Seminarski rad1111

8/16/2019 Seminarski rad1111

http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad1111 1/5

Seminarski rad

Tema:

Ljepota umjetnosti po

srednjovjekovnoj teoriji

Student: Nikola MarojevićPredmet: Antička i srednjovjekovna teorija umjetnosti



1. Uvod

U sledećem radu, potrudiću se da približim tumačenje srednjovjekovnogpojma “ijepo! prateći Asuntovo i"laganje u knji"i “Teorija o lepom uSrednjem vijeku!#$ Tim putem, dekonstruisaću, jednako kako to čini iAsunto, pojam objektivno lijepog u umjetnosti srednjeg vijeka$%a"dvajajući taj pojam, i"dvojiću pet segmenata pojedinačnogumjetničkog djela koji "ajedno kroje &jelinu objektivno, “"a sebe!, lijepeumjetnosti:

#$ 'rvo ću obraditi uop(te atribut lijepog, pri čemu ću se ve"ati "a njegovunamjenu, svr)u itd$$$*$ +rugi atribut će se ti&ati oblika, orme i materije koji predstavljajuspolja(nji prika" umjetnosti$-$ Alegori"am je treći pojam koji ću ukratko prika"ati trudeći se da"a)vatim onaj unutra(nji, semantičo.simbolički aspe&t umjetnosti S$/$0$ 'oučnost kao jedan od bitni) atributa će biti pomenuta, "ajedno saonom meta1"ičkom svr)om i moralnom poukom i $$$2$ 3valitet kao "aključak prika"a umjetnički lijepog$

3ro" ovi) nekoliko kratki) poglavlja interpretiraću Asuntovo gledi(te i

tumačenje ijepog u srednjem vijeku$

2. Atributivni karakter lijepog

“ Modernom mišljenju je strana predstava da se umetnost ocenjuje

pomoću nekih drugih kategorija, a ne preko kategorije lepog, i da se možegovoriti o lepoti koju nije čovek izrazio” 2

'rema s)vatanju srednjovjekovnog čovjeka, lijepo je bio karakter koji sepripisivao spolja(njem prika"u umjetnosti, ili bolje reći, ormi ili materiji,

# %o"ario Asunto 4 Teorija o lepom u srednjem vijeku5 6eograd #782$ 'revod:9ligorije rnjaković

* %o"ario Asunto 4 Teorija o lepom u srednjem vijeku5 str$ *2, poglavlje: epotaumetnosti prema srednjovjekovnoj teoriji5 Atributivni karakter lepog



načinu i"rade 4 me;utim, svr)a i namjena kojoj je predmet namijenjen,bile su kategorije kro" koje se sudilo o tom istom predmetu$ /odilo seračuna i o njegovoj metaoričko) i meta1"ičkoj svrsi do koje se dola"iloprilikom posmatranja predmeta, (to su istovremeno bili ne"aobila"ni

aspekti namjene umjetnički) predmeta$ Meta1"ičnost je bila najvi(i karakter djela, i njena namjena je bila daposmatraču otkrije )ori"ont jednog du)ovnog, “nad"emaljskog! svijeta$

Asunto primjećuje da je upravo "bog svog atributivnog karaktera,pojam umjetnosti u srednjem vijeku bio obu)vatniji nego u modernomtumačenju$ “ Umetničko delo je bilo opus arti1&iale < stvoreno, ve(tačkodelo = napravljeno od nekog materijala "a neku odre;enu primjenu$ U" to je bio tako oblikovan da može biti metaorički nosila& nekog odre;enog"načenja$ “- 'rema tome, posmatrač stvorenog predmeta, kro" njegovuprimjenu i ormu, sagledava jednu “vi(u realnost!$ jepota takvog “opusarti1&ial! nije se odnosila na neki konkretan segment njegoveobjektivnosti, niti se sagledavala kro" neku subjektivnu pri"mu, već se u&jelini i kompletnosti svi) njeni) atributa upriličivao pojam ijepog$jepota predmeta je, dakle, bila podre;ena namjeni, "načenju i &iljupredmeta$

3. Oblik, unk!ija i materija

3ao “opus arti1&ial! umjetnički predmet je imao primjenu koja je"adovoljavala odre;enu životnu potrebu$ Asunto primjećuje da se potome, umjetnost nije ra"likovala od odjeće, obuće itd$$$0 Svakako, i ovipredmeti su, po potrebi, trebali i"gledati lijepo, pod uslovom da ta istaljepota ne odu"ima od unk&ije predmeta$ >unk&ija samog predmeta, iakoneumjetnička, bila je glavna karekteristika opus arti1&iale, ili rečenodrugačije, pojam umjetnički lijepog u srednjem vijeku potpadao je podkategoriju “korisnog!$

'rema tome, ra"lika i"me;u modernog i tada(njeg s)vatanja umjetnosti je upravo u tome (to moderna umjetnost njeguje umjetnost radi samogposmatranja, dok se u srednjem vijeku umjetnost, ve"ana "a svr)u

- %osario Asunto . %o"ario Asunto 4 Teorija o lepom u srednjem vijeku5 str$ *?,poglavlje: epota umetnosti prema srednjovjekovnoj teoriji5 Atributivni karakterlepog

0 %o"ario Asunto 4 Teorija o lepom u srednjem vijeku5 str$ *2, poglavlje: epotaumetnosti prema srednjovjekovnoj teoriji5 @blik, unk&ija i materija$



umjetničkog predmeta, sa svojom ljepotom posmatrala isključivo kaododatni detalj$ +akle, jasno je da su material i te)nika igrali veliku ulogu u tada(njemumjetničkom stvarala(tvu$ Takoreći, svr)a i primjena predmeta poti&ijali su

i" samog materijala od kojeg je sačinjen, i sami material je bio grani&akojom se o"načavala kasnija primjena predmeta koji se od tog istogmaterijala sačinio$

". Alegori#am

Sa materijalne, spolja(nje ljepote, prela"i se na onu sadržajnost djela,odnosno na metaorički aspekt, pri čemu je čulna dostupnost, dakle,početni korak ka sažimanju samog djela$ “ Umetnička dela stvorena su usrednjem veku kao metaore koje su ne(to drugo "načile, i sa tog

stanovi(ta su dela i pro&enjivana!2

$ +akle, djela su morali imati i"vjesnikontemplabilni karakter kako bi mogla biti pro&jenjivana "ajedno sa onimvidljivim sadržajem misli koja počiva u njemu$ Asunto dalje navodi primjertog odnosa koji otprilike poistovjećuje sa na(im modernim čitanjempoe"ije: Nemoguće je "a čovjeka srednjeg vijeka posmatrati djelo be"metaoričnosti kao (to je i nama nemoguće čitati poe"iju a "anemariti"načenje riječi$

$. Ljepota kao meta%#i&ka i moralna pouka

edna od bitni) aspekata umjetničko djela bila je upravo ta moralna slikakoja se prika"ivala prilikom posmatranja predmeta$ To je bila predstavakoja je "a)tjevala odre;eno obrtanje modernog doba, (to bi "načilo dačovjeka odvlači od empirijski) predstava i navodi ga ka nekog u"vi(enijojpredstavi, sve u skladu sa njegovim moralnim raspoloženjem$ Besto su u

2 %o"ario Asunto 4 Teorija o lepom u srednjem vijeku5 str$ *8, poglavlje: epotaumetnosti prema srednjovjekovnoj teoriji5 Alegoričnost



srednjovjekovnim djelima prisutne “skaradne s&ene! stradanja, mučenja,koje imaju odre;enu moralnu namjenu, u smislu pouke, pri čemu seposmatrač nije uključivao isključivo “kao posmatrač! već kao saučesnik,(to ga prinu;uje da "au"me stav ka s&eni koja mu se upriličuje pred

očima$ “ +rugim rečima, umetnost srednjeg veka nije bila potčinjenamoralnoj usmerenosti na osnovu nekog “estetičkog svojstva! koje bi bilone"avisno od bilo kakvog &ilja$ er je moralna usmerenost bila komponentasamog “estetičkog kvaliteta! , po(to je njegova kontemplabilnost uti&alana život$$$!?

@no (to mi danas na"ivamo estetičkim uživanjem kod čovjeka srednjegvijeka bilo je gledanje umjetničkog djela, pri čemu njegov &ilj nije bilo danas odvede u neku vrstu "aborava na(i) misli i interosavanja, već daupravo na(e emo&ije u"digne na najvi(i nivo$ To je bila odre;ena“anago(ka svr)a! koja je čovjeka suočavala sa najvi(im stvarima$Anago(ki prila" prika"ivanju slika i detalja je uglavnom ispunjavalastra)om ili divljenjem$ 'rimjer tome su srednjovjekovni prika"i raja ilipakla$

'. (valitet umjetni&kog djela

+akle, na osnovu svega navedenog, vidjeli smo kako su atributiumjetnosti srednjeg vijeka činili &jelinu sadržaja pojedinačnog umjetničkogdjela$ 3ontemplativnost "ajedni&e orme, materije, "načenja, moralnog imeta1"ičkog &ilja, činili su jedno djelo kvalitetno$ jepota djela se mjerilastopljeno(ću svi) ovi) aspekata u jednom djelu$

? %o"ario Asunto 4 Teorija o lepom u srednjem vijeku5 str$ -#, poglavlje: epotaumetnosti prema srednjovjekovnoj teoriji5 epota kao moralna pouka

Documents

Seminarski rad1111