Upload
vuthuan
View
334
Download
22
Embed Size (px)
Citation preview
Voćnih rakija , zatim rakije od šljive, jabuka, krušaka i lozova če su da su to proizvodi dobijeni isklju čivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom i/ili redestilacijom kljuka redestilacijom kljuka pomenutog vo ća
• destilat sa čuva aromu i ukus koji poti ču od upotrebljene sirovine
Vinjak
od vinskog destilata* = 1 godina odležavanja
(hrastova burad)
Konjak destilacijom odabranih belih vina•Isklju čivo proizvedeni u Francuskoj, u oblasti Cognac•od 1909. godine imaju i АОC (appelation d’origine controlée) statustamno-žuta boja, blag ukus, fina aroma
Starenje (sazrevanje) konjaka se odvija u više faza : • faza “ekstrakcije” - neposredno posle destilacije preta če u hrastovu burad koja mu prenosi jedinstvenu aromu i boju• faza “starenja” , u kojoj se vrši smanjenje koli čine alkohola sa po četnih 72 na uobi čajenih 40 v/v %• faza “oksidacije” , koja ima za cilj da konjak dobije • faza “oksidacije” , koja ima za cilj da konjak dobije svoju kona čnu zlatnu boju
Konjak koji se flašira je rezultat kombinacije (mešanja) brojnih konjaka razli čitog porekla, berbe, starosti i karakteristika
Oznaka na konjaku (VS; VSOP; XO) govori o najmanjem periodu odležavanja u ba čvama:
V.S. (Very Special) - čiji najmla đi činilac ima najmanje 2 godine odležavanja u ba čvamaV.S.O.P. (Very Superior Old Pale) - najmanje 4 godine odležavanja u ba čvamagodine odležavanja u ba čvamaX.O. (Extra Old) - najmanje 6 godina odležavanja u ba čvama
Rum• fermentacijom i destilacijom melase ili sirupa še ćerne trske ili od soka še ćerne trske
• Poreklo ruma - Karipska ostrva, a pre svega za Kuba, Barbados i a pre svega za Kuba, Barbados i Jamajka• Odležavanjem u hrastovim buradima dobija specifi čan miris, aromu i žu ćkasto -smeđu boju. • Kubanski rum “bacardi” -bezbojan.
Viskidestilacijom slada žitarica (prvenstveno je čma)
Pre vrenja vrši se razlaganje skroba u šećer - dobijanje slada
sušenje u sušarama uz otvorenu vatru koja se loži tresetom
specijalni miris na dimOdležavanje u hrastovim buradima najmanje 3 godine = zlatno -žuta boja, blag ukus i specifi čan miris
Prema zemlji porekla i načinu tehnološke prerade:
� Škotski viski
� Ameri čki viski
� Irski viski� Irski viski
� Kanadski viski
Škotski viski :2x se destilujeodležavanje u hrastovoj
buradi min. 3 godine
MALT viski – proklijali je čamVatted Malt – mešavina iz više destilerijaSingle Malt – iz 1 destilerije (razli čita burad)
GRAIN viski – proklijali je čam uz druge žitarice
BLENDED viski – mešavina grain i malt viskija
Irski viski :3x se destilujeodležavanje u hrastovoj buradi min. 3 godine
Kanadski viski :veći br. razli čitih žitaricaodležavanje u buradi min. 3 godine
Ameri čki viski :dve podvrste - “straight” – min. 2 godine u
hrastovom buretu koje je spaljeno sa unutrašnje strane - Burbon
- “blend” – kombinacija “straight” viskija sa “mladim” viskijem neutralnog ukusa, arome i boje“mladim” viskijem neutralnog ukusa, arome i boje
Još jedna vrsta viskija koja se proizvodi u SAD je Tenesi viski – destiluje se kroz ugalj od javorovog drveta, pa dobija specifi čnu aromu i ukus – Jack Daniel`s
Medovača• destilacijom fermentisanog meda
• senzorne karakteristike poti ču od samog medapoti ču od samog meda
• za razliku od ostalih rakija, medova ču je dozvoljeno zaslađivati isklju čivo medom
od rafinisanog etanola poljoprivrednog porekla, odnosno mešanjem etanola poljoprivrednog porekla, rakije i destilata poljoprivrednog porekla
Žestoka alkoholna pi ća
Rafinisani etanol je etil alkohol poljoprivrednog porekla proizveden redestilacijom (ponovnom porekla proizveden redestilacijom (ponovnom destilacijom destilata niže stepenaže) sa rektifikacijom (višestepena uzastopna destilacija sa ciljem dobijanja etanola što ve ćeg stepena čisto će) posle alkoholne fermentacije sirovina poljoprivrednog porekla
Dozvoljeno je dodavanje:
AditivaZaslađivačaBojaaroma
Kategorije žestokih alkoholnih pi ća su:- vodka i aromatizovana vodka- alkoholno piće (sa nazivom voća) proizvedenomaceracijom i destilacijom- geist (sa nazivom vo ća ili sirovine)- encijan- džin, destilovani džin i london džin- džin, destilovani džin i london džin- doma ći brendi- klekom , kimom , anisom aromatizovanoalkoholno piće i rumom aromatizovano alkoholnopiće (doma ći rum)- akvavit (aquavit)- cimetom aromatizovano alkoholno piće (väkevaglögi ili spiritglögg )
- berenburg (beerenburg )- aromatizovano alkoholno piće na bazi meda(honey ili mead nectar)- pastis i marsejski pastis- anisonka i destilovana anisonka- mistra- alkoholno pi će gorkog ukusa (bitter)- liker, liker od lešnika (noccino), liker od jaja - liker, liker od lešnika (noccino), liker od jaja (advocaat, avocat, advokat) i liker sa jajima krem od (sa nazivom vo ća ili sirovine) i krem de kasis- guignolet pun č od ruma- džin od gloginje (sloe džin)- sambuka- maraskino
VodkaOd rafinisanog alkohola od žitarica (raži i pšenice)
krompira
sli čnih sirovinasli čnih sirovina
• intenzivno pre čišćavanje prilikom i nakon destilacije
neutralan ukus, bez boje
kokteli
Džinaromatizovanjem senzorski pogodnog rafinisanog etil alkohola bobicama kleke ( Juniper communis L.)• u XI-om veku nastao medicinski napitak aromatizovan bobicama kleke• Današnji džin dolazi iz Holandije, u XVI -om veku• Današnji džin dolazi iz Holandije, u XVI -om veku•Najčuvenije dugo pi će, džin i tonik, nastalo je u Indiji.
Prakti čna primena: malo kinina rastvorenog u sodi i pomešanog sa džinom pomagalo je u borbi sa malarijom
Biteri rafinisani etil alkohol aromatizovan prirodnim aromama i aromati čnim preparatima
•aperitivi (kao pomo ć i probavni stimulans apetita)apetita)
•digestivi Likeri
kremmlekovoćni pr.
kafajajačokolada
zaslađivanjem i aromatizovanjem rafin. etil alkohola
Tekila
1 grad = 2,5% alkohola