22
TEORIJA I POLITIKA BILANSA 16. VEŽBE

TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

TEORIJA I POLITIKA BILANSA16. VEŽBE

Page 2: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL

Koje su osnovne karakteristike sopstvenog kapitala?1) Kapital koji pripada vlasnicima (ulaganje na svojinskoj osnovi)2) Vlasnici imaju pravo upravljanja (donošenje odluka) 3) Nema unapred utvrđen rok dospeća (dospeva u trenutku likvidacije preduzeća)4) Izaziva isplate (čija visina zavisi od utvrđenog dobitka i politike raspodele)5) Povećava se iz dodatnih ulaganja vlasnika i iz zadržane dobiti

Page 3: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Oblik sopstvenog kapitala

Od čega zavisi u kom obliku će se javiti sopstveni kapital?

Kako se strukturira sopstveni kapital kod društva lica (društva sa neograničenom odgovornošću)?

Kod društva sa neograničenom odgovornošću sopstveni kapital je u celini promenljiv (varijabilan) – ovo je posledica toga da vlasnici odgovaraju za obaveze preduzeća celokupnom svojom imovinom neograničeno i solidarno

Page 4: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Oblik sopstvenog kapitala

Kako se strukturira kapital kod društva kapitala ? Kod društva kapitala sopstveni kapital se sastoji iz

stalnog kapitala (osnovni, nominalni kapital) i varijabilnog (promenljivog) kapitala. Ovo je posledica toga da vlasnici za obaveze društva odgovaraju samo do visine unetih uloga u preduzeće

Page 5: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Primer: Preduzeće „X“ je emitovalo 1.000 običnih akcija

nominalne vrednosti 500 dinara po akciji i 500 preferencijalnih akcija nominalne vrednosti 600 dinara po akciji. Preduzeće je uspešno izvršilo emisiju i prodaju ovih 1.500 akcija posredstvom investicione banke i postiglo tržišnu vrednost od 1.000.000 dinara. Od upisanih akcija 50% je uplaćeno odmah, a ostatak će biti uplaćen u periodu od 2 godine. Preduzeće je u narednoj godini ostvarilo dobitak posle oporezivanja u iznosu od 500.000 od čega je 30% raspodeljeno vlasnicima kroz dividende. Revalorizacione rezerve iznose 200.000. Ponovnim vrednovanjem imovine i obaveza utvrđeno je da je imovina potcenjena za 50.000, a obaveze precenjene za 30.000. Društvo je otkupilo akcije od postojećih akcionara u vrednosti od 50.000.

Koliko iznose nominalni, računski, efektivni i bilansni kapital?

Page 6: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Pod kojim uslovima će nominalni, računski,

efektivni i bilansni kapital biti jednaki? Nominalni i računski su jednaki kada je prodaja

prvog kola akcija izvršena po nominalnoj vrednosti, a ako nemamo latentne rezerve (sadržane u aktivi i obavezama) onda je nominalni kapital jednak i efektivnom kapitalu, a ako uz sve to ne postoji neuplaćeni upisani kapital i otkupljene sopstvene akcije, nominalni kapital je jednak bilansnom kapitalu.

Page 7: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital

Kod kojih formi privrednih društava se javlja ova pozicija?

Kako se definiše stalni kapital? Stalni kapital predstavlja nepromenljivi deo

sopstvenog kapitala čija je minimalna ukupna vrednost, ali i minimalna vrednost pojedinačnog uloga (udela ili akcije) određena zakonom

d.o.o. – minimalna ukupna vrednost stalnog kapitala 100 dinara

a.d. – minimalna ukupna vrednost stalnog kapitala 3.000.000 dinara

Page 8: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital

Koja je osnovna funkcija stalnog kapitala? Stalni kapital predstavlja minimum garantne

supstance naplate potraživanja poverilaca, odnosno minimum kojim se štite interesi poverilaca

Ova funkcija u poslednje vreme gubi na značaju (danas je važnije da preduzeće profitabilno posluje i da po osnovu toga uvećava vrednost celokupnog sopstvenog kapitala)

Da li je moguće menjati visinu stalnog kapitala?

Page 9: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – društvo sa ograničenom

odgovornošću

Najveći broj preduzeća se osniva u ovoj pravnoj formi

U okviru koje pozicije se iskazuje stalni (osnovni kapital)?

Udeli članova (vode se po nominalnoj vrednosti)

Od čega zavisi da li će postojati pozicija neuplaćeni upisani udeli i koliko dugo može postojati ova pozicija?

Page 10: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – društvo sa ograničenom odgovornošću

Na koji način se može povećati vrednost udela (osnovnog kapitala)?

Emitovanjem novih udela uz poštovanje prava preče kupovine

Za udele ne postoji aktivno tržište (udeli se teško pretvaraju u gotovinu)

Na koji način se može smanjiti vrednost udela (osnovnog kapitala)?

Otkup i poništenje udela (najčešće kada postojeći članovi ne žele nove članove u društu)

Smanjenje nominalne vrednosti udela (ne ispod zakonom propisanog minimuma)

Page 11: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL

Stalni kapital – akcionarsko društvo

U okviru koje pozicije se iskazuje stalni (osnovni kapital)?

U okviru pozicije akcijski kapital (vrednuje se po nominalnoj vrednosti)

Zašto postoji potreba podvajana pozicije akcijski kapital na pozicije: akcijski kapital po osnovu redovnih akcija i akcijski kapital po osnovu preferencijalnih akcija?

Zbog različite vrste i obima prava koje donose njihovim vlasnicima

Page 12: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – akcionarsko društvo

Na koja dva načina može biti osnovano akcionarsko društvo?

Simultano osnivanje (sve upisane akcije su i uplaćene)

Sukcesivno osnivanje (sve upisane akcije nisu i uplaćene u momentu osnivanja)

Sukcesivno osnivanje dovodi do pojave koje bilansne pozicije?

Neuplaćeni upisani kapital

Na koja dva načina se može posmatrati ova pozicija?

Page 13: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – akcionarsko društvo Na koji način se može smanjiti osnovni (akcijski) kapital?1. Otkup i/ili otkup i poništenje akcija Koji su potencijalni razlozi otkupa akcija?

- povećanje EPS-a (zarade po akciji)- želja da se akcionarima vrati deo kapitala pre nego da se isplate dividende (višak raspoložive gotovine)- zaustavljanje pada cena akcija - davanje bonusa menadžerima u vidu akcija- stvaranje željene strukture akcionara („izbacivanje“ nepoželjnih akcionara)

Koja su ograničenja povezana sa otkupljenim sopstvenim akcijama?

Da li postoji i koliko iznosi gornja granica otkupa sopstvenih akcija?

2. Smanjenje nominalne vrednosti akcija

Page 14: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – akcionarsko društvo

Na koji način se može povećati osnovni (akcijski) kapital?

Primer 1: Preduzeće „X“ je radi finansiranja profitabilnog projekta, uz prethodno odobrenje Komisije za HOV, emitovalo novo kolo akcija. Preduzeće je emitovalo 1.000 običnih akcija nominalne vrednosti 15 din/akciji. Preduzeće je prodajom običnih akcija ostvarilo tržišnu vrednost od 12 din/akciji. Prilikom osnivanja sve upisane akcije su i uplaćene.

O kojoj vrsti povećanja akcijskog kapitala je reč? Kako biste u bilansu prikazali datu ekonomsku promenu?

Page 15: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – akcionarsko društvo

Primer 2: Preduzeće „Y“ emitovalo je 500 konvertibilnih obveznica, konverzija se može izvršiti u narednih 5 godina, razmenski odnos je 1 obveznica = 2 obične akcije. Preduzeće je takođe emitovalo 400 konvertibilnih preferencijalnih akcija, pri čemu se konverzija može izvršiti za 7 godina uz doplatu od 120.000, razmenski odnos je 1 preferencijalna akcija = 3 obične akcije. Ukupan broj običnih akcija iznosi 5.000, a preduzeće ne planira nove emisije i promene vrednosti osnovnog kapitala.

O kojoj vrsti povećanja akcijskog kapitala (po osnovu običnih akcija) je reč? Kako biste u bilansu prikazali datu ekonomsku promenu?

Page 16: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – akcionarsko društvo

Primer 3: Preduzeće „L“ osnovano je pre godinu dana, kada je osnivačka skupština akcionara dala odobrenje većinom glasova, da uprava u skladu sa statutom i zakonom uz saglasnost nadzornog odbora može emitovati novo kolo akcija radi prikupljanja neophodnih sredstava bez ponovne procedure sazivanja skupštine. Kako je došlo do pojave povoljnih investicionih projekata preduzeće odlučuje da emituje novo kolo akcija. Vrednost osnovnog kapitala iznosi 700.000.

O kojoj vrsti povećanja akcijskog kapitala je reč? Koliko dodatnog akcijskog kapitala ovim putem preduzeće „L“ može kreirati?

Page 17: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Stalni kapital – akcionarsko društvo

Kako emisija novog kola akcija utiče na strukturu vlasništva?

Emisija novog kola akcija menja strukturu vlasništva

Kada je opravdano, prilikom emisije novog kola akcija, postojećim akcionarima akcije nude pod povlašćenim uslovima?

Ukoliko je vrednost sopstvenog kapitala veća od vrednosti osnovnog kapitala

Kako izdavanje gratis akcija i dividendnih akcija utiče na visinu stalnog kapitala, a kako na visinu sopstvenog kapitala?

Page 18: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Bilansiranje promenljivog (varijabilnog) kapitala –

društva kapitala

Koje pozicije čine varijabilni deo sopstvenog kapitala? Otvorene rezerve (ne postoji neposredna veza između

pojedinih delova aktive i pojedinih vrsta rezervi) Neraspodeljeni dobitak

Prema načinu na koji nastaju otvorene rezerve delimo na:1. Kapitalne rezerve 2. Rezerve iz dobiti3. Revalorizacione rezerve

Page 19: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL1. Kapitalne rezerveNastaju ako posledica priliva sredstava od strane vlasnika u preduzeće preko iznosa upisanog osnovnog kapitalaNa koji način mogu nastati kapitalne rezerve?

- prodaja akcija iznad nominalne vrednosti prilikom redovne emisije (emisiona premija)

- neophodne doplate prilikom uslovljenog povećanja akcijskog kapitala

- otkup akcija po vrednosti manjoj od nominalne- direktne uplate akcionara (uplata dodatnog

kapitala)Koja je osnovna svrha ove vrste rezervi?

Page 20: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL2. Rezerve iz dobitiNastaju na osnovu pozitivnog periodičnog rezultata koji je zadržan u preduzeću (a ne naosnovu uplata vlasnika)

Koja je osnovna funkcija rezervi iz dobiti?- jačanje osnovnog kapitala- poboljšanje finansijske strukture- poboljšanje likvidnosti

Koje su osnovne vrste rezervi iz dobiti?1. Zakonske2. Slobodne- zakonske- statutarne

Page 21: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL3. Revalorizacione rezerve

Nastaju kao posledica naknadnog vrednovanja pojedinih imovinskih delova po fer vrednosti – pri čemu promena fer vrednosti tangira sopstveni kapital (ostali ukupan rezultat)

Kod kojih imovinskih delova je prisutan ovakav oblik naknadnog vrednovanja?

Page 22: TEORIJA I POLITIKA BILANSA – 16. VEŽBE (Sopstveni kapital)

SOPSTVENI KAPITAL Bilansiranje promenljivog (varijabilnog)

kapitala – društva lica Sopstveni kapital kod društava lica je u

celosti promenljiv (varijabilan)

Sopstveni kapital se menja:- uplatama i isplatama vlasnika- zaključenjem ličnog računa vlasnika- pod uticajem periodičnog rezultata (dobitka/gubitka)