Egipat je omeđen Sredozemnim morem na sjeveru, Libijskom pustinjom na zapadu, Arapskom pustinjom na istoku i prvim nilskim kataraktom na jugu

Nil čine 3 rijeke – Bijeli i Modri Nil i Atbare Fajum – poljoprivreda; pšenica, ječam, ovčarstvo, lov, ribolov Godina se dijeli na tri godišnja doba: 4 mjeseca poplave (akhet), 4

mjeseca raslinstva (pert) i 4 mjeseca vrućine (shemu) Kemet i dešeret

24.dinastija (Tefnaht, Bokoris)25.dinastija ( Pianki, Šabaka, Šabataka, Taharka, Tautamon)26.dinastija (Psametih I., Nekao, Psametih II., Aprijes, Amesis, PsametihIII)27.dinastija 1. PERZIJSKA VLADAVINA (Kambiz,Darije I.,Kserkso,)28.dinastija (Neferit I., Ahoris, Psamutis, Neferit II.)29.dinastija (Nektanebo I, Takos, Nektanebo II.)30.dinastija 2.PERZIJSKA VLADAVINA (Artaksarkses III., Arses, Darije III.)31.dinastija PTOLOMEJEVIĆI

Pojedini rodovi su zajednički radili i uređivali zajedničku zemlju. Rod je, prisiljen rijekom, bio usko povezan zajedničkim radom i u vezi s time, i zajedničkom diobom plodova koje je taj rad donosio. Osjetila se i potreba autoriteta. Na taj su način nastali egipatski nomi, koji su zapravo bili male državice, povezane zajedničkim interesom reguliranja poplave. Tako je stari plemenski sustav zamijenjen sustavom noma. Nom ne označava ni rod ni pleme, nego u prvom redu onaj dio nilske obale koje dotični rod obrađuje i čuva. Taj se prijelaz dogodio između 3500. i 3200.pr.Kr.

Tinisko doba (3315.-2895.)

Maneto oko 280.pr.Kr. – zapisao egipatsku povijest Tiniske dinastije – I. i II. Ujedinjavanje Egipta (počeo Narmer, završio Menes) Ime prema gradu Tinisu Prijelaz iz rodovskog i plemenskog uređenja u sustav noma Stvara se stalež zemljoradnika Ratni plijen – zarobljenici Kralj u sebi ujedinjuje vlast – reinkarnacija Horusa i Setha Dižu se hramovi bogovima (faraon je ujedno prvosvećenik) Menes – ujedinitelj Gornjeg i Donjeg Egipta Glavni cilj tiniske unutarnje politike je održavanje dinastičkog i

teritorijalnog jedinstva, borba o principu nasljedstva Vladari ratuju i na Sinajskom poluotoku i u Nubiji, podvrgavaju si

istočnu pustinju, donose bakar i zlato Vladar je još uvijek prvi radnik – otvara radove na polju – kasnije se

povlači u palaču Umjetnost, arhitektura, pravljenje stakla, metalurgija, zlatarstvo Svaki kralj ima dva groba, jedan u Gornjem, jedan u Donjem Egiptu Najveća djela tiniskog graditeljstva: gradnja golemog nasipa ispod

Fajuma, tvrđava „Bijelog zida“ i hram bogu Ptahu Svaki kralj gradi sebi novu prijestolnicu Tiniska je država činovnička Personalna unija Prvi dostojanstvenik je vezir, koji vodi cjelokupnu upravu. Do njega

su dva kancelara (kancelar Gornjeg i kancelar Donjeg Egipta) Tiniska je država uređena pravna država U svakom gradu postoji sud Činovnici su plaćeni žitom, mesom i tkaninom Trgovina – izmjena roba

Trgovačke veze idu prema sjeveru preko Palestine i Sirijske pustinje u Mezopotamiju

Trgovina sa Ciprom i Kretom, kasnije i Fenicijom Trgovina nije u privatnim, nego rukama države Drvo iz Sirije, tamjan i mirodije iz Punta, nakiti i oružje iz

Mezopotamije

Stara država (2895.-2360.)

Dinastije III. – VIII. Razvoj apsolutne monarhije Puk diže ustanak – prva socijalna revolucija u povijesti Vladari IV.dinastije: Snofru, Keops, Đedefre, Kefren, Mikerin, Đederfe

– gradili čuvene piramide Prvi vladar IV.dinastije Snofru, je zadnji koji je imao dvije grobnice Piramide kod Memfisa su oznaka Stare Države Pad IV.dinastije – vlast preuzimaju heliopolski svećenici Nakon pada V.dinastije, kralj više nije izjednačen s bogovima Pohodi na Nubiju i Libiju, ekspedicije kraljeva Cilj ratnih pohoda: osiguravanje granica od provala susjeda u

egipatsku zemlju i pljačku Rudnici bakra na Sinaju Od pokorenih naroda uzimaju vojnike VII.dinastija – 70 memfita od kojih svaki vlada jedan dan Krajem VIII.dinastije vladar gubi vlast koju preuzimaju lokalni

gospodari Država koja se sastoji od mnogo malih samostalnih država Od III. – V.dinastije monarhija sve više raste Tri privilegirana staleža: vladarska kuća, visoko činovništvo i

svećenstvo, i po novom plemstvo po naslijeđu Svaki nom je imao svoju vjeru i svoga boga Heliopolski svećenici dižu lokalnog boga Ra na razinu drž.božanstva Poslije VI.dinastije nestaje politička prevlast heliopolskog svećenstva Vjeruje se da mrtvac oživi na prekogrobni život U preditinsko doba – mumificiranje, balzamiranje III.dinastija – mastabe Izrada: pokućstva, nakita, pribora, posuđa Velika sfinga – predstavlja Kefrena Vladar Stare Države je apsolutni gospodar svega u Egiptu. Vrhovni je

sudac. Cijela je uprava centralizirana. Uprava i sudac su povezani. Nestajanjem centralne vlasti dolazi do socijalne revolucije – niži

slojevi dolaze na vlast Prijelaz iz memfiske u tebansku državu Razvoj trgovine za VI.dinastije – putovanja u Biblos i Punt

Prijelazno doba – herakleopolska dinastija

IX. i X.dinastija Autokratska monarhija Slab utjecaj u Egiptu Tebanska dinastija ruši herakleopolsku (XI.dinastija) Egipatska se vlast širi i na Nubiju XI.dinastija ograničava vlast feudalne gospode Upravu prepuštaju vezirima Vezir Amenemhet skida XI.dinastiju i osniva novu, XII.

Srednja država

XI. i XII. – tebanska dinastija Za XI.dinastije se Egipat opet ujedinio Amenemhet I. je učvrstio mir i uredio državu u unutrašnjosti Stegnuo je vlast pojedinih nomarha i ograničio njihove nome. Svoju

je prijestolnicu prenio iz Thebe u okolicu Memfisa, a svog sina Sesostrisa je uzeo za suvladara. Dao je urediti administraciju (centralistička država). Na čelu državne uprave je vezir. Cijela uprava je u tzv. kućama, skladištima i riznicama. Upravu svih financija vode 2 rizničara. Vrhovni sud „šest kuća“ se sastoji od 30 velikaša Juga. Sva unutrašnja uprava je strogo podvrgnuta veziru

Doba egipatskog imperijalizma Amenehment I je ratovao u Aziji, prodro u Palestinu, ratovao u Nubiji

i Libiji; Sesostris III.ratuje u Siriji. Fenicija priznaje vrhovnu vlast Egipta

Trgovina je i dalje vladarev monopol Trgovina sa Sirijom, Biblosom, Kretom Novo društvo u kojemu su svi Egipćani jednaki (osim svećenika i

faraona) – seljak je punopravan i ravnopravan građanin Tužbe jednog seljaka Uređenje velikog jezera Fajum Kiparstvo Pripovijesti, pouke i proročanstva, religiozne pjesme u čast bogova Obvezno davanje prihoda vladaru Zanati više nisu zatvoreni Poslije XII.dinastije je vladalo 60 tebanskih kraljeva 453godine Egipat su osvojili Hiksi oko 1700.pr.Kr. Brzo su ga pokorili (nestabilnost Egipta i bojna kola) Oslobađaju ga tebanski vladari u suradnji s Kretom Vlast Hiksa se temeljila na vojnoj okupaciji – nije imala jačeg oslonca

Nova država

18.dinastija (Ahmosis, Amenofis I., Tutmosis I., Tutmosis II., Hatšepsut, Tutmosis III., Amenofis II., Tutmosis IV., Amenofis III., Amenofis IV., Sakere, Tutankamon, Eje)

Ahmosis stvara najjaču državu svijetu Temelji se na jakoj i čvrsto organiziranoj vojsci Ahmosis stvara aposlutističku monarhiju – vojničku državu Vojska postaje stalna Javljaju se težnje za ekspanzijom Ahmosis – Amenofis I. – Tutmosis I. vodi osvajačke ratove u Siriji,

Nubiji, guši ustanak povrh drugog katarakta – Tutmosis II. Tutmosis II. oženjen Hatšepsut. Nakon njegove smrti, ona se udaje

za polubrata, Tutmosis III. Izgradila je hram u Deir el Bahri Ekspedicija u Crveno more i Indijski ocean, ekspedicija u Punt

(mirodije, smola, tamjan) Tutmosis III. politika rata i osvajanja – osvaja gradove do Libanona Išao s vojskom u Siriju Osvojio sirijsku obalu, Cipar priznaje egipatsku vlast Bio je najmoćniji vladar svijeta. Njegovu vlast priznaju Asur, Babilon i

Hetiti Najsjajnije razdoblje egipatske povijesti. Razvijena trgovina

obogaćivala je srednji stalež U Siriji opada utjecaj egipatske države. Žena Teje Amenofis IV. – monoteizam (Aton), odbacuje Amona kao dinastičkog

boga. Vojska se sastoji od: Libijaca, Nubijaca i crnaca Kralju se vraća dominantan položaj u oblasti vjere Na prijestolje stupa Haremhab – 19.dinastija 19.dinastija (Haremhab, Ramzes I., Seti I., Ramzes II., Merneptah,

Amenmeses, Merenptha II., Seti II., Ramzes Siptah, Arsu) Haremhab je bio vojskovođa Posvetio se uređenju države 2 pohoda, jedan u Siriju i zemlju Kuš Naslijedio ga je Ramzes I. Temelj države je snažna vojska Vladari ratnici: Seti I. i Ramzes II. Seti I. – Hetiti u Siriji vladaju kako žele. Seti I. pobjeđuje Amorićane i

Aramejce, Libijce. Poveo je rat u Siriji protiv Hetita. Ramzes II. – vlada 67 godina, vojne ekspedicije. Protiv Libijaca i

Hetita. Stvara se velika protuegipatska koalicija pod vodstvom Hetita. Egipćani su skoro uništeni, ali se bitka nastavlja u egipatsku korist. Ramzes II. šalje vojske u Palestinu i Siriju. Sada je dolina rijeke Eleuter bila stalna granica. Egipatska vojska je i dalje jaka.

XX.dinastija

Setnaht, otac Ramzesa III. – osnivač XX.dinastije Ramzes III. posljednji veliki vladar Egipta Narodi s mora uništavaju hetitsko kraljevstvo Dopušta useljavanje stranaca u Egipat Nakon njega – komadanje Egipta – vladanje nekoliko vladara

istodobno Velika ekspanzija Egipat je u pokorenim azijskim kneževinama ostavio njihove vladare Egipat je centralistička država 2 vezira, jedan za Sjever, drugi za Jug Oni su i na čelu civilne uprave i sudstva Financije vode 2 blagajnika Nomi su osnovne upravne jedinice – direktno podčinjeni veziru Vrhovni zapovjednik vojske je faraon Bog Amon Ramzes II. hram u Karnaku, kod Assuana, Abu Simbel Literatura Nove Države: pripovijesti, školski spisi i pjesme

Doba Saiske države

Taniski vladari su s tebanskim velikim svećenicima sklopili sporazum Osvajačke vojske 18. i 20.dinastije su se sastojale od: crnaca,

Šardanaca i Libijaca Egipat se vratio u feudalna vremena kakva su bila poslije 6.dinastije

– čisto vojnički feudalizam Činovnici su se međusobno izazivali, ratovali itd. Kralj im je bio Libijac U Nubiji nastaje novo kraljevstvo Egiptom vladaju 4 dinastije (22.,23.,24.,25.) tj. bubastiska, taniska,

saiska i etiopsko-libijska Najopasniji egipatski neprijatelj je Asirija Egipat pod asirskom vlašću – 12 knezova (najjači su bili saiski) Trećinu egipatskog stanovništva su čini vojnici Hermotibijaška okružja: buzirski, saiski, hemski, paremski – cca.

160.000 Kalasiraška okružja: tebanski, bubastiski, afitski, tanski Prema Herodotu postoje staleži: svećenici, vojnici, govedari,

svinjari, ... Cijela je zemlja podijeljena na tri dijela: dio kralja, svećenstva i

vojnika Grčki plaćenici su jezgra egipatske vojske Trgovci slijede koloniste

Egipćani su nezadovoljni favoriziranjem Grka Nekao II. Perzijanci nameću Egipćanima velike poreze Egipat – perzijska satrapija Pobuna protiv Darija I. – guši ju Kserkso Egipćanima pomažu Atenjani, ali ipak pobjeđuju Perzijanci Aleksandar je u Egiptu dočekan kao osloboditelj Dao je sagraditi Aleksandriju Popravlja hramove u Luksoru i Karnaku Ptolomej dobiva Egipat, Eumen Kapadokiju i Paflaciju, Leonatas Malu

Frigiju, Antigon Veliku Frigiju, Lisimah Traciju, Antipater Makedoniju – a predsjednik svih njih je Perdikas

Nastaje zajedničko grčko-egipatsko božanstvo – Serapis Ptolomejevići vladaju puna 3 stoljeća Egipćani nemaju nikakav utjecaj na državni život Aleksandrija je centar trgovine i helenističke kulture Bitka kod Akcija 31.pr.Kr. Egipatski kultovi u Zadru?

žrtvenik od vapnenca, stojeći Serapis i Izida (drži sistrum)negativ kalupa za amulet sa Serapisovim likomkameni blok s glavom Jupitera-Amona

Egipatski ratni brodovi – na pramcu imaju lavlju glavuNarodi s mora – divlju patku