Socijalna skrbi socijalni raduuvjetima globalizacije

Socijalna skrb i socijalni rad u uvjetimaglobalizacije: primjer Finske

Esko Kalevi JuntunenJuha HamalainenDepartment of Social Work and Social PedagogyUniversity of KuopioKuopio, Finland

Pregledni znanstveni članakUDK: 304:304.013(560)

Primljeno: studeni 2002.

U ovome se radu govori o preduvjetima socijalne skrbi i socijalnog rada sastajališta globalizacije i neoliberalističkih trendova u socijalnoj politici. Poseb-na je pozornost posvećena globalizaciji kao takvoj te njezinu utjecaju na nacio-nalna gospodarstva, svijet rada, socijalnu politiku, usluge socijalne skrbi i nasocijalni rad. U Finskoj je tradicija snažnih javnih agencija još uvijek jaka, alise tržište privatnog sektora u uslugama socijalne skrbi povećava.

Ključne riječi: socijalna skrb, socijalni rad, socijalna politika, globalizaci-ja, svijet rada, Finska.

UKRATKO O GLOBALIZACUIPod globalizacijom se, ukratko, po-

drazumijeva širenje aktivnosti diljem svi-jeta. Smatra se da je globalizacija rezultatmeđunarodne podjele rada pa se, s obzi-rom na to, granice brišu. Poduzeća se slo-bodno natječu čime se stanje nejednako-sti, kako granice nestaju, pretvara u sta-nje jednakih uvjeta za sve. Činitelji proiz-vodnje sele se u ekonomski najisplativijapodručja, što stvara razliku u fiksnimtroškovima koje poduzeća imaju u raz-ličitim zemljama (Daniels, 1996.:196;Held i McGrew, 2000.:3). Zemlje se nat-ječu s relativnim kompetitivnim predno-stima. Kada se različite zemlje nalaze narazličitim razinama razvoja, poduzeće ta-da podešava svoju proizvodnju prema od-govarajućem stupnju razvoja svoje zem-lje, sa stajališta svoga područja (Porter,1990.:163-176). Međutim, stupanj razvo-ja ovisi o jačini utjecaja globalizacije. Unerazvijenim zemljama ti su utjecaji ugla-vnom pozitivni, dok u visokorazvijenimzemljama postoji opasnost od gubitka ra-nije stečenih prednosti. Solidarnost kaopojam dobiva posve nove dimenzije kadase životni standard povećava u nekoj dru-

goj zemlji, slabeći tako prednosti vlastitezemlje. Izgleda da u sadašnjem trenutkuglobalizacija napreduje na područjima ta-kozvanoga trojstva ili trostrukih suprot-nosti (Juntunen, 2001.:141). .

Ako ekonomska kriza u SjedinjenimAmeričkim Državama ne zaprijeti proce-su razvoja, on se može kasnije dostići ši-rom svijeta. Društva bi trebala prevladatiprobleme koje donosi takvo stanje ano-malije, i to uz pomoć politike obrazova-nja i socijalne politike te kroz politiku za-pošljavanja, uklanjanja nejednakosti, itd.Cini se da je u Finskoj prevladao općistav ubrzavanja promjena te se ona nalazina vrhu regionalno usmjerenog razvoja.Teoretski se može ukratko konstatirati dase Finska nastoji prilagoditi međunarod-noj podjeli rada na posve liberalan načinte primijeniti principe informatičkog dru-štva (Castells, 1996., 1997., 1998.), sa sit-nim dodatkom Jacobsove urbane geogra-fije (Jacob s, 1995.). Strategija je obliko-vana na Porterovu modelu teorija natje-canja (Porter, 1990.). Stav prema alterna-tivnoj orijentaciji u mnogome ovisi o to-me je li netko na globalnome tržištu pob-jednik ili gubitnik. S druge pak strane,

185

Rev. sac. polit., god. 10, br. 2, str. 185-198, Zagreb 2003.

tradicionalni skandinavski model socijal-ne skrbi postavlja goleme marginalne uv-jete za strateški izbor, kao npr. koliko sedugo fiksni troškovi u Finskoj moguodržati na svjetskome tržištu. Alternativatome jest da će vjera zapadnih nacija uglobalizaciju izblijediti, jer će se njihovvlastiti standard pogoršati. Kako sadastoje stvari, ograničavanje nastavljanjasvjetske trgovine između triju suprotstav-ljenih zaštićenih blokova ostati će jedinorješenje.

GLOBALIZACIJA - DRUŠ1VO ISVIJET RADA

Na tržištu rada utjecaj revolucije,predvođene informatičkom tehnologijom,otkriva da postoje znatne potrebe za no-vom radnom snagom, i to za obavljanjeonih poslova koji zahtijevaju visoku razi-nu znanja, a potrebe za obavljanjem tra-dicionalnih zadataka na stimulativnoj ra-zini padaju u drugi plan (Naisbitt; 1999.:33-36; Michalski, Miller i Stevens, 1999.:19). Poslovi analitičara povećavaju se naračun rutinskih i produktivnih radnihmjesta te onih u uslužnim djelatnostimakoje uključuju osobno usluživanje. Orga-nizacije mijenjaju funkcionalni tijek svojihakcija na način da se u vrhunskim podu-zećima informatičkog društva rad obavljatimski i kroz projekte, te uz neprestanoučenje i "gutanje" novih ideja (Malone iLauchbacher, 1998.:146-147). Poslovi suizazovni, višeobrazni i autonomni, a svakiposao zahtijeva potpunu predanost zapo-slenika. Poslodavci se pak obvezuju pre-ma svojim zaposlenicima a što je, izmeđuostaloga, temeljeno na pravu izbora.

Poslovi su dostupni u područjima sna-žnog razvoja (Jacobs, 1992.:93-100). Rad-na se snaga zapošljava selektivno, a zapo-slenici nisu "čitav život" vezani za jedno-ga poslodavca. Priroda zaposlenosti ne-prestano se mijenja u smislu psihološkihugovora, gdje postoji dovoljno posla za ti-move sve dok organizacija ima koristi od

186

Juntunen E., Hiimiiliiinen J.: Socijalna skrb i socijalni rad ...

njihova stručnog rada. Istovremeno "ne-tipični" oblici rada postaju sve više uo-bičajeni oblici rada. Zaposlenici i stru-čnjaci obvezuju se samo sebi samima isvojim vlastitim profesionalnim vještina-ma, mijenjajući poslove i prelazeći izkompanije u kompaniju u onom smjeruu kojem "pušu vjetrovi" profita, interesai ekonomskog uspjeha (Hines, 2000.:204-207). Zaposlenici koji nemaju profe-sionalnih znanja ili pripadaju zastarjelimindustrijskim djelatnostima, moraju tra-žiti posao, a njihova radna mjesta su podneprestanom prijetnjom smanjivanja nji-hova broja. Iz toga izviru takozvane "ne-ograničene karijere". Umjesto da se vežuza jednu veliku organizaciju i njezinu hi-jerarhiju, radnici se sele s jednoga radnogmjesta na drugo, te od kompanije dokompanije u potrazi za boljom i bogati-jom karijerom (Kasvio, 2000.). Promjeneu strukturi profesija i poslova vrlo su uo-bičajene u Finskoj, kao neposredna po-sljedica informatičke tehnologije koja jebrzo preplavila zemlju. Ova suvremenatehnologija sa sobom donosi i promjeneu sadržaju rada, tj. zaposlenici sami pro-izvode znanje, revidiraju ga i ugrađuju uoblike gotove za uporabu. Više tako nisupotrebne sekretarice koje bi dale završnisjaj radu.

Radna mjesta se transformiraju u la-boratorije stalnoga novog načina učenja(Schwarz, Kelly i Boyer, 1999.:104). Ne-prestano se koriste suvremene tehnike ipojavljuju novi oblici aplikacija i informa-cija, od kojih se oni temeljni posebnoobilježavaju. Organizacija rada je promi-jenila način funkcioniranja tako da su ar-tificijelne strukture koje donose odlukemanje eksponirane, timski rad je uobi-čajen, profesionalna znanja i vještine čla-nova tima neprestano rastu, a među nji-ma se izgrađuje horizontalna mreža. Pri-roda rada nadređenih promijenila se upodučavanje, davanje podrške, te stva-ranje i pružanje prilika. Važno obilježje

Rev. sac. palit., god. 10, br. 2, str. 185-198, Zagreb 2003.

uspješne organizacije danas je "ugrađenisustav obnavljanja". Oblik rada promi-jenjen je u sustav usmjeren na projektekoji ignoriraju tradicionalne i permanen-tne sustave zapošljavanja na tržištu radakoji su pružali stabilnu i sigurnu bu-dućnost. Bit će potrebne godine da bi seljudi, naviknuti na ranije stilove rada, pri-lagodili ovim novim načinima rada. Mla-di zaposlenici smatraju ove modele vrlonormalnima. U nekim slučajevima rad semože obaviti i izvan uobičajenog mjesta,poput telecommutinga, tj. rada iz kuće ko-ji se odvija pomoću interneta. Međutim,telecommuting ne briše učinak sinergiješto proizlazi iz ljudskih kontakata. Ku-muliranje ljudske populacije daje slikurazličite vrste razvoja (Castells, 2000.:77-79).

Biografska struktura ljudskih bića ta-kođer se mijenja. Ljudi ne moraju nužno,prema uobičajenoj biografiji, prvo ići stu-dirati, a nakon toga pohađati stručne te-čajeve da bi dobili posao i bili dio tržištarada, a nakon radne karijere se umiroviliu dobi koju nalaže društvo. Obrazovanje,stručno osposobljavanje i rad ispreplićuse na razne načine. Ljudi idu prema no-vim zanimanjima usred svoga prethodnogzanimanjima, a u mirovinu mogu ići povlastitom izboru, umjesto po uzajamnomdogovoru koji je za njih već sređen (Ho-ogvelt, 1997.:139-142). To postavlja mno-ge velike izazove postojećem funkcioni-ranju institucija vezanih za svijet rada(Schwarz, Kelly i Boyer, 1999.:104). Na-predak može vrlo lako dovesti do pove-ćanja polarizacije u svijetu rada. Iskustvakoja proizlaze iz uspjeha i isključivanja,kulminirati će. Solidarnost naglašava vri-jednosti u stopama raspodjele dohotka,ali ona slabi, jer te vrijednosti nisu nužnousuglašene sa slobodnim natjecanjem.Unapređujući svoje vlastite sposobnostipreživljavanja, ljudi će se suočiti s novimvrstama nesigurnosti. Institucije vezaneza svijet rada ne prilagođavaju se lako,

Juntunen E., Hdmdldinen J.: Socijalna skrb i socijalni rad ...

ako kolektivne strukture (kontrolirajućiinterese) garantiraju da će na tržištu radaočuvati interese samo onih koji su već usustavu, tzv. "insiderima". Primjer tomemožemo već danas vidjeti u razvoju kodsindikalnog pokreta.

Finska se postepeno uključuje u glo-balno natjecanje rada, čija temeljna idejajest internacionalizacija poduzeća i trži-šta novca. Aktivna se poduzeća pomoćuprometa i telekomunikacija mogu seliti uona područja u kojima su troškovi proiz-vodnje najniži. Što su niži fiksni troškovikoje društvo marginalizira, veća je slobo-da djelovanja ovih poduzeća. Za rast po-duzeća domaće su prilike bolje, zbog ra-nijih faza razvoja gospodarstva zemaljaove regije. Pri globalnom natjecanju zaradna mjesta, između ostaloga, radi se i osljedećem (Kasvio, 2000.):

• iako se broj stanovnika u radnojdobi u svijetu povećao na oko 2,5 milijar-de, još uvijek postoji značajan dio stanov-ništva u radnoj dobi u zemljama u razvo-ju, koji su vezani za samodovoljnost i po-ljoprivredu u ruralnim područjima. Vrlomalen dio njih aktivno sudjeluje u aktiv-nostima suvremenog tržišta rada i u nat-jecanju za radna mjesta u gospodarstvimarazvijenih zemalja;

• globalizacija znači povećanje kapi-tala i pokretljivosti poslova iz zemlje uzemlju, ali se pokretljivost radne snagenije značajno povećala; ona se bez krizaili prirodnih kataklizmi i neće povećati(vidi također Hoogvelt, 1997.:77-80).

• trošak rada jedan je od mnogih čini-telja proizvodnje koji utječe na cijenuproizvoda i profitabilnost funkcioniranja,ali to nije jedini razlog mobilnosti radnihmjesta (Sachs i Warner, 2000.:19-20);

• pristup tržištu često je važniji čini-telj od troška rada, u koji je također uk-ljučena i odluka o investiranju (Hoogvelt,1997.:144-147);

• natjecanje za radna mjesta usmje-reno je na ograničeni dio koncentriranog

187

" ... ~.

Rev. soc. polit., god. 10, br. 2, str. 185-198, Zagreb 2003.

rada koji se obavlja u industrijskim zem-ljama. Oko četiri petine funkcija koje seizvršavaju u industrijskim zemljama, us-mjerene su na domaća tržišta (Hines,2000.:204);

• natjecanje koje potječe iz područjajeftinoga rada objašnjava samo dio pove-ćanja dispariteta u dohotku i nezaposle-nosti, koje se u posljednje vrijeme do-gađa u industrijskim zemljama (Hines,2000.:206-208);

• iako globalno natjecanje može izaz-vati znatnu nezaposlenost za pojedinačnenatjecatelje u područjima bez dovoljnoposla, ono u cjelini također može izazvatirast globalnoga gospodarstva te suradnjei imati pozitivan utjecaj na rast zaposle-nosti u industrijskim zemljama (Hines,2000.:203; Hoogvelt, 1997.:139-140);

STRATEGIJA NATJECANJA UMEĐUNARODNOM NATJECANJU

U zapadnim se zemljama vodi ra-sprava do koje mjere globalizacija doistauzrokuje nezaposlenost i porast razlikau dohotku. Sada se globalno događa onošto se već dogodilo u mnogim zemljama,tj. polarizacija različitih područja i mo-bilnost kapitala, gdje se najbolji profitostvaruje kroz globalizaciju. Velika po-duzeća više nemaju određenu zemlju po-rijekla. Rad i znanje (koje svaka zemljanudi svijetu) postaju najvažniji ulog ra-stu i napretku. Efikasnost proizvodnje sena taj način najbolje iskorištava. I glo-balno natjecanje za radna mjesta ta-kođer može podijeliti građane industrij-skih zemalja na pobjednike i gubitnike(Reich, 1995.). Međutim, sve nejednako-sti se ne mogu pripisati globalizaciji, ia-ko su zemlje, da bi privukle natjecatelješirom svijeta, morale smanjiti poreze ka-ko bi objedinile mnoge kompetitivnečimbenike, a najzaštićenija gospodarstvatako postaju najoštećenija. Manuel Ca-stells je uočio vezu između informati-čkog kapitalizma, globalizacije i rasta so-

188

. :-. ',.'-., ........

]untunen E., Hamiilainen J,: Socijalna skrb i socijalni rad ...

cijalne nejednakosti širom svijeta (Ca-stells, 1998.).

Castells, je u svojoj seriji knjiga"Informatičko doba", analizirao informa-tičko društvo i njegov utjecaj (Castells,1996., 1997., 1998.). Prema Castellsu, ra-di se o ponovnom rođenju kapitalizmakoji se temelji na "digitalnoj" revoluciji.Drugi pozadinski činitelj jest globalizaci-ja, jer ona mijenja uvjete natjecanja, aposljedica toga jest da su poduzeća i in-dustrijalizirane zemlje prisiljene tražitiposve nove strategije rasta. Također sepromijenila ipriroda poduzetništva. Podu-zeća su sve više usredotočena na sredi-šnje funkcije i na izgrađivanje globalnihmreža, u kojima je pojedinačno poduzećeu takvoj mreži svedeno na običan subjekti ne može više biti u nadređenom, privile-giranom položaju.

Istovremeno promjene u svijetu radadogađaju se neprestano i, prema Castel-lsu, više se ne postavlja pitanje nestaje lirad, nego postaje li rad na projektima sveviše uobičajen. K tome se stvara i virtual-na stvarnost, tj. "stvarnost usredotočenana medije", gdje se stvarni život miješa simaginacijom koju su o njemu stvorilimediji. Tako je rođeno tzv. "bezvremen-sko vrijeme", u kojemu se sve događa uslojevima i neprestano. Pritom vremen-ske zone nestaju zbog brzog prijenosa po-dataka.

Jedna od krucijalnih posljedica globa-lizacije jest povećana nesigurnost statusasrednje klase u svim industrijskim zemlja-ma. Ranije je pripadnik srednje klase(tzv. bourgeoisie) mogao računati da ćenaći posao adekvatan svojemu obrazo-vanju. Danas su se zanimanja promijeni-la. Neka od njih koja su nekada bila vrlotražena, čak više i ne postoje. ShvaćanjaBatra (1988.), ali još više Sharkara(1967.), da se krećemo prema razdobljuradnika koji "težački" rade, inteligenata igenija, pri čemu inteligenti također za-rađuju za sebe, konačno su prihvaćena.


Kada pripadnik srednje klase želi uzetikuću na kredit i ponešto investirati u dio-nice, postoje velike fluktuacije u nacio-nalnim gospodarstvima, što utječe na po-većanje ili smanjenje njegova interesa. Tomože biti riskantno, jer može uključivativelike dugove koji se teško mogu stabili-zirati. S druge strane, srednju se klasu imalo poduzetništvo oduvijek smatralo ki-čmom i mozgom društva. Ako se njihovavolja da se bave poslovima slomi, suštinadruštva se raspada. Na taj način gospo-darstvo neke zemlje može poticati podu-zeća da odaberu zemlje s izazovnijim i za-mamnijim tržištima.

KAKO SE FINSKA PRIPREMA ZAGLOBALIZACIJU: VJEROJATNASTRATEGIJAInternacionalizacija i globalizacija sla-

be status nacionalnih država. Kao prim-jer uzmite preliminarni i snažni usponpodručja, tj. globalizaciju (Storper 1997.;Tulder i Ruigrock, 1993.). Nacionalnegranice više nemaju nikakvu važnost urazličitim regijama. One se moraju otvo-renije suočiti s natjecanjem na globalnomtržištu. Svaka od njih mora planirati svojuvlastitu strategiju kako bi preživjela. Ka-da poduzetnici odlučuju o investicijama,više ih interesira finska lokalna sfera ak-tivnosti u kojoj djeluju nego finsko trži-šno područje. Čak i u Finskoj više nijedovoljno sagledavati stvari samo s provin-cijskog stajališta. Regionalno stajalište setakođer uzima u obzir, primjerice finskaregionalna ovisnost o rurskom područjuili St. Petersburgu ili, što je vjerojatnije, okolaborativnoj nordijskoj regiji.

Informacije i telekomunikacije u Eu-ropi koncentrirale su se u dva glavna po-dručja - u europskoj regiji Ruhr i malojregiji između Helsinkija i Stokholma kojase, figurativno govoreći, zove "središnjabanana" i "sjeverni krumpir". Centraliza-cija se pripisuje dostupnosti kvalificiraneradne snage i dobroj infrastrukturi, poput

Iuntunen E., Hdmdldinen J,: Socijalna skrb i socijalni rad ...

sveučilišta, koncentracije znanja, zračnihluka, metropolskog načina života te, na-ravno, lociranosti tržišta. Nesmije se za-boraviti da je profit od kapitala općenitoveći kada je tržište bliže. Regija "rurhskabanana" usredotočena je na informatičkutehnologiju, dok je "sjeverni krumpir" pri-marno fokusiran na komunikacijske teh-nologije (Koski, Rouvinen i YHi-Anttila,2001.). Informatička i komunikacijskatehnologija rasla je u Finskoj od 1994. do1999. godine brže od bilo koje druge dje-latnosti. Finska je poznata kao jedna odnajinovativnijih ICT nacionalnih gospo-darstava na svijetu, iako je tek prije jed-noga desetljeća bila jedna od najmanjespecijaliziranih zemalja u ovom području(Hulkko, 2001.:40).

O gradovima i urbanim gospodarstvi-ma te njihovu značaju kao gospodarskihpoduzetnika sve se više raspravlja. Pritomje kulminirala definicija regionalne politi-ke finske vlade, tj. takozvane urbane poli-tike. Sadašnja je finska vlada u svom pro-gramu izrazila želju da razvija gradskapodručja kao "lokomotive" pomoću kojihnastoji preživjeti u međunarodnoj utak-mici. Kao način preživljavanja u ovojutakmici, investicije i financijska pomoćbit će ponuđeni za pet ili šest regionalnihcentara. Istovremeno će se inicirati po-stupci djelovanja i održavati pregovori sglavnim gradovima regija. Na taj se načinčini da Finska više nema regionalnu poli-tiku, nego "politiku prilagodbe" međuna-rodnoj utakmici (Collaborators of UrbanPolicy 1997.-1999., Final Report, 2000.:5).

Janet Jacobs (1985.) može se smatratiosobom koja stoji iza ovih rasprava.Glavna tema njezinih teza jest suvremeniglobalni svijet, u kojemu se gospodarstvametropolisa, koja su umrežena na raz-ličite načine, dinamično razvijaju i ubrzopostaju najvažniji i najtraženiji pokretačekonomskog napretka. Posebno u veli-kim gradovima, strateški važne aktivnostinašeg vremena zamrznute su u vremen-

189


skoj "kapsuli" i tretiraju se kao "stožeri"velikih poduzeća, financijskih aktivnosti,važnih kulturnih institucija i tijela socijal-noga i političkog odlučivanja. Takve ak-tivnosti su u stalnoj interakciji sa sličnimaktivnostima u ostalim centrima metro-polisa, npr. u telekomunikacijskim mre-žama, zračnim lukama itd. Okolina kojaokružuje metropolise hrani ih, izmeđuostaloga, i novim radnim resursima.

Castells (1989., 1996. i 1997.) je tako-đer istakao ulogu gradova u razvoju in-formatičkoga društva. On drži da su uprošlosti mnogi današnji veliki gradoviindustrijskih zemalja nastajali oko sna-žnih industrija. Tradicionalne su se aktiv-nosti, međutim, tražile negdje drugdje.Njih su zamijenile složene informatičkeaktivnosti i dobroplaćeni informatičkistručnjaci kojima, za uspješno izvršavanjezadataka, treba prilika za interakciju kojunude veliki gradovi. U gradove dolazi ve-lik broj stranaca, a dio njih zapošljava seu informatičkoj tehnologiji. Većina njihobično prihvaća lošeplaćene poslove uuslužnom sektoru ili, pak, ostvaruje do-hodak u informatičkom gospodarstvu, štovodi socijalnom raslojavanju velikih gra-dova. Globalno umrežene aktivnosti in-formatičkog društva formiraju skupine iliklas tere oko trenutnih interakcija. Ne ra-di se samo o napretku interakcija, kojiovisi o električnoj mreži, nego i o moći imreži društvenih interakcija. Castells držida u tome postoji velika razlika u odnosuna ranije faze kapitalističkoga industrij-skog napretka.

Kada analizira prostornu reorganiza-ciju aktivnosti, Castells ne pripada onimoptimističnim istraživačima koji misle daće radikalne promjene u informatičkojtehnologiji automatski riješiti probleme uneizbalansiranim i heterogenim područji-ma. Upravo suprotno, pretežita tendenci-ja razvoja informatičkog kapitalizma, da-lekosežna je koncentracija ključnih aktiv-nosti informatičkog društva. S druge stra-

190

. ",- ..

]untunen E., Hiimiiliiinen J,: Socijalna skrb i socijalni rad ...

ne, periferno klasificirane aktivnosti, po-dručja i ljudi na ovaj su ili onaj načinisključeni. Istražujući dalje ovaj problem,Castells čak koristi takozvanu četvrtu di-menziju kroz koju definira "crne rupe"suvremenoga svijeta, a koje su izvan doh-vata svih pozitivnih mogućnosti, poputAfrike, Kavkaza, slamova i udaljenih po-dručja.

Posve je jasno da su marginalni uvjetiza globalizacijske procese u Finskoj ne-povoljni, jer zemlja je jednako tako u du-govima kao što je bila 1996. godine, što neostavlja mnogo manevarskog prostora.Pored toga, socijalni standard je u našojzemlji dobar. Od sedamdesetih godinadonijeti su novi socijalni zakoni, a donije-te su također i nove mjere i aktivnosti ko-je su starima dodale "sjaj". Općenito, te-ško je odustati od zakona ili svih onihprednosti koje su već postignute. Moder-nizacija svih oblika sigurnosti ne propitu-je se vrlo kritično. Primjerice rođenje ta-kozvanog "socijalnoga tereta" u našemdruštvu skup je projekt, pa iako koristanipak ne nužno i najbolji. Jedan marginal-ni uvjet jest da je Finska, globalno gleda-no, mala zemlja, pa stoga ovdje nikadaneće nabujati velika kritična masa. Fin-ska bi doista trebala biti izuzetna, brza ifleksibilna, ako se želi boriti sa slobod-nim natjecanjem u društvu u kojem po-stoji podjela rada.

Ujesen 2000. godine vlada je donijelaprogram od osam točaka, nakon čega jediljem Finske organizirala "forume bu-dućnosti", na kojima je u osnovnim naz-nakama izložila svoju politiku. MinistarSoininvaara (u svome govoru u Kuopiou12. rujna 2000. godine) snažno je po-držao regionalnu politiku usmjerenu nagradski centar. On je, također, istakao datakav gradski centar mora imati najmanje50.000 do 60.000 stanovnika. Tijek njego-ve misli se, izgleda, podudara s Castellso-vim poimanjem informatičkog društva i sJakobsovom urbanom geografijom.


Ranijespomenuti programi i forumiodržavani u čast potpore regionalnoj su-radnji, snažno su odobravani u Kuopiou15. siječnja 2001. godine kada je pred-stavnik vlade, locum tenens, Pekka Kilpiizložio vladina gledišta. On je ukratko re-kao sljedeće:

"U Finskoj, a i u svijetu općenito, nadjelu su jaki procesi centralizacije kojiuzrokuju kretanje stanovništva unutarzemlje, te iz jedne zemlje u drugu. Nanjih je u uvjetima globalizacije u svijetudoista teško utjecati. Stoga se, za općedobro svih, moraju mobilizirati svi raspo-loživi resursi. Općine u Finskoj i finskekompanije premale su na globalnom trži-štu. Međutim, svaka regija i općina je od-govorna za funkcioniranje javnih službi.Jer, ne postoji način da se općine ikadaslože i ujedine, a vlada se tim problemomtakođer ne bavi. Ona samo želi uložiti na-por da općine poveže kroz zajedničku su-radnju, kako bi stvorila što je mogućeveće i kompletnije ekonomsko funkcioni-

]untunen E., Hiimiiliiinen].: Socijalna skrb i socijalni rad ...

ranje. Ambicije da se ti ciljevi postignu suvelike, a to će se postići kroz centralizaci-ju 30-40 centara. Bit će teško održatizemlju naseljenom ako se broj područjarasta zaustavi na svega 4 ili 5 područja."

Citirani govor ukazuje da se Finskaodlučila prilagoditi međunarodnim stan-dardima podjele rada na posve novoj i re-alističnoj osnovi. Svoj obrazac shvaćanjaona temelji na Castells ovu modelu infor-matičkog društva i Jacobsovu modelu ur-bane teorije u kojem svijet napreduje uzuvjete metropolizacije. Kroz ove je mo-dele kreiran pristup vrlo nalik na Porte-rov, tj. osiguravanje prednosti kako bi semoglo natjecati u funkcionalnoj global-noj okolini. Temelj ovoga pristupa regio-nalno je usmjeren, a cilj mu je stvoritihelsinšku regiju, dakle jednu regiju kojaće držati u ravnoteži ostale regije. Funk-cije ostalih centara rasta u Finskoj vjero-jatno su u podržavanju snažnog rastaHelsinkija te da imaju koristi od tog rasta(slika 1.).

Slika 1.Teoretski okvir shvaćanja strategije globalizacije u Finskoj, koji proizlazi iz govora predstavnika finske vlade.

I te:(:~•..•

==="""

ouru"O\, \

191


Iz ovih trendova shvaćanja može seuočiti da je finski stav isti kao i stavovisvih ostalih poduzeća u kompeticiji: onajtko brzo pliva, najbolje se bori s preosta-lom razvojnom plimom. To je vrlo čestoistina i prednost naspram društvu kojepokreće podjela rada. Naravno, postojetakođer i mnoge loše strane i vrlo ih je in-teresantno razmatrati s političkog staja-lišta. Može se konstatirati da je Finskapodijelila kako urbanu tako i ruralnuFinsku vrlo ideološki, regionalno i poli-tički. Ta je podjela rezultat globalizacije,pa su regije u usponu smještene u centru,a one koje nazaduju i žrtve su isključiva-nja, smještene su na periferiji, daleko odcentra. Pokazalo se da je selektivna pro-gresivna linija razvoja pomogla da sezadrže tzv. socijalne usluge, a centraliza-cija ovih linija razvoja u pristup koji jeviše usmjeren na centar, pomaže pri reor-ganizaciji nacionalnoga duga. Govori seda bi regije trebale biti odgovorne za svo-je vlastite snage privlačenja, dosege iprednosti u preživljavanju natjecanja, teda bi trebala imati sposobnost zaposlitiljude, i zastupati ista liberalna shvaćanja.To je prilično očekivan rezultat globalneekonomije. Kada se Europska unija pro-širi na istok i kada se poboljšaju lokacijeglobalnih činitelja proizvodnje poduzeća,globalno će se gospodarstvo još više po-većati. Je li napredak dobar ili loš, ovisi otome je li netko gubitnik ili pobjednik.Pobjednici su veća urbana područja rasta,a gubitnici su područja udaljenija od cen-tra. Napredak ovoga tipa bio je zakonskipodupiran naprimjer u graditeljstvu, pro-metu i obrazovanju.

Čini se da je odgovornost bila usmje-rena prema izvršnim temeljnim jedinica-ma, dok je tzv. politička odgovornost pre-bačena negdje drugdje. S druge strane,ako država "pliva" u dugovima, reorgani-zacija vladine uprave nije moguća, već jemoguća reorganizacija kroz korisnikeusluga. Može se također razmišljati i o

192

]untunen E., Hiimiiliiinen J: Socijalna skrb i socijalni rad ...

povećanju ili stvaranju većih jedinica, ka-ko bi imali manji broj jedinica, pa bi setako troškovi po jedinici smanjili i posti-gle bi se uštede za državu.

Harisalo i Miettinen (2000.:220-222)ispitivali su poduzeća u okviru referentnepolitike i došli su do sljedećih zaključaka.

1) Preduvjet uspjeha nekoga poduze-ća na tržištu bitno ovisi o zakonodavnoj iizvršnoj snazi države. Što je zakonodav-stvo neutralnije, to ono više ovisi o aktiv-nosti poduzeća. Što je zakon više diskri-minatorski, to on manje ovisi o izborupoduzeća.

2) "Vrijeme" i "život" predstavljajuposve nove prijetnje, ali i prilike za us-pjeh poduzeća. Trenutno ove prijetnje iuspjesi dolaze u obliku informatičke teh-nologije. Poduzeća ne mogu ništa postićiodbijanjem različitih mogućnosti: "to" jesada samo nova faza razvoja u aktivnosti-ma kako društva tako i poduzeća.

3) Poduzetništvo je spontani izvorproduktivnih ideja: ono proizvodi, ople-menjuje i proizvodnju ideja čini općeva-ljanom.

4) Nove produktivne ideje proizvodevažne činitelje uspjeha kako na domaćemtako i na međunarodnom tržištu. Podu-zeća moraju učiti kako koristiti sposob-nosti zaposlenog osoblja na bolji način i usvoju najveću korist.

5) Poduzeća ne moraju nužno sudje-lovati u međunarodnoj podjeli rada, alise moraju prilagoditi globalnim modeli-ma organizacije kako bi uspjeli na do-maćem tržištu.

6) Poduzeća moraju stalno sudjelova-ti u natjecanju na domaćem i na među-narodnom tržištu. Kada tržišta postajuliberalnija, natjecanje je, kao što se iočekuje, okrutnije, iako postoje ograni-čenja, jer se poduzeća ne bore samo pro-tiv svojih natjecatelja nego se morajusuočiti i s ograničenjima postavljenima ujavnom sektoru.


7) Uprava poduzeća mora više negoikada ranije učiti kako se valja ponašati urazličitim kulturama i biti sposobna iz-držati nesigurnost do određene granice.Uprava mora imati sposobnosti da od-mah uhvati signale vremena, koje je te-ško utvrditi, a to zahtijeva golemu koli-činu vizija i predviđanja.

8) Poduzeća bi trebala težiti tome danaglase ravnotežu između zajedništva iindividualnosti.

GLOBALIZACIJA I SOCIJALNIRAD

Socijalni rad je tradicionalno snažnopovezan sa socijalnim sustavom koji serazlikuje od zemlje do zemlje, a uloga so-cijalnoga rada se značajno razlikuje urazličitim socijalnim režimima vođenimprvenstveno nacionalnim socijalnim poli-tikama (npr. Lorenz, 1994.; Niemela iHamalainen, 2001.). Međunarodna kartasocijalnoga rada je uobičajeno heteroge-na, ali se uslijed globalizacije relativnobrzo mijenja.

Kao rezultat procesa globalizacije, in-dividualne nacionalne države gube svojusposobnost da zadrže jedinstven socijalnirežim, usljed čega su funkcije i identitetprakse socijalnoga rada bitno dovedeni upitanje (Adams, 2000.:8). Nacionalni eko-nomski sustavi i politike sve su međuovi-sniji i sve više pod utjecajem igre svjet-skoga tržišta. To također vrijedi i za nor-dijske zemlje koje tradicionalno karakte-riziraju zatvoreni nacionalni projekti so-cijalne politike, poglavito u smislu Kenzi-janske doktrine političke ekonomije.

Socijalni rad u Finskoj i ostalim nor-dijskim zemljama usko je povezan sa su-stavom socijalne sigurnosti koji se temeljina nacionalnoj socijalnoj politici. U tommodelu socijalni se rad shvaća kao instru-ment socijalne sigurnosti, pravde i jedna-kosti unutar sustava nacionalne socijalnepolitike. No taj će se model rekonstruira-ti prema zahtjevima globalizacije. Socijal-

]untunen E., Hiimiiliiinen].: Socijalna skrb i socijalni rad ...

ni rad će morati promijeniti svoje teoret-ske polazne točke. Prema finskom mode-lu, socijalne i zdravstvene usluge prven-stveno organiziraju općine. U novim eko-nomskim uvjetima, povezanima s proce-sima globalizacije, sve općine (a posebnoone iz udaljenijih područja) imaju sveviše poteškoća u ispunjavanju svojih za-konskih obveza u pružanju adekvatnihusluga.

Nacionalne politike u globaliziraju-ćem svijetu nužno su ograničene i pod ut-jecajem su transnacionalnih i nadnacio-nalnih agencija, aktera, aktivnosti, ciljevai strategija te globalnih pravila i ekonom-skih sila (Deacon, Hulse i Stubbs, 1997.).U svim zemljama u kojima socijalni radpostoji, on je također oblikovan procesi-ma globalizacije. Globalizacija donosislobodno natjecanje širom svijeta, a ondai u uslugama socijalne skrbi na koje segleda kao na najbolji i najefikasniji načinorganiziranja gospodarskoga života. Soci-jalna će skrb sve više biti lokalno, nacio-nalno i međunarodno komercijalizirana,a socijalni se rad sve više promatra u go-spodarskome i poduzetničkome smislu.

Promjenom tradicionalnih profesio-nalnih vrijednosti, komercijalizacija mije-nja profesionalni identitet socijalnih rad-nika. Povećanje ekonomskih interesa i ra-cionalizacija vode tome da se socijalnirad približi modelima koji postoje u po-duzetništvu. On se sve više definira kaorukovođenje socijalnom skrbi, što zahtije-va ekonomsko propitivanje u smislu pro-cjene potreba, rizika, troškova i izradeanaliza isplativosti (Parton, 1996.:10-13).Vještine rukovođenja sve su traženije usocijalnim profesijama.

U socijalnom radu postoji trend pre-ma privatizaciji. U Sjedinjenim Ameri-čkim Državama, naprimjer, privatna pra-ksa u različitim oblicima terapije postajevrlo privlačna, a također često i unosnopoduzeće u socijalnom području (Heino-nen i Spearman, 2001.:27). U ostalim

193


zemljama privatizacija u socijalnome ra-du nije osvojila toliko prostora. Međutim,organizacijski kontekst postmodernogasocijalnoga rada uvelike je obilježen po-trošačkom kulturom, pri čemu se on opi-suje pojmovima "rukovođenja" i "uprav-ljačkog tržišta" (Houg, 1999.:44-49). So-cijalni rad se javlja u poduzetničkim pro-jektima i određuje se u smislu poduzet-ništva. Njegovi profesionalni ciljevi i sa-držaji sve se više modificiraju prema trži-šnim vrijednostima i interesima.

Globalizacija je povezana s postmo-dernim individualizmom koji postoji upostindustrijskim društvima razvijenihtehnologija. Ova društva postaju sve slo-ženija, što mijenja preduvjete socijalnogarada i zahtijeva nove oblike strategije.Kao posljedica toga mijenjaju se i vrijed-nosti socijalnoga rada prema antropolo-škim i moralnim površnostima (Howe,1996.). Stoga izvornim vrijednostima soci-jalnoga rada (socijalna pravda, jednakost,zajednička socijalna odgovornost) prijetiopasnost da budu zamijenjene vrijedno-stima postmodernoga individualizma.

Mobilnost ljudi, progonstvo i multi-kulturalnost izrazi su globalizacije sta-novništva, što postavlja izazove socijalnojprofesiji. Socijalni rad i obrazovanje zasocijalni rad nalazi se pri vrhu u međuna-rodnim organizacijama i mrežama. Glo-balizacija također otvara međunarodnatržišta u uslugama socijalne skrbi. U soci-jalnoj zaštiti postoje tendencije k interna-cionalizaciji, kako u smislu suradnje takoi u smislu natjecanja. Kao posljedica to-ga, u socijalnom su radu potrebni novioblici ekpertize te preispitivanje osnoveznanja, zadataka i postojećih vrijednosti(Lyons, 1999.). Multinacionalne i nadna-cionalne organizacije trebaju radnike kojimogu rukovoditi multinacionalnim soci-jalnim projektima.

U skladu s poduzetničkim šansama,socijalni rad u složenim organizacijamasve će se više održavati kroz timski rad i

194

Jumunen E., Hdmaldinen L: Socijalna skrb i socijalni rad...

projekte. Nacionalne socijalne politikesve više gube značaj u financiranju soci-jalne skrbi, kojega zamjenjuju međuna-rodni sustavi financiranja. Stara tradicijasocijalne skrbi, vezana za nacionalnu so-cijalnu politiku i socijalni sustav, uzmičepred novim strategijama temeljenima nakomercijalizaciji i poduzetništvu.

FINSKA SOCIJALNA POLITIKAPOD GLOBALNIM PRITISKOM

Uslijed internacionalizacije, na finskuće se socijalnu i dalje nastaviti pritisak re-formiranja. Ciljevi su pritom usmjerenina povećanje efikasnosti, reorganizaciju,pa čak i kresanje usluga socijalne države.To se odnosi na nacionalnu socijalnu po-litiku, koja se odozgo prilagođava finan-cijskim promjenama koje vodi Ministar-stvo financija (Taloudellinen tilanne jakehitysnakymat, 2001.:3-5). Vlada biuskoro morala ocijeniti prioritete u pru-žanju različitih usluga, a također ureditipotrebe korisnika različitih usluga.

Pomoću vladinih subvencija, ministar-stvo financija usmjerava pružanje uslugaprema općinama, što također uključuje isocijalni rad. Kada se količina vladinihsubvencija smanjuje, lokalna se vlast to-me mora prilagoditi. Ona to doista i čini,pribjegavajući sljedećim sredstvima:

1) Svoje vlastite usluge općina poja-čava unaprjeđivanjem radnih metoda tepovećavanjem broja osoblja. Usluge sene smanjuju, jer je stanovnicima općineodređeni broj usluga zakonom zagaranti-ran.

2) Općina povećava lokalne porezekako bi povećala svoje prihode i pokrilatroškove usluga. U takvim slučajevimadržava smanjuje svoje troškove na računopćine, te na nju prebacuje veću odgo-vornost.

3) Općine međusobno usko surađujuu pružanju usluga, pogotovo u slučajevi-ma kada mogu uštedjeti na administrativ-

'.-:'

Rev. sac. polit., god. JO, br. 2, str. 185-198, Zagreb 2003.

nim troškovima i specijalnim uslugama.U pružanju dnevnih usluga troškovi seviše ne mogu smanjivati.

4) Lokalne federacije su zadnje prib-ježište. Kroz njih se traže veće općine. Utom se slučaju uštede nastoje postići kon-centriranjem usluga. Ministarstvo finan-cija predlaže ovu liniju razvoja kao bu-duću liniju, što je na tragu neoliberalnognačina razmišljanja, a što proizlazi iz glo-balizacije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova ini-ciralo je Program regionalnog centra ka-ko bi unaprijedilo suradnju. Ono je po-moglo u osnivanju oko 30 takvih centarau Finskoj, a zatražilo je i da izvorne pro-grame razvoja iz različitih regionalnihcentara ono samo financira. Program podnazivom "Centar za odličnost" već je ra-nije započeo, kako bi unaprijedio znanja ivještine regija. Pomoću tih programa op-ćine su započele razmišljati o pružanjuzajedničkih usluga, a također i socijalnihusluga, i to ne samo kako bi poboljšalesvoje funkcije nego i da bi iznašle novarješenja i novu vrijednost (Laiho, 2001.:11-14; Laiho, 2002.:2). Uz povećanje efi-kasnosti, ova suradnja je pomogla ubrza-nju privatizacije te, između ostaloga, i do-mova za njegu djece i starijih osoba.

Trenutno se čini da finski regionalnirazvoj teče u skladu s globalnim mode-lom, pa se tako broj regionalnih centarasmanjio na svega nekoliko. Sa stajalištasocijalnih usluga, razvoj poprima takav ti-jek da se, pravno, socijalne usluge moguzadržati gotovo prema standardu bivšefinske strukturne politike. Ove se uslugenude samo u najvećim centrima. Stoga sečini da pojam regionalne jednakosti izahtjevi za dostupnošću usluga nestaju izpolitičkoga jezika.

Promjene u gospodarskim uvjetima iu organizaciji usluga na razini općinezahtijevaju nove strategije u lokalnim so-cijalnim politikama. Pritisak je posebnousmjeren na općine u kojima se broj sta-

Juntunen E., Hiimiiliiinen ].: Socijalna skrb i socijalni rad ...

novnika smanjuje, jer se na taj načinsmanjuju i porezi, ali je istodobno usmje-ren i na regionalne centre koji se pove-ćavaju, jer u njima postaju akutni sociop-sihološki problemi. Općine nastoje svojeprobleme rješavati prvenstveno na dvanačina: suradnjom, tj. razvojem zajedni-čkih usluga u regionalnim okvirima, teprivatizacijom, tj. sve većim premješta-njem usluga na komercijalna privatna po-duzeća i organizacije tercijarnog sektora.

Između javnoga i privatnoga

Promjene u broju stanovnika snažnooblikuju okolnosti socijalne skrbi i soci-jalnoga rada. Starenje stanovništva uvje-tuje sve veću usredotočenost socijalnihusluga na starije ljude. Godine 2000. ud-jelosoba starijih od 65 godina iznosio je15%, a godine 2030. on će iznositi 26%.Udjel osoba starijih od 75 godina iznositiće oko polovice ovoga postotka.

U Finskoj su usluge socijalne skrbivećinom organizirane putem javnih agen-cija, a financiraju se iz poreza. Prema na-cionalnom projektu, za razvoj socijalnogsektora nadležno je Ministarstvo socijal-ne zaštite i zdravstva, a tako će biti i ubu-duće (Heikkila, et al., 2003.). Općineimaju zakonsku obvezu pružanja uslugasocijalne skrbi prema potrebama svojihstanovnika. No postoje naznake da uizvršavanju ovih zadataka postoje i odre-đene poteškoće. Kao posljedica toga, lju-dima se pruža manje usluga od onoga našto imaju pravo. Tržište za privatno podu-zetništvo u socijalnom sektoru se po-većava.

U okviru nacionalnog projekta za raz-voj socijalnog sektora postavlja se pitanjekoja bi korist mogla biti od komercijalizi-ranih usluga naspram usluga općenito inaspram nacionalnoga gospodarstva. Po-stoje tri potencijalne koristi od tržišnoza-snovanoga sustava: poboljšanje kvalitete,povećana mogućnost izbora klijenata, tesmanjenje troškova, a postoje i dva te-

195

Rev. soc. polit., god. 10, br. 2, str. 185-198, Zagreb 2003. Juntunen E., Hiimiiliiinen J,: Socijalna skrb i socijalni rad ...

Tablica 1.Privatne usluge socijalne skrbi u Finskoj od 1996. do 2001. godine

1996. 1998. 2000. 2001. Promjene1996.-2001.

Broj jedinica 1.074 2.282 2.664 2.885 2,7

Kućanske usluge 507 884 1.063 1.146 2,3Dnevna dječja skrb 240 551 609 634 2,6Dječji domovi (uključujućidomove za majku i dijete) 55 199 259 335 6,0Pomoć u kući 72 301 353 376 5,2Domovi za starije osobe 98 61 53 55 -1,8Socijalna pomoć za ovisnike 88 118 135 138 1,6Ostali 14 168 192 201 14,4Broj zaposlenih 11.190 18.177 21.987 23.787 2,1Izvor: Stakes, 2002.

meljna kriterija za funkcioniranje togasustava: solventnost korisnika, te njihovasposobnost da sagledaju vlastiti interes.Dvije skupine klijenata zadovoljavaju obakriterija: to su obitelji koje trebaju dnev-ne usluge njege za svoju djecu, i starijeosobe s različitim uobičajenim potreba-ma (Heikkila, et al., 2003:8-9). Međutim,postoji također i znatno povećanje privat-nih socijalnih usluga za ostale skupineklijenata.

Privatno tržište usluga socijalne skrbiuglavnom se zasniva na sustavu ugovor-nih obveza između općina i poduzeća ilineprofitnih nevladinih organizacija. Op-ćine sve više od privatnih agencija kupujuusluge što su ih dužne pružiti građanima.Postoji uvjerenje da to zadržava troškovena nižoj razini, a poboljšava kvalitetuusluga u odnosu na one koje pružaju sa-me općine.

Opća statistika o uslugama socijalneskrbi koje od 1996. godine pružaju profit-

LITERATURA

Adams, A. (2000.) The Challenge of Globali-sation, in: Adams, A., Erath, P., Shardlow,S. (eds.) Fundamentals of Social Work inSelected European Countries: Historical

196

ne i neprofitne nevladine organizacije,pokazuje da se u pet godina broj privat-nih jedinica koje pružaju usluge socijalneskrbi povećao za 2,7 puta, dok se broj za-poslenih u tim jedinicama povećao 2,1puta (tablica 1.)

Privatizacija socijalne skrbi odvijala seu nekoliko tipova usluga, ali ne i u rezi-dencijalnoj brizi starijih osoba. Od 1996.do 2001. godine broj privatnih uslugaosobito se povećao u rezidencijalnoj njezidjece (uključujući domove za majku i di-jete) i u pomoći u kući. Ekspanzija pri-vatnih usluga također je zabilježena ukućanskim uslugama, dnevnoj dječjojskrbi i socijalnoj pomoći za ovisnike. Brojnedefiniranih jedinica povećao se 14,4puta. Rast privatnih socijalnih usluga po-sebno je osnažen sredinom devedesetihgodina. Godine 1994. broj zaposlenih uprivatnom socijalnom sektoru iznosio je6.430, a 1996. godine čak 11.190. Od tadaje ovaj trend posve jasan.

and political context, present theory, practi-ce, perspectives. Trowbridge: Russell Hou-se Publishing.


Batra, R. (1988.) Suuri lama. Espoo: Weilin iGččs,

Castells, M. (1996.) The Rise of the NetworkSociety. Oxford: Blackwell.

Castells, M. (1997.) The Power of Identity.Oxford: Blackwell.

Castells, M. (1998.) End of Millennium.Oxford: Blackwell.

Castells, M. (2000.) The Network Society, in:Held, D., McGrew, A. (eds.) The GlobalTransformation Reader: An Introduction tothe Globalisation Debate. Cambridge: Po-lity Press.

Daniels, P (1996.) The lead role of develop-ment economies, in: Daniels, P W andLever, W E, The Global Economy in Tran-sition. Addison Wesley Longman Limited.

Deacon, B., Hulse, M., Stubbs, P (1997.) Glo-bal Social Policy: International Organiza-tions and the Future of Welfare. London:Sage.

Harisalo, R., Miettinen, E. (2000.) Globalisa-atio - avoin vai suljettu maailma. Helsinki:Art House.

Heikkilii, M., Kaakinen, J., Korpelainen, N.,Hietanen, S. (2003.) Kansallinen sosiaalia-lan kehittamisprojekii. Selvityshenkilčidenviiliraportti 21. 1. 2003. Sosiaali- ja terveys-ministerič, Helsinki.

Heinonen, T., Spearman, L. (2001.) SocialWork Practice: Problem Solving and Be-yond. Toronto: Irwin Publishing.

Held, D., McGrew, A. (2000.) The Great Glo-balisation Debate, in: Held, D., Mcfh ew,A. (eds.) The Global Transformation Rea-der: An Introduction to the GlobalisationDebate. Cambridge: Polity Press.

Hines, C. (2000.) Localisation: A Global Ma-nifesto. Earthscan Publication.

Hirst, P, Thompson, G. (2000.) Globalisation- a Necessary Myth?, in: Held, D.McGrew, A. (eds.) The Global Transfor-mation Reader. Cambridge: Polity Press.

Hoogvelt, A. (1997.) Globalisation and thePostcolonial World: The New Political Eco-nomy of Development. McMillan Press.

Hough, G. (1999.) The organization of socialwork in the customer culture, in: Pease,B., Fook, J. (eds.) Transforming SocialWork Practice: Postmodern Critical Perspec-tives. Singapore: Routledge.

'o':"

Juntunen E., Hiimiiliiinen L: Socijalna skrb i socijalni rad ...

Howe, D. (1996.) Modernity, Postmodernityand Social Work, British Journal of SocialWork 24(5):513-532.

Hulkko, K. (2001.) "Banaani" ja "Peruna"EU: n tietoteollisuuden tihentyma, Kaup-palehti 26. 1. 2001.

Jacobs, J. (1992.) Systems of Survival. A Dialo-gue on the Moral Foundations of Commer-ce and Politics. New York: Random Hou-se. (First Vintage Books Edition)

Jacobs,1. (1995.) Cities and Wealth of Nations:Principles of Economic Life. Harmonds-work: Viking.

Juntunen, E. K. (2001.) The Asian Crisis, itscauses and the effects upon globalisation.The 5th ASEAN Inter-University Seminar23.-25. svibnja, 2001. Singapore.

Kaupunkipolitiikan yhteistyčryhnan 1997-1999loppuraportti. Kaupunkipolitiikan yhteist-yoryhmdn julkaisu 3/00. Sisaasiainministe-rio. Helsinki.

Kilpi, P (2001.) Puhe seutukuntayhteistyčtilai-suudessa Kuopiossa 16. 1. 2001.

Koski, H., Rouvinen, P, Yla-Anttila, P (2001.)Euroopan ICT-khisterit: Suomi keskusba-naani ja pieni pohjoismainen peruna. Esi-telmd Wieder-Instituutin seminarissa Hel-singissd tammikuussa 2001.

Laiho, U. (2001.) Aluekeskusohjelma tiihtiiiikaupunkiseutujen ja kaupunkiverkon elin-voiman vahvistamiseen Visionaari 2/2001..Suomen kuntaliitto. Kuntaliiton painoke-skus. Helsinki

Laiho, U. (2002.) Arviointia taman hetkenaluekeskusohjelmantilanteesta. P2. Alue-keskusohjelma - katsaus 2/2002. Sisaasian-ministerič, aluekehitysosasto. Jyvaskyla,

Lorenz, W (1991.) Social Work in a ChangingEurope. London: Routledge.

Lyons, K. (1999.) International Social Work:Themes and Perspectives. Aldershot: Ash-gate.

Malone, T. W, Laubacher, R. J. (1998.) TheDawn of the E-Lance Economy, HarwardBusiness Review September - October1998.

Michalski, M., Miller, R., Stevens, B. (1999.)Anatomy of a Long Boom in the Future ofthe Global Economics. Paris: OECD.

Naisbitt, J., Douglas, P (1999.) High tech -high touch. Technology and our search for

197


meaning. London: Nicholas Brealey Publi-shing Limited.

Niemela, P., Hamalainen, J. (2001.) The Roleof Social Policy in Social Work, in: Adams,A., Erath, P., Shardlow, S. (eds.) Key The-mes in European Social Work: Theory,practice, perspectives. Bath: Russell HousePublishing.

Parton, N. (ed.) (1996.) Social Theory, SocialChange and Social Work. London: Rout-ledge.

Porter, M. (1990.) The Competitive Advantageof Nations. New York; London: McMillan.

Reich, R. (1995.) Rajaton maailma. Yritystenja kansallisvaltioiden uudet pelisaannčt. Si-tra 147. Forssa.

Sachs, J., Warner, A. M. (2000.) Globalisationand International Competitiveness: SomeBroad Lessons of the Past Decade., in:The Global Competitiveness Report. Har-vard University. World Economic Forum.New York: Oxford University Press.

Sarkar, P. R. (1967.) Human Society. Part 2.Washington.

Schwarz, P., Kelly, E., Boyer, N. (1999.) TheEmerging Global Knowledge Economy,

Iuntunen E., Hiimiiliiinen].: Socijalna skrb i socijalni rad ...

in: The Future of the Global Economy To-wards a Long Boom. Paris: OECD.

Soininvaara, O. (2000.) Puhe maakunnantule-vaisuusfoorumissa, syyskuu 2000.

Stakes (2002.) Yksityiset sosiaalipalvelut 2001 -tiedonantajapalaute 13/2002. StakesTieto,Sosiaali- ja terveystilastot. 19. 8. 2002.Helsinki.

Storper, M. (1997.) The Regional World: Terri-torial Development in a Global Economy.New York: Gulford Press.

Taloudellinen tilanne ja kehitysnakymat(2001.), Kuntatalous 4/2001. Suomen kun-taliitto. Helsinki: Kuntalouden Painatu-skeskus.

Tulder, R., Ruigrock, W. (1993.) Regionalisa-tion, Globalisation or Glocalisation: Thecase of the world car industries, in: Hum-bert, M. (ed.) The import of Globalisationon Europe's Firms and industries; in FirstVintage Books Edition. London i NewYork: Printer Publishers.

Prevela s engleskog jezikaNada Kerovec

Summary

SOCIAL CARE SERVICE AND SOCIAL WORK SHAPED BYGLOBALISATION: EXAMPLE FINLAND

Esko Kalevi Juntunen, Juha Hdmdldinen

Department of Social Work and Social Pedagogy, University of KuopioKuopio, Finland

In this paper the preconditions of social care and social work are discussedfrom the point of view of globalisation and neo-liberal trends in social policy.Attention is paid to globalisation as such and on its influence on nationaleconomies, work life, social policy, social care service, and social work. Thetradition of strong public agencies is still followed in Finland, but the marketfor private business in social welfare services is increasing.

Key words: social care, social work, social policy, globalisation, world ofwork, Finland.

198

Documents

Socijalna skrbi socijalni raduuvjetima globalizacije