SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO JE ... - slohra-socio.netslohra-socio.net/wp-content/uploads/2015/10/Brosura_RRA_Socialno... · Socijalno poduzetništvo – socijalne usluge ... › Pristojba

SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO JE PODUZETNIŠTVO

VRIJEDNOSTI!

2 3 Socijalno Poduzetništvo

Sadržaj

Socijalno... ............................................................................................................................................................................4

…poduzetništvo ............................................................................................................................................................... 5

Socijalno poduzetništvo – socijalne usluge ............................................................................................................ 6

Socijalni aktivizam ............................................................................................................................................................ 7

Socijalno poduzetništvo privlači sve više pažnje, pa i ljudi i novca. .................................................................8

Društvena korist i korist okoline ............................................................................................................................... 10

Socijalna poduzeća rješavaju društvene probleme ........................................................................................... 12

Otvoreni model socijalnog poduzetništva ............................................................................................................. 14

Socijalni karakter i javna korisnost ............................................................................................................................17

Radna mjesta za najugroženije tražitelje zaposlenja na tržištu rada .......................................................... 19

I socijalna su poduzeća, poduzeća ............................................................................................................................ 21

Socijalno poduzetništvo ne zatvara oči pred društvenim problemima, .......................................................23

Socijalno poduzetništvo nije od jučer, već ima bogatu tradiciju ......................................................................26

SLOHRA SOCIONET – učinkovit odgovor na ozbiljna ekonomska i socijalna pitanja .................................29


Socijalno...

Poduzetništvo je stvaranje vrijednosti, koje je sastavljeno od niza radnji: od otkrivanja

poslovnih prilika, ostvarenja proizvoda, njegovog plasiranja na tržište, te preuzimanja s time

povezanih rizika. Brojnim lančanim reakcijama potiče odgovore drugih, te tako omogućava razvoj

gospodarstva.

…poduzetništvo

Tamo gdje većina vidi probleme, poduzetnik vidi priliku. Kada pronađe primjerno rješenje. po-

duzetnik ne čeka druge ili ih uvjerava, već se primi posla. Mora biti hrabar i ustrajan, proizvodnju

mora organizirati tako da se potvrdi na tržištu. Pri tome mora prihvatiti brojne rizike, znati savla-

dati prepreke i otpore, jer većina ljudi novosti prihvaća s nepovjerenjem i dvojbama. Poduzetnik

dakle želi stvoriti proizvod, koji će biti pristupačan i prihvatljiv, te će donositi dobit, što će zado-

voljiti ulagače i omogućiti postojanje poduzeća.

Socijalnome poduzetniku izazove predstavljaju društvene okolnosti i problemi. Želi afirmi-

rati propuštene mogućnosti za važne promjene i poboljšanja, pronalazi nove pristupe i stvara

rješenja kako promijeniti društvo na bolje. Za uspjeh mu treba mnogo ambicioznosti i ustrajnosti.

Socijalni poduzetnici ne teže za dobiti – tu ulagači u socijalna poduzeća ni ne zahtijevaju – njihov

osnovni cilj korist je za društvo kao cjelinu, ili kojega od njegovih dijelova.

Kao što je poduzetništvo poluga za napredak gospodarstva, tako je socijalno

poduzetništvo ključno za razvoj društva – usklađen gospodarski i socijalni

razvoj osnovni su uvjeti za socijalnu državu.

JEDNAKE

MOGUĆNOSTI


Socijalno poduzetništvo – socijalne usluge

Kako se socijalno poduzetništvo razlikuje od društveno korisnih djelatnosti, kao što je osigu-

ravanja socijalnih usluga? Razlika među njima prije svega je u rezultatima. Poluga za djelovanje

u oba je slučaja spoznaja da je određeno područje zanemareno ili određena skupina zapostavlje-

na. Hrabri i odani pojedinci mogu organizirati socijalno pomoć i ukloniti ili bar ublažiti probleme

na određenom području ili u skupini, a socijalno poduzeće pokuša ukloniti uzroke, koji su doveli

do takvog stanja, te adekvatno promijeniti društvo.

Socijalni aktivizam

I socijalni aktivizam proizlazi iz društvenih nejednakosti i slabosti. Temeljna razlika je da soci-

jalni poduzetnik poduzima mjere neposredno, a aktivist pokušava ostvariti promjene utjecanjem

na organe vlasti, nevladine organizacije, potrošače, radnike i ostale.

Socijalni poduzetnik je dakle osoba koja se hvata u koštac s određenim društvenim uređenjem,

koja uzrokuje zanemarivanje, marginalizaciju ili trpljenje djela čovječanstva. On je onaj, koji se

idejama i kreativnošću, neposrednom akcijom i hrabrošću trudi za promjene, koji trajno garanti-

raju koristi za ciljnu skupinu i cjelokupno društvo. Dobrotvornost i čovjekoljublje, na primjer,

olakšavaju probleme i iscjeljuju rane konkretnim zapostavljenim pojedincima i skupinama, a so-

cijalno je poduzetništvo usmjereno u mijenjanje sistema, koji stvara ili omogućava nepravilnosti.

Nije važno sa koliko resursa određeno okruženje raspolaže.

Ako ne znaju kako ih upotrijebiti, nikad ih neće biti dovoljno.

STVARANJE

VRIJEDNOSTI


Socijalno poduzetništvo privlači sve više pažnje, pa i ljudi i novca.

Razloga za sve veću omiljenost socijalnog poduzetništva ima mnogo. Najjednostavnije obja-

šnjenje je da priče o ljudima i skupinama, koji su ostvarili svoje ideje i mijenjali svijet, privlače

pažnju.

I po zasluzi Nobelove nagrade (2006.) vjerojatno je prvi ambasador socijalnog poduzetništva

Muhammad Yunus. 1976. godine u selu u Bangladešu upoznao je siromašnu Sufiyu, koja je izra-

dom bambusovih stolica pokušavala izdržavati svoju obitelj. Za kupovinu materijala morala je,

upravo kao i njene susjede, posuđivati novac, a lihvarske su joj kamate pokupile praktički svu

zaradu. Muhammad Yunus je njoj i njenim susjedama posudio sitnih 27 dolara, koji su prekinuli

ukleti krug. Na tom se iskustvu rodila Banka Grameen, koja je već osam milijuna malih poduzet-

nika malim kreditima omogućila novčanu samodostatnost.

A očaranost takvim pojedincima ne može u cijelosti objasniti zašto socijalno poduzetništvo

budi toliko zanimanja i odobravanja. Glavni razlog je taj da socijalno poduzetništvo upozorava

na akutne probleme suvremenog društva, nudi odgovore i donosi velike promjene. Socijalni po-

duzetnici razumljivim i etičkim idejama privlače istomišljenike, a time šire mrežu neravnodušnih

pojedinaca i stvaraju zajednicu, koja je svjesna svoje moći u mijenjanju slabo djelujućih sistema.

Omiljenost je i obveza. Socijalno poduzetništvo vrlo je privlačno zbog velikih

obećanja – ukoliko ta ne budu ispunjena, podrška će brzo nestati.

SOCIJALNA

UKLJUČENOST

DRUŠTVENE

PROMJENE


Društvena korist i korist okoline

Socijalno poduzetništvo izvire iz želje da bi se razriješila određena društvena potreba ili

problem. Motivi tako nisu vezani prije svega na financijske rezultate, kao što je to u klasičnom

poduzetništvu, jer je poduzetništvo samo oblik rješavanja problema. Ukoliko djelatnost poduzeća

slijedi prije svega rastu profita, socijalna poduzeća profitabilnost razumiju šire i slojevitije: pored

ekonomske važne su i društvena dimenzija te dimenzija okoline.

Socijalna poduzeća na različite načine stvaraju društvenu stranu profita te onu okoline.

Najbolje korišteni i uspješni organizacijski pristupi su:

› Naknada – skupina kupaca plača tržišnu cijenu, a profit se koristi za subvencioniranje cijene

za kupce u nepovoljnijoj financijskoj situaciji.

› Pristojba – osobe, koje imaju pravo neposredno plaćaju materijal ili usluge, koje im socijalno

poduzeće osigurava.

› Zapošljavanje i osposobljavanje – zaposlenima se istodobno osiguravaju plače, razvijanje

njihovih umijeća i sposobnosti, te osposobljavanje na radnom mjestu.

› Posredništvo i povezivanje – socijalna poduzeća nastupaju kao posrednici, koji dobavljačima

nude distribuciju proizvoda i usluga na tržištu.

› Podrška – socijalno poduzeće sredstvima, koje dobiva na tržištu, potpomaže socijalne

programe.

› Zadruga – članovi su istodobno i njezini vlasnici te korisnici proizvoda i usluga, koje osigurava.

Stvarna su moć odlične ideje u rukama dobrih poduzetnika.

ETIČNOST


Socijalna poduzeća rješavaju društvene probleme

Socijalni poduzetnici se upuštaju prije svega na područja, koja su zbog očekivanih nižih

prihoda nezanimljiva za poduzetnike, i na ona, koja država ne razrješava dovoljno cjelovito, brzo

i učinkovito.

Najčešće:

› nude inovativna rješenja na području socijalne, obiteljske i zdravstvene zaštite, zaštite invalida

i socijalno ugroženih osoba,

› traže prilagođene načine u uzgoju i obrazovanju, u znanosti i istraživanju,

› bore se protiv nezaposlenosti, potiču stručno osposobljavanje i zapošljavanje, osiguravaju

socijalnu uključenost,

› rješavaju probleme okoliša, brinu za očuvanje prirode i zaštitu životinja, potiču učinkovito

korištenje prirodnih resursa, razrješava probleme s raznovrsnim otpadom,

› razvijaju zelenu ekonomiju, ekološku proizvodnju hrane, dižu lokalnu opskrbu hranom i drugim

dobrima, potiču korištenje obnovljivih izvora energije,

› otvaraju socijalne i pravedne trgovine, povezuju ponuđače, stvaraju pristupačne i održive

turističke proizvode,

› djeluju na područjima kulture i očuvanja baštine, tjelesne kulture i rekreacije, brinu za

socijalizaciju, organiziraju rad s mladima,

› nude pripomoć za socijalna poduzeća, potiču razvoj lokalnih zajednica, djeluju na područjima

spašavanja i zaštite.

Socijalna poduzeća stječu poštovanje, i onda kada to nije samo natpis na

posjetnici, nego stvaran sadržaj i filozofija poduzeća. Zaposlenici i korisnici

razumiju kako pomažući poduzeću pomažu i zajednici i sebi.

ZELENA

EKONOMIJA


Otvoreni model socijalnog poduzetništva

Socijalno poduzeće mogu osnovati neprofitne pravne osobe, dakle društva, zavodi,

ustanove, zadruge, kao i gospodarske tvrtke ili druge pravne osobe privatnoga prava. Prvi

korak je dakle osnivanje takvog subjekta, a drugi ili istovremeni, zahtjev za priznanje statusa

socijalnog poduzeća. Za njega je ključno poštovanje načela socijalnog poduzetništva, prije svega

neprofitabilnog djelovanja i izvođenja djelatnosti u javnom interesu.

Ideje, značajne za socijalna poduzeća, mogu se ostvariti i bez formalnog statusa, na primjer u

društveno odgovornim poduzećima ili kao dopunska djelatnost na seljačkom imanju, ali im nisu

omogućene određene koristi te nametnute time povezane obveznosti.

Najčešći pravno-organizacijski oblici socijalnih poduzeća su:

› društva i savezi društava (društva udružuju pojedince sa sličnim zanimanjima, zato su

primjerna prije svega za različite humanitarne aktivnosti na tim interesnim područjima),

› ustanove (ustanove i fundacije obično skupljaju određena sredstva, dijele ih i izvode društveno

korisne poslove ili dobrotvorni rad),

› privatni zavodi (osnovani su za izvođenje djelatnosti na područjima obrazovanja, socijalne

zaštite, kulture i drugih, kada cilj njihovog izvođenja nije dobit),

› zadruge (zadruge su organizacije, koje temelje na jednakopravnom sudjelovanju i upravljanju

članova, a cilj je razvijati njihove gospodarske ili društvene djelatnosti),

› društva s ograničenom odgovornošću (to su najrašireniji oblici gospodarskih društava; kao

socijalna poduzeća moraju poštovati zakonske odredbe i ograničenja).

Otvoreni model socijalnog poduzetništva omogućava različite pravno-

organizacijske oblike, što različitim djelatnostima omogućava oblikovanu

organizaciju po njihovom omjeru.

AKTIVNO

DRŽAVLJANSTVO


Socijalni karakter i javna korisnost

Socijalna poduzeća osnovana su i posluju po načelima i zahtjevima, koja svjedoče o njihovoj

javnoj korisnošću i socijalnom karakteru:

› autonomna pobuda (slobodna odluka za njihovo osnivanje),

› neprofitabilnost (nisu osnovane za postizanje profita),

› javni interes (osnovane su za trajno izvođenje djelatnosti socijalnog poduzetništva ili za

zapošljavanje najranjivijih skupina ljudi na tržištu rada),

SOLIDARNOSTNEPROFITABILNOST

LOKALNIRAZVOJ

DRUŠTVENA EMPATIJA

INOVATIVNOSTI

KREATIVNOST

AMBICIOZNOST, HRABROST

IUPORNOST

DEMOKRATIČNOST


› dragovoljnost djelovanja (članovi u njima djeluju dragovoljno),

› neovisnost (samostalno upravljanje poduzećima),

› tržišna usmjerenost (posluju pretežno po tržišnim zakonitostima),

› jednakopravnost i suodlučivanje članstva (u odlučivanje su uključeni svi učesnici, bez obzira

na udio uloženog kapitala, nitko nema dominantan utjecaj),

› neprofitabilnost djelovanja (profit i viškovi se koriste za namjere socijalnog poduzetništva i

druge neprofitabilne namjere, njihova podjela nije dozvoljena odnosno je ograničena),

› preglednost poslovanja (osiguranje nadzora nad poslovanjem).

Socijalna poduzeća trajno djeluju u korist svojih članova,

korisnika i šire zajednice.

Radna mjesta za najugroženije tražitelje zaposlenja na tržištu rada

Socijalna poduzeća mogu značajno pripomoći povećanju stupnja zaposlenosti i smanjenju

broja osoba s visokim rizikom siromaštva ili socijalne isključenosti. To prije svega važi za poseban

tip socijalnih poduzeća, koja su bila osnovana za zapošljavanje teže zapošljivih osoba, te teže ka

trajnom zapošljavanju najranjivijih skupina na tržištu rada, i mogu izvoditi bilo koju djelatnost.

U najranjivije skupine na tržištu rada spadaju:

› invalidi,

› osobe s trajnim posljedicama tjelesnih ili duševnih ozljeda ili bolesti, koje zato imaju znatno

manje mogućnosti za zaposlenje, njegovo očuvanje ili napredovanje u zapošljavanju,

ZAPOŠLJAVANJE

NEPRIVILEGIRANIH


› dugotrajno nezaposlene osobe,

› tražitelji prvog zaposlenja,

› stariji od 55 godine,

› pripadnici romske skupnosti,

› maloljetni bez završenog osnovnog ili nižeg strukovnog obrazovanja,

› osobe u dobi od jedne godine nakon odsluženja zatvorske kazne odnosno za vrijeme uvjetnog

otpusta,

› bjegunci, uključeni v programe integracije,

› osobe u programu liječenja ovisnosti od alkohola ili droga i u dvije godine nakon zaključka

programa,

› beskućnici.

Zaposlenje i dohodak su jedan od temelja uklanjanja siromaštva i socijalne isključenosti. Up-

ravo socijalna poduzeća postaju ključna za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i osoba, koje

su na tržištu radne sile manje konkurentne.

I socijalna su poduzeća, poduzeća

Socijalna poduzeća nisu od subvencija države ovisne zajednice dobrovoljaca, koje rade

besplatno. Zasnovana su kao klasična poduzeća te tako i djeluju: imaju svoje proizvode ili usluge,

kupce ili korisnike, na tržištu stvaraju prihode i rashode. Jednostavno postižu dobit, kojega zbog

svoje neprofitabilne prirode ulažu u vlastiti razvoj.

Socijalnim je poduzećima zato nužno potreban poslovni model, koji garantira njihovu

financijsku održivost, koja im omogućava održivost i planiranje razvoja. Poduzetničke ideje,

koje rješavaju određen društveni problem, ostvaruju korištenjem najprimjernijih poduzetničkih

vještina, znanja i alata.

ODRŽIVI

RAZVOJ


Socijalno poduzetništvo zbog načela i područja, na kojima djeluje, zahtjeva vrlo visoku

osposobljenost, brojna znanja i osobne karakteristike:

› visoko razvijeno poduzetništvo, inovativnost i kreativnost,

› osobne karakteristike, kao što su društvena empatija, predanost, ustrajnost,

› sposobnost voditeljstva i organiziranja, analiziranja i vrjednovanja, strateškog razmišljanja,

komuniciranja i rada u skupini,

› znanja na području prodaje i trženja, financija, prava, administracije, informacijsko-

komunikacijskih tehnologija,

› specifična znanja na području djelovanja poduzeća

Socijalna poduzeća po pravilu ne stvaraju visoke dodane vrjednoti u

financijskom smislu, ali postižu ogroman utjecaj na zajednicu.

Socijalno poduzetništvo ne zatvara oči pred društvenim problemima, već se s njima hvata u koštac

Uspješna socijalna poduzeća opredjeljuju vrijednosti i usmjerenja, kao što su solidarnost,

aktivno državljanstvo, bolje upravljanje i održivi razvoj, gospodarska stabilnost, puna

zaposlenost, društvena odgovornost, borba protiv siromaštva i socijalna uključenost, viša

kvaliteta života, lokalni razvoj, demokratičnost.


Nastanak i razvoj socijalnog poduzeća imaju tri temeljne faze:

› Konstatacija da uređenje na određenom društvenom području nije pravedna, da uzrokuje

isključenost, marginalizaciju ili čak patnju određene skupine ljudi, koja nema dovoljno

financijskih sredstava ili političke moći, kako bi poboljšala stanje.

› Prepoznavanje prilika, kreativnost kod razvijanja ideja i postupaka, hrabrost i tvrda odluka da

se uklone određene slabosti ili nepravilnosti.

› Uspostavljanje bolje uređenosti, koja olakšava položaj ciljne skupine te njoj, a možda i cijelom

društvu, osigurava bolju budućnost.

Socijalno poduzetništvo je odgovor na aktualne prioritete i

strateške ciljeve Evropske unije, kao što su socijalna kohezija,

participativna demokracija, održivi razvoj i drugih.

DRUŠTVENA

ODGOVORNOST


I na našim prostorima se socijalno poduzetništvo može nadahnuti u bogatoj tradiciji

zadrugarstva. To je počelo u drugoj polovini 19. stoljeća, po razrješenju zemlje i kraju feudalizma.

Poljoprivredne zadruge, štedionice i seljačke kreditne zadruge su zaštitile pravno oslobođenog

seljaka, koji je bio uhvaćen u procjep niskih cijena proizvoda i kredita s lihvarskim kamatama. Na

početku prošlog stoljeća počela je nastajati razvijena mreža socijalnog poduzetništva, osnovane

su bile brojne dobrotvorne organizacije i udruženja, prema kraju je slijedio uspon civilnog društva

i sistematsko rješavanje zapošljavanja invalida i uključivanja drugih ranjivih skupina.

Socijalno poduzetništvo nije od jučer, već ima bogatu tradiciju

Naziv socijalno poduzetništvo se prvi put pojavio prije otprilike pedeset godina, a njegova

su se načela počela ostvarivati mnogo prije. Iz povijesti poznajemo brojne primjere, kada su

se pojedinci zauzimali za etičnije gospodarstvo, pravedniju podjelu bogatstva, za uključivanje

zaposlenih i korisnika proizvoda u rukovođenje poduzećima. Za takve vrijednosti se među prvima

zauzimao socijalni reformator i početnik zadrugarstva, Robert Owen.

BORBA PROTIV

SIROMAŠTVA


SLOHRA SOCIONET – učinkovit odgovor na ozbiljna ekonomska i socijalna pitanja

Projekt SLOHRA SOCIONET želi potaknuti socijalno poduzetništvo i posljedično gospodarski

rast na slovensko-hrvatskom graničnom području. Cilj je moguće postići razvojem ponude proiz-

voda i usluga, koji poštuju prirodne, kulturne i ljudske resurse graničnih regija.

Visoka nezaposlenost i povećavanje broja dugotrajno nezaposlenih, gospodarska struktura

sa prilično niskom dodanom vrijednošću, koja se ne temelji na lokalnim predanostima, starenju

stanovništva, odlasku mlađe generacije i druge demografske promjene stvaraju prilike, koje na-

jranjivije skupine stanovništva potiskuju na rub društva. Učinkovit odgovor na temeljne razvojne

probleme područja donosi upravo socijalno poduzetništvo.

U okviru projekta su zato bile izvedene analize i metodologije, koje će zajedno sa izveden-

im osposobljavanjima i uspostavljenjem poticajnog okruženja, potaknuti razvoj socijalnoga po-

duzetništva, te ga okrijepiti.

Socijalno poduzetništvo krijepi sposobnost za rješavanje socijalnih,

gospodarskih, okolnih i drugih problema, osigurava dodatna radna mjesta i

socijalnu uključenost najranjivijih skupina na tržištu rada, potiče sudjelovanje

i krijepi društvenu solidarnost.

U suvremenoj Evropi socijalno je poduzetništvo doživjelo velik razmah i zbog gospodarske

krize, tako da su socijalna poduzeća ostvarila već oko 15 milijuna radnih mjesta. Ubrzano se pri-

hvaća adekvatno zakonodavstvo, razvijaju se programi poticanja, stvara se poticajno okruženje.

Istraživanja pokazuju da socijalna poduzeća glede

produktivnosti i konkurentnosti mogu biti sasvim

usporedivas profitno usmjerenim poduzećima.

DOSTOJANSTVO

VODEĆI PARTNER Regionalni razvojni center Koper, RRA Južna Primorska Ulica 15 maja 19, 6000 KoperTel: +386 5 66 37 580www.rrc-kp.siOdgovorna osoba: Giuliano NemarnikKontaktna osoba: Tadej Žilić, Vlasta StarcTelefon: +386 5 66 37 585, +386 5 66 37 582e-pošta: [email protected], [email protected] PARTNERI PROJEKTA Središče Rotunda, primorski družbeni center, Destradijev trg 11, 6000 KoperTel: +386 590 47 121www.sredisce-rotunda.siOdgovorna osoba: mag. Bojan MevljaKontaktna osoba: mag. Bojan Mevlja, Urška Križman VižintinTelefon: + 386 590 47 121e-pošta: [email protected],[email protected]

RRA Zeleni Kras, d.o.o., Prečna ulica 1, 6257 Pivka Tel: + 386 5 72 12 240www.rra-zk.siOdgovorna osoba: mag. Boštjan PožarKontaktna osoba: Martina Erjavec, mag. Zdenka ŽakeljTelefon: + 386 5 72 12 242, +386 5 721 22 40 e-pošta: [email protected], [email protected]

Razvojni center Novo mesto d.o.o., Ljubljanska cesta 26, 8000 Novo mesto Tel: +386 7 33 72 980www.rc-nm.siOdgovorna osoba: Franci BratkovičKontaktna osoba: Jožica Povše, Vesna MaksimovićTelefon: +386 7 33 72 985e-pošta: [email protected]; [email protected]

Regionalna razvojna agencija Posavje, Cesta krških žrtev 2, 8270 Krško Tel: +386 7 488 1040www.rra-posavje.siOdgovorna osoba: Martin BrataničKontaktna osoba: mag. Nataša Šerbec, Nataša Šterban BezjakTelefon: +386 7 488 10 40e-pošta: [email protected] , [email protected] Istarska razvojna agencija d.o.o., Mletačka 12/IV, 52100 Pula Tel: +385 52 381 900www.ida.hrOdgovorna osoba: Boris SabattiKontaktna osoba: Tamara KiršićTelefon: +385 52 381 900e-pošta: [email protected] Razvojna agencija Karlovačke županije - KARLA d.o.o. Jurja Haulika 14, 47000 Karlovac Tel: +385 47 612 800www.ra-kazup.hrOdgovorna osoba: Viktor ŠegrtKontaktna osoba: Mile SokolićTelefon: +385 47 609 492e-pošta: [email protected]

Riječka razvojna agencija Porin d.o.o.Milutina Barača 19, 51000 Rijeka Tel: +385 (0)51 634 330www.porin.hrOdgovorna osoba: Ernest CukrovKontaktna osoba: Doris SosićTelefon: +385 51 634 336e-pošta: [email protected]

Documents

SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO JE ... - slohra-socio.netslohra-socio.net/wp-content/uploads/2015/10/Brosura_RRA_Socialno... · Socijalno poduzetništvo – socijalne usluge ... › Pristojba