Spektar broj 22

Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 7. 11. 2014.

ZDRAVLJE: ŽIVOT BEZ OVJERENE KNJIŽICE

U GROTLU DVOSTRUKE KRIZE

TRI MOGUĆA RJEŠENJALABIRINTI DUHOVNOSTI: AKO NEĆEŠ MILOM...

Broj 22

Dnevni najam već od 50 KM!

ŠkodaChevrolet

RenaultCitroen

KiaToyota

Mercedes

www.kapitals.ba

Sarajevo

H. Kreševljakovića 18

Tel./fax: 033 481 088

Mobitel: 063 393 180

063 399 648

063 393 181

TRI MOGU]A RJEŠENJA


POLA MILIONA GRA\ANANEMA OVJERENU KNJIŽICU!

ZDRAVLJE BEZ ZAŠTITE

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. SarajevoGlavni urednik: Vlastimir Mijović l Urednici: Amra Zimić, Arnisa Gagula

Novinari i saradnici: Šefik Avdagić, Radomir Lazić, Aida Hrnjić, Sanja Ljubičić, Nermana Begagić, DžanaZimić Medijski servisi: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Deutsche Welle (DW), Radio SlobodnaEvropa (RSE)l DTP: Bekir Tvrtković l [email protected]

Politika i ekonomija mogu se liječiti zajedno, mogu iodvojeno, ali se, što nas vjerovatno opet čeka, njihovoliječenje uvijek može i odlagati za neka druga vremena

Str. 6

Uz poljoprivrednike i nezaposlene, za devet mjeseciove godine ni oko 34.000 radnika nije moglo da ovjerizdravstvenu knjižicu zbog neredovne uplatepropisanih doprinosa Str. 16

ISLAMISTE TREBA SLOMITII NA VOJNOM I NA IDEJNOM PLANUIslamska država je utopijski projekt koji se nikada nećeostvariti, ali koji ljudima koji u nekim dijelovima svije-ta pate daje privid da se bave ispravljanjem velikihnepravdi Str. 24

LABIRINTI LJUDSKE DUHOVNOSTI

AKO SE NE MIJENJAŠ MILOM,ONDA ]EŠ TO UÎNITI SILOM!

U kakvom je stanju naša civilizacija, kako nastajebolest, šta je naša sudbina, šta trebamo uraditi da bipreživjeli u narednim godinama? Na ova i brojnadruga pitanja odgovore pruža Sergej Lazarev, autor 16knjiga “Dijagnostike karme” Str. 32

INTERVJU: PROFESOR VLADO AZINOVIĆ

što je stranka, u čijem je osnivanjuučestvovao, spala na grane na koji-ma je sada.„Moje kolege i ja smo još prijedvanaest godina ukazivali kudavodi takva jedna, po nama, pogreš-na i autoritarna politika. Nažalost,sada smo u situaciji da trebarazmišljati kako i na koji načinuopće spašavati ideju soci-jaldemokratije i same stranke“,kaže Skenderagić.On naglašava da su jake snage koježele nestanak socijaldemokratije,jer je onda lakše raditi na uništa-vanju, destrukciji i nestanku državeBosne i Hercegovine.“Bez jedne jake multietničkepartije, kakav je bio SDP, teško ćebiti sačuvati državu Bosnu iHercegovinu. Zato ja mislim daotud i potiče interes javnosti zaaktuelne rasprave o tome kuda,kako i na koji način će ići dalje soci-jaldemokratija u našoj zemlji”,ocjenjuje Skenderagić.

DOBOJSKA BRUKA

Iako je grijna sezona u Dobojupočela 15. oktobra, izbjeglice i rasel-jene osobe koje žive u kolektivnomcentru u Doboju još nemaju topleradijatore u svojim sobama. K tome,iz Ministarstva za izbjeglica i rasel-jena lica RS stiglo im je upozorenjeda u alternativnom smještaju nesmiju koristiti grijalice.U Gradskoj toplani kažu da će ovajcentar dobiti grijanje nakon štonadležni iz Ministarstva osigurajustruju na podstanici.Milojka Pašalić ima 81 godinu,sama stanuje u ovom kolektivnomcentru i kaže da je ogorčena na

Valentin Inzko podnio je redovni izvješ-taj Ban Ki-moonu, generalnom sekre-taru Ujedi njenih nacija, u kojem jeprezentirao stanje u vezi s provedbomMirovnog sporazuma u Bosni iHercegovini za period od 21. aprila do21. oktobra 2014. godine. Visoki pred-stavnik je upozorio kako je silaznaputanja kojom se kreće Bosna iHercegovina, nažalost, nastavljena.Najveći problemi uzrokovani suopstrukcijom i neefikasnošću narazličitim nivoima vlasti.Socijalne i ekonomske teškoće, kojesu posljedica takve situacije, dodat-no su usložnjene zbog katastrofal-nih posljedica proljetnih poplavakoje su rezultirale štetama u iznosuvećem od dvije milijarde eura.Visoki predstavnik je naglasio da jeza rješavanje ove situacije potrebnoodlučno prestati s dosadašnjompraksom i početi s novim načinomvođenja politike.- Neuspjeh vlasti da uspješno reagi-raju na poplave, neprekidna ospora-vanja Dejtonskog sporazuma i anti-demokratska izborna retorika pred-stavljaju ozbiljne probleme - rekao jevisoki predstavnik u svom izvještaju.Visoki predstavnik će se obratitiVijeću sigurnosti UN-a 11. novem-bra kako bi direktno informiraočlanove ovog organa o situaciji uBosni i Hercegovini.

NISKE GRANEPored NijazaD u r a k o v i ć a ,2002. na kongre-su SDP-a polad o t a d a š n j e grukovodstva jenapustilo ovu partiju. Svi do jednogsu ostali vjerni socijaldemokratskojideji i, kako kaže NijazSkenderagić, uopšte mu nije drago

BRAVO!Vapaji ljudi koji su ostali bez ičegau proljećnim poplavama, polagodine kasnije, tek kao slab ehoodjekuju u BiH. A novembar je izima na pragu. Oko 90 hiljada ljudidočekaće je van svojih domova –sretniji kod rodbine, a oni manjesretni u kolektivnim centrima.Vlast se u ovoj golemoj nevolji lošesnalazi, ili neće ili ne zna dapomogne, ali mali bosanski čovjektu je da osvjetla obraz.Ramiz Hurem iz Hadžića, krajSarajeva, ima veliku kuću, još većuokućnicu, štalu, stoku. I sve je toputem oglasa ponudio na besplat-no korištenje onim porodicamakoje su ostale bez ičega.„Imaju tu dva stana i u njih semogu smjestiti dvije porodicenastradale u poplavama. Mogukoristiti i štale i ovce“, kažeHurem. Uz to, svi koji suponuđeni imaju Huremovudozvolu da, bez naknade, moguobrađivati 100 duluma zemlje,kositi za stoku i uzgajati povrće zasvoje potrebe.U vremenu kada se sve prodaje, pai humanitarna pomoć, ovaj gestzvuči gotovo nadrealno, a na pitan-je zašto to radi Hurem ima jednos-tavan i posve ljudski odgovor –treba pomoći ljudima:„Kada vidite kako se pate djeca naulici, ne mogu ni da zarade, ni dase ogriju, a kod mene prazna kuća,zemlju niko ne obrađuje... što nebih dao?“Već su se javili i potencijalni stanari– dvije porodice iz mjesta Smajićikraj Željeznog polja – jedna sačetvero, a druga sa petero djece.„Ako su vrijedni ljudi, mogu se izaposliti kod mene u firmi”, doda-je plemeniti Hurem. Njemu netrebaju nikakve zahvalnice, ali barova novinska crtica nije naodmet.

SILAZNA PUTANJA

4 Spektar, broj 22 7. novembar 2014.

Iz Gradske uprave Mostaranezvanično se saznaje da se niko odvlasnika nekih desetak radnji nijejavio. Stoga je donesena odluka orušenju ovih objekata, pa se usrijedu pristupilo njihovomfizičkom uništavanju.Ranije je najavljeno da se na ovojlokaciji neće graditi drugi objekti,nego će biti uređene zelenepovršine.

PUŠA^KA NACIJA

U BiH puši skoro svaki drugimuškarac i više od trećine žena,podaci su Svjetskog atlasa duhana.Jedan pušač u našoj zemlji tokomgodine u prosjeku potroši 2.278 cig-areta. Pasivnom pušenju izloženoje 77,3 posto mladih u dobi između13 i 15 godina. Također, cigaretekonzumira 14,3 posto dječaka i 9,4posto djevojčica iste dobi.BiH godišnje proizvede 5,68 mili-jardi komada cigareta.Procjenjuje se da je 2011. godine usvijetu umrlo oko 600.000 pasivnihpušača, a od ovog broja 75 posto subili žene i djeca. Skoro 20 postosvjetske populacije konzumiracigarete, uključujući oko 800 mil-iona muškaraca i 200 miliona žena.Duhan se danas uzgaja u 124svjetske zemlje, na površini većojod 3,8 miliona hektara. Godišnjiprihodi od duhanske industrijedostižu skoro pola triliona dolara.Proizvodnja je od 2000. do 2010.godine porasla za 12 posto. U svije-tu se godišnje proizvodi blizu šesttriliona komada cigareta.

predstavnike Ministarstva.„To nije red. To nije nikakvoljudstvo. Čija su to posla? Prije trinoći bio je mraz, noćas je bilotoplije, sva sam se bila ukočila. Jasam sva mrtva. Nismo mi sa ulice.Ja nisam sa ulice. Ja sam lijepo živ-jela“, govori uplakana starica.U kolektivnom centru u Dobojualternativni smještaj koristi oko 150porodica. Oni ističu da im ujutro itokom noći nije prijatno u hladnimsobama, te da je apsurdna zabranakorištenja grijalica zbog potrošnjestruje koju plaća nadležno min-istarstvo.„Zima je, jašta je, evo smrzle mi sei noge, ruke, svukuda, nisam jamlada. 86. godina mi je većnastala“, žali se Jovanka Milićević.

MOSTARSKA“ÎSTKA”

Pred brojnim, znatiželjnim pro-laznicima, u Mostaru je u srijedu, uUlici kralja Zvonimira, vršenorušenje bespravnih objekata, koji suproteklih decenija sagrađeni i služilikao butici i prodavnice. Rušenjeobjekata, među Mostarcimapoznatijih kao "kućeberi", izvedenoje po nalogu inspektora mostarskeGradske uprave.Riječ je o novom "talasu" rušenjabespravno sagrađenih objekata ustrogom centru grada, nakon što suprije godinu dana nadležne gradskeinspekcijske službe postavile nanavedene objekte obavještenja vlas-nicima, s nalozima o dostavi doku-mentacije, radi legalizacije iliuklanjanja.

FUJ!!!Prije desetak dana dogodilo se razbo-jništvo u strogom centru Sarajeva.Nepoznata osoba ušla je u prostorijejedne kladionice i, uz prijetnju oruž-jem, prinudila službenicu da joj izkase preda sav novac.Već sutradan, na drugom krajugrada, opet je na meti naoružanognapadača bila kladionica.Nekoliko dana ranije isto sedogodilo u Trebinju, samo što nameti nije bila kladionica negojedna trgovačka radnja. Nakontoga su na udaru bile još dvije kla-dionice, a onda i banka u strogomcentru Sarajeva.Slični događaji u BiH više nepredstavljaju nikakvo iznenađenje.Nasilje, kriminal i pljačka postalisu svakodnevna pojava. Blindiranavata, umjesto drvenih, nastanovima i kućama nisu postavilisamo oni koji nemaju novca.Ljudi su i u BiH, nakon nekolikogodina čuđenja, dok je kriminaltek hvatao zalet, konačno shvatilida je došlo vrijeme u kojem semora pomno voditi računa o ličnojbezbjednosti i imovini. Nemanijedne postojeće zaštitne metodekoju, na primjer, ne koriste vlasni-ci automobila, ali se svakog danadogodi bar nekoliko slučajevanjihove krađe.Mnogo je faktora koji pogodujuovoj vrsti devijantnog ponašanja.Prvi i najvažniji među njima ipakje - siromaštvo, odnosno nizakživotni standard. Za mnogegrađane kriminal je postao sredstvoza preživljavanje. Jeste rizično, alineki naprosto nemaju izbora,posebno mladi ljudi. Ostavljeni oddržave i društva, oni postaju gener-ator novih nevolja. Bezakonje imne možemo oprostiti, no ni boljemse, u ovim okolnostima, ne može-mo nadati.

7. novembar 2014. Spektar, broj 22 5


Politička i ekonomska krizanisu blizanci. Mnogo jezemalja koje su drmali

politički zemljotresi, a da ekonomijazbog toga nije pokleknula. O tomesvjedoče, na primjer, Španjolska iBelgija, možda i Velika Britanija,države u kojim je sloga ugroženaseparatističkom politikom u nekimdijelovima tih zemalja.Nije nepoznata ni politička stabil-nost u zemljama sa nerazvijenom iliuzdrmanom ekonomijom. Pred -njače u tome Kuba i Sjeverna Koreja,u kojim decenijama vladasiromaštvo, ali se politički mirpostiže najgrubljom metodom - dik-taturom. No, ima i zemalja u kojimse vlast ponaša demokratski, bezobzira što loša ekonomija uzrokujenizak životni standard, visoku stopu

nezaposlenosti i stanje socijalneugroženosti velikog broja građana.

Dvostruka ofanziva: Bosna iHercegovina živi sa najgoromvarijantom, istovremenom poli -tičkom i ekonomskom krizom.Trendovi su u oba područja nega-tivni. Ni u politici ni u ekonomijine vide se nikakve naznake

ozdravljenja. BiH je učvrstila svojupoziciju na ekonomskom dnuEvrope, a samo zbog žestokeeskalacije krize u Ukrajini nismolideri i u političkoj nestabilnosti.

U traženju lijeka za našu bolesnudržavu predlažu se tri vrste terapije.Prva je paralelno rješavanje obaproblema. Druga varijanta lijekvidi u prioritetnoj političkojstabilizaciji, dok po trećoj prvotreba gasiti ekonomski požar.Prva varijanta je najambicioznija -istovremeni udar na oba fronta, ipolitičkom i ekonomskom. Liderskuulogu u tome bi trebala da ima vlast,koja bi sa više razuma i međusobnihkompromisa otupila oštricunacionalne nesloge. Istovremeno binastojala da uklanja barijere snažni-jem ekonomskom rastu, da mu dajepoticaje, bilo novčane bilo pro-gramske, kroz osmišljavanje projekatakoji bi ljude više upošljavali, koji bi imdonosili veće i redovnije prihode.


Politika i ekonomija mogu se liječiti zajedno, mogu iodvojeno, ali se, što nas vjerovatno opet čeka, njihovoliječenje uvijek može i odlagati za neka druga vremena

TRI MOGUĆA RJEŠENJA

Piše: Vlastimir Mijović

Energično usmjerenje ka integraciji u Evropsku

uniju i NATO automatski biunijelo i pozitivne impulse

u ekonomski sektor...

Političari još ne osjećaju dovoljan pritisak javnosti

Za ovu varijantu moglo bi se reći dauživa i međunarodnu podršku.Odavno se našim vlastima sugeriše daotkoče zastoj na takozvanomevropskom putu i da BiH energičnousmjere ka integraciji u Evropskuuniju i NATO. Procjenjuje se da bi toautomatski unijelo i pozitivneimpulse u ekonomski sektor,prvenstveno kroz ujedinjavanjedomaćeg tržišta, proizvodnih iuslužnih potencijala te ujednačavanjeuslova poslovanja na kompletnoj teri-toriji BiH. Za ovu vrstu terapije izBrisela se maše i svežnjevimanovčanica, kojim bi se potakli nimalojednostavni i laki procesi.

Poticajni faktori: Drugavarijanta je liječenje ekonomijepolitikom. Drugim riječima, vlast bise trebala potpuno fokusirati nauzroke nefukcionalnosti države,unutrašnje političke nesloge irazličita gledanja na samu strukturudržave. Brzom i odlučnomkampanjom, sa potpunomposvećenošću, iskrenošću idobronamjernošću svih njenihaktera, BiH bi počela da liči naozbiljnu, pravnu državu u kojoj sezna ko šta radi i čija bi vlast, umjestogrubog i neodgovornog tiranina,postala servis građana.Sa političkim mirom, ekonomija bidobila i vanjski i unutrašnji zamah.Strani investitori, koji od nas skrećupogled čim vide kakav ambijent kodnas trenutno vlada, vjerovatno bi lakšeu BiH ulagali svoje eure ili dolare.Također, u mirnijoj političkoj atmosferii domaći biznis dobio bi krila. Umjestostalnih svađa i sjednica zakonodavnihorgana koje se stalno prekidaju (i nikadne dovršavaju), na red bi brže stizalizakoni koji uređuju ekonomsku oblast.Bili bi to poticaji koji teško mogu daostanu bez rezultata.I za ovu opciju već je ponuđenastrana finansijska pomoć, na načingotovo istovjetan prvoj varijanti.

Brisel i Vašington stalno govore da suspremni pružiti svoje “dobreposredničke usluge”. Oni navode ikoja politička pitanja treba riješiti pada BiH dobije status iole uređenedržave, koja bi potom postala atrak-tivna za strana ulaganja i poticajnaza domaći biznis.

Zamrznuti problemi: Trećavarijanta, koja takođe ima punopobornika, je uspostavljanjesvojedobnog političkog primirja, nekevrste moratorijuma na generalnanacionalna i konstitucionalna pitan-

ja. Te zadjevice bi, u sadašnjem stan-ju, bile zamrznute, a svi potencijaliusmjereni na zarađivanje hljeba. Akad ga na stolu bude dovoljno, vjeru-je se da bi, sa sitim stomakom i punoviše ljudi sa stalnim radnimanažmanom, lakše bilo doći i doodgovara na pitanje: kako ureditidržavu Bosnu i Hercegovinu?Šta na ovo kaže međunarodnazajednica? Opet bi se moglozaključiti da bi i ova varijanta imalanjenu pomoć i podršku. U

posljednjih nekoliko mjeseci,uključujući i posljednju izjavuodlazećeg Specijalnog predstavnikaEvropske unije, Sorensena, stranciporučuju našoj vlast da njen prioritettreba da bude upravo ekonomija.Međutim, ne pominju se pri tomenikakvi strani poticaji, finansijskeinjekcije i slično. Stranci vjeruju daimamo dovoljno domaćih resursa da,s boljom organizacijom i većomposvećenošću tim zadacima, samimožemo da iskoračimo u stabilnijeekonomsko stanje.

Četvrti scenarij: Šta iz tri mogućevarijante odabrati? I da li je domaćapolitika uopšte zrela da, umjestokomplikacija i stalnog vraćanja nateme koje dominiraju još od 1990.godine, donese jedan aktivan “biz-nis plan”, da odabere metodukojom će pokušati da ozdravi svojuoboljelu državu?Ovo je, u stvari, četvrti mogućiscenarij naše bliske budućnosti.Komentatori se plaše pogrešnih proc-jena, pa rijetko izlaze u javnost sakategorični zaključcima. No, spremansam da podnesem tu vrstu rizika.Mislim da će se Bosni i Hercegovinidogoditi - prošlost! Izostaće sve tripomenute aktivne varijante.Vlast će nas, u starom stilu, voditi iu narednom periodu, učvršćujućinas i na političkom i na ekonom-skom dnu Evrope.


Da li je domaća politikauopšte zrela da, umjesto

komplikacija i stalnogvraćanja na teme koje

dominiraju još od 1990.godine, donese jedan

aktivan plan borbe s krizom...

Evropa ima vremena, mi nemamo


SDA, HDZ i SNSDekspresnom brzinom suugovorile međusobnu

saradnju. "Siguran sam da ćemo sedogovoriti da napravimo i brzuproceduru uspostave vlasti i našesnažno partnerstvo na svimnivoima u BiH”, rekao jepredsjednik HDZ BiH DraganČović, nakon susreta sa lideromSDA Bakirom Izetbegovićem.Na nivou države, pomenutistranački trojac može doći do novogsastava Vijeća ministara BiH bezičije pomoći. Njihov savez imadovoljno ruku u Parlamentu danametne svoju volju, a pogoduje imi personalni sastav novogPredsjedništva BiH, u kojem su zavećinu dovoljni upravo Čović iIzetbegović. Njihovim glasovimalako se može doći do imena man-datara, bez obzira na ponašanjeDodikovog protivnika Ivanića, kojiće vjerovatno pokušavati da iznudineko drugo rješenje, makar samozato da gnjavi svog političkog rivala.No, ovim sve još nije ni izblizariješeno, iako je očiglednouspostavljena kičma nove vlasti.Ali, treba tu još “mišića” da bi seuspostavio potpuni primat.Ostaje otvoreno pitanje, na primjer,kako će SDA i HDZ ostvariti“snažno partnerstvo na svimnivoima”, o kojem govori Čović. Zato će na nivou Federacije i u neko-liko kantona biti potrebno

koaliciono uključivanje barem jošjedne stranke dominantnopodržane bošnjačkim glasovima. Ato se neće ostvariti baš lako.Tri stranke su potencijalni partnerisa SDA i HDZ, a potom i sa

SNSD, na državnom nivou. To suSBB, DF i SDP. Koliko je poznato,ni Dodik ni Čović nemaju ništaprotiv nijedne od tih stranaka. Oniće podržati odluku koju doneseSDA. Odluka je na njoj.Rukovodstvu SDA ta odluka neće

biti nimalo laka. Oni neće saRadončićem, iako je Izetbegović čaki tu mogućnost izrazio u jednojizjavi. Komšić, sa svoje strane, nijesiguran da želi ući u takvu koaliciju.Što se tiče SDP-a, ta bi stranka,nakon ozbiljnih izbornih rana, rado

uhvatila ovaj pojas za spasavanje, dase ipak nekako, milošću SDA, opetnađe u vlasti. No, u SDA ne mogubiti sigurni kako će se dalje odvijativelika kriza u Lagumdžijinoj stranci,iako se pretpostavlja da će Zlatko sa

prevarom zvanom “vanredni kon-gres” pokušati da zadrži uzde u svo-jim rukama. A da potom kaže: Eto,nije sve baš tako grozno, zar nismoopet u vlasti!U svakom slučaju, posao saformiranjem novih vladajućih gar-nitura nije se približio lakoj real-izaciji, kako se misli zbogudruživanja SDA, HDZ i SNSD.Biće tu još velike i napete političketrgovine u potrazi za četvrtimčlanom nove vladajuće koalicije.Ono ključno, pak, šta i kako će tajstranački bućkuriš raditi kad sedomogne novih mandata, puno jemanje neizvjesno. Stvarno trebabiti teška naivčina pa vjerovati datakve kvariše (SDA, HDZ, SNSD,SDP...) najednom mogu da sepretvore u političke - radiše!

STVORENA OKOSNICA NOVE VLASTI

Posao sa formiranjem nove vlasti nije se približio lakoj realizaciji, kako se misli nakon udruživanja SDA,HDZ i SNSD. Biće tu još napete političke trgovine u potrazi za četvrtim pajtašem

TRAŽI SE PRIVJESAK

Piše:

Amra Zimić

SDP bi, nakon ozbiljnihizbornih rana, rado

uhvatio pojas zaspasavanje, da se

ipak nekako, milošću SDA,opet nađe u vlasti...

Stara lica za staru praksu

OD ÊGA ŽIVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 [email protected]


Mogu i definitivno dapotvrdim da SNSD, DNS iSP imaju 42 poslanika i

više, da apsolutno imaju većinu uNarodnoj skupštini i mogu daformiraju novu vladu, rekao jeDodik u utorak u Brčkom i defini-tivno završio pitanje oko toga ko ćes kim i kako vladati u naredne četirigodine u Republici Srpskoj.Dakle, nema dileme: SNSD, DNSi SP će formirati vlast u Srpskoj.Ima par drugih dilema, no hajmoredom.

Komične zvjerke: Kako jepolitika umijeće mogućeg, aopozicija očigledno to umijeće nijepokazala, ostaje da sadašnjavladajuća koalicija napabirči još triglasa i da stekne skupštinskuvećinu u Republici Srpskoj. Dakle,da se razumijemo, ove tri partije

NEMAJU većinu, kao što to medijiprenose. Trebaju im ta tri glasa, alioni imaju umijeće i MiloradaDodika te ne treba sumnjati da ćeovaj laktaški pragmatičar ući usavez sa crnim đavolom.Iz vizure prosječnog Srbina, takobismo mogli etiketirati npr. EmiraSuljagića, sa kojim bi Dodik even-

tualno oformio vlast. I šta nijejasno? Sve je jasno.Jedino se valja osvrnuti na pos-tizborni snijeg. Koji, pretpostavl-jate, nije padao ubudale da prekrivabrijeg. Kombinatorika i tzv.

mogućnost dogovora, od 12. okto-bra do danas, podignuti su nanadrealni i u isto vrijeme komičninivo. Tu se jedino nije prostitu-isao... pa, da se ne lažemo, svi supomalo nudili.SNSD je papirnati i matematičkinajveći gubitnik ovih izbora. Prostaračunica kaže da su izgubili najvišeglasova i najviše mandata u odnosuna prošle opšte izbore. Što, opet,samo po sebi nije bilo dovoljno danokautira ovu veliku administra-tivno-državnu organizaciju.

Navrat - nanos: Uprkos svemuili baš zbog svega toga, SNSD je sasvojim partnerima, dobrano ner-vozan, tražio navrat - nanos formi-ranje koalicije na entitetskomnivou sa bilo kim, odmah. Od“mrske” im Domovine, dominornih stranaka/pojedinaca.Znao je Milorad Dodik da se nemože pouzdati u papirnataobećanja Pavića i \okića. Jer, kaošto rekoh, matematika, podaci, pot-pisi i papiri su jedno, a politika unas nešto posve drugo. Pa ipak,koliko god SNSD-u, kao predomi-nanto konvertitskoj partiji, nikadništa nije bilo mrsko zarad vlasti,uspjeli su, bar prema posljednjiminformacijama, da održe koaliciju ida se javnosti, kroz režimskemedije, predstave “jači nego ikada”.Čak se u najnovijem dogovoru okovlasti u entitetu na jednom mjestu

POLITIČKO NATEZANJE U RS-u

Kako je politika umijeće mogućeg, a opozicijaočigledno to umijeće nije pokazala, ostaje da sadašnjaDodikova koalicija napabirči još tri glasa i da stekneskupštinsku većinu u RS

DODIK JE BOSIĆU VUK

Piše: Dragan Bursać

SNSD je papirnati imatematički najvećigubitnik ovih izbora.

Prosta računica kaže da suizgubili najviše glasova i

najviše mandata u odnosuna prošle opšte izbore...

Vođa bez političke muškosti, Mladen Bosić

spominje, nasmijaćete se, da su na“sporazumu dugo radile grupestručnjaka iz sve tri stranke”.Dakako da su ti “stručnjaci”Milorad Dodik, Marko Pavić i Petar\okić.Pa opet, što je važnije, nisu se takvi“eksperti” dodatno zgadili narodu.Sad, dal’ je to ta vještina mogućegili se oni više i ne mogu zgaditiljudima, do naroda je, nije do njih.Ne kažem da Milorad Dodik nijeimao fantastičnih autogolova u svojojkarijeri, naprotiv, rekorder je u istim.No, taj i takav Milorad Dodik, nakonzabijenog autogola, po pravilu jepolitičkim protivnicima nakamaraomreže, tako da nisu mjesecima znaligdje su, ko su i šta su.

Nevidljivi Bosić: Sa drugestrane, Mladen Bosić, samozatajničovjek, kome je harizma VojislavaKoštunice misaona imenica,rijetko zabija i pogađa bilo šta.Zapravo, rijetko radi išta, rijetkogriješi, poentira, pojavljuje se,utiče, odlučuje... Bosić, čovjekkoga nema.

Mladen ima tu osobinu da delarijetko, a kad dela, najčešće to radipogrešno i jako loše. Pa se tako prijepar dana dosjetio da ispuca i on svojumršavu dozu pragmatizma i ponudiPetru \okiću premijersko mjesto,ukoliko bude koalirao sa SDS-om.

Koliko je to bio pametan potez?Miljama daleko od pameti. Tapogledajte prvo pragmatičnumatricu. \okić je poput lažnogcara Šćepana, na otvorenom ušetaou maštu, misli i ideje SDS-a,saslušao njihovu ponudu, vidiokoliko su očajni i koliko žele smi-jeniti Dodika, bez bilo kakve jasnevizure - šta dalje... Velim, saslušao iuvalio kajlu Bosiću. A sad, ideološko-hipotetičkidiskurs. Zamislite da je, kojimludim slučajem, Petar \okić prih-

vatio premijersku fotelju, pa zamis-lite nekako da je predsjednik Dodikaminovao Petra kao novog man-datara, pa opet zamislite da je SDSsa Socijalistima i svojim saveznici-ma došao na vlast... Ufff, puno je tuzamišljanja.. Nego, zaista, sve i daje tako bilo, prosječan birač kojiočima ne može vidjeti Dodika,\okić & comp. bi se zapitao –ČEKAJ, MAJKU MU, A ŠTO JAIZA\OH NA IZBORE?!

(Ne)moguća politika: Poslijeove Bosićeve budalaštine i pljuvanjapo samom sebi, svojim predizbornimobećanjima, odlukama i nakanama,glasači u budućnosti teško da će pov-jeriti ovoliki broj glasova prije svegaBosiću, pa i SDS-u. Na stranu što suza SDS, Dodik i \okić bili levijatan-ski predstavnici korupcije, organizo-vanog kriminala, nepotizma, nes-posobnosti i alavosti... Na stranu što jeisti taj \okić jedno od spominjanijihimena kojima je SDS, pun jeda, ispi-rao usta...Velim, na stranu sve, no kakoobjasniti, u toj politici mogućeg,


Mladen Bosić rijetko zabija i pogađa bilo šta.

Zapravo, rijetko radi išta,rijetko griješi, poentira,

pojavljuje se, utiče,odlučuje... Bosić,

čovjek koga nema...

Stari-novi lideri: Pavić, \okić, Dodik

ono nemoguće. Kako biraču ipristalici SDS-a pojasnitigrotesknu sliku u kojoj političkipuzajući Bosić povjerava mandatPetru \okiću??? Da mu \okićbude šef vlade namjesto njega,samo da bi Dodiku vidio leđa? Ine, ne radi se ovdje o potezunekog žrtvovanja. Ovo je čistifatalistički pokušaj dolaska navlast poradi vlasti same.Bosićeva odluka da ponudinajskuplju fotelju baš Petru\okiću, vidjeli smo, nije se neštopretjerano zgadila niti opozicionimpartnerima. Nije na ovakvubljuvotinu podigao glas niti Ivanić,niti Čavić... Objektivno, od Ivanićase to nije niti očekivalo. Jošobjektivnije, od Ivanića se NIŠTAviše niti ne očekuje. Čavić, je izgle-da, zauzet kombinatorikom naunutarstranačkom nivou i potpunomu je svejedno ko se i kako bori zavlast. A sindrom vječnog opozi-cionara je najopasniji u ozbiljnojpolitici.

Puko uhljebljenje: Sve usvemu, ista meta, malo manjeodstojanje. Što za opoziciju i ne bibilo toliko loše, da nije činjenicekako je ona projekat, stvoren sa cil-jem dolaska na vlast i ni uncu višeod toga. Poplave, privatizacijske pljačke,devastiranje ono malo privrede,najbijedniji dio najbijednijeevropske države, kriminal, korupci-ja... to niti poziciji, niti opoziciji,čak ni u predizborno vrijeme, nijestajalo u agendama. Postizborno jesamo potvrdilo čvrst pragmatizam inepokolebljiv stav glede uhljebljen-ja sopstvene stražnjice.Paradoksalno, ovako je možda ibolje. Možda je bolje živjeti usituaciji izrazito polarizovanihpolitičkih trvenja na relaciji pozi-cija - opozicija. To stvara zdravhabitus, ako ništa, za nešto drugo,

bilo šta. Međutim, ovaj Bosićev potez i topotencijalno koaliranje svih sasvima, može i te kako da otupi iumrtvi glasačko tijelo. Jer, koja jepoenta glasanja, ako ne promjenaili potvrda vlasti?U nas je, kako vidimo, procesglasanja bio tek punjač za političkepotencijale na osnovu kojih su našitrgovci/političari radili pijacuzadnjih mjesec dana. A, pijace ćebiti još. Kamo Vijeće ministara,kamo Parlament BiH, kamo vlade

na svim nivoima... biće tu joštrgovine i trgovine.

Mrljava opozicija: Pa ipak, nakraju, svi smo mi odlično znali zakoga i zbog čega glasamo. Nemojmose lagati. Neki likuju, dok se drugiljute, što je sve legitimno i u arenipolitičkog života posve prirodno.Izbore u Republici Srpskoj očekivanosu prelomili apstinenti i mrljavaopozicija. No, oni koji su glasali, jed-nom za svagda treba da shvate da tonisu uzalud uradili. Neka motre svakipotez, svaku odluku, svaki plan,obećanje, dogovor...Izlazak na izbore im je dao pravo daSVIM sredstvima kontrolišu, motre ikoriguju svoje reprezente. Jer, oni sutu zbog vas, a ne zbog sebe. To ste imvi omogućili izlaskom na izbore. Pa,svi zajedno, na posao!

(buka.ba)


Od Ivanića se niko ničemu ne nada

Dodik je oslabljen, ali opet ima parlamentarnu većinu

Možda je bolje živjeti usituaciji izrazito

polarizovanih političkihtrvenja na relaciji pozicija- opozicija. To stvara zdrav

habitus, ako ništa, zanešto drugo, bilo šta...

Biskupska konferencija BiHna zasjedanju održanom uSarajevu podstakla je što brže

formiranje vlasti na svim nivoima,u skladu sa iskazanom voljombirača. Biskupi su izrazili zabrinu-tost zbog sve manjeg broja katolika,Hrvata, koji su u Republici Srpskojpraktično nestali.U Bosni i Hercegovini ne vodi sepolitika opšteg dobra, ocjena jepredsjednika Biskupske konferen-cije BiH Franje Komarice,iskazana povodom aktuelnesituacije u zemlji.

Bez povratka: Banjalučkibiskup kaže da je više negoočigledno da bh. političare vodeuskostranački ili osobni interesi.„Što pokazuje onda prema vani,

prema drugim zemljama i cijelojEvropi određenu imbecilnost našihpolitičara, našeg društva. To nisupolitičari kakvi mogu adekvatnorazgovarati sa drugim političarimadrugih zemalja, pogotovo kakvi tre-baju ovoj zemlji koja je izlazila i jošuvijek izlazi mukotrpno iz strahotanedavnog rata“, kaže Komarica idodaje:„Zapravo je nestao u pola zemlje.Koliko je katolika danas momen-talno u Republici Srpskoj, napodručju banjalučke biskupije,koliko u Federaciji? 52.711, kolikosmo imali 31. 12. 1999., a 31. 12.2013. imamo 35.590. Dakle, starijiljudi izumiru, a protjerani, koji seuporno žele vratiti, a željeli su se udaleko većem broju vratiti onihporatnih godina, njima se

zabranjuje na raznorazne načine,pogotovo na administrativne.“

Nepoznata abeceda: Za pred-sjednika Biskupske konferencijeBiH stoga nije nikakvo čudo željabrojnih ljudi, pogotovo mladih, danapuste Bosnu i Hercegovinu.„Ja sam molio međunarodne pred-stavnike nebrojeno puta: pomozite,poučite naše političare, pomoziteih, pobogu, da nauče abecedu kakotreba voditi državu. A oni su odgov-orili: 'Biskupe, mi smo ovdje poprincipu što gore to bolje. Namanije stalo da kod vas bude bolje'. Pane trebam očekivati od stranca daon meni pomogne više nego što seja trebam potruditi da pomognemsam sebi“, zaključuje Komarica.

Milad Obradović/RSE


BISKUPSKA KONFERENCIJA U BIH

SVE MANJE KATOLIKAKatolički biskupi izrazili su zabrinutost zbog sve manjeg broja katolika, Hrvata,

koji su u Republici Srpskoj već praktično nestali

UBerlinu su boravili ministrispoljnih poslova Albanije,Bosne i Hercegovini, Crne

Gore, Kosova, Hrvatske,Makedonije i Srbije. Učesnici sutražili mogućnost da prevaziđu zas-toj u evrointegracijama. Glavnaporuka konferencije bila je jasna:ovaj region ima perspektivupriključivanja EU. „Zapadni Balkanje u srcu Evrope i to ne samo pokulturi već i politički“, rekao jenjemački ministar Frank-ValterŠtajnmajer na početku konferencije.

Reformski motor: Učesnicimaje isto tako bilo jasno daproširivanja EU neće biti prije2020. godine. Najveće prepreke suneriješeni problemi, specifični zasvaku od zemalja. Prema mišljenjuŠtajnmajera i njegovog britanskog

kolege Filipa Hemonda, to bi treba-lo da se brzo promijeni, prije svegabi trebalo naći novi pristup prob-lemima u BiH nakon izbora.I jedan i drugi ministar spoljnihposlova zahtijevali su od političkihlidera BiH da se nedvosmislenoobavežu na reforme u svim oblasti-ma. Krajnje je vrijeme da se realizu-ju pravna država, uspješno upravl-janje zemljom i privredne i socijalno-političke reforme, nezavisno odetničkih interesa, naglasili su min-

istri. Štajnmajer i Hemond se nadajuširokoj podršci unutar EU i SAD zasvoju inicijativu.Učesnici konferencije su bili jedin-

stveni u ocjeni da je perspektivaučlanjenja – motor reformi uregionu. Poslije godina rata i sta-gnacije, ljudi u tim zemljamamorali bi ponovo da žive u miru,sigurnosti i blagostanju. Međutim,bez jačeg angažovanja EU i SAD,te zemlje će imati dosta teškoća usprovođenju reformi.

Opipljivi rezultati: I predstavniciprivrede, koji su prisustvovali konfer-enciji, pozdravili su nove impulse.Oni, ipak, upozoravaju da nije važnosamo pokretati nove inicijative, već dase moraju postići i opipljivi rezultati.Važno je da se zajednička pravila EUi usvoje i sprovedu. Samo tako je,prema predstavnicima privrede,moguće vratiti povjerenje privrednikau politiku, kao i uzajamno povjerenjena Zapadnom Balkanu. Uprkos miru

U ČEKAONICI EVROPSKE UNIJE

ŠEST “KRATKIH” GODINA

U Berlinu je naglašeno da proširivanja Evropske

unije neće biti prije 2020. godine...

Ministri spoljnih poslova Njemačke i Velike Britanije, na konferenciji o Zapadnom Balkanu, predočili su ovdašnjim ministrima vanjskih poslova

svoju inicijativu za davanje novih impulsa procesu integracije u EU


u regiji, još uvijek su prisutne isteprepreke kao i 2000. godine: korupci-ja, organizovani kriminal, neizgra -đena pravna država, birokratija imanjkava infrastruktura.Predstavnici privrede su istovre-meno naglasili da u skupu pravilaEU postoje i ona koja nisu usaglasnosti sa različitim načinimarazvoja pojedinih zemalja. Potrebnoje više realizma u primjeni kriteriju-ma . Zapadnobalkanskim državamaneophodne su jasne garancije da ćeim se reformski napori isplatiti.Ukrajinska kriza, prije svega,pokazuje da je neophodno ubrzanjeintegracionih procesa. Ako bi se pro-ces dalje usporavao, mogao bi daporaste uticaj Rusije u regionu. Kaoi obično, upravo su privrednici bili ti

koji su „stavili prst u ranu“.I procjena stanja u pojedinimzemljama, dosta je otrježnjavajuća.Hrvatska je, doduše, već godinu

dana članica EU, ali poslije pristu-pa Uniji u zemlji se nije mnogotoga pokrenulo. U BiH iMakedoniji su reformski procesizapeli. Albanija je, doduše,ostvarila određen napredak usuzbijanju korupcije, ali ostale

reforme se moraju ubrzanosprovesti. Isto važi i za Crnu Goru.Pozdravljeno je političko približa-vanje Srbije i Kosova. To je prvikorak ka normalizovanju odnosa,ali naredni koraci moraju uslijediti.

Tržišne spone: Privreda i politi-ka su, izgleda, jedinstvene u ocjenida je zapadnobalkanski region ucjelini, bezbjednosno-politički iprivredno, od velikog značaja zaEvropu. Zbog toga bi trebalo da EUjoš jasnije artikuliše pristupnu per-spektivu, a onda bi te zemlje moralebrzo da ispune pristupne uslove. Tiuslovi su poznati: pravna država,opsežna reforma državne uprave inedvosmisleno izjašnjavanje zazajedničku bezbjednosnu politiku. Regionalno tržište moralo bi da sepovezuje kako bi se povećala zain-teresovanost investitora. Privrednaofanziva u regiji ljudima bi hitnodonijela neophodna radna mjesta iblagostanje. Ljudi u jugoistočnojEvropi ne mogu dugo da izdrže učekaonici Evropske unije. Oni pripada-ju Evropi. Ta poruka konferencije ćesigurno biti dobro primljena u regionu.Naredna konferencija sa učešćemšefova država ili vlada zapad-nobalkanskih zemalja zakazana jeza 2015. godinu u Beču.

Robert Schwarz/DW


Uprkos miru u regiji, jošuvijek su prisutne iste

prepreke kao što su korupcija, organizovanikriminal, neizgrađena

pravna država, birokratija i manjkava

infrastruktura...

Konferencija je održana u Ambasadi Velike Britanije u Berlinu

Vi, kao građani ove zemlje, takođeimate ulogu u njenoj političkoj iekonomskoj budućnosti. Vi ste tikoji ste vašim političarima dalimandat i vi ste ti koji ih trebajuusmjeriti i smatrati ih odgovornim.Bosni i Hercegovini treba više rad-nih mjesta i pravde, manje korup-cije i kriminala, bolje zdravstvo iobrazovanje – i funkcionalanpolitički sistem koji može dovestido ostvarenja ovih ciljeva.

Još ima vremena da se BiH preo-brazi i da postane integralan dioEvrope, da svojim građanima, bezobzira na njihovu etničku pripad-nost, ponudi dobro upravljanje,pravdu, sigurnost i prospetitet.Vrijeme je da se počne raditi,navodi se, među ostalim, u porucikoju su nakon konferencije našimgrađanima uputili šefovi britanske injemačke diplomatije, Fil Hemondi Frank-Valter Štajnmajer.

PORUKA GRAĐANIMA BIH

Blizu pola miliona građana BiHnema zdravstveno osiguranje,pokazuju podaci entitetskih

Fondova zdravstvene zaštite. Najvećibroj neosiguranih lica činepoljoprivrednici te nezaposleni.Iako u BiH postoje zakoni koji reg-ulišu ovu oblast, iz civilnog sektoraističu da je neophodna njihovareforma, jer ovaj broj ljudi bezzdravstvene zaštite pokazuje da sis-tem ne funkcioniše.

Kobno kašnjenje: MilkicaBlagojević i njen suprugpoljoprivrednici su iz mjestaČardačani u okolini Banjaluke.Oni nemaju zdravstveno osiguran-je, jer kao poljoprivrednici ne mogubiti na birou za zapošljavanje, većse moraju registrovati kao komerci-jalno ili nekomercijalno gazdinst-vo, kako bi ostvarili pravo na pod-

sticaj, a potom bili i zdravstvenoosigurani. Međutim, to još nisuučinili jer, kako kaže Milkica,nemaju dovoljno sredstava kako bise uplaćivali svi doprinosi.„Tako radimo, moramo to jednos-tavno riješiti, nikad se ne zna.Dosad smo bili zdravi, nije nam nitrebalo nešto posebno.“Biroi za zapošljavanje uglavnom suadrese na kojima nezaposleni uBiH ostvaruju pravo nazdravstveno osiguranje. To jeučinio i Miloš Matavulj iz

Banjaluke, student šeste godinestomatologije. Međutim, zbogkašnjenja od nekoliko dana na rokza ponovnu prijavu, skinut je saspiska biroa za zapošljavanje, panarednih šest mjeseci neće imatizdravstveno osiguranje.„Nakon što sam napunio 26 godi-na¸ izgubio sam pravo nazdravstveno osiguranje prekoroditelja. S obzirom da sam stu-dent, prijavio sam se na biro i ost-vario ponovo pravo na zdravstvenoosiguranje. Nakon šest mjesecitrebao sam se prijaviti, međutim,nisam stigao. Zbog toga su meskinuli s liste, tako da sad trenutnonemam zdravstveno osiguranje.“

Neprecizni podaci: UFederaciji BiH, u 2013. godini biloje 316.000 neosiguranih lica. Iakonema podataka za ovu godinu,

ZDRAVLJE BEZ ZAŠTITE

POLA MILIONA GRAĐANANEMA OVJERENU KNJIŽICU!

Najveći broj neosiguranihlica čine osobe koje sebave poljoprivredom ili

nekom drugomsamostalnom djelatnošću,

ali nisu prijavljene nitiuplaćuju doprinos za

zdravstveno osiguranje...

Uz poljoprivrednike i nezaposlene, za devet mjeseci ove godine ni oko 34.000 radnikanije moglo da ovjeri zdravstvenu knjižicu zbog neredovne uplate propisanih doprinosa


uporedni podaci pokazuju porastovog broja iz godine u godinu. Udopisu koji su nam dostavili izFederalnog fonda zdravstva stoji dane raspolažu preciznim podacimakoje kategorije stanovništva nisuobuhvaćene zdravstvenom zaštit-om, ali imaju svoje pretpostavke.„Možemo pretpostaviti da najvećibroj neosiguranih lica čine osobekoje se bave poljoprivredom ilinekom drugom samostalnomdjelatnošću, ali nisu prijavljene nitiuplaćuju doprinos za zdravstvenoosiguranje. Potom, lica koja su ostalabez posla, a nisu blagovremeno pri-javljena na biro za zapošljavanje telica iz kategorije socijalnougroženih, koji nisu primaocinaknada po nekom osnovu iz oblastisocijalne zaštite“, stoji u dopisu.

Dug za doprinose: Iz Fondazdravstvenog osiguranja RS kažu dase broj osiguranika bazira na brojuregistrovanih stanovnika u timoveporodične medicine, čiju je regis-traciju potvrdio Fond, pa tako podacikoje su nam dostavili pokazuju daskoro 130.000 građana ovog entitetanema zdravstveno osiguranje.„U ovoj godini u timove porodičnemedicine registrovano je 1,193.228stanovnika, a od tog broja je1,065.431 prijavljeno na zdravstvenoosiguranje, odnosno oko 90 odstostanovnika“, kaže portparolkaFonda, Darija Filipović.Prema podacima poreskih uprava uBiH, dugovanja za poreze i dopri-nose iznose blizu tri milijardekonvertibilnih maraka, od čega čak80 odsto otpada na doprinose zapenzijsko-invalidsko osiguranje, ablizu 10 odsto na zdravstveno.„Za devet mjeseci ove godine, oko57.000 stanovnika nije moglo daovjeri zdravstvenu knjižicu zbogneredovne uplate doprinosa, štočini šest odsto od ukupno prijavl-

jenih na zdravstveno osiguranje.Više od polovine od ovog broja čineradnici, oko 34.000, koji zbog nere-dovne uplate doprinosa u ovomperiodu nisu bili u mogućnosti daovjeri zdravstvenu knjižicu.“

Dežurna skepsa: Ipak, najvećibroj onih koji nemaju zdravstveno činepoljoprivrednici. Iako je u RepubliciSrpskoj u toku projekat registracijepoljoprivrednih gazdinstava na komer-cijalna i nekomercijalna, gdje seočekivalo da se registruje oko 30.000poljoprivrednika, kako bi ušli u sistemuplate doprinosa i na taj način ostvarilisubvencije, to je učinilo tek nešto više

od 7.000. Stojan Marinković, predsjed-nik Saveza udruženja poljoprivrednihproizvođača RS, kaže da kodpoljoprivrednika postoji određeniskepticizam.„Kod nas je inače tipično da vladaskepticizam. Kada su te novotarijeu pitanju, s obzirom da adminis-tracija prvo traži da joj se da, a tek

onda će ona dati seljaku - a seljakveć izvaran na milion načina, ondaon u svakom projektu prvo vidinekakvu opasnost, pa tek ondapravu stvar.“Drago Knežević, predsjednik Unijepoljoprivrednika BiH, kaže da skoro80 odsto poljoprivrednika u BiH neuplaćuje zdravstveno osiguranje, jernemaju redovna primanja, a topotvrđuje i primjerom Zeničko-dobojskog kantona.„Mi u ZDK imamo 5.170 reg-istrovanih gazdinstava, a od tog samo170 koji su socijalno osigurani.“Iz Centra civilnih inicijativa (CCI)ističu da je način ostvarivanjazdravstvenog osiguranja u BiHjedinstven u svijetu, jer sezdravstveno osiguranje veže za sta-tus zaposlenosti, odnosno neza-poslenosti, pa tako i biroi za zapošl-javanje postaju servisi zdravstvenogosiguranja.CCI je stoga pokrenuo inicijativuza izmjenu zakona u entitetima iDistriktu Brčko, kako bi admin-istriranje zdravstvenog osiguranjanezaposlenih bilo prebačeno nafondove zdravstvenog osiguranja.No, upitno je kad će ona dobiti, ihoće li, konkretan odgovor krozkonkretne, nove propise.

Gojko Veselinović/RSE


Zdravstveno osiguranjeveže se za status

(ne)zaposlenosti, pa takobiroi za zapošljavanje,mimo svake pameti,

postaju servisizdravstvenog osiguranja...

Nakaradni zdravstveni sistem


UMeđunarodni sud za ratnezločine u Hagu stigla novatužba protiv N. N. počinitelja

zbog genocida nad radničkom kla-som u BiH. U skupljanju dokazada je genocid počinjen sudjelujepreko hiljadu obespravljenihpreživjelih svjedoka, građana i rad-nika u BiH.Tužitelji u Hagu imaju problem dalociraju i uhite na području državeN. N. zločince jer stalno mijenjajuidentitet i imaju mnogo raznih„lica“. Vrlo su vješti u prikrivanju, alisu razne inozemne „tajne službe“otkrile da su im slabost lijepe žene,skupi automobili i „privatizacije“,ako treba i zraka koji udišemo.

Usljed dugogodišnje neuspjelepotrage za N. N. osobomodlučeno je da se na teritoriju

BiH pošalje specijalni istražitelj, kojidobro govori jezik BiH naroda i kojiima iskustva u radu kao pripadnikradničke klase, koji se može uvući usve pore društva i razumjeti zbivanjau njemu te biti posebno osjetljiv narazne nacionalne interese. Poželjnoje da je imao i dugogodišnje iskustvokao politički radnik te da znanapamet Marksov „ Kapital“ iEngelsov uradak „Položaj radničkeklase u Engleskoj“.I „izronio“ je opet Stari. Došao jedrug, mašinbravar, Josip Broz Tito!On jedini ima kvalifikacije daspozna ko je uništio radničku klasu,zašto ona nestaje, zašto se proleteri

svih zemalja BiH ne ujedine u borbiprotiv kapitala?! On je jedinipreostali prijatelj radničke klase itakav, duboko povrijeđen i nesretan,žali za prošlim vremenimaSa suzama u očima on se sjećasjednica radničkih savjeta, u kojima je

svako imao pravo glasa, gdje su radni-ci bili vlasnici sredstava za proizvod-nju u akumuliranju kapitala.Prije nego je došao javljeno mu jeda posebnu pažnju obrati na štra-jkove, proteste obespravljenihradika širom BiH. Dođe Tito i reče:„Narod koji ima ovakvu omladinune treba da se plaši za svoju

budućnost!“ A omladina, urednoraspoređena u dijaspori, namahodgovori: „Živjelo bratstvo i ne-jedinstvo, ne-živio drug Tito!Novac našu dušu hrani, mi nikadviše ne želimo da, kao u Bosni,budemo gladni! Proleteri svih BiHzemalja ubijte se!“

Ušuti Tito i priđe radnicamapreduzeća „Dita“ iz Tuzlekoje već danima gladuju i

štrajkuju ispred suda i leže na cesti.Omladinke na ulicama više ne igra-ju kolo svih naroda i narodnosti kaou njegovo vrijeme, nego se u koluočajnički drže za ruke i traže onomalo ljudskog dostojanstva, bar dabudu saslušane.Na drugoj strani, rukovodioci piju ukafani i slušaju najnoviji glazbeni hit„Tako mi je dobro bez tebe, bez tebe,tako mi se je..be za tebe, za tebe!Hoću sve pare za sebe, za sebe! Neželim znati za tuđe potrebe!“ Ode Tito malo do preduzeća

MANIFEST S ONOG SVIJETAMoramo otvoriti fabriku proleterskih žvaka, od kojihdobijaš halucinacije da rad ima smisla. Treba ih datisvim ugroženim radnicima da osjete slast života uBiH, da zaborave doživotno na učinke privatizacije

NA VRH JEZIKA

Piše: Sanja Ljubičić

Omladinke na ulicama višene igraju kolo svih narodai narodnosti kao u Titovovrijeme, nego se u koluočajnički drže za ruke itraže ono malo ljudskog

dostojanstva, bar da budusaslušane...


Feroelektro. Zamalo ne upade urupu u zemlji koja je iskopana dase iz nje tajno noću mogu izvlačitisirovine, materijal i kapitalpreduzeća. U posljednji čas ga spasiradnik koji nije jeo 27 mjeseci iotišao kod doktora. Ne smije daumre od gladi jer ga ne bi imaličime sahraniti.

Tito mu dade žvaku da se malozasladi u znak zahvalnosti štonije slomio nogu. Onu

socijalističku, pravu proleterskužvaku koja ti zašećeri mozak pa ti sepričini da dobijaš redovnu platu zasvoj rad, da možeš hraniti djecu, čaki na more otići u neko radničkoodmaralište, imati stan, moći plaćatirate kredita svaki mjesec itd..Osjećatise kao ljudsko biće koje ima

zadovoljena osnovna ljudska prava.Uđe Tito kroz tu rupu u zemlji idođe do rudnika boksita uMilićima. I tamo sve opuhano,nikoga nema, čak se i rude sakrile.

Radnici štrajkuju već godinama. Injima Tito dade čarobnesocijalističke, proleterske žvake. Ioni po prvi put nešto slatko poje-doše i spucaše ih iste halucinacije o

dobrom životu u kojem radniciimaju svoja zagarantirana prava idobivaju novac za svoj rad.Zamislio se Tito i misli kakomoramo otvoriti fabriku ovih pro-leterskih žvaka, od kojih dobiješhalucinacije da rad ima smisla.Treba ih dati svim ugroženim rad-nicima da osjete slast života u BiH,da zaborave doživotno na učinkeprivatizacije. Zabaviti ih žvakanjemu prazno dok čekaju da im se nekosmiluje i odgovori na njihove„nemoralne radničke“ zahtjeve.Pojede i Tito žvaku, zašećeri se injemu u glavi. Ugleda da štrajkuju ipoljoprivrednici, taksisti, penzioneri,vojnici, policajci, željezničari, građani,studenti, profesori, rudari... Nekimjesecima, neki godinama, neki dan-ima. Htjede da im podijeli Marksov„Kapital“ da čitaju. Knjiga imamnogo strana da im u tom besmisluod štrajka brže prođe vrijeme.

Ipak pomisli, iako je komunista,da vjerske knjige koje govore oboljem životu nakon smrti,

imaju više smisla u njihovoj situaci-ji. Shvati Tito da im jedino Bogmože napisati radnički manifest, alina „onom“ svijetu. Pomisli da onikao radnička klasa odumiru, da tiN. N.vrše sustavni genocid nadnjom i da će ona prestati postojati.Biće „otpuštena“ kao višak!Postojaće neka nova klasa, klasabijednih, potlačenih, obespravl-jenih, siromašnih ljudi, a zboggenocida radničke klase niko nećeodgovarati. Sud u Hagu će seukinuti, a N.N. će ostati N.N.Vrati se Tito u Kuću cvijeća naDedinju i shvati da je preumoranza specijalnog istražitelja, posebnoHaškog suda. Učini mu se da biNirnbeški sud za ratne zločine,osnovan nakon Drugog svjetskograta, ipak bio bolji? Možda bi onipronašli N. N-a i napisali novimanifest radničke klase. Ali naovom svijetu!

Usljed dugogodišnjeneuspjele potrage za N. N.osobom odlučeno je da sena teritoriju BiH pošaljespecijalni istražitelj, kojidobro govori jezik BiH

naroda i koji ima iskustvau radu kao pripadnik

radničke klase...

Već se od malih nogu može tvrditihoće li neko kad odraste biti ljevičarili desničar, tvrde znanstvenici iopravdavaju to primjerima iz 2006.godine. Pokazuje li dječak u trećojili četvrtoj godini života većusklonost kontroli, osjećat će seneudobno u suočavanju sneizvjesnošću i pokazivat ćerigidnost u suočavanju s nasiljem teće, kada odraste, vjerojatno bitikonzervativac. Konzervativnedjevojčice u ranoj će dobiti biti tihe,poslušne i plahe.Djeca koja će kasnije biti liberali uranom će djetinjstvu biti neovisni,izražajni, energični i nesputani.Djevojčice će biti samouvjerene,pričljive, pokazivat će znatiželjneporive i jasno će izražavati kada imse što ne svidi.Prema najnovijem istraživanju ovezanimljive teme, znanstvenici tvrdeda je već na temelju jedne slikemoguće utvrditi je li netko ljevičarili desničar. Istraživanje jeobjavljeno u časopisu CurrentBiology. Na osnovi reakcija mozgana jednu jedinu sliku 95 posto sig-urno se može odrediti kojemudijelu političkoga odraza pripadačovjek. Fotografija pomoću koje setestiranje provodi prikazuje neštošto izaziva - gađenje! U uvodu rada stoji da političke ide-ologije sažimaju dimenzije životakoje određuju kako će neka osobaorganizirati svoje privatno ponašan-je, stavove prema seksu, obitelji,obrazovanju ili osobnoj neovisnosti.

Već je ranije znanstveno utvrđenoda su temelji političke ideologijepovezani s temeljnim biološkimmehanizmima koji bi mogli imatiulogu reakcije na izazove u okolišupoput kontaminirane hrane ilifizičke prijetnje.

KAZNA ZA GOOGLE

Zbog fotografije koju je na svojemservisu objavio "Street View",Google je zaradio kaznu. Naime,Mariji Pia Grillo moraju platiti2.250 dolara, javlja cnet.Na Street Viewu je osvanulafotografija žene koja sjedi nastepenicama ispred svoje kuće.Zbog otvorene majice, Googleov jeautomobil snimio i njezin dekoltečime joj je, kako sama kaže, počinioštetu. Mariju je povrijedilo i to štose, osim dekoltea, na fotografiji vidii njezina adresa te registarskeoznake automobila."Ostavljena sam sa svojom obiteljina milost i nemilost potencijalnihmanijaka", rekla je povrijeđenaMarija koja je bitku ipak dobila.Dvije godine nakon što je fotografi-ja objavljena tužila je Google, a sudje presudio u njezinu korist objas-nivši presudu kao rezultat pretr-pljene patnje i boli te izrugivanjana poslu.

OŽIVLJENI VIRUS

Naučnici su uspjeli oživjeti 700godina star virus. Tim stručnjakanavodi da će, zahvaljujući ovom usp-jehu, možda uspjeti oživjeti i druge

TESTIRANJEGA\ENJEM!


REÊNO UPAM]ENO Srce puno ljubavi je najvišamudrost.

n Charles Dickens

Najvažnija je pouka povijesti da ljudiništa ne uče iz povijesnih poruka.

n Aldous Huxley

Čovjek ne živi samo od hljeba.Mnogi više od hrane vole samopoš-tovanje.

n Mahatma Gandhi

Štuke u evropskom ribnjakupriječe nas da budemo šarani.

n Otto von Bismarck

Ono što smo učinili za sebe umires nama, a ono što smo učinili zadruge i svijet je besmrtno.

n Albert Pike

Ne zaboravi da je ono što sadaimaš nekada bilo samo ono čemu sise nadao.

n Epikur

Svijet se neće složiti oko vjere inade, no darežljivost nam svimamora biti zajednička.

n Aleksandar Veliki

Samo pametan čovjek možeshvatiti da je napravio glupost.

n John Kennedy

Nastavljam ondje gdje je posljednjiprije mene stao.

n Thomas Alva Edison

Nema goreg neprijatelja od lošeg savjeta.n Sofoklo

Ljubav je svijest o mojem jedinstvus nekim drugim, tako da za sebenisam izoliran, već svojusamosvijest stičem jedino napuš-tanjem svoga postojanja za sebe.

n Hegel


viruse, kako bi bolje proučili njihovubiologiju i naučili kako da se boreprotiv njih, prenosi ScienceMag.Otkriveni virus je vjerojatnonapadao biljke kojima su se jelenihranili. Otkriće pokazuje da virusimogu preživjeti vrlo dugo u hlad-nom okruženju, kaže Eric Delwart,istraživač Instituta za proučavanjekrvotoka u San Franciscu. Njegovtim analizirao je genetički materijalvirusa iz uzorka prikupljenog izslojeva akumuliranog izmeta jelenau Kanadi od kojih su neki dijelovistari i do 4.000 godina.Jeleni su se okupljali na zaleđenimdijelovima tla, kako bi pobegli odinsekata, a u nataloženim fekalijamamogu se i danas pronaći dijelovibiljaka. Naučnici su izvadili komple-tan genom virusa iz 700 godina starogsloja i razvili novi virus, kojem suzatim izložili jednu biljku (Nicotianabenthamiana). Virus je uspješnozarazio njene listove."Znanje o drevnim virusimaograničeno je zbog njihove niskekoncentracije i slabe očuvanostiuzoraka. Međutim, u konstantnojhladnoći nukleinske kiseline mogu bitiočuvane vjekovima", kažu istraživači.Tim upozorava da je ovo otkrićevažno i u slučaju da zbog kli-matskih promjena i topljenja ledana polovima dođe do oživljavanjadrevnih virusa, od kojih bi neki idalje mogli predstavljati prijetnjuživim bićima.

MLIJE^NIZAOSTATAK

Nova DNK analiza,provedena na 13lubanja prona đenihna području Mađa -rske, koje datirajuizmeđu 5.700. do800. godi ne prijenove ere, pokazala je kako ljudi nisustvorili toleranciju na laktozu čak

5.000 godina nakon razvitkapoljoprivrede i pripitomljavanjaživotinja te čak 4.000 godina nakon štoje tehnika pripreme sira stigla napodručje centralne Evrope.Kako su se pridošli zemljoradnicipočeli miješati s lokalnim lovcima,koža Evropljana postaje sve svjetlija,no nije bilo nikakve razlike u razinitolerancije laktoze, ustvrdio je RonPinhasi, profesor areheologije naSveučilištu u Dublinu."Ovo znači da su prastariEvropljani uzgajali životinje kaošto su krave, koze i ovce, ali genets-ki još nisu razvili toleranciju namlijeko sisavaca", rekao je Pinhasi.Zbog toga su mlijeko većinomprerađivali u jogurt i sir, koji idanašnjim ljudima ne padaju takoteško na želudac.

LJEKOVITIODMOR

Najbolji lijek protiv prehlade ipovišene tjelesne temperature jeodmor, savjetuje njemački naučničasopis Naturartz. Budući da uzi-manje lijekova za snižavanje temper-ature može subjektivno poboljšatistanje, pacijenti često, osjećajući sebolje, ustaju iz kreveta i obavljajusvoje svakodnevne aktivnosti te sedovoljno ne odmaraju.Visoka temperatura važna je uborbi protiv infekcije, naglašavalist. Časopis također preporučujepuno tekućine kako bi se sluzniceodržale vlažnima tokom bolesti.Kako bi tijelo dobilo što više vitam-ina i sekundarnih proizvoda biljaka- zaštitnih hemikalija kojeproizvode biljke, a imaju ljekovitasvojstva za ljude - časopispreporučuje puno voća i povrća.Dvije čarobne biljke za odvraćanjevirusa i bakterija i jačanjeimunosnog sustava su hren ičešnjak.

REÊNO UPAM]ENO Da sam znao koliko je velikih knji-ga na svijetu, ne bih se upuštao upisanje, radio bih nešto drugo.

n Johann Goethe

Kupac treba stotinu očiju,prodavač nijedno.

n George Herbert

Jedini način da se riješite iskušenjajest taj da mu pokleknete.

n Oscar Wilde

Ima ljudi koji od svog bogatstva nemajuništa osim straha da će ga izgubiti.

n Denis Diderot

Ni vatra, ni junaštvo, ni snaga mislii osjećaja ne mogu sačuvati životpojedinca nakon smrti.

n Bertrand Russell

Ekonomija je umijeće da seograničenim resursima podmireneograničene potrebe.

n George Marshall

Narodi mogu postići sve, samo imene, ako ga izgube.

n Antun Gustav Matoš

Vaša budućnost ovisi o mnogostvari, ali uglavnom o vama.

n Frank Tyger

U tuđoj nevolji je slaba utjeha.n Marcus Tullius Ciceron

Nikad ne stajemo u istu rijeku. Uprotjecanju vremena, izgubljenaprilika, izgubljena je zauvijek.

n Heraklit

Tko nas naljuti, pokorio nas je!n Elizabeth Kenny

Većina ljudi bi radije bili sigurni dasu nesretni, nego riskirali pokušatipostati sretni.

n Robert Anthony


Stefan mi je poslao poruku:Mama umrla u snu, ispraćajje u nedjelju iz crkve Svete

Tereze. Spriječena sam otići.Saznajem od poznanika da su namisi sinovi lijepo govorili o majci.Udruženje za pješačenje, u kojemsam upoznala i sprijateljila se sabračnim parom G., Paulom iHildom, poslalo je korpu cvijeća sazahvalnicom. U govorima nadkovčegom je rečeno da je Hildarođena i odrasla u Berlinu, studi-rala dramsku umjetnost, da je bilagodinama u korespondenciji sa usvijetu poznatim orijentalistom,velikim tumačem Indije i hinduiz-ma, Jean Herbertom.Sa Jeanom, za koga je svojevre-

meno nešto i prevodila, to znam,nastavila se dopisivati i poslijenjegove smrti koristeći automatskopisanje; pokazala mi je svojevre-meno stranice i stranice ispisanedrhtavim rukopisom.

Dok sam sa Paulom uvijek razm-jenjivala dosjetke i smijeh, saHildom, damom plemenite ljepote,koja je izgovarala francuski lošijeod mene, vremenom sam razvila

tiho prijateljstvo, puno uzajamnograzumijevanja koje se osjeća, a neizgovara. Pričale smo mnogo o lit-eraturi, Bogu, životu u rodnojzemlji.

Njemačka njene mladosti zanju je bila, prije svega,sjećanje na ljubljenog oca,

visokog oficira njemačkogWehrmachta, teškog invalidaDrugog svjetskog rata. Prisjećala se,sa osmjehom, svoje sreće pri susre-tu sa Hitlerom, sa kojim se ruko-vala negdje pred sam rat. Povjerilami je da su tih godina zanosaHitlerom Nijemci, veliki broj njih,slutili, ali nisu htjeli znati zalogore. Čak se sjećala i pjevuckalami pjesme Hitlerjugenda.“Sve je to bilo greška, godine naciz-ma, naša oduševljenja i ponosnacijom”, priznavala je Hilda kaočinjenicu, bez patosa u glasu, beztraženja opravdanja. Učila me tako,preko sebe, o svom narodu. Ja sammislila kako bi i u mojoj zemljijednog dana trebali, baš na istinačin, pričati o našem paklu.

Kada su njih dvoje, zbogstarosti, prestali dolaziti napješačenje, obilazila sam ih

povremeno, izvodila autom u šetnjuili u restoran i to je trajalo nekolikogodina. Onda me u jedan petaknavečer Hilda nazvala i zamolila dadođem: Paul je vraćen iz bolnice, nasamrti je, a ona je sama.Otvorila mi je vrata sasvim tiha, u

JEDNA LJUDSKA TAJNA Paulovo tijelo leži na krevetu; bezvremenski blijedolice u miru onoga svijeta; stigli su Paulov brat i ženamu, čekamo da dođu iz pogrebnog preduzeća da Paula odnesu...

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

Piše: Nermana Begagić

“Sve je to bilo greška,godine nacizma, našaoduševljenja i ponos

nacijom”, priznavala jeHilda kao činjenicu, bez

patosa u glasu, beztraženja opravdanja...

očima iskra zahvalnosti što me vidi.U dugom salonu, pod velikim pro-zorom prema vrtu, leži u visokombolničkom krevetu Paul. Usta sumu poluotvorena, teško diše, nazjenice mu se spustila plavičastamagla, pogled odsutan… počeo jeda odlazi.

Hilda mu glasno kaže: Evodošla tvoja Nela”. Nemareakcije. Onda mu ušuška

deku oko tijela, ugasi svjetlo i ostavipoluotvorena vrata sobe, zatim mepozva da se popnemo na sprat da umiru razgovaramo. Sjedimo tako u Paulovoj radnojsobici, gdje drži svoje najvećeblago: arhivu i stvari Klubapješačenja, čiji je on osnivač odprije 20 godina. Hilda je u foteljinaspram mene i priča. Šutim islušam, uvjerena da joj je teško i dagovorom bježi od misli.Vratila se u 1957-u kada je stigla izNjemačke ovdje na sjeverFrancuske da bi usavršila svojfrancuski. Počela je odrađivati stažu kabinetu jednog notara. Tu ju jesusreo Paul, nesvršeni student žur-nalistike, koju je napustio da biradio u očevoj radnji za prodaju ipopravke automobila; zaljubio sepri prvom susretu u nju. Počeo ju jesačekivati poslije posla, slati pisma,kupovati cvijeće…- Bio je suviše sirov za mene, kažeHilda, bježala sam od njega.

Zatim prekida govor, kao da sepremišlja, a onda me pita:Znaš li ti Nela da ja mnogo

više volim mog prvog sina Stefanaod Sedrika? “Da, znam, potpunoje drugačiji i fizički i karakterom,Sedrik je isti otac, Stefan ne liči nina koga“, potvrdim.Mala pauza, a onda ona ubaci uprostor rečenicu-bombu: U stvari,ja i nisam nikada sigurna da li jeStefan Paulov sin ili moga direkto-ra iz onog vremena! Nelagoda mepreplavi.

“Da, u to vrijeme sam se voljela samojim direktorom tajno, nastavlja,ali je on imao ženu i djecu, nije bilogovora da se rastavi. Krili smo se, aPaul me počeo opsjedati. Jednoveče Paul me praktično silovao. Neznam ni danas od kojeg od njihdvojice sam ostala trudna i čiji jesin Stefan!”.Opet mala pauza, teško disanjePaula na samrtnoj postelji, kao daje utihnuo. Šutim i gledam je

netremice, jedva ostajem u foteljiod silne želje da nisam tu i da tonisam čula.“Trudna i očajna vratila sam se uNjemačku roditeljima. Paul jeneprestano zvao, otac je govorio sanjim i onda sve presjekao. Rekao jeda je vrijeme da se udam i da trebada Bogu budem pokorna. Udalasam se za Paula i služila ga sve ovegodine, imala sam milost za njega.On, onaj drugi, davno je umro”,reče i konačno zašuti.

Ne shvatam, užasnuta, da li mekoristi za ispovjest Paulu ili se sveti,pa to glasno govori, jer je onnemoćan na odlasku? U subotu, dan nakon noći priznan-ja, nazvala me u pola dvanaest da bimi saopštila da je Paul je upravoizdahnuo. Stigla sam kod njih pet-naest minuta poslije. Paulovo tijeloleži na krevetu; bezvremenski blije-do lice u miru onoga svijeta; stiglisu Paulov brat i žena mu, čekamoda dođu iz pogrebnog preduzeća daPaula odnesu.

Na Hildinu molbu, penjem sena sprat da odaberem odjećuza samrtnu postelju moga

drugara. Kad snesoh torbu saPaulovim kariranim sakoom zanjegovo posljednje oblačenje,mrtvozornici su stigli, iznose tijeloiz kuće. Predam im torbu sastvarima u koje će obući mrtvaca.Porodica je u dvorištu iza kuće,čekaju da službenici pogrebnogpreduzeća odu, Hilda je sa ostali-ma. Nakon toga svi ponovoulazimo u kuću, ja bih htjela dapospremim posteljinu na kojoj jePaul izdahnuo sat prije. Hilda mezaustavlja gestom ruke:Neka, nemoj Nela, jutros sam jepromijenila, čista je, ja ću u njojvečeras da spavam…

7. oktobar 2014. Spektar, broj 22 23

Htjela sam da pospremimposteljinu na kojoj je Paulizdahnuo sat prije. Hilda

me zaustavlja gestomruke: Neka, nemoj Nela,

jutros sam je promijenila,čista je, ja ću u njoj

večeras da spavam…


Postoji li kontinuitet između AlQaide i Islamske države ikakve su razlike među njima;

da li je Islamska država postala nesamo regionalna već i globalna pret-nja; da li je Zapad zbog borbi protivnje iranski i Asadov sirijski režimprestao da smatra silama zla; šta suuzroci porasta dzihadizma i islam-skog fanatizma; ko su njegovi inspi-ratori, a ko izvršioci i koje ideje ihpokreću; čime projekat dzihadaprivlači mlade muslimane naZapadu, a čime na ZapadnomBalkanu; kako se finansira i ko sufinansijeri Islamske države; može liZapad samo vojnim sredstvima neu-tralisati islamizam.Na ova i druga pitanja RadioSlobodna Evropa (RSE) odgovoreje potražila od Vlade Azinovića,profesora Fakulteta političkihnauka u Sarajevu.

Logična posljedica

RSE: Islamska država je uposlednjih nekoliko mjeseci nagloojačala, iako se smatralo da jeubistvom lidera Al Qaide OsameBin Ladena došlo do slabljenja fun-damentalnih islamista. Šta se u tominterregnumu dogodilo? Kako toda se odjednom pojavila Islamskadržava? Prije svega, da li je to bilo

odjednom ili nije?Azinović: Nije bilo odjednom.Islamska država se pojavila u vezisa onim što se protekle tri i pogodine događa u Siriji. Dakle,posljedica je jedne neuspjelemeđunarodne intervencije u jed-nom unutrašnjem sukobu, koji sedalje nastavio i u kojem su se počelepojavljivati i nestajati različite frak-cije na opozicionom bloku koji setrebao boriti protiv sirijskoj režima.

Imali smo i značajan brojregionalnih i globalnihmeđunarodnih faktora, koji sutakođer podržavali neke od tihfrakcija, očekujući da će kroz njihsteći bolji uvid i upravljatidogađajima u Siriji. Kada jeIslamska država ojačala i poklopilaostale milicije koje su se borile natom opozicionom frontu, ona seodjednom pojavila kao jednarespektabilna vojna, a ja bih rekao iideološka snaga. Ono čime jeskrenula pažnju na sebe ovog ljetaje brutalno nasilje koje je koristila

kao svoj modus operandi, ali to jejedna posebna priča.

Goropadno čudoviše

RSE: Da li je Zapad propustio daprepozna na vrijeme tu frakciju ilifrakcije iz kojih će kasnije izrastiIslamska država?Azinović: Ja bih rekao da ne samoda je zakasnio, nego je na određeninačin i pomogao njen nastanak.RSE: Kako?Azinović: Jedan dio oružja i dobro-voljaca koji su prelazili preko teri-torija Turske direktno je završavaou rukama onoga što je bila„Islamska država u Iraku i Šamu“,odnosno, u Iraku i Siriji, kako se taformacija zvala do ovoga ljeta.Dakle, dogodilo se nešto što sedešava i inače: ne može se direktnointervenirati zbog cijelog spletameđunarodnih okolnosti i onda sepokušava „proxy“ snagama, dakle,snagama koje su neformalne, kojesu nedržavne, uticati na tok sukobau onom smjeru u kojem velike sileto žele.Međutim, kao što se dogodilonakon rata u Avganistanu, kao štose dogodilo, ako hoćete, i nakonrata u Bosni i Hercegovini, stvori sejedno frankenštajnovsko čudovištekoje počne da grize ruku koja ga jedo tada hranila i koja mu jepraktično pomagala da nastane.RSE: Zar lekcije iz Afganistana iBiH nisu bile dovoljne?Azinović: Očito da nisu. Naravno,mi sada stvari pojednostavljujemo

INTERVJU: PROFESOR VLADO AZINOVIĆ

Islamska država je utopijski projekt koji se nikada neće ostvariti, ali koji ljudima koji u nekim dijelovimasvijeta pate daje privid da se bave ispravljanjem velikih nepravdi

ISLAMISTE TREBA SLOMITI

I NA VOJNOM I NA IDEJNOM PLANU

Islamska država se pojavila izazvana

zbivanjima u Siriji, kaoposljedica jedne neuspjelemeđunarodne intervencije

u jednom unutrašnjemsukobu...

kako bismo ih bolje razumjeli, ali usuštini se dogodilo isto.

Al-Zarqawijev trag

RSE: Ko su inspiratori Islamskedržave i šta ih pokreće?Azinović: Islamska država nije nasta-la tek tako. Ona je nastala naideološkoj baštini nečega što se zvalo„Al Qaida u Iraku“, čiji je čelnik bioAbu Musab al-Zarqawi, jordanskikriminalac, alkoholičar i pedofil, kojije svoje, odnosno, aktivnosti svojegrupe iz Jordana prenio u Irak 2004.godine, da bi se suprotstavioameričkoj invaziji. Abu Musab al-Zarqawi i „Al Qaida u Iraku“ su prvipočeli ritualna odrubljivanja glavazarobljenima, najčešće humanitarn-im djelatnicima, sa Zapada. AbuMusab al-Zarqawi je, štaviše, sampred kamerama odrubio nekolikoglava takvim ljudima.Počeli su vrlo brutalnim kampanja-ma napada na neistomišljenike izapravo su pokrenuli rat protiviračkih šiita u jednom trenutku.Abu Musab al-Zarqawi se u takvimaktivnostima, u jednom trenutku,toliko oteo kontroli tradicionalneAl Qaide da je ušao u ideološkisukob sa tada još uvijek živimOsamom Bin Ladenom iAymanom al-Zawahirijem, koji suse na neki način od njega distanci-rali. Pitanje je kako bi se taj sukobzavršio da ga nisu prekinule SAD iistresle dvije bombe od četvrt tonena sklonište Zarkawija blizuBakube 2006. godine. On je tadapoginuo, ali je njegovo ideološkonaslijeđe ugrađeno u ideološkumatricu Islamske države.

Tajno finansiranje

RSE: Ko su ti koji finansirajuIslamsku državu?Azinović: To je najteže pitanje ucijeloj ovoj priči. Nedavno je

njemački ministar finansija daoizjavu kojom je jednu zaljevskudržavu apostrofirao kao mogućegfinansijera Islamske države, pa jeonda tu izjavu povukao jer je očitobila malo ishitrena i neodmjerena.Države ne stoje, stoje bogati pojed-

inci koji za relativno malo novca,za koji vjeruju da ga daju uhumane svrhe i za ostvarenjeuzvišenih ciljeva, kupuju vojnusnagu koja onda ide i pokušava ost-variti tu ideologiju na licu mjesta.RSE: Šta zapravo Islamska državaželi kao krajnji cilj i na koji načinZapad globalno može da se suprot-stavi njenoj globalnoj ideologiji, a dato nije samo vojno suprotstavljanje?Azinović: Ako bismo pokušaliuspostaviti neke paralele izmeđuonoga što je do sada predstavljalatradicionalna Al Qaida i ovoga štosada predstavlja Islamska država,možemo vidjeti da tu postojisuštinska razlika, na kojoj možemo

pokušati objasniti šta Islamskadržava na kraju zapravo želi.Al Qaida je bila fokusirana na dvavrlo konkretna cilja: postojao jetakozvani bliži i takozvani daljineprijatelj. Bliži neprijatelj su bilisekularni režimi u muslimanskimzemljama, koje je Al Qaida vidjelakao neprijateljske i koje trebasmaknuti, a postojao je dalji nepri-jatelj, SAD, koje su pomagale terežime, jer su oni praktično za SADodrađivali neke stvari u regiji.Međutim, Islamska država za ciljima uspostavu teritorija i to je onošto je ključno razlikuje od AlQuaide.Islamska država je tokom ljeta, kadaje proglašen kalifat, objavila jednumapu priželjkivanog teritorijakalifata, koji uključuje ogromneprostore u sjevernoj i srednjoj Africi,velike dijelove Bliskog Istoka,Srednjeg istoka, današnje Rusije,Kavkaza, Balkana i zemlje EU, svedo Austrije i do Španjolske. Dakle,to je jedan utopijski projekt, koji se,naravno, nikada neće ostvariti, alikoji ljudima, koji u nekimdijelovima svijeta pate, koji seosjećaju ugroženim, obespravljeni-ma, marginaliziranim, frustriranim,neprilagođenim, a razlog za takav


Islamska država nastala je na ideološkoj baštiniiračke Al Qaide, čiji ječelnik bio Abu Musab al-Zarqawi, jordanski

kriminalac, alkoholičar i pedofil...

Azinović je autor više knjiga i studija o terorizmu

osjećaj pripisuju svom identitetu,takva jedna moćna sila, koja nastajeta tom teritoriju, njima daje prividda se oni zapravo bore i za njih i dase trebaju priključiti toj globalnoj silikoja ide za ispravljanjem svihnepravdi na svijetu.

Nijansirani motivi

RSE: Šta je mlade ljude sa Zapada,pa i sa Balkana, moglo privući daratuju za taj kalifat?Azinović: Pretpostavljam da se radi ospoju barem nekoliko faktora.Postoji kod jednog broja ljudi nekouvjerenje o globalnom stradavanju ipatnji muslimana u proteklihnekoliko stoljeća - što zbog posljedi-ca kolonijalizma, neokolonijalizma,nesposobnosti ili nemogućnosti zaprilagođavanja modernitetu kakavim je nametnut. Pitanje je šta takvimljudima na Zapadu, koji su sedoselili iz nekih drugih dijelova svi-jeta, liberalni kapitalizam danasuopšte može ponuditi.Također, radi se i o tome da se tiljudi vjerovatno nisu naodgovarajući način uspjeli do krajauklopiti u društvo u kom sada žive,a obično se radi o drugoj ili trećojgeneraciji useljenika.Sasvim je moguće da veliki brojmladih ljudi, potomaka useljenikaiz različitih dijelova svijeta, u vre-menu recesije i ekonomske krizesvoje vlastite probleme ne tumačenekim općim okolnostima, nego ihpersonaliziraju i doživljavaju kaosvoju otuđenost, svoju ekonomskumarginalizaciju, kao posljedicuvlastitog identiteta i njegoveugroženosti.

Ratno naslijeđe

RSE: Šta su pokretači togradikalnog islamizma među mladi-ma na Zapadnom Balkanu, naprimjer u Bosni i Hercegovini?

Azinović: To što određeni brojgrađana BiH odlazi, odnosno,odlazio je, u rat u Siriji i Iraku, jestezapravo neka vrsta ideološkognasljeđa koje je ostavljeno ovdjetokom rata, kroz djelovanje vojneformacije El Mudžahid i ideološkematrice kojom je ona djelovala.Međutim, mi imamo drugu gen-

eraciju dobrovoljaca koji odlaze urat u Siriju, a to su mladići od 18 ili19 godina, koji, ja vjerujem, istinskito doživljavaju kao neku vrstu svojevjerske dužnosti i zbog toga odlaze.Međutim, mislim da negdjeduboko u podsvijesti tu postojicijeli niz drugih faktora.Gledao sam kako izgledaju kuće izkojih ti mladići odlaze. Kada bineko poginuo, naši bi novinarinajčešće odlazili na ta mjesta i raz-govarali sa roditeljima. To sunajčešće neke kuće od cigle gdjeimate samo drvenariju, prozore ivrata i gdje jedva da imate krov. Donekih od tih kuća jedva da vodi bilokakav zemljani put. Dakle, to su

kuće iz kojih bi čovjek, bilo kada ibilo gdje, nastojao što prije pobjećiu bilo šta drugo.Problem sa Bosnom i Hercegovinomje što se i ljudima koji žive na asfaltui betonu nudi malo šta drugo. Mi smoovdje potpuno izgubili sistemdruštvenih vrijednosti, pa i moralnih ietičkih. Mi živimo u jednom naizglednormiranom društvu, ali se niko nepridržava normi kojima se uređujuodnosi u društvu. Mi nemamo višedruštvene uzore. Imamo jednopotpuno haotično društvo u kojem jesve sada postalo normalno i moguće.Sve što je ranije bilo za osudu ili zaprijekor, sada se tolerira ili se čakohrabruje.Također, kada se radi o mladićima tihgodina, imamo tu i neke faktore koji sesasvim podrazumijevaju za taj uzrast.To su mladići koji žele da se iskažu kaomuškarci, koji žele da se potvrde, dasteknu poštovanje, da budu dio grupe,koji traže svoj identitet.Za veliki dio tih mladića to je jednavelika adrenalinska avantura. Doodlazaka u Siriju, mladići tih godi-na bježali su u francusku Legijučasti, zato što je to bio kanal krozkoji se moglo postići to samoost-varenje i afirmirati se kroz igranjesa oružjem i odlazak u ratove.Naš je problem što u ovoj državi, a


Krvoločne horde kriju se iza islama

Ono što je razlikuje od Al Quaide, to je da

Islamska država za ciljima uspostavu teritorije

koja se naziva novimkalifatom...

mislim da to vrijedi i za ostatakZapadnog Balkana, postoji vrlo malomogućnosti za samoostvarenjemladih na neki normalan način.

Štetne predrasude

RSE: U jednom intervju ste rekli davehabizam nije sinonim za islams-ki fanatizam i ekstremizam, daislam i islamizam nisu isto.Nemam utisak da svi to ovdjesasvim dobro razumiju.Azinović: Mi moramo ovdje, nesamo zbog elementarne političkekorektnosti, nego zbog suštinestvari, pokušati objasniti ponešto.Prije svega, vrlo se često govori oislamskom terorizmu. To je po menineprihvatljiv termin, zato što postojiogromna razlika između islama iislamizma. Islam je religija, aislamizam je ideologija. To bi bilokao da kažemo da su kršćanstvo ikršćanska demokracija jedna te istastvar. Međutim - one to nisu.Što se tiče selafizma ili vehabizma,tu također postoji jedno stereotipnoi predrasudno promišljanje ishvaćanje. Ne bih rekao da je ononužno iz zle namjere, nego senaprosto radi o kompliciranimstvarima, koje ljudi iz judeo-kršćanske ili ateističke perspektiveteže razumiju jer ne poznaju islam.Vehabizam i selefizam su pojavekoje nisu nove. Riječ je o pokretukoji nije jedinstven, ne samo kodnas u regiji, nego nije jedinstvennigdje u svijetu. Radi se zapravo oljudima koji vjeruju da je razlogzbog kog su muslimani počelizaostajati za ostalim dijelom svijetai postajati njegovom žrtvom to štosu vremenom odstupili odtemeljnih postulata islama i zbogtoga im se oni vraćaju. Oni žele dažive kao prve tri generacije musli-mana koji su naslijedili poslanikaMuhameda.Najveći dio tih ljudi je vrlo

miroljubiv i nema nikakvihnasilničkih pretenzija, niti se takoponaša. Jedan dio tih ljudi odobra-va nasilje, jedan još manji seangažira u nasilju, ali bilo bi vrlo

pogrešno etiketirati cijele grupe kaopotencijalno nasilničke iliterorističke samo zbog toga što miponekad nismo u stanju da razumi-jemo kompleksnost pitanja o koji-ma se ovdje radi.

Nužnost dijaloga

RSE: S obzirom da ovaj pokretpostaje globalni izazov, kakav bitrebalo da bude globalni odgovorIslamskoj državi?Azinović: Mislim da bi se moraonaći neki način, ali ne mislim damože postojati neki široki i globalnipristup. Moraće se raditi na tome,individualno, svaka država za sebe.Mislim da dobrovoljaca u Iraku iSiriji ima iz više od 80 zemalja:3.000 Evropljana, 12.000 sve skupastranih boraca je u sastavu Islamskedržave. Dakle, dobar dio svijeta bi

mogao imati problema sa time.Znam da države poput Danske iliSaudijske Arabije, Austrije, VelikeBritanije razvijaju programe, neza deradikalizaciju, jer kad jeneko već u toj priči radikaliziran,teško ga možete vratiti nazad.Treba se pokušati razviti nekavrsta kontra-naracije. Uključuje seislamska zajednica, socijalneslužbe, razgovaraju sa porodicamaljudi koji su otišli, razgovara se saljudima koji još uvijek nisu otišli.Pokušava se objasniti ljudima očemu se tu radi.Morala bi se naći i rješenja za nekedruge probleme koji su egzistenci-jalni, ekonomski, koji su i problemidrugih grupa, a ne samo ove zajed-nice iz koje se ljudi radikaliziraju iodlaze u Siriju. Nažalost, neretkoje diskurs iz kog se to promatra dasamo muslimani u svijetu pate, anačin interpretacije te patnje jetakav da daje krila ljudima kojipokušavaju sprovesti radikalizaciju.Dakle, morao bi se osmisliti nekikoherentan, smislen, ciljan,razrađen, vjerovatno isto tako iskup, projekt ili programderadikalizacije. Prije svega, trebapokrenuti neki dijalog sa ljudimakoji se osjećaju privučeni tomideologijom i onim što se događa uSiriji i Iraku.

Branka Trivić


Dobrovoljci u potrazi za vlastitim identitetom

Vehabije vjeruju da je razlog što muslimani

zaostaju za ostalim svijetom i postaju

njegove žrtve to što suodstupili od temeljnih

postulata islama...


Knjiga pod naslovom „Mafija

u Crkvi“, nekadašnjeg

monaha Bojana Jovanovića,

koji tvrdi da je seksualno zlostavl-

jan tokom službe u Srpskoj

pravoslavnoj crkvi, predstavljena je

ove sedmice u Beogradu.

U svojoj ispovijesti Jovanović gov-

ori o, kako kaže, pedofiliji i pojed-

incima koji zloupotrebljavaju

Crkvu.

Ogromni otpori: Bojan Jovano -

vić, četrdesetogodišnji Beogra -

đanin, rekao je da njegova knjiga

predstavlja dokument o seksualnim

zlostavljačima iz crkvenih krugova.

„Zapisao sam ono što sam lično

doživeo. Pre petnaest godina ustao

sam protiv ljudi koji svoju moć

koriste da bi se seksualno iživljavali

nad nemoćnima. Bilo bi mi mnogo

lakše da je ovo samo moja sudbina, a

ne sudbina mnogih mladih ljudi, a

naročito dece“, naglasio je Jovanović.

Bojan Jovanović tvrdi kako je u više

navrata svjedočio u medijima da je

bio žrtva seksualnog napastvovanja

vladike Vasilija Kačavende. Advokat

Duško Tomić, koji zastupa Bojana

Jovanovića, rekao je na promociji

knjige u Beogradu da u Srpskoj

pravoslavnoj crkvi i drugim

vjerskim zajednicama ima slučajeva

pedofilije koji se, kako je naglasio,

godinama kriju od javnosti.

„Nikada u svom životu nisam imao

veće otpore da se sazna istina nego

u ovom slučaju. Svi koji su

učestvovali u radu na ovoj knjizi

bili su u smrtnoj opasnosti. Zato što

pedofilija nije problem sama za

sebe. Iza i ispred toga stoji strašan

kriminal i mnogo morbidnih

događaja koja se prikrivaju u

religijskim zajednicama. U ovom

slučaju, u Srpskoj pravoslavnoj

crkvi“, naveo je Tomić.

Malodobne žrtve: Bojan

Jovanović u svom djelu opisuje, kako

je napisao, patnje kroz koje je prošao

kao đakon i kada se 1998. u manas-

tiru na Ozrenu zamonašio i dobio

crkveno ime Serafim. Knjiga obiluje

detaljnim opisima, potresnim

svjedočenjima i uznemirujućim

detaljima, pa govori čak i o

samoubistvu jednog mladog

bogoslova za kog autor u svojim

spisima navodi da je bio žtrva seksu-

alnog zlostavljanja i da je, kako tvrdi

Bojan Jovanović, u stvari ubijen.

Stojan Mandić, izdavač knjige

„Mafija u Crkvi“, rekao je da ima

saznanja da je sedam puta

pokušano ubistvo Bojana

Jovanovića, ali da on neće odustati

od misije da se pred lice pravde

izvedu nečasni pojedinci iz Crkve.

„Svim srcem sam odlučio da

podržim ovu knjigu jer znam da je,

na žalost, sve ovo istina. Niko ne

želi da se ovim zameri Crkvi. Mi se

prvi za istinu borimo i zato ovo i

radimo. Bojan Jovanović zaslužuje

ISPOVIJEST BIVŠEG MONAHA

U svojoj knjizi pod nazivom “Mafija u crkvi”, bivši

monah Bojan Jovanović govori o pedofiliji i pojedincima

koji zloupotrebljavaju Srpsku pravoslavnu crkvu, u kojoj

se “neposlušnost” plaća i životom

RAZVRAT U SRPSKOJ CRKVI

Knjiga obiluje detaljnimopisima, potresnim

svjedočenjima iuznemirujućim detaljima,

pa govori čak i osamoubistvu jednog

mladog bogoslova koji je bio žtrva seksualnog

zlostavljanja...

Autor svjedočanstva koje duboko potresa SPC

pravdu i poštovanje. Gospod će

pravedno suditi, ali mi na zemlji

moramo da ga podržimo ako

želimo dobro svojoj deci“, poručio

je Mandić.

Zavjera ćutnje: Autor i njegovi

saradnici obavijestili su SPC i

nadležne organe o svojim

iskustvima i saznanjima. Takođe

su naveli da se predmet o tome

nalazi u tužilaštvu u Beogradu.

Kako tvrde Tomić i Jovanović,

često su bili izloženi pritiscima i

prijetnjama, od kojih je jedna

glasila: „Bićete iseckani na

komade“, a naveli su i da su im

pojedini ljudi iz crkvenih krugova

nudili ogromne svote novca da o

svemu ćute.

Prema tvrdnjama autora, u istraži-

vanje kriminalnih radnji u Crkvi,

pa i njegovih navoda o seksualnom

zlostavljanju, svojevremeno je bila

uključena i Bezbjednosno-infor-

mativna agencija (BIA).

Godinama poslije svega, tvrdi ovaj

bivši sveštenik, priča nije odmakla

od početka. Neću dozvoliti da se

ovo gurne pod tepih, zaključio je

Bojan Jovanović, pogotovu što sam

sve više puta prijavljivao policiji: I

svi ćute...

“Ovu knjigu nisam napisao da bih

šokirao javnost. Ona treba da služi

kao sredstvo vlastima da ustanu u

borbu protiv tih ljudi. A to je trebalo

još davno da se učini“, ističe Bojan.

U knjizi „Mafija u Crkvi“ objavl-

jeno je nekoliko kopija crkvenih

dokumenata za koje autor tvrdi da

mogu da ukažu na istinitost nekih

od njegovih tvrdnji. Tu su i

fotografije iz vremena monaškog

života Bojana Jovanovića.

Zoran Glavonjić/RSE


“Ovu knjigu nisam napisaoda bih šokirao javnost.Ona treba da služi kaosredstvo vlastima da

ustanu u borbu protiv tihljudi. A to je trebalo još

davno da se učini...“

Sa beogradske promocije Jovanovićeve knjige

“Pokušali su od mene da naprave

poslušnika koji bi podvodio decu

po školama i raznim ustanovama.

Naglasili bi mi da pazim da deca

ne budu starija od 11 godina, jer

su poslije toga prljavi” – priča

Bojan Jovanović.

Kako kaže, zbog svih zlodjela čiji

je svjedok, napustio je Crkvu i

započeo borbu protiv ljudi u ime

hrišćanstva, prije 15 godina, koji

su zloupotrijebili svoju funkciju, i

svoju moć koriste kako bi se

iživljavali nad nemoćnima, prije

svega nad djecom.

Ovaj monah posjeduje i snimak

koji je dokaz o kakvoj vrsti zlod-

jela govori knjiga i šta se sve u

Patrijaršiji radi.

– Tren kada sam odlučio da se

borim protiv svega bio je kada su

dijete koje je bilo pod mojom

ingerencijom raznijeli bombom.

Kačavenda me sklonio na dva

dana, otišli smo negdje i kada sam

se vratio saznao sam da se dječak

Milić ubio. Kada sam zahtevao da

mi objasne šta se desilo, rekli su

mi da to nema veze sa njima i da

je on ionako bio bolesnik. Delove

tela dečaka sahranili smo u

najvećoj tami i tišini – tvrdi Bojan

Jovanović, čovjek koji je maltreti-

ranje osjetio na svojoj koži.

UBIJENI DJEČAK

Uoči početka UN-ove konfer-encije o zaštiti klime, u jed-nom izvještaju eksperata

svjetske organizacije upozoravase kako planeti prijete klimatskepromjene koje će biti nepovratne.Promjena klime tako može daima "ozbiljne i dalekosežneposljedice po čovjeka i cijele eko-sisteme".No, još ima vremena da se sman-jenjem ispuštanja štetnih gasova,prvenstveno ugljendioksida,spriječi najgore. To je zaključakizvještaja kojeg su u 2. novembra

objavili eksperti UN-a uKopenhagenu.

Štetni gasovi: Ovaj izvještajnema nekih posebno novihinformacija, ali način na koji jenapisan ukazuje na hitnost djelo-vanja. On sažima i ujedinjujezaključke iz ranije objavljenih izv-ještaja o dokazima o klimatskimpromjenama, njihovimposljedicama i preporukama štatreba činiti.To je osnovica za pripreme svjet-skih vlada za narednu Konferencijuo zaštiti klime koja će se održati uPeruu. Izvještaj ne ostavlja ni tragasumnji u dokaze da odista dolazi

do zagrijavanja planete koje jeuzrokovano djelovanjem čovjeka,da sve to već sada ima opasneposljedice, ali ukazuje i namogućnost da je trend povećanja

temperature već sada nezaustavljiv.Emisija štetnih gasova se mora brzoi bitno smanjiti da bi se povećanjetemperature održalo u granicamaispod dva stepena celzijusa, tvrdestručnjaci. Samo tako bi sespriječile ekstremne posljedicepromjene klime poput oluja, kiša,suša i porasta nivoa mora.Ovaj izvještaj ukazuje i na to datakve promjene vode i nasilnimkonfliktima te povećanju broja izb-jeglica. One ugrožavaju žetve iproizvodnju hrane. Ukazuje se najoš jednu odlučujuću promjenueko-sistema: okeani postaju sve"kiseliji" jer iz zraka akumulirajusve više ugljendioksida. Tougrožava život vodenih bića. Premanekim scenarijima, ukoliko se nesmanji ispuštanje štetnih gasova, dokraja ovog stoljeća prosječna tem-peratura bi na planeti mogla daporaste i do četiri stepena celzijusa.

Interesna bitka: Prije nego što jeovaj izvještaj objavljen, predstavni-ci pojedinih vlada su tražili da ga"pročešljaju". Vlade su pokušale dautiču na izbor riječi koje se koristekako bi ojačale svoje pozicije u pre-govorima. Uloženo je više od 2000

(NE)ZAUSTAVLJIVI KLIMATSKI KOLAPS

SVE NAS JAKO SVRBI,ALI SE RIJETKO KO ČEŠE

Ukoliko se ne smanjiispuštanje štetnih gasova,

do kraja ovog stoljećaprosječna temperatura

bi na planeti mogla da poraste i do četiri stepena celzijusa...

Prosječna temperatura zraka na planeti je sve viša, okeani su sve "kiseliji" zbog prisustva ugljendioksida, a za sve je kriv čovjek. Eksperti UN-a

zahtijevaju hitnu akciju kako bi se spriječilo najgore


komentara na prvi nacrt izvještaja.EU je tražila da se u izvještaju pre-ciznije navedu posljedice kli-matskih pregovora kako bi toposlužilo kao osnova za pregovoreonih koji donose odluke napolitičkom nivou. Zajedno sa SAD,Unija je zahtijevala da se uizvještaju naglasi kako će posljedicebudućih klimatskih promjena jačepogoditi i bogate zemlje.SAD su tražile i da ovaj dokumentbude jasan i onima koji se ne razu-miju previše u klimatske promjene.Eksperti tvrde da je upravo zadržave gdje postoji velika sumnja uistinitost navoda o tim promjenamabitno da se kroz grafikone prikažuposljedice koje bi nastale ukolikone dođe do hitnog djelovanja.Saudijska Arabija je tražila da se uizvještaju spomene i da se rastprosječne temperature zraka u god-

inama nakon 1998. odvija neštosporije nego ranije. Ova zemlja jepoznata po tome što ublažavatvrdnje o mogućim katastrofalnimposljedicama klimatskih promjena.Najveći proizvođač nafte na svijetuje htio da se u nalaz eksperatauvrste i podaci o "negativnim"efektima mogućeg smanjenjautroška fosilnih goriva, poputfinansijskih gubitaka za državepoput nje.

Još šest godina: Nevladine orga-nizacije poput Greenpeacea,WWF-a i Germanwatcha smatrajuda izvještaj pokazuje kako još uvi-jek nije kasno da se zaustaveopasne promjene. One takođervjeruju da je rok da se to desi 2020.godina. Svijet do te godine mora"okrenuti sklopku" i početi umnogo većoj mjeri da troši

obnovljive energije, moraju se ost-variti uštede u potrošnji i zaustavitisječa šuma."Ako nastavimo da se ponašamokao do sada, onda u narednomdesetljeću nećemo više ni imatimogućnost da zaustavimo porasttemperature", upozorio je gener-alni sekretar UN-a Ban KiMoon. Njegovo prisustvo pri-likom objavljivanja izvještajapotcrtava koliku važnost tomepridaju UN.Predstojeća Konferencija o zaštitiklime, koja će se održati u Peruu,trebalo bi da bude osnova da se uParizu 2015. potpiše novi sporazumkoji će naslijediti Protokol iz Kyota.Rasprava oko toga koje će serečenice pojaviti u ovom izvještajupokazuje da put do novogsporazuma neće biti nimalo lak.

Irene Quaile/DW


Promjena klime donosi katastrofalne suše

ALARMANTNI PODACIl prosječna temepratura na planeti je od1880. do 2012. godine porasla za 0,85stepeni celzijusa

l vjerovatnoća da je to posljedicadjelovanja čovjeka iznosi od 95 do 100odsto

l okeani su do sada akumulirali oko 30odsto ugljendioksida kojeg je u atmosferuizbacilo čovječanstvo i tako je njihov ste-pen "kiselosti" porastao za 26 odsto uodnosu na doba prije industrijskerevolucije

l skoro svi glečeri svijeta se tope

l koncentracija ugljendioksida i metanaje najveća u proteklih 800.000 godina

l očekivati je da sve duže traju suše, te dapojedini regioni sve češće budu pogođenikatastrofalnim poplavama

l da bi se ograničilo zagrijavanje atomos-fere na dva stepena celzijusa potrebno jedo 2050. smanjiti emisiju ugljendioksidaza 40 do 70 odsto u odnosu na nivo iz2010. godine.


Da li vam je ikada dopala rukuneka od ukupno 16 knjiga izserije „Dijagnostika karme“

ili barem jedna iz serijala od sedamknjiga pod nazivom „Čovjekbudućnosti“, ruskog autora SergejaNikolajeviča Lazareva. Riječ je o“specijalnoj osobi” koja u istovrijeme utjelovljuje i praktičaraduhovnosti i filozofa i istraživačazakona duhovnog života čovjeka tenjihovog utjacaja na naše zdravlje ikarmu (sudbinu).Sadržaj njegovih knjiga i predavan-ja zaranjaju toliko duboko u indi-vidualne i društvene probleme ljudida vas njegova dijagnoza uzroka iposljedica naših i tuđih dijelapokreće na akciju koja ne trpiodlaganje - iz korijena počnetemijenjati sebe. Jer, ono što ste odla-gali godinama, iz nekog razlogakoji vam otkriva Lazarev, počelo jedolaziti na naplatu kroz bolesti,nesreće, tragedije, katastrofe itd.

Bolne lekcije: Sav smisaopomnog istraživanja Lazarevasadržan je u njegovom nastojanjuda pomogne čovjeku kako bidobrovoljno uradio to što sudbinaradi s njim - prinudno! Ukratko,ako nećeš milom (kroz postepenomijenjanje i transformaciju duha i

tijela u skladu sa zakonimaUniverzuma), onda ćeš silom, krozučenje i polaganje životnih lekcijana grub i bolan način?!

Naravno, ovakve korjenite prom-jene koje od nas zahtjeva Lazarev,kroz naveđenje brojnih (konkret-nih) primjera ljudskih sudbina u“Dijagnostici karme”, veoma sumučna stvar, pa se čitatelji “naprvu” mogu zapitati: U čemu se

naše dobrovoljno pristajanje naličnu transformaciju razlikuje odtotalne destrukcije i katastrofa sakojima nas priroda sve učestalijesuočava? “Praktično ni u čemu”,odgovara Lazarev i pojašnjava da jerazlika samo “u tome što mijenjan-je koje je na fonu ljubavi, postajenaše razviće (u svjesno biće,op.aut.), a ne rušenje!”Lazarev je rođen 1952. u ruskomgradu Ejsku. Završio je Ruskidržavni pedagoški univerzitet A. I.Hercena. Istovremeno je prošao 11-mjesečnu edukaciju u SanktPetersburgu na državnomuniverzitetu, stječući kvalifikaciju„praktičar psiholog“.Početkom 80-tih godina počeo sebaviti istraživanjem informaciono-energetskih polja čovjeka, a od 1993.održava seminare i prezentacije uMoskvi, Sankt Petersburgu i drugimgradovima u Rusiji, Njemačkoj,Izraelu, Poljskoj, Češkoj i Ukrajini.

Urođeni instinkti: Lazarevistražuje vezu između unutarnjegstanja duše čovjeka, njegove sud-bine i zdravlja, povezanostreligijskog i moralnog stanjačovjeka, te perspektive njegovogopstanka u savremenom svijetu. Utoj oblasti je empirijskim putemotkrio niz zakona, što mu je

LABIRINTI LJUDSKE DUHOVNOSTI

U kakvom je stanju naša civilizacija, kako nastajebolest, šta je naša sudbina, šta trebamo uraditi da bipreživjeli u narednim godinama? Na ova i brojnadruga pitanja odgovore pruža Sergej Lazarev, autor 16 knjiga “Dijagnostike karme”

AKO SE NE MIJENJAŠ MILOM,ONDA ĆEŠ TO UČINITI SILOM!

Piše: Šefik Avdagić

Prvi put u istorijičovječanstva vidimostvarne dokaze kraja

svijeta, koji se približava.U tom režimu, u kom žividanašnja civilizacija, onaje osuđena na propast...

Jedno od djela inspirativnog Rusa

omogućilo da stvori cjelokupan filo-zofski sistem koji je jedinstven potome što nam omogućava da sesnađemo u svijetu koji nas okružu-je, kao i da u konkretnim životnimsituacijama dobijemo odgovore napitanja: ko smo, odakle dolazimo ikuda idemo?Dijagnosticirajući unutarnje čovjekovostanje ovaj autor tvrdi da za svakogponaosob može reći šta će mu se desitiu budućnosti. I to ne važi samo zajednu osobu, već za grupe ljudi,narode, države, pa čak i za cijeločovječanstvo. Po njemu, to nijepovezano sa astrološkimpredviđanjem, već sa njegovommetodom - karmičkom dijagnostikom!“Kraj svijeta su predviđali mnogoputa, ali prvi put u istorijičovječanstva vidimo stvarne dokazekraja svijeta, koji se približava. Utom režimu, u kom živi današnjacivilizacija, ona je osuđena napropast”, tvrdi Lazarev. Po njemu svaki čovjek ima triurođena instinkta. Prvi instinkt,koji je svojstven svemu živom ineživom u Univerzumu, je instinktjedinstva, sjedinjenja s Bogom. Toje prvi i glavni uslov za opstanak.Osim ovog, kroz život nasodržavaju i dva “pomoćna” instink-ta - instinkt samoodržanja i instinktproduženja vrste. Bez ova dvainstinkta čovjek ne može da živi, ali,ako čovjek počne da zaboravljaglavni instinkt i klanja se ovimdrugim, kako ističe Lazarev, tadaduša gubi ljubav i počinje da boluje.

Religiozne zablude: Instinktisamoodržanja i produženja roda subliži životinjskom nego čovjekovomnačelu. Oni su nam potrebni, alioni treba da slijede instinkt ljubaviprema Bogu. Što se čovjek višeklanja životinjskim instinktima, toviše zavisi od njih, veže se za ovajsvijet, a vezanost stvara agresiju.Njegova duša postaje agresivna, i to

u dva pravca: kada je usmjerenaprema drugima, počinju prestupi,ubistva, odnosno, kriminalno pon-ašanje, a ako agresiju potiskujemoona odlazi u podsvijest, a potom se- kako tvrdi Lazarev - u tijelu rađabolest!Kroz “Dijagnostiku karme”, bavećise uzrocima današnjeg bolesnogdruštva, Lazarev tvrdi sljedeće:“Čovjek koji je izgubio ljubavprema Bogu, počinje da se pretvarau životinju. Zašto? Zato što je

čovjek životinja koja je povjerovalau Boga. A kada vjera u Boga slabi,čovjek se vraća u životinjsko stanje.U cijelom svijetu sada vidimouništenje vjere. Najparadoksalnijeje da najmoćniju antireligijsku pro-pagandu sprovode predstavnicireligije iz prostog razloga štoreligiozne zablude, mnogo jače odotvorenog ateizma, ruše vjeru.Kada sam vidio kako ljudi ozdrave,kako se kod njih mijenja sudbina,kada su samo oprostili onima kojisu ih uvrijedili, bio sam

zaprepašćen. Postavio sam sebipitanje - već dvije hiljade godinaznamo da ne treba vrijeđati iosuđivati druge, Isus Hristos je otome stalno govorio. Zašto smo svimi prepunjeni uvredama? Zatimsam shvatio, odakle to dolazi, štaznači oprostiti drugom čovjeku? Toznači prihvatiti situaciju, kao datuod Boga. Ako sa svim upravljaStvoritelj, tada je čovjek oruđe uNjegovim rukama. Uvreda oddruge osobe je skalpel u rukamahirurga koji me liječi. To jest, Bogme preko druge osobe opominje zanesavršenstvo. Umjesto da sevrijeđam, ja trebam da se mijenjami razvijam, jer mi nešto nedostaje”.

Manjak ljubavi: Postavljajućisebi i drugima pitanje zašto ljudi jošuvijek ne mogu da prihvate Božijuvolju(?), Lazarev konstatuje da ih utome ometa upravo religija, zapravonaivna religiozna predstava. Iako jeHristos rekao da “čak ni dlaka saglave čovjekove neće pasti, bez voljeBožije” i “da sve što se dešava dolaziod Boga”, Njegovi sljedbenici su, poLazarevu, izabrali drugu pozicijukoja je bliža paganskoj: “Sve dobroje od Boga, a sve loše je od đavola”.Ako je sve loše od đavola, mogu lionda ja da oprostim čovjeku koji mi


Čovjek koji je izgubioljubav prema Bogu,

počinje da se pretvara uživotinju. Zašto? Zato štoje čovjek životinja koja je

povjerovala u Boga...

Lazarev: Filozof, psiholog, istraživač ljudske duše


je učinio nešto loše? To jenemoguće! Znači spolja praštamo,a izunutra ne možemo daoprostimo čovjeku, jer smatramoda ga je na to ipak podstakao onajcrvenokožac sa rogovima ikopitama?! Na taj način, naivnereligiozne predstave skrivaju od nassuštinu toga o čemu je govorio IsusHristos.Elem, da bi preživjeli u narednimgodinama, po Lazarevu, trebamouraditi tri stvari. Kao prvo - naučitiopraštati, što će reći - prihvatativolju Božiju. Čovjek koji se bori sBogom, nije životno sposoban, jer,ćelija se ne može boriti sa organiz-mom?! Zato treba jasno shvatiti dasve dolazi od Boga. Ako je neštološe u našim životima, to je rezultatnaše nesavršenosti, a ne utjecajnekih zlih sila.“Kada sam posmatrao bolesti inesreće koje se čovjeku dešavaju,vidio sam samo jedan uzrok -nedostatak ljubavi u duši. Bolesti inesreće ograničavaju našeživotinjske instinkte i podstiču nasprema Bogu. Bolestan čovjekpostaje bolji, on je bliži vjeri. Kadamu se dešava nesreća, čovjek posta-je stvarni vjernik.Navodio sam stvarne činjenice…Od posade na brodu u prosjeku

40 posto su vjernici, 40 su ateistii 20 posto su neopredijeljeni.Počinje jaka oluja, svi su – 100posto vjernici, svi se mole i tražeod Boga spasenje. Oluja sezavršava, opet je 40 posto vjerni-ka, 40 ateista i 20 posto neopredi-jeljenih. Dakle, da bi oprostilitreba osjećati prisustvo Božijevolje u svemu i shvatiti da akoimamo neke bolesti, probleme inesreće da je to rezultat našenesavršenosti, manjka ljubavi uduši”, tvrdi Lazarev.

Otkup grijeha: Trebamo, također,naučiti mijenjati sebe. Ako se našaduša ne mijenja, ni naša sudbina seneće promijeniti. Ali, na tom putupostoji jedna ozbiljna preprekakoja je zatvorila put promjenama,a to je - naivna religiozna predsta-

va. Naime, kada se prije 600 godi-na pojavila ideja da se za novacmogu otkupiti grijesi, da se možedarovati novac i grijesi će se

ukloniti, tada je počela umiratiideja mijenjanja čovjeka koji sezapitao: “Zašto da se mijenjam,kad mogu dati novac, i grijesi seuklanjaju”.Treći neophodan uslov da sepreživi u narednim godinama, poLazarevu je - naučiti voljeti. Iovdje ozbiljna barijera, ogromnaprepreka koja je zatvorila čovjeku(mogućnost neprekidne ljubavi)dolazi od naivnih religijskihpredstava. To Lazarev pojašnjavaovako:“Bog je Ljubav. Ako želimo daneprekidno volimo, moramoimati neprekidan kontakt sBogom. Slično privlači slično!Ako moja priroda nije božanska,ja se ne mogu sjediniti sa Bogom.Ako sam ja iskonski griješnik,moje stremljenje Bogu ne možebiti postojano. Zato ja moguplakati, kajati se, ali ne moguosjetiti potpuno jedinstvo saBogom. Zato, da bih zadržaoljubav, moram permanentnoosjećati da sam ja Božijatvorevina. Moram osjećati da samsin Božiji, čuvajući neprekidnojedinstvo, povezanost i ljubav saStvoriteljem. Samo u tom slučajuja ću sačuvati ljubav kada sepočne rušiti sve ostalo.”

Ako je sve loše od đavola,mogu li onda ja da

oprostim čovjeku koji mije učinio nešto loše? To je

nemoguće! Znači spoljapraštamo, a izunutra nemožemo to da učinimo...

Čovjek se sjedinjava sa Bogom Ljudi streme svojoj unutrašnjoj ravnoteži

Djevojčica sa brkovima od mlije-ka se smije pred kamerama, uruci čaša mlijeka, odmah

pored puna flaša. Omiljeni reklamnimotiv. Isto kao i blještavo bijelomlijeko koje se kao nekom čarolijommiješa sa zdravim muslijem.Takve slike svakog dana se moguvidjeti na ekranima. Asocijacija: svedok je mlijeko tu, zdravi smo.

Švedsko istraživanje: Čak i daje ta poruka preuveličana, rezultatijednog švedskog istraživanja bacajusumnju na to koliko je mlijekozdravo – i to u njegovoj čistoj formi,ne kao dodatku slatkim voćnimpahuljicama ili tome sličnom.U vremenskom periodu oddvadeset godina, naučnici uni-verziteta Upsala posmatrali su

61.000 žena i preko devet godina45.000 muškaraca, kako bidokumentovali povezanost izmeđukonzumacije mlijeka, visoke

smrtnosti i čestih lomova kostiju.Rezultat: smrtnost kod ispitanikakoji su dnevno pili tri čaše mlijekaili više bila je iznad prosjeka. Brojlomova kostiju sa druge strane, bio

je povećan samo kod žena koje sumnogo konzumirale mlijeko, ne ikod muškaraca.Ekard Hojser, iz Saveza mliječneindustrije iz Berlina, kritikujepristup švedskih istraživača i sma-tra da se istraživanja, kao što je ovo,koriste kako bi se sumnje ugruboispitale. Iz tog istraživanja izvučenisu pogrešni zaključci.

Dio slagalice: Čak i KarlMihelson, jedan od koautora studi-je, upozorava na preuranjenezaključke: „Ne možemo da kaže-mo da je te posljedice izazvaloisključivo konzumiranje mlijeka.Mlijeko je samo dio slagalice.“Moguće je, međutim, da su švedskistručnjaci identifikovali potenci-jalnog krivca u toj slagalici. Oni

DA LI JE MLIJEKO ŠTETNO?

SUMNJE SU OPRAVDANE,ALI IH JOŠ TREBA DOKAZIVATI

Švedski stručnjaci identifikovali su

potencijalnog “krivca”. Onisumnjaju na D-galaktozu,

šećer koji se uglavnomjavlja kod kravljeg

mlijeka. Miševi i pacovi,kojima je davana ta

supstanca, brže su starili i ranije umirali...

Čaša mlijeka dnevno jača kosti. Mlijeko podstiče dobro raspoloženje – sve su to fraze koje svako zna. Rezultati jednog švedskog istraživanja

bacaju sumnju na takve tvrdnje


sumnjaju na D-galaktozu – šećerkoji se uglavnom javlja kod kravljegmlijeka. Miševi i pacovi, kojima jedavana ta supstanca, brže su starilii ranije umirali.Količina koju su dobili je otprilike dviječaše mlijeka. Drugačije je sa mliječnimproizvodima, poput sira ili jogurta.„U poređenju sa normalnim, kravljim

mlijekom, mliječni proizvodi, koji sufermentirali, imaju znatno niži udioD-galaktoze“, kaže Mihelson.Hojser sumnja u prenosivosteksperimenta sa životinjama.„Naravno da će životinja ranijeuginuti, ukoliko dobija prekomjernekoličine šećera.“

Otvorena pitanja: Nije isto saljudima koji dnevno popiju tri čašemlijeka – iako ta količina kod odraslihne može da se smatra normalnom.„Ukoliko su sumnje sa D-galaktozom tačne, žene više ne bismjele da doje jer su količine šećera u

majčinom mlijeku još veće nego ukravljem“, objašnjava Hojser.Neophodna su dalja istraživanja,smatraju i švedski istraživači.Uostalom, potrebno je ispitati i uticajštetnih faktora, kao što su hrana, piće,sport ili pušenje. Osobe koje supraćene, bile su različite starosti.Rezultat istraživanja Mihelson vidikao povod za dalji rad:„Ne možemo da damo savjet zakonzumiranje mlijeka, koji se zas-niva samo na jednoj studiji.Rezultate moramo veoma pažljivoda analiziramo. Naša studijapojašnjava jedno: potrebna su namistraživanja većih razmjera.“Za mliječnu industriju rezultatiistraživanja su fatalni, smatra Hauser:„Potrebne će nam biti godine dok nepopravimo loš utisak.“Ipak, on vidi i pozitivne straneistraživanja:„Društvo se veoma interesuje za ishranui dobro je da se govori o mlijeku.“Dakle, kada sljedeći put, sa čašom mli-jeka u ruci, sjedite pred televizorom nakome se pojavi reklama sa djetetom, sabijelim, mliječnim brkovima, i daljemožete da – nazdravite.

Brigitte Osterath/DW


“Ne možemo da damo savjet za konzumiranjemlijeka, koji se zasnivasamo na jednoj studiji.

Rezultate moramo veomapažljivo da analiziramo...”

Blještavo bijelo: jedna čaša mlijeka i nije toliko sporna

Jogurt sadrži manje D-galaktoze i manje ugrožava zdravlje

Ko sve nije pokušao opisati,naslikati, objasniti ljepotužene? Zbog te ljepote su se

vodili ratovi, glave gubile, išlo se uhapsanu otkad je svijeta i vijeka.Stari ljudi su često govorili da jemuško glava kuće, a da je žena vrat.Jedan pjesnik davno napisa da ježena jednostavno ŽENA. I kraj.

Tajna ljepote: Jednu od najl-jepših, ako ne i najljepšu pjesmu oženi i njenoj ljepoti, napisao je AleksaŠantić. Njegova „Emina“ tiho je

došla u svjetsku književnost i, ostala.Jedina pjesma kojoj se pjevačima biloteško „prišunjati“ zbog HimzePolovine. Tajanstvenost njene ljepotejedino je riješio rahmetli Himzo.Ostali ili nisu znali ili nisu smjeli.

Zbog Himzine interpretacije ikvalitete ove pjesme mnoga ženskadjeca dobiše ime Emina. Pjesma„Emina“ uvijek će biti Šantićeva iHimzina.Pjevao je Himzo o gradovima i ljudi-ma, pjevao o lijepom Višegradu, opostanku Banja Luke, o Sarajevudivnom mjestu, o Tuzli koju je gujaopasala, o hairima koje je po Bosnigradio Mehmed paša Sokolović, o sul-tanu što na prijestolu sjedi, o KomadiniMuji, poručivao djevojci da otvori vrataod hamama, pjevao o Hajdar gaziji,pjevao o djevojci što majku tjera da ješalje na vodu, o svom Mostaru, oSuljaginoj Fati kojoj hrsuz Mujozamandali vrata… ali je „Emina“ostala, kako sam reče popularni pjevač„behar među pjesmama“.

Brzi voz: Himzo Polovina rođenje 1927. godine u Mostaru. OtacMušan je svirao šargiju i često jeznao poredati djecu i „tjerao ih dapjevaju“. Prve lekcije o musliman-skoj kulturi, tradiciji, historiji inačinu života begova i aga Himzonje naučio kroz pjesmu.Babo ga je upisao u „Muslimanskodruštvo ITIHAD“. Zanimljivo je toda tada dolaze do izražaja Himzinerecitatorske sposobnosti. Pred samrat učio je Himzo svirati violinukod jednog Čeha.Kao student medicine Polovina uSarajevu postaje član kulturno-umjetničkog društva „Slobodan


NAŠI (NE)ZABORAVLJENI VELIKANI

BISER MEĐU SEVDALIJAMA

Piše: Admir - Fole

Beganović

Volio je Himzo pjesmu, ali je i pjesma voljela

njega. Uživao je popeti se na stolicu ili sto

i bez mikrofona „odraditi svoje“...

Majstor u izvedbi sevdalinki, Himzo Polovinanapoznatiji je po izvedbi Šantićeve “Emine”, mada jepjevao i o lijepom Višegradu, o postanku Banja Luke,o Sarajevu divnom mjestu, o Tuzli koju je gujaopasala, o sultanu što na prijestolu sjedi...

Udbi se nije dopadala Himzina muslimanska nošnja

Princip Seljo“, ali često nastupa i sadrugim sarajevskim društvimaRKUD „Proleter“ i „Vaso MiskonCrni“. Na nagovor kolega, Himzose prijavljuje na audiciju RadioSarajeva 1953. Tako zabilježišebiografi.Tada se pjevalo uživo i Himzo pro-lazi audiciju kao „brzi voz“. Dobijapohvale od Joze Penave i IsmetaAlajbegovića Šerbe. I pored gov-orne mane koju je imao prilikomizgovora slova „r“, Himzo je zadiv-io komisiju. A pjevao je pjesmu„Mehmeda je stara majka karala“,koja ima samo dva „r“ u čitavojpjesmi. Pričalo se da mu je tadaŠerbo rekao da se „dobro snašao“.Ubrzo Himzo završava fakultet ipostaje cijenjeni neuropsihijatar.Kao specijalist, radio je sve do smrtiu bolnici za mentalnu rahabilitaci-ju „Jagomir“ u Sarajevu.

Prljava spletka: Radio jeHimzo, ali pjesma nikada nijeodlazila od njega baš kao i on odnje. Pjevao je Himzaga, kako ga jenarod zvao od milja, ali i nailaziona probleme koje su mu stavaraličelni ljudi Radio Sarajeva.Sa talasa ovog radija pet godina jeHimzo bio skinut sa programa uzobrazloženje da Himzin način pje-vanja „ne odgovara stilu kojinjeguju“, mada se još tada pričalo,a danas se zna sigurno, da jeto(zlo)djelo bilo urađeno po nalogutadašnje Udbe.Ne znajući za spletke u Sarajevu,savezni žiri Himzi odaje priznanjeza izvedbu pjesme „Nevjera je tugagolema u srcu“. Ali Udba ne posus-taje i pored brojnih žalbi slušateljst-va koje su dolazile u radio Sarajevoda se Himzi skine embargo.Okarakterisan je kao pripadnikpokreta „Mladi Muslimani“ i kaotakav, po pričama njegovih prijatel-ja, mnogo puta saslušavan, ali zbognedostatka dokaza i oslobađan.

Jedna zanimljivost vezana je zajedno od mnogobrojnih suđenja.Optužen je da oblačenjem musli-manske tradicionalne nošnje rušibratstvo i jednistvo. Himzo je tadasudiji pokazao omote ploča nakojima su srbijanski pjevači i pitaosudiju:„Da li vidite razliku između menesa fesom i mojih kolega iz Srbije sajelekom i šajkačom?“Sud je odbacio tužbu kao neosnovanu.Njegova interpretacija „Emine“opravdano se smatra neponovljivom.Kada je umrla Emina Sefić, žena čijuje ljepotu Šantić opjevao, Himzo je o

njenoj smrti obavijestio SevduKaticu. Od Sevde je Himzo mnogatoga naučio i smatrao je prijateljem.Kada je ušao u avliju u Donjojmahali, zatekao je Sevdu sa tespihomu ruci. Bila je već starica i kada je čulavijest sa tugom je izrekla danas leg-endarne stihove koje je Himzododao u pjesmi.„Umro stari pjesnik, umrla Eminaostala je pusta bašća od jasmina,salomljen je ibrik, uvehlo je cvijećepjesma o Emini, nikad umrijetneće”

Volio je Himzo pjesmu, ali je ipjesma voljela njega. Uživao jepopeti se na stolicu ili sto i bezmikrofona „odraditi svoje“. Pričaoje da su mu sve pjesme koje pjevadrage ali je, ipak, izdvajao „Voljelose dvoje mladih“ i, naravno„Eminu“.

Srčani udar: Osvanuo je 5.avgust 1986.godine. lutajući sapjesmom po selima i gradovima sti-gao je i do Plava, malogcrnogorskog gradića. Oduševljenigledaoci pet puta su ga vraćali nabis, a zadnju je pjevao „Eminu“.Samo nekoliko minuta prije negošto će dušu pustiti nazvao je svojusuprugu i rekao joj: “Fikreta, ja ti sejako loše osjećam i mislim da nećudugo. Poljubi djecu i čuvaj ih“.Ubrzo je i umro od posljedicasrčanog udara. Život je živio srcem,pjevao je srcem. Od čega živio, odtoga i umro.Život je proveo u htijenju i zala-ganju da muslimanska kultura ušarolikoj zajednici nađe svojemjesto i da je svaki čovjek doživlja-va kao svoju. Ukopan je naGradskom groblju Bare, a jednaulica u Sarajevu nosi njegovo ime.Mostarsku, Aleksinu i Sevdinu„Eminu“, svako pjeva i voli, aliniko kao Himzo Polovina.Nikada mu slavu niko pomutionije. I neće.


Kao specijalist neuropsihijatrije, radio jesve do smrti u sarajevskoj

bolnici za mentalnu rahabilitaciju „Jagomir“...

Šantićevim stihovima “Emine” dodao i svoju strofu

Spektar

www.magazinspektar.blogspot.com

SVAKOG PETKA NOVI BROJ

Documents

Spektar broj 22