR<MC, preduzeće bi daljom proizvodnjom smanjivalo

profit.

_________________________19 Džafić Z. : Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009.

13


Tabela 4.1: Utvrđivanje ravnoteže u kratkom roku

Izvor:_http://es.scribd.com/doc/89121474/39/Odre%C4%91ivanje-cijenairavnote%C5%BE (12.Oktobar.2011 god.)

4.2. Dobit/ proft u kratkom roku

Ukratkom roku preduzeće može maksimizirati profit pri jednakosti marginalnih troškova i prihoda (MR=MC), može poslovati u tački pokrića troškova kada su prosječni troškovi, cijena i marginalni prigod jednaki (AC=P=MR) i može ostvariti gubitak pri nižim cijenama i marginalnim prihodima od prosječnih troškova. 20

Slika 3.4. Maksimiziranje profita u uslovima savršene konkurencije


______________________20 Džafić Z. : Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009.

14

http://es.scribd.com/doc/89121474/39/Odre%C4%91ivanje-cijenairavnote%C5%BE


4.3. Tačka pokrića troškova

Tačka pokrića troškova pokazuje onu cijenu kod koje preduzeće ostvaruje nulti profit odnosno kada prihodi pokrivaju troškove (break-even point). Preduzeće koje maksimmizira profit podesit će količinu proizvodnje gdje su granični troškovi jednaki cijeni. 21

Slika 4.3.Tačka pokrića troškova u uslovima savrsene konkurencije


4.4.Tačka zatvaranja preduzeća

Kritično niska tržišna cijena kod koje su prihodi jednaki varijabilnima troškovima odnosno kada su gubici jednaki fiksnim troškovima zovemo tačkom zatvaranja preduzeća ili „shutdown point“.22 Dokle god su cijene iznad tačke zatvaranja preduzeća ono će nastaviti s proizvodnjom. Ali, ako su cijene ispod tačke zatvaranja preduzeća ono neceće uopšte proizvoditi, jer prestankom rada gubi samo svoje fiksne troškove. Analiza uvjeta zatvaranja preduzeća dovodi do zaključka da preduzeća usmjerana na maskimiziranje profita mogu na kratki rok nastaviti s poslovanjem čak i ako gube novac.

______________________ 21 Džafić Z. : Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009.22 Džafić Z. : Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009.

15


Slika 4.4. Tačka zatvaranja preduzeća u uslovima monopola


5.0. Monopol

U savršenoj konkurenciji postoji veliki broj subjekata. Nasuprot tome, kod monopola ima samo jedno preduzeće koje nema bliske supstitute. Drugi proizvođači nemaju slobodan ulazak u granu pa preduzeće kontroliše tržište, vodi samostalnu politiku cijena i volumen outputa, te dugoročno ostvaruje profit.23

Monopol je potpuno suprotno tržište stanje tržištu savršene konkurencije.To tržišno stanje koje karakterizira postojanje samo jednog prodavača, potpuna nelastičnost potražnje, potpuno ograničenje mobilnosti faktora proizvodnje, nemogučnost pristupa drugih proizvođača u tu proizvodnju i potpuna kontrola nad cijenom i količinom prodaje. Monopolisti su „price makersi“ što znači da značajno utiču na formiranje cijena. Ize definicije monopola vidimo da pojedinačna preduzeča imaju kontrolu nad cijenama ali to ne znači da imaju apsolutnu moć, već samo određenu slobodu odlučivanja.24 Monopoli mogu nastati na osnovu prirodnih uvjeta kada su prirodni činioci ograničeni tj. Rijeti. Zakonski monopoli nastaju na osnovu državnih propisa kojim se prodaja ili otkup određenih roba monopolizira. Najčešći su međutim monopoli koji su nastali na osnovu ekonomskih ciljeva i motivacija. Kombinacija ekonomskih i prirodnih monopola čini oktopodske monopole (željeznica, vodovod).

Osnovne pretpostavke kod monopola su:- jedan proizvođač- proizvod koji nema bliskog supstituta- Aktivna politika cijena (monopolista može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu)- Sprijeečen ulazak u granu.

Najčešći razlozi koji dovode do monopola su:- posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika- patentna prava za proizvod ili proizvodni proces- posebne dozvole od strane države- veličina tržišta- postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka.

_______________________23 Kapić, Reuf. Mikroekonomija, Econ, Tuzla, 2003. str., 15824 Kapić, Reuf. Op. Cit., str., 167

16


Zavisno od načina nastanka, motivi monopola mogu biti različiti, ali je osnovni maksimiziranje profita tj. Dobiti.

Monopol, dakle predstavlja situaciju na tržištu gdje postoji prodavač s potpunom kontrolom nad cijelim privrednim sektorom (naziva se „monopolist“ prema grčkim rijecima „mono“ za jedan i „polist“ za prodavca). Takvo preduzeće je jedini prodavač u svom privrednom sektoru i nijedan drugi sektor ne proizvodi neki dobar supstitut njegovom proizvodu.

Isključivi monopoli su danas rijetki. Samo u slučaju koncesija za lokalnu opskrbu usluama- glavni primjer toga su mjesna telefonska mreža, plin, voda i struja- uistinu postoji jedan jedini pravac neke usluge.

Međutim čak i ti izolirani monopolisti morajuu računati s konkurencijom iz drugih privrednih sektora- kablovskim telefonima konkuriraju celularni, a struji i plinu gorva. Na dugi rok nijedan onopolist nije potpuno siguran od napada konkurencije.

Monopolizam se ostvaruje raznim oblicima monopolisičkih organizacija, kao što su:-kartel (interesna zajednica sa monopolistickim pretenzijama)-sindikat (prelazni stadij ka monopolistickoj fuziji)-trust (objedinjavanje industrije)-koncern (savremena verzija multikoncerna, potpun oblik monopola)- dioničarsko društvo (trasnacionalno preduzeće)Monopol predstavlja jednog prizvođača neke robe na tržištu, a dva proizvođača koji nude iste (ili gotovo iste) robe na tržištu zovemo duopol. Kada imamo tržišnu situaciju u kojoj postoji samo jedan kupac neke robe, ta tržišna situacija se naziva monopson, dok tržišnu situaciju s dva kupca zovemo duopson. Bilateralni monopol nastaje kada se na tržištu međusobno suprostavljaju jedan monopol i jedan mompson.U našim prilikama najpoznatiji monopolisti su preduzeća iz javnog sektora (koja još uvjek nisu privatizovana) kao što su BH telekom, Elekroprivreda, Komunalno itd.

_________________________25Lenjin V.I. Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma, Beograd, 1945., Poglavlje

17


5.1. Razlike između tržišta savršene konkurencije i monopola

Potpuna Ne postoji konkurencijaKonkurencija

SAVRŠENA KONKURENCIJA

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

OLIGOPOL MONOPOL

Mnoge firme proizvode homogen

(dentičan)proizvod

Mnoge firme proizvode različite

(diferencijalne) proizvode

Nekoliko firmi dominira tržištem

Jedna firma dominira tržištem

Slika 5.1.. Tržišne strukture i njihove međusobne razlike

KarakteristikeSavršena

konkurencijaMonopolistička konkurencija

Oligopol Monopol

Broj preduzeća na tržištu

Vrlo mnogo Mnogo Nekoliko (malo) Jedan

Kontrola cijena Nikakva Ograničena ZnačajnaZnačajna ili regulacija

Uslovi ulaska u granu

Nema prepreka Nema prepreka Ekonomija obima

Zakonske prepreke ili ekonomija obima

Proizvod Identičan DiferenciranIli identičan ili diferenciran

Nema bliskih supstituta

Profit u dugom roku

0 0 ≥0 ≥0

Zavisi li strategija preduzeća od ponašanja pojedinačnih rivalskih preduzeća

Ne Da Da Ne

Primjer Pšenica, kukuruzProizvodnja hrane, odjeće, trgovine na malo

Autoindustrija PTT, struja, gas


Osnovne karakteristike savršene konkurencije, monopolističke konkurencije, oligopola i monopola

18


Usporedba savršene konkurencije i monopola- podrazumjeva odgovor na pitanje: koliko je količina proizvodnje, cijena i profit ovih različitih tipova tržišta? Prvo kada je cijena jedinstvena, i drugo kad se cijena diskriminira. Ravnoteža u savršenoj konkurenciji nalazi se u tački sjecišta graničnog troška i cijene proizvoda.

Da bi maksimiralo profit u monopolu preduzeće određuje cijenu i količinu u tački sjecišta graničnog troška i graničnog prihoda.

Ako monopolist može diskriminirati cijenu na pojedinim tržištima on će opet slijediti isto pravilo, tako da na svakom tržištu ostvaruje maksimalan profit u tački sjecišta krivulje graničnog prihoda konkretnog tržišta s graničnim trškom preduzeća kao cjeline. Cijena savršenog konkurenta je najniža cijena koju monopolist određuje pri diskriminaciji cijena, jer cijenu ispod te tačke nadmašuje granični trošak.

Prema tome:-monopolska cijena je veća nego cijena savršene konkurencije.-količina prodaje monopola je manja nego količina prodaje savršenog konkurenta.- monopol može diskriminirati cijene u okviru količine prodaje koja se ostvaruje u savršenoj konkurenciji.

Na osnovu ovih elemenata može se zaključit da je alokativna efikasnost monopola manja nego savršene konkurencije. U uvjetima savršene konkurencije preduzeća prihvataju cijenu kao datu dok u uvjetima monopola preduzeća kontroliraju cijene. U savršenoj konkurenciji može se prodati bilo koja količina outputa po datoj cijeni, a monopolist može prodati više proizvoda ako snizi cijenu.

19


6.0. Primjer iz prakse

Nakon svih detaljnih opisivanja i objasnjavanja o trzišnim strukturama monopola i savršene konkurencije na redu je i praktican primjer ove dvije tržišne strukture u našem okruženju.

6.1. Primjer iz prakse monopolsko tržište

U prvom dijelu primjera iz prakse ću pojasniti tržišnu strukturu monopol, kakva je to tržišna struktura i navesti preduzeća koja djeluju na tom tržištu. Monopol je tržišna struktura na kojoj imamo jednog ponudživaća usluka a vše kupaca tih usluga. Imamo nekoliko vrsta monopola. Najprisutni monopol je PRIRODNI monopol, to je monopol kojeg država stvara. Osvrnuo sam se na ovu vrstu monopola zbog toga što su preduzeća koja ću dati kao primjer monopolisti koje je država stvorila. Monopolska preduzeća u BiH su: Vodovod, Elektro privreda, i BH telekom. Ova preduzeća su jedini ponudživaći usluga i proizvoda koje preužaju kupcima i ova preduzeća nemaju konkurenciju. Oni posjeduju resurse potrebne za proizvodnju i pružanje usluga. Postoje barijere zakonom odredzene za ulazak na ova tržišta.

a) BH telekom: preduzeće koje se bavi pruzanjem telekomunikacijskim uslugama u cijeloj BiH jedno od najvecih preuzeca i monopolist u oblasti pruzanja telekomunikacijskih usluga. Osnovni kapital Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo je podijeljen na dionice, od kojih je oko 90% vlasništvo Federacije BiH, a 10% vlasništvo PIF-ova (privatizacijskih investicionih fondova) i malih dioničara.

b) Vodovod: preduzece koje se bavi pruzanjem usluga u oblasti vodo privrede i čiščenjem javnih površina. Jedino preduzece koje ima resurse da upravlja snadbijevanjem vodom stambene i poslovne prostore u gradu i izvan njega. Javno preduzece ciji je vlasnik opština Tuzla.

c) Elektro privreda BiH: preduzeće u oblasti elektro snabdijevanje kucnih domacinstava, poslovnih objekata. Preduzece koje je jedino kao ponudzivac ovih usluga i jedino posjeduje resurse za pruzanje ovih usluga. Po vlasničkoj strukturi JP Elektroprivreda BiH je dioničko društvo u kome je 90 % kapitala u vlasništvu Federacije BiH. Osnovni kapital Preduzeća na osnovu nominalne vrijednosti dionica iznosi 2,155 milijardi KM.

20


6.2. Primjer iz prakse tržište savršene konkurencije

Prvi dio primjera iz prakse je bio odredjen za trzisnu strukturu monopol sada je na redu savršena konkurencija. Kao i u prvom dijelu i u ovom cu objasniti prvo kakva je tržišna

struktura savrena konkurencija a zatim nabrojati firme koje posluju u toj tržišnoj strukturi. Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavača i kupaca na tržištu istog, homogeniziranog proizvoda i kad svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se na tržištu, a sudionici na tržištu nemaju nikakvog utjecaja na cijenu.U praksi se rijetko susreću ovakvi primjeri, npr. u proizvodnji pšenice, kukuruza. U Bosni i Hercegovini nema preduzeca kojeg bih opisao kao ucesnika u savrsenoj konkurenciji.

21


7.0. Stav studenta prema prikazanim primjerima

Stav studenta je dio seminarskog rada gdje se student izlaze svoje misljenje o navedenom primjeru iz pakse. Ovaj dio će mo iskoristiti kako bi se izjasnili da ne teba da bude tržište monopola. Po našem mišljenju zakoni u BiH nisu prilagodženi da mogu voditi borbu sa monopolistima tako da bi takva preduzeća trebalo ukinuti.

Uzmimo u razmatranje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Bosna i Hecegovina ima BH Telocom, ovo preduzeće je monopolsko preduzeće u oblasti telekomunikacija, a pogledamol susjednu državu vidimo da oni imaju jos 3-4 telekomunikacijska operatera tj: Hrvatski Telekom, T-com, VIP i još nekoliko manjih preduzeća u ovoj oblasti. Usporedbom smo vidjeli da u BiH imamo samo jednog operatea a u Hrvatskoj 4 velika i jos 3 manja operatera. Usluge u hrvatskim operaterima su mnogo bolje i mnogo kvalitetnije u odnosu na usluge koje puža BH Telecom. To je zbog toga sto u Hrvatskoj ima konkurencija a u Bosni i Hercegovini nema. Ovim opravadvamo svoje mišljenje da bi i u Bosni trebalo da bude vise operatera i da se teba ukinuti monopol jer preduzeca koja su monopolisti ne moaju puno gledati na usluge koje pružaju a naplačuju cijenu onoliku koliku oni žele.

Preduzeca savsene konkurencije nisu prisutna u Bosni i Hercegovini. Ovaj vid tržišta je teško nači u bilo kojoj državi zbog toga i ne možemo puno pisati o nasem stavu o tim tržištima iz razloga što nismo upoznati kako oni funkcijonišu u praksi. U dijelu gdje smo govorili o tržištima savršene konkurencije samo smo upoznati sa teorijom tih tržišta kako ona funkcjonišu ali ne i sa direktnim preduzećima koja djeluju na tim tržištima.

Kao konačni stav prema monopolu, smatramo da je to tržišna situacija koja ne ide u korist potrošačima, ali u slučaju da smo na strani ponuđača, to je itekako dobara tržišna struktura. Potrošači nemaju izbora, te su „primorani“ kupovati proizvode određenih kompanija, po cijenama koje oni diktiraju i koje su možda i skuplje nego realne cijene, ali pošto je ovdje slučaj u telekomunikacijama, vodovodu i elektro privredi potražnja za tim proizvodima ne opada u velikoj mjeri, jer su od značaja za rad i razvoj u društvu.

22


ZAKLJUČAK

U tržišnom mehanizmu postoje različite tržišne strukture. Glavne tržišne strukture su:

tržišta savršene konkurencije (ma kojima niti jedan kupac ili prodavac nema uticaja na cijenu) i

monopoli (na kojima pojedini subjekti mogu uticati na cijenu (tržušta nesavršene konkurencije)

Na osnovu gore kazanog možemo zaključiti kako je odabir najprikladnijeg tržišne strukture jedno od najvažnijih pitanja vlasnika preduzeća već prilikom pokretanja novog posla i ulaska na tržište. Svaki od navedenih tržišnih oblika ima prednosti i nedostatke. Razlog tome je što preduzeće odabire da uđe na tržište savršene konkurencije jeste i mogućnost slobodnog izlaska iz te grane, dok na tržištu nesavršene konkurencije to nije slučaj. Za sprečavanje da neko preduzeće dobije pretjeranu tržišnu moć obično se oslanjamo na antitrustovske zakone.

23


LITERATURA

1. Džafić Z. : Mikroekonomija, „Off-set, Tuzla 2009.god.“

2. Bazala, A.: Metode istraživanja tržišta, Velebit-Velegraf, Zagreb, 1991

3. Reuf K.: Mikroekonomija, „ECON Tuzla, 2003“

4. H. Stackberg, The Teory of the Market Economy, „Pioneer Publishers 1952 New York“

5. Lenjin V.I. Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma, „ V.P.Š. Prijedor 2003.god.“

6. Samuelson, P., W.Nordhaus, Ekonomija, “15. izdanje, Zagreb: MATE, Zagreb 2000.god.

7. Kadrija H. Hasan M. Uvod u ekonomiju „Izdanje 2 E.F.U. Zenica 2009“

8. Mankiw, N.Gregory, Osnove ekonomije, „Mate D.o.o. 2006.god.“

9. INTERNET

- www.ekonomist.co.yu/ (20.Oktobar.2011 god.)

- http://es.scribd.com/doc/89121474/39/Odre%C4%91ivanje-cijenairavnote%C5%BE (12.Oktobar.2011 god.)

24

http://es.scribd.com/doc/89121474/39/Odre%C4%91ivanje-cijenairavnote%C5%BE

http://www.ekonomist.co.yu/

Documents

Seminarski Rad Trziste i Konkurencija(2)