Tehnike ‘bijega’ iz Matrice (1) – Halucinogene biljke – Tehnike ‘bijega’ iz Matrice (2) – Astralna projekcija – Tehnike utjecaja na Matricu (3) – Moć molitve i meditacije.odt

  • Upload
    lubek

  • View
    19

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

Tehnike bijega iz Matrice (1) Halucinogene biljke Tehnike bijega iz Matrice (2) Astralna projekcija Tehnike utjecaja na Matricu (3) Mo molitve imeditacijehttps://i2.wp.com/a1.ec-images.myspacecdn.com/images01/98/97ba63e35f598154b74b7e42438009fe/l.jpgJo od pamtivijeka ljudi trae iskustvena bogatstva na razliite naine s obzirom da je iz nekog razloga zaprijeen prirodan put svijesti na tzv. viu razinu. Odlazak na vie platoe ili denzitete i utjecaj na dogaanja i divinacija su stoljeima bili sasvim normalan dio ivota, tik uz poljoprivredu, lov i obitelj. Jaanjem zapadne civilizacije automatski se poeo gubiti i duhovni ivot koji je stigmatiziran i ismijavan, te budunost vjerojatno donosi potpunu marginalizaciju religije, vjere i duhovnosti.Razlog tome su banaliziranje takvih vrijednosti od strane dominantnih linija, tajna drutva i politiki poredak, te korporativna doktrina koja prirodno mijenja umjetnim na perverzan nain. Gledajui sve ovo iz drugaije perspektive ovjek se zapita kakav je ovo svijet kada se banalizira pedofilija i muenje ena, a estoko osuuje bilo koja rije protiv monih institucija. I to se sve ini zbog dominacije i elje za skrivanjem povezanosti sa prirodom i stvoriteljem na nain drugaiji od onog kojeg vidite u medijima ili njihovim retorikama.Druga stanja svijesti moemo potaknuti na vie naina, a jedan od njih su halucinogene biljke. Zanimljiv je podatak da su pojedine biljke zabranjene zakonom iako imaju terapeutska svojstva uz halucinogeni efekt te pozitivno utjeu na zdravlje, dok su druge poticane od strane drave iako dokazano unitavaju organizam i stvaraju ovisnost te ih uz blagoslov vladajuih institucija moete kupiti na svakom kiosku uz laboratorijske izmjene. Rije je naravno o cigaretama, no nita bolje nije niti sa alkoholom koji je vodei svjetski uzronik smrtnosti od opojnih supstanci, a takoer mijenja i stanje svijesti (najee gadegradira) i unato tim rezultatima nije zabranjen. Dakle, sve je jasno. Postoje dvostruki kriteriji koji su dodatno osnaeni medijskim putevima, pa smo tako nedavno bili svjedoci sramotne reportae na jednoj od naih televizija u kojoj je velian metadon naspram ibogaina iako znanstvena istraivanja upuuju upravo suprotno. Korist i zarada su iznad svega i kako halucinogene biljke rastu u svakoj ikari i ne donose profit, tako su i zabranjivane putem raznih zakona. Moj cilj ovim lankom je iskljuivo poticanje na razmiljanje, ne i drogiranje navedenim biljkama jer se svi zajedno trebamo zapitati zato koristimo tetni genetski modificirani duhan i alkohol sumnjive kvalitete to je legalno, a ne smijemo koristiti prirodne preparate koji nakon duge duhovne pripreme ovjeku pribliavaju davno izgubljene vrijednosti to drava oznaava ilegalnim? Jasno je da su heroin, kokain, amfetamini i sline kemijske rukotvorine zabranjeni, no zato je LSD (katastrofalan uinak na organizam) bio legalan u mnogim dravama sve do sredine 70.-tih dok je Kanabis (oduvijek koristan medicinski preparat) zabranjen jo poetkom 20. stoljea? Bojim se da odgovor na ova pitanja nikada neemo dobiti. Bitna je i opaska da na put na vie platoe svijesti odlazi iskljuivo sama svijest dok tijelo najee pretrpi svojevrsno nadraenje u obliku munine i nelagode, pa je tako povratak u nau stvarnost esto vrlo neprikladno iskustvo. Cilj nije odlazak na tripove ve bolje poznavanje biljaka to nam duhanske korporacije, proizvoai zubnih pasti, ampona, sugar-free proizvoda, alkohola, mesa, GMO hrane, lijekova itd. nikada nee omoguiti to se njihovih proizvoda tie ve e to uspjeno zatakati, a ovdje e pak uvijek vrijediti naelo Tko voli nek izvoliBunika (Hyoscyamus niger)https://i2.wp.com/www.4dportal.com/images/stories/hyoscyamus%20niger.jpgBiljka koju moete nai na svakoj zaputenijoj povrini i koja naraste do metra visine uz specifian miris i plod sa sjemenkama. S medicinske strane se koristi kao lijek protiv astme i reume, a kod nas je najpoznatija po traginom dogaaju gdje je ovjek izgorio u plamenu prilikom jedne novogodinje proslave. Halucinacije su uzrokovane tropanskim alkaloidima to je buniku jo od Srednjeg vijeka plasiralo kao vjetije maslo. Upotrebljava se pri proricanju budunosti, kao i kontaktu sa silama s viih platoa i iznimno je opasna ukoliko ju se konzumira bez znanja i u neasne svrhe.Datura (Datura inoxia)https://i0.wp.com/www.4dportal.com/images/stories/datura%20inoxia.jpgIznimno jak halucinogeni efekt i sredstvo samospoznaje kod amerikih indijanaca ovu biljku plasiraju u sam vrh jakih opojnih sredstava. Raste u pijesku, najee u zabaenijim dijelovima gradova ili naselja te je prepoznatljiva po bodljikavom plodu punom sjemenki i specifinom mirisu uz ljepljiv list. Legende kau da zombiji nastaju upravo nakon koritenja ove biljke koja je izniman ivotni vodi, no iskljuivo pod opaskom osobe koja zna odrediti dozu i voditi ritual proienja, inae moe biti i fatalna. S pravom se naziva avolja biljka.Mandragora (Mandragora officinarum)https://i0.wp.com/www.4dportal.com/images/stories/mandragora%20officinarum.jpgKorijen biljke neobino podsjea na ovjeka te se uzima smrvljen uz sok.Vanjski dio se koristi kao mast protiv reume dok su bobice otrovne. Halucinogeni efekt je slian onom pranja mozga jer je ovjek podloan sugestiji, a prizemnije djelovanje je kao afrodizijak. Poto je ovo i najpoznatija biljka ove vrste sama po sebi je kroz stoljea bila predmet brojnih kontroverzi i praznovjerja. Koristila se najvie u starom Egiptu za danas nerazjanjene rituale.Kod nas raste oko Dubrovnika.Kalamus (Acorus calamus)https://i2.wp.com/www.4dportal.com/images/stories/acorus%20calamus.jpgMovarna biljka najee se koristi kao sastojak parfema zbog svog lijepog mirisa. Inae je njezin korijen vrlo jaka supstanca za halucinacije. Uz konzumaciju su strogo zabranjeni alkohol i lijekovi te je mo vizija podjednaka onoj uzimanjem LSD-a, a jedina je razlika prirodno podrijetlo kalamusa.Vuja malina (Atropa belladonna)https://i2.wp.com/www.4dportal.com/images/stories/atropa%20belladonna.jpgPlod ove biljke je bobiastog oblika, te se tekuina ili dim suenih listova koristi kao medij za jaanje astralne projekcije. Tzv. vjetija metla je kodni naziv za napitak ili mast ove biljke koji ovjeka lansira izvan vlastitoga tijela pa su vjetice letjele na metlama (zato metla i zato izmeu nogu neu objanjavati zbog iznimne neprimjerenosti).Vrlo je opasna jer se nikada ne zna prava doza (ovisna o koliini halucinogene tvari u pojedinoj biljki).Salvija (Salvia Divinorum)https://i2.wp.com/www.4dportal.com/images/stories/salvia%20divinorum.jpgBiljka ije se lie konzumira putem aja, puenja ili vakanja raste u Meksiku i sadri najjau poznatu prirodnu psihoaktivnu supstancu zvanu Salvinorin A. Vizije su u najmanju ruku nevjerojatne te ukljuuju stapanje svijesti s drugim objektima, boravak na vie mjesta odjednom, odlazak na vie i nie platoe svijesti i trajno poboljavanje raspoloenja. Hrvatska je jedna od rijetkih drava gdje je Salvija zakonom zabranjena. Ova biljka je definitivno vrhunac psihodelije i poto je zakonom zabranjena nikako se ne preporuuje za konzumaciju. Ovo su dakle bile najrairenije i najsnanije psihoaktivne biljke, koje su zakonski ispod ostalih tetnih imbenika, to zbog razloga, to zbog nedostatka zarade i elje za unitenjem duhovnosti. Prevencija je u svakom sluaju najbitnija, uzimanje nikako preporuljivo, no ako se ipak odluite na tako to svakako pogledajte ovaj tekst i dobro razmislitePopis zabranjenih opojnih droga i psihotropnih biljaka u RH proitajteOVDJE.Popis svih halucinogenih biljaka moete proitatiOVDJE.IITehnike bijega iz Matrice (2) Astralna projekcijahttps://i1.wp.com/www.paneandov.com/wp-content/uploads/2011/08/Astral-Projection-2.jpgAstralna projekcija iliti putovanje u druge platoe postojanja je svjesni proces u kojem se dua odvaja od tijela, ali ostaje povezana s mozgom. Pod drugim platoima postojanja podrazumijevamo drugaije frekvencije prostora, razliite od ovih sporo-vibrirajuih (materija) koje trenutno proivljavamo. Astralnu projekciju najlake je postii nou, kada je melatonin u najpovoljnijem omjeru s fizikim potrebama odlazak u astral slian je snu, s razlikom da je ovdje u pitanju neto nalik lucidnom sanjanju s mogunou prelaska u razliite astrale. Pojedine teorije govore kako je ovakvo putovanje puno uestalije nego to mislimo, ali ga se ne sjeamo zbog toga to mozak ostaje bez u ovoj stvarnosti bitnih podraaja i memorija osjeaja, misaonih procesa, dojmova, zapaanja i obrazaca. Kako su iskustvo i nauena materija klju po kojem mozak funkcionira, samim time ostajemo zakinuti za vieno jer jednostavno vieno nemamo s ime usporediti pa automatski zaboravljamo.Znanstveni pristupZnanstvenici su podijeljeni po ovom pitanju jedni su uvjereni kako je projekcija direktno vezana uz duevne i religijske doivljaje dok druga skeptinija grupacija smatra da je sve samo mozgovni proces slian snu i sanjarenju. Tako je astralna projekcija okarakterizirana kao OBE (izvantjelesno iskustvo), koje podrava teoriju o postojanja astralnog tijela, odvojenog od fizikog samim time ateistiki dio znanstvenika ne eli niti istraivati materiju. Izuzev projekcije putem stanja usnulosti, poznajemo i one vezane uz teke bolesti i karcinome na mozgu (kada se ista odvija spontano i nekontrolirano), operacije, paralize u snu, meditacije iiskustva s psihodelinim tvarima.https://vesnamihajlovicblog.files.wordpress.com/2013/02/3144737110_5de896bd05.jpg?w=500&h=375Jedini ozbiljniji znanstveni pokuaji ispitivanja fenomena poznati javnosti dolaze iz ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea kada su subjekti izlagani uvjetima povoljnima za astralnu projekciju. Od 8% do ak 50% u najjaim kontrolnim skupinama, priznalo je iskustvo slino fenomenu. Problem je subjektivni doivljaj koji je previe varirao da bi rezultati bili slubeno priznati, no znanstvena zajednica je potvrdila efekt astralnog sna koji je neovisno o razliitim subjektima i grupacijama bio uoljiv i prilino slian. Sve se ponajvie povezuje s religijskim i vjerskim doivljajima, od kontakta s Bogom, pa do bilokacije, Nirvane i prolaska kroz denzitete.Poznati praktikantiPrvi koji je svjesno provocirao izvantjelesna iskustva, meu kojima je dominirala astralna projekcija, te je sve zabiljeio u Spiritualni Dnevnik (1747.) bio je Emanuel Swedenborg. Honor de Balzac se pozabavio istom tematikom u vlastitom djelu Louis Lambert, a noviji autori koji promoviraju materiju su Robert Monroe, Oliver Fox, Sylvan Muldoon, Hereward Carrington i Yram. Carrington i Muldoon su zajedno napisali i Projekciju astralnog tijela (1929.) gdje su popularizirali tehnike vizualizacije prije projekcije poput sanjarenja o letenju ili putovanja dizalom prije ulaska u san ime su poticali lucidne snove. Nama najpoznatiji Monroe, kreator pojma OBE (izvantjelesno iskustvo), godinama je prouavao temu te je otvorio i poznati Monroev institut za istraivanja vezana uz paranormalno. to se tie mainstream kulture, poznati pisac Michael Crichton uhvatio se zadae u knjizi Putovanja, a renomirani radio show Coast to Coast svakih par mjeseci plasira emisije o tematici. Discovery Channel i Wagner Alegretti i dalje snimaju dokumentarni serijal Nove stvarnosti dok je danas posebno popularan prijelaz u tzv Svjetlosno tijelo, odnosno, astralna projekcija sasvim novog tijela koju je prakticirao okultist Aleister Crowley.Kako vjebati astralnu projekciju?Izaberite no kada ste usredotoeni i nemate previe briga i razmiljanja o obavezama. Veeru odradite tri do etiri sata prije spavanja, relaksirajte se (najbolje uz meditaciju i oputajuuglazbu) i lezite na lea zatvorenih oiju. Svijest razbistrite, a tijelo i um primirite gotovo do faze sna, s tim da san ponovno aktivira mozak pa ga izbjegavajte. Lucidnost i odmorni organizam e vam svakako pomoi. Takoer bi bilo poeljno da se izolirate od znojenja, svrabea, nepotrebnog razmiljanja, ei jer bilo koji odlazak iz potpunog mirovanja naruava sav dotadanji uloeni trud.https://vesnamihajlovicblog.files.wordpress.com/2013/02/astral_projection_by_swarooproy.jpg?w=288&h=244Nakon ulaska u svjesno sanjarenje, oi vam se otvaraju, dua naputa tijelo i poinje borba s egom i iskustvima. To je zapravo najtei dio, a mnogi se protiv toga bore nasilno uzimanjem psihodelinih biljki poput salvie divinorum koja na prilino agresivan nain tijelo odrijei od ovih zemaljskih osobina. Slika koju vidite je teka za percipirati jer vie nemate ogranienost osjetilima i fizikim tijelom, pa je sve multidimenzionalno. Izlazak iz naeg platoa je prilino brz, a vrijedi i upozorenje da bez velike osvijetenosti i duhovne discipline svaka osoba moe vidjeti gomilu zauujuih iskustava. Ukoliko ste dobro upoznati s takvim aspektima, uivajte u jedinstvenom putovanju.IIITehnike utjecaja na Matricu (3) Mo molitve i meditacijehttps://vesnamihajlovicblog.files.wordpress.com/2013/02/prayer.gif?w=613&h=359Po definiciji, molitva je oblik obraanja Bogu, uz uspostavljanje odnosa s Bogom ili kakvim boanstvom, odnosno boici, bogu ili bogovima. Katolici se obino mole i svecima, Mariji i anelima uvarima. No, to ako je molitva zapravo samo odailjanje pozitivnog signala u prostor i utjecaj na Matricu?Ruska istraivanja o molitvi1985. dr. Boguslaw Lipinski svojim ureajem, popularno nazvanim elektroskop (ureaj za mjerenje elektrinog naboja), izmjerio je koliinu naboja prilikom grupne molitve u jednom od najpoznatijih svetita na svijetu, hercegovakom Meugorju. Ukazuje li se tamo gospa pitanje je na koje niti Vatikan nema odgovora kao ni najvei znanstvenici no ono to je Lipinski otkrio svakako rjeava jedan misterij molitva u grupi ima fizikalnu mo.https://i0.wp.com/www.hrk-medjugorje.com/klub/images/medjugorje3.jpgNedavno su ruski znanstvenici iz St. Petersburga materijalno dokazali da su udesna izljeenja povezana s duhovnou istinita te su otkrili mnoge tjelesne i duevne promjene koje ovjek moe doivjeti u trenutku molitve ili vjerskog obreda. Znanstvenici su dokazali da vjernik udubljen u molitvu potpuno iskljuuje modanu koru, a to oznaava potpunu sigurnost i odsustvo stresa, prenosi Dalje.com.Molitva lijek protiv negativnog razmiljanjaProfesor Slezin uspio je izmjeriti mo molitve te je ustanovio da redovnik koji moli potpuno iskljuuje modanu koru to je zabiljeeno jo jedino kod djece do tri mjeseca koja su sigurna u blizini svoje majke. Kako ljudi rastu, osjeaj sigurnosti se sve vie smanjuje, a poveava se modana aktivnost. Aktivnost se smanjuje jedino tijekom dubokog sna i molitve, a to dobro utjee na ljude. Molitva je snaan lijek te ne samo da regulira sve procese u ljudskom organizmu, nego i obnavlja unitenu strukturu svijesti, tvrdi Valery Slezin, direktor Laboratorija za neuropsihofiziologiju na Institutu za istraivanje i razvoj psihoneurologije u St. Petersburgu. Veina bolesti uzrokovana je tako negativnim situacijama i umno potenciranim problemima koji se tijekom molitve povlae ili ak potpuno nestaju. Znanstvenici su dokazali da se nakon mise i drugih vjerskih obreda normalizira krvni tlak i druge vrijednosti izmjerene u krvi. Navodno je dokazano i da zvuk zvona ubija viruse, a sveta voda mijenja svoja svojstvaizljeenja ovisno o stupnju vjerovanja vjernika to je zapravo samo dodatak na teoriju o pamenju vode.Cilj meditacije irenje svijestiDefinicija nam kae da je meditacija (prema latinskom meditatio razmiljanje, udubljivanje, usredotoenje) duhovna vjeba u kojoj meditant svoju panju usmjerava prema odreenom misaonom sadraju. Meditacija je izvorno proizila iz istone mudrosti, i imala je izriito duhovno znaenje. U dananje vrijeme meditacija se sve vie predstavlja i koristi kao sredstvo s ciljem odmora i oputanja. Sasvim je mogue da je meditacija zapravo sinkronizacija sa svemirom oko nas i odailjanje vibracija na jednoj usklaenoj frekvenciji s ciljem.https://i0.wp.com/thecostaricanews.com/wp-content/uploads/2012/07/meditation1.jpgU istonim religioznim kulturama osnovni ciljevi meditacije su irenje svijesti, u kojoj dolazi do spoznaje biti stvari. Moe biti i praena raznim vjebama disanja, posebno u hinduizmu i budizmu. Postoji vie vrsta meditativnih tehnika. Razlikuju se po tradicionalnoj vjerskoj pozadini, prema namjeni, i po uputama pojedinih uitelja ili iscjelitelja. Tehnike meditacije se mogu podijeliti u dvije kategorije: fiziki pasivna meditacija, s koncentracijom na samu duhovnu djelatnost i meditacija u sklopu s nekom fizikom aktivnou, koja moe biti recitiranje ili disanje. Smatra se da je meditacija onoliko uspjena, koliko je usredotoenost na sadraj dua i ustrajnija.Znanstvene studijeZnanstvenici u SAD-u i Kanadi su uspjeli locirati dijelove mozga koji se mijenjaju za vrijeme meditacije. Meditacija pomae u reduciranju aktivnosti u dijelu mozga koji se zove amigdala, dvojne lijezde koja upravlja naim osjeajem i stresom. Oni koji su vie pod stresom i koji su vie zabrinuti i tjeskobni, imaju preaktivnu amigdalu. Meditacija reducira hiperaktivan rad amigdale. Tu je i efekt kojeg meditacija ima na modanu isnualu, dio mozga koji se bavi dubokim emocijama, recimo kada nam je srce slomljeno zbog nesretne ljubavi, tada osjeamo neku vrstu boli navodi Mark Williams, profesor klinike psihologije na Sveuilitu Oxford, prenosi Javno.Izuzev toga, portal Matrix World saeo je jo itav niz znanstveno dokazanih dobrobiti:>> Meditacija se primjenjuje u lijeenju boli, stresa, depresije, ovisnosti, bijesa i poremeaja panje (ADD) i esto je u kombinaciji s klasinim medicinskim lijeenjem i nizom drugih uvjeta. Na primjer, napadaji panike, opsesivno-kompulzivni poremeaj, nesanica, psorijaza, odreeni tipovi karcinoma, zujanje u uima, fibromijalgija.>> Otkriveno je da mozak ima sposobnost mijenjanja svoje strukture i funkcije jaajui sklopove koje esto koristi, a slabei i smanjujui one koje ne koristi esto. Tu fleksibilnost u mozgu nazivamo neuroplastinost i ona objanjava zato meditacija moe imati trajan uinak na nain na koji obraujemo misli i emocije.>> Neuroznanstvenici su otkrili da meditacija moe stimulirati znaajna poveanja aktivnosti u nekom dijelovima lijevog prednjeg korteksa podruje mozga povezano s pozitivnim emocijama kao to su srea, entuzijazam, uitak i samokontrola. Osobe koje meditiraju takoer pokazuju smanjujuu razinu aktivnosti u dijelovima mozga povezanim s negativnim emocijama kao to su depresija, sebinost i nedostatak sree i zadovoljstva. Meditacija takoer stvara umirujui uinak u amigdali, dijelu mozga koji se ponaa kao okida straha i ljutnje.>> Mindfulness meditacija takoer pokazuje znatan doprinos jaanju imuniteta i vlastite sposobnosti koncentracije, kao i smanjenu napetost u arterijama kod ljudi koji pate od povienog krvnog tlaka.>> Istraivanja su pokazala da kognitivno lijeenje bazirano na mindfulnessu moe prepoloviti stopu ponovne pojave teke depresije kod ljudi koji pate od dvije ili vie epizoda.>> Ustanovljeno je da bolesnici koji su prakticirali duboku meditaciju ozdravljaju do etiri puta bre nego kad koriste ultraljubiasto svijetlo za lijeenje kone bolesti psorijaze.>> Bolnica Saint Anne u Parizu prva je medicinska u stanova u Francuskoj koja je 2004. godine uvela mindfulness. Program je predstavio psihijatar i psihoterapeut Christophe Andrea.>> Vie od 10 milijuna ljudi u SAD-u kae da redovito prakticiraju neku vrstu meditacije dvostruko vie nego prije deset godina. Nacionalni Institut za Zdravstvo je 2008. godine u Americi financirao vie od 50 istraivanja mindfulnessa u usporedbi sa samo 3 u 2000. g.>> Meditaciju i mindfulness tehnike koristi iroki krug ljudi, od poslovnih lidera, medicinskih strunjaka, kolaraca i zatvorenika, do odvjetnika, vojnog osoblja, trudnica, olimpijskih sportaa, i sportskih zvijezda.>> Amerika vojska osoblju pri povratku s dunosti iz Iraka i Afganistana nudi mindfulness obuku u cilju pomoi pri PTSP-u i psiholokom uinku nakon bitke.Transcedentalna meditacijaVie od 500 znanstvenih studija, provedenih na 200 neovisnih sveuilita i institucija u 33 zemlje i objavljenih u vie od 100 vodeih znanstvenih asopisa, dokumentiralo je ovu granu meditacije. Maharishijeva transcendentalna meditacija opisana je kao povoljna za mentalni potencijal, zdravlje i drutveno ponaanje. Kao dobrobiti su navedene statistiki potkrijepljenepoveana budnost djece i roditelja, do zdravlja, sree i dugovjenosti starijih meditanata.https://fearoftheunknown.files.wordpress.com/2010/07/meditate.jpg?w=320&h=240Takoer je dolo do smanjenja stresa potvrenog fiziolokim promjenama poput smanjenog kortizola, smanjenjem miine napetosti, normalizacijom krvnog tlaka, poveanom autonomnom stabilnosti i poveanom EEG koherencijom. Tu je i smanjenje anksioznosti i depresije, smanjenje PTSP-a i poveanje samoostvarenja.Znanstvenici su tu pojavu imenovali Maharishi efekt.Ostale meditativne metodeAutogeni trening naziva se i vjebanje ili oputanje jer ga je razvio njemaki neuropsihijatar J.H. Shultz. Namjerno nije koristio naziv meditacija zbog boljeg PR-a, no gotovo je identian nekim meditacijskim tehnikama. On nema mistinu ili religijsku pozadinu, a cilj je pomo praktikantu da upozna svoje tijelo, da naui kako ono funkcionira tehnikom autosugestije i promatranja. Ova tehnika svoje korijene ima u Indiji i dolazi kao dio vjebi Hata Yoge uz vjebe disanja. Teorija govori da pratei vlastiti dah uviate u kakvom vam je stanju um. Pranayama je vie vjeba nego meditacija utoliko to od vjebaa trai da aktivno regulira svoj dah kako bi postigao visok stupanj oputanja. Vipassana je drevna meditacija iji je zaetnik Buddha i nema za cilj samo opustiti meditatora ili ga osloboditi toksina. Tehnika e vjebaa osloboditi stresa, briga, moda i izlijeiti od neke bolesti, ali to je samo nus-pojava pribliavanja konanom cilju.