Za Čitanje

EKONOMIKA TURIZMA

EKONOMIKA TURIZMA

- EKONOMIKA TURIZMA je temeljna znanstvena disciplina kojom istražujemo i dokazujemo prvenstveno ekonomske učinke turističkih kretanja na gospodarstvo, društvenu zajednicu i okoliš

- ekonomska istraživanja se vrlo često proširuju i nadovezuju na kulturološke, ekološke, političke, tehnološke, psihološke i brojne druge teme

- TURIZAM je vrlo diverzificirana, polifunkcionalna djelatnost sa širokim spektrom različitih aspekata stručnog i znanstvenog istraživanja, pa su njegovi ekonomski učinci mjere globalno, makroekonomski i mikroekonomski.

- rječnik turizma Masmedia Zagreb 2001.g definicija:

« EKONOMIKA TURIZMA je dio ekonomske znanosti koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta njihovih ekonomskih učinaka i odraza.»

- disciplina je proizašla iz marketinškog pristupa istraživanju za potrebe planiranja i razvoja turizma

- predmet i interes discipline leži na trima temeljnim konstitutivnim činjenicama:1. praćenju i analizi turističkih kretanja2. utvrđivanju visine i strukture turističke potrošnje3. utjecaju te potrošnje na gospodarstvo

PRISTUPI IZUČAVANJU TURIZMA

- znanstveno istraživanje turizma polazi s četiri integralna pristupa:

1. S ASPEKTA TURISTA – istraživanje njegvih osobnih karakteristika, potreba, želja, navika, mogućnosti, ponašanja pri donošenju odluke o putovanju i na samom putovanju, utjecaj na lokalnu kulturu, utjecaj na okoliš itd.

2. S ASPEKTA GOSPODARSKIH SUBJEKATA – istraživanje međusektorskih i međugranskih odnosa, I-O analiza, cost-benefit analize, uvjeti poslovanja, strateški savezi, mogućnost profita itd.

3. S ASPEKTA VLADE I DRŽAVNIH INSTITUCIJA – održavanje ravnoteže javnih financija, zakonska regulativa, ulaganje u promociju na nacionalnoj razini, osnaživanje i stimuliranje međusektorskih i međugranskih odnosa, zaštita prirodnog okoliša i drugih značajnih resursa itd.

4. S ASPEKTA LOKALNE DRUŠTVENE ZAJEDNICE – utjecaj turističkih kretanja na lokalna gospodarstva, lokalnu kulturu, tradiciju i običaje, autohtonost i prirodna očuvanost lokaliteta, društvena spremnost na intenziviranje turističkih kretanja itd.

ŠTO JE PRIJE NASTALO? TURIZAM ILI TURIST?

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

EKONOMIKA TURIZMA

- «turist» je tremin nastao kao izvedenica iz pojma «Grand Tour» Tour-ist

- kao riječ, prvi put se spominje 1800. godine u «Anecdotes of English language»

- TURIST je putnik koji privremeno mijenja mjesto boravka zbog stjecanja iskustava i zadovoljavanja određenih potreba

- turist je sudionik najvećeg društvenog pokreta u povijesti ljudske civilizacije

- turist je posjetitelj različitih atraktivnosti izvan svog stalnog mjesta boravka

- turist je «unikatna» jedinka u heterogenoj masi turističke potražnje po svojim obilježjima

- turist je specifičan potrošač u specifičnim okolnostima potrošnje

E.Cohen u «Who si a Tourist?» 1974.g, «Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti

novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju»

ŠTO JE TURIZAM?

- TURIZAM je cjelokupni pokret «turista»

- kao riječ, prvi put se spominje 1811. u sportingmagazinu

- TURIZAM je putovanje i privremeni boravak ljudi na atraktivnim resursima s ciljem zadovoljenja određenih potreba, stjecanja novih iskustava, upoznavanja novih ljudi, kultura, tradicija...

- skupina inventara za brojne grane gospodarstva čiji veći ili manji udjeli sudjeluju u stvaranju jedinstvene turističke ponude.

- gotovo neograničen izvor poslovnih mogućnosti poduzetnicima, investitorima, konzultantima...

- mjerilo razvijenosti društvenog i ekonomskog napretka neke zemlje

J. Stradner u Der Freundeverkehr, 1903. i 1917. godine«Turizam predstavlja boravljenje u mjestima izvan stalnog mjesta stanovanja, iz slobodne pobude

(po vlastitom izboru) ukoliko se time traži isključivo zadovoljenje neke luksuzne potrebe (podrazumijeva se nešto što nije neophodno)»

R. Glucksmann,«Turizam je skup odnosa između osobe koje se samo privremeno nalazi u nekom mjestu...»

TKO SU TURISTI PREMA WTO


PUTNICI

Uključeni uturističku statistiku

Nisu uključeni uturističku statistiku

posjetiteljiDiplomatski i konzularni predstavlja:- imigrantski, izbjeglice i azilantski- radnici u pogr

turisti izletnici – ne ostvaruju nocenje

Svrha posjete

iz osobnog zadovoljstva poslovno iz drugih motiva

EKONOMIKA TURIZMA

- putnik je svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga – posjet rodbini i prijateljima, krstarenje po Sredozemlju, odlazak na konferenciju ili privremeni rad u inozemstvu

- turistička statistika ne uključuje sve putnike na privremenom boravku u zemlji (npr. diplomatske predstavnike ili putnike u tranzitnoj zoni zračne luke...)

- POSJETITELJ je svaka osoba koja napušta mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke prostorno udaljene turističke destinacije u kojoj nema stalno mjesto boravka i u kojoj, po klasifikaciji, ne smije obavljati nikakvu gospodarsku djelatnost

- razlika između definicije putnikai posjetitelja je u tome da definicija posjetitelja isključuje svaku mogućnost stalnog nastanjenja, odnosno zasnivanja radnog odnosa na privremeno posjećenom prostoru

- posjetitelji su ona skupina ljudi čije kretanje bilježi turistička statistika

- TURIST je osoba koja u nekoj turističkoj destinaciji boravi najmanje 24 sata i po osnovi ostvarenog noćenja ulazi u turističku statistiku

- pravno, turistički boravak na određenom lokalitetu ne smije trajati dulje od 365 dana

- hipotetski gledano, već prvi sljedeći dan boravka značio bi trajno nastanjivanje

- je ona kategorija posjetitelja čije kretanje je u velikoj većini zabilježeno statističkim sustavom praćenja

- IZLETNIK je svaka osoba koja privremeno napušta domocilno mjesto boravka i koja u nekoj turističkoj destinaciji ne boravi dulje od 24 sata


EKONOMIKA TURIZMA - ovu kategoriju posjetitelja brojčano je gotovo nemoguće iskazati, jer posjetitelji ne odsjedaju u nikakvim smještajnim objektima i njihov boravak nije nigdje evidentiran

- procjene mogu biti iskazane na temelju broja putnika prijavljenih u lučkoj kapetaniji kod pristanka broda na krstarenju, prodanih ulaznica za koncert, posjet nacionalnom parku...

TKO SU TURISTI PREMA DZS.

- prema DZS-u : TURIST je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta proved najmanje 1 noć, u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju sporta, religije, obitelji, poslova...

STATISTIKA ZA POTREBE TURIZMA

- prva «statistička» bilježenja turističkih kretanja zabilježena su 1478. godine u Munchenu

- kategorije statističkog praćenja turizma su:1. FIZIČKI TURISTIČKI PROMET

- Međunarodni i domaći turistički promet- Broj turista, dolazaka i ostvarenih noćenja- Broj dolazaka turista putem putničkih agencija

2. FINANCIJSKI TURISTIČKI PROMET (POTROŠNJA)3. BROJ I VRSTA UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (za smještaj, prehranu i točenje pića)4. BROJ I VRSTA PRIJEVOZNIH, TRGOVAČKIH, ZANATSKIH I DRUGIH KAPACITETA5. BROJ I STRUKTURA LJUDSKIH POTENCIJALA

- dvije su metode statističkog praćenja turističkih kretanja:

1. LOKALNA METODA - turiste registrira dolaskom u smještajni objekt na prostoru turističke destinacije gdje namjerava

boraviti (ostvariti noćenje)- problematika: nemogućnost utvrđivanja točnog broja pristiglih turista, a s time i nemogućnost

iskazivanja nazivnika pri izračunu npr. prosječne potrošnje po jednom turistu, prosječne duljine boravka, nemogućnost praćenja prijatelja i rodbine u privatnim objektima...

2. GRANIČNA METODA- turiste registrira prolaskom kroz državnu granicu- problematika: napostojanost veličine domaćeg turističkog prometa, nepostojanost broja noćenja,

kao ni distribucije turističkog prometa unutar nacionalnog teritorija, vrlo skupa, opsežna, dugotrajna i naporna metoda, uključuje putnike u tranzitu, putnike koji nisu na turističkom putovanju, izletnike

- najpreciznija statistička praćenja turističkih kretanja mogu izvesti otočne zemlje (Island, Kuba) i zemlje koje imaju zahtjevan vizni režim (SAD)

- s obzirom na geografsku karakteristiku i položaj neke zemlje koriste samo jedu metodu, druge koriste drugu metodu, a neke čak i obje metode, pa je na međunarodnom planu vrlo teško uspoređivati turistička kretanja na velikim geografskim cjelinama (makroregije, kontinenti)

- financijski izvještaji kojima se prati turistička kretanje su: PLATNA BILANCA, FINANCIJSKA IZVJEŠĆA GOSPODARSKIH SUBJEKATA, BUDŽETSKA KRETANJA (lokalni i nacionalni), na temelju kojih se izračunava turistička potrošnja, veličina investicija, neto devizni efekt itd.


EKONOMIKA TURIZMA

VRSTE I SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA

Vrste turizma:

1. prema trajanju boravka turista BORAVIŠNI - u kojem turist u smještajnom objektu ili destinaciji ostvari najmanje tri

uzastopna noćenja IZLETNIČKI - je kretanje posjetitelja prema altraktivnom resursu (bilo iz domicila ili turističke

destinacije) čije zadržavanje nije dulje od 24 sata. Dnevni-poludnevni VIKEND TURIZAM - najčešće obuhvaća boravak u nekoj turističkoj destinaciji od petka

poslijepodne do nedjelje navečer

2. prema stupnju mobilnosti turizma STACIONARNI - podrazumijeva realizaciju cjelokupnog godišnjeg odmora u jednoj turističkoj

destinaciji (smještajnom objektu) MOBILNI - uključuje neprekidno kretanje turista u prostoru (krstarenje, turističke ture) i

kratko zadržavanje na pojedinim atraktivnim resursima radi noćenja, obroka, razgledavanja, zabave...

3. prema nacionalnoj pripadnosti turista DOMAĆI - podrazumijevamo posjet turista nekom atraktivnom resursu koji se nalazi unutar

granica zemlje domicila INOZEMNI - označava odlazak turista izvan granica zemlje domicila sa svrhom posjeta neke

turističke destinacijeMože biti makroregionalni, kontinentalni, interkontinentalni...

4. prema prostornom obuhvatu LOKALNI TURIZAM - kretanja turista na lokalnoj razini (npr. posjet obliženjem svetištu...) REGIONALNI - putovanje turista na prostoru jedne regije (npr. skijanje, lov, kupanje...)

Najčešće izletnički ili vikend turizam NACIONALNI - kretanje turista koje ne zahtijeva prelazak državne granice MEĐUNARODNI - kretanje globalnih razmjera koje uključuje posjet onim atraktivnim

resursima kojih najčešće nema u zemlji domicila, najčešće boravišni

5. prema dobnoj strukturi turista DJEČJI - je u pravilu organizirana vrsta grupnih putovanja za djecu do 14 godina. Pretpostavka

ovakvoj vrsti putovanja su kvalitetan prostor i obrazovano osoblje. OMLADINSKI - također organizirana vrsta grupnih putovanja sa širokim izborom sportskih te

obrazovno zabavnih aktivnosti OBITELJSKI - uključuje turiste dobi između 18-60 godina (pojedinci, parovi, obitelj). Skupina s

najvećim prihodima, ali i najvećim zahtijevima

UMIROVLJENIČKI - najhomogeniji segment turističke potražnje. Potrošačke mogućnosti segmenta rastu, ako i njegova veličina uslijed smanjivanja radnog vijeka i povećanja životnog vijeka

6. prema prostoru na kojem se odvija turističko putovanje (lokacija) PRIMORSKI - najatraktivniji ljeti (maritimni) PLANINARSKI - vrsta koja je atraktivna cijele godine, posebno zimi TERMALNO-KUPALIŠNI - u pravilu izletnički i boravišni, atraktiva tijekom cijele godine JEZERSKI - najčešće izletnički ili vikend-turizam atraktivan tijekom cijele godine SEOSKI (RURALNI) - nastala na temeljima očuvanja kulturnog-povijesnog identiteta, običaja


EKONOMIKA TURIZMA GRADSKI - uključuje boravak u velikim gradskim sredinama specifične arhitekture,

ambijenta, kulturnih vrednota, manifestacija...

7. prema načinu organizacije putovanja INDIVIDUALNI - podrazumijeva putovanje u vlastitom aranžmanu, prema vlas. spoznajama ORGANIZIRANI - putovanje organizirano od strane turističkog posrednika, a karakteriziraju ga

sudionici sličnih želja i očekivanja, za turiste cjenovno najprihvatljivija vrsta.

MJEŠOVITI - predstavlja kombinaciju, npr. putovanja u vlastitom aranžmanu i korištenje informacija dobivenih od putničke agencijeili čak korištenje pojedinih usluga od putničke agencije izlet, ulaznice

8. prema utjecaju na platnu bilancu zemlje AKTIVNI - uzrokuje prelijevanje sredstava plaćanja iz turistički emitivne (Njemačka) u

turistički receptivnu zemlju (Hrvatska) uslijed putovanja i boravka stranih državljana čime se ostvaruju znatni devizni prihodi

PASIVNI - uzrokuje prelijevanje sredstava plaćanja iz turistički emitivne (Hrvatska) u turistički receptivnu zemlju (Španjolska) uslijed putovanja i boravka hrvatskih državljana čime se ostvaruju određeni devizni rashodi.

SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA

- oni su predodređeni (definirani) središnjim turističkim nazivom:1. ZDRAVSTVENI TURIZAM - centralni motiv zdravlje2. KULTURNI TURIZAM - centralni motiv edukacija3. LOVNI i RIBOLOVNI TURIZAM - potrošački zanimljiv4. NATURIZAM - slobodni odnos čovjeka i prirode5. EKOTURIZAM - očuvanjezdravog i čistog okoliša6. KONGRESNI TURIZAM - potrošački vrlo zanimljiv7. NAUTIČKI TURIZAM - izuzetno privlačan i unosan8. VJERSKI TURIZAM - religijski i duhovni karakter9. MANIFESTACIJKI TURIZAM - sport, kultura, zabava10. ROBINZONSKI TURIZAM - čista suprotnost gradu11. TURIZAM S TEMOM GASTRONOMIJE12. TURIZAM S TEMOM VINSKIH CESTA

POKRETAČKI ČIMBENICI TURIZMA

- unutrašnje pretpostavke za formiranje turističke potražnje su:- Turističke potrebe- Turistički motivi- Rekreacija- Događaji su u svijesti pojedinca

- Dobrim dijelom ovise o samom karakteru pojedinca, sposobnosti percepcije, psihološkom stanju, uvjetima u kojima pojedinac živi i radi...


EKONOMIKA TURIZMA

TURISTIČKE POTREBE

- potrebe su temelj motiviranog ponašanja čovjeka

- kao i sve ostale potrebe, javljaju se kao odraz psiho-fizičke neravnoteže organizma

- općenito, potrebe se dijele na:o PRIMARNE (hrana, piće, odjeća, stanovanje, energija...)o SEKUNDARNE (sve one koje nisu egzistencijalnog karaktera) auto, nakit...

SUPSTITUCIJA - ŠTO POJAM OZNAČAVA?

- SUPSTITUCIJA je čovjekov misaoni proces donošenja odluke, u kojem se zadovoljenje određenih potreba zamjenjuje zadovoljenjem nekih drugih potreba, višeg stupnja prioriteta ili privlačnosti

- često se naziva i SUPSTITUCIONALNA ELASTIČNOST

- supstitucija proizlazi iz sekundarnog karaktera turističkih potreba

- važnost (intenzitet, snaga) supstitucije slabi s porastom životnog standarda pojedinca

- supstitucija se dijeli na: VERTIKALNU i HORIZONTALNU

- VERTIKLNA - označava situaciju kada potencijalni turist odluči zamijeniti zadovoljenje različitih potreba zadovoljenjem nekih drugih potreba koje nisu u izravnoj vezi s turizmom. Raspoloživ se novac preusmjerava iz sfere potencijalne turističke potrošnje u kupnju npr. novog računala ili tečaja stranog jezika.

- HORIZONTALNA - je zamjena zadovoljenja jedne turističke potrebe drugom, također, turističkom potrebom, ali drugačijih karakteristika, pa tako imamo supstituciju:

- s obzirom na prostor- s obzirom na vrijeme- s obzirom na smještajni kapacitet- s obzirom na način realizacije turističkog putovanja

TURISTIČKI MOTIVI

- javljaju se tek kada je nastala određena potreba, dakle, predstavljaju sljedeći korak u misaonom procesu o odlasku na turističkom putovanju

- definiraju se kao unutrašnji poticaji čovjeku da se uključi u turističke tokove

- centralni turistički motivi su : ODMOR, ZDRAVLJE i REKRACIJA

- ostali motivi mogu biti: promjen a mjesta boravka, bijeg od svakodnevice, specifičnosti određene turističke destinacije...

- zbog različitosti smjera i intenziteta djelovanja, suvremena psihologija motive dijeli na :


REKREACIJA

s obzirom na uključenost pojedinca u aktivnost

s obzirom namjesto realizacije

PASIVNA

AKTIVNA

STATIČKA

DINAMIČNA

TURIZAM

EKONOMIKA TURIZMA 1. BIOLOŠKE - proizlazi iz temeljnih fizioloških potreba čovjeka, pa u sferi turizma imamo:

lokalna gastronomija, krstarenje (spavanje na brodu), psihička i fizička relaksacija na plaži..

2. DRUŠTVENE - proizlaze iz čovjekove želje za socijalizacijom i unapređivanju međuljudskih odnosa. Proizvod su visoke industrijalizacije, ubanizacije i brzog ritma života

3. OSOBNE - okrenuti su zapravo pream samom turistu, a ističu želju z asamodokazivanjem, upoznavanjem novih prostora...

REKREACIJA - MISLIMO LI NA ISTO?

- REKREACIJA je obnavljanje psihičkih i fizičkih sposobnosti čovjeka

- rekracija je puno širi pojam od povremenog bavljenja nekom sportsokm aktivnošću

- cjelokupna ljudska djelatnost s pozitivnim učincima izvan profesionalnog rada koju čovijek odabire prema vlastitim potrebama i željama

- doprinosi razvoju ličnosti, zadovoljenju ljudskih potreba i interesa, psihičkom rasterećenju i podizanju zadovoljstva te kvaliteti života

- takve aktivnosti ne obavljaju se iz nužnosti ili iz potreba za materijalnom koristi

Vrsta rekreacije

TURIZAM je aktivna, dinamička rekreacija

TURISTIČKO TRŽIŠTE

- konstitutivnost elementi turističkog tržišta:

1. SUBJEKTIVNI - uključuju sve gospodarske i negospodarske subjekte prisutne na turističkom tržištu te posjetitelje

- Turistička ponuda- Turistička potražnja- Turstički posrednici- Državne institucije, strukovna udruženja i međunarodne organizacije

2. OBJEKTIVNI - podrazumijevaju ukupnost predmeta razmjene na turističkom tržištuo Uslugeo Proizvodi naijenjeni turističkoj potrošnji


Emitivno turističko tržište Receptivno turističko tržište

TDTuristička potražnja

TSTuristička ponuda

Turističkiposrednici

PUTOVANJE

ROBNO TRŽIŠTE

ROBAponuda potraznja

ponuda USLUGA potraznja

TURISTIČKO TRŽIŠTE

Turistickaponuda

Turisticka potraznjaTURISTI

EKONOMIKA TURIZMA

3. CIJENA - kao glavni generator turističke potrošnje

Princip djelovanja turističkog tržišta:

Karakteristike turističkog tržišta

- ekonomskim riječnikom, turističko tržište je mjesto gdje se interakcijom turističke ponude i turističke potražnje odvija proces turističke potrošnje.

- turističko tržište je prvenstveno tržište usluga

- razlike između djelovanja robnog i turističkog tržišta

- interakcija na robnom tržištu uvijek se odvija na području gdje je bazirana turistička ponuda (receptno turističko tržište)

- prednost robnog tržišta je u izravnom prezentiranju potencijalnom potrošaču putem gotovog proizvoda uzoraka i modela, dok je na turističkom tržištu jedini opipljivi dokaz kavalitet i postojanja skup promotivnih prospekata posredničkih kataloga, oglasa u medijima i na Internetu


EKONOMIKA TURIZMA - zbog specifičnosti u odvijanju interakcije turističkaponuda se aktivira tek kada je kupac-turist došao

u turističku destinaciju i počeo konzumirati određene usluge

- vanjski čimbenici koji utječu na turizam, tj. na kvalitetu turističkog tržišta su:o gospodarski i financijski razvitako demografske i socijalne promjeneo tehnološke inovacije i poboljšanjao investicije u infrastrukturu, opremu i uređajeo politički, zakonodavni i pravni čimbenicio planiranje i utjecaj na okolišo razvitak trgovanjao sigurnost putovanja

- ključne tržišne snage koje izravno utječu na potražnju, ponudu i distribuciju turističkih proizvoda i usluga su:

- znanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevima- razvoj ukupne ponude destinacije i razvitak ponude usluga privatnog sektora- trendovi u strukturi putovanja, turističkom operativnom sektoru i marketingu- ponuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala

- TURISTIČKA DESTINACIJA - mjesto susreta turističke ponude i turističke potražnje

- prostor izrazite koncentracije turističke ponude (prostorna koncentracija) uslijed pristizanja sve većeg broja posjetitelja

- turistička destinacija je širi, integrirani prostor, koji svoj turistički identitet gradi na koncepciji kumulatnih atrakcija, koje su zbog doživljaja što ga omogućuju i s dodatnom turističkom infrastrukturom, prostor intenzivnog okupljanja turista.

- s marketinškog aspekta, destinacijom možemo prozvati bilo koju geografsku jedinicu - državu, otok, regiju, grad, mjesto, selo ili specijalizirani turistički centar.

Osnovni pokazetelji kretanja na svjetskom turističkom tržištu

2004. godine ostvareno je na globalnoj razini 763 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka2003. godine realizirano je ukupno 523 milijarde USD2004. godine u Europi je realizirano oko 55% međunarodnih turističkih dolazaka i prihoda

Europa je najrazvijeniji turistički receptilna, ali i turistički emitira središte i po broju međunarodnih turističkih dolazaka i po prihodima.

Prema broju inozemnih posjetitelja, prvih 5 zemalja su Francuska, Španjolska, SAD, Italija i Kina

Prema ostvarenom deviznom priljevu prvih 5 zemalja su; SAD, Fra, Špa, Italija i Njemačka

Prvih 5 vodećih emitivnih zemalja po potrošnji su:1. Njemačka - 65 milijardi USD2. SAD3. Velika Britanija4. Japan5. Francuska


UNUTRAŠNJE- turističke potrebe- turistički motivi- rekreacija

VANJSKE

OBJEKTIVNE- višak slobodnog vremena- višak raspoloživih sredstava- životni standard pojedinca- životna i radna sredina

SUBJEKTIVNE - racionalne- iracionalni

EKONOMIKA TURIZMA

TURISTIČKA POTRAŽNJA

- ekonomskim rječnikom, TURISTIČKA POTRAŽNJA je ukupna količina roba i usluga koje je moguće plasirati na određenom turističkom tržištu u određenom vremenu uz određenu razinu cijena

- turističkim rječnikom, TURISTIČKA POTRAŽNJA predstavlja skupinu potencijalnih turista potrošača koja svojim stavovima, navikama, željama i mogućnostima određuje količine, kvalitetu i cijene pojedinih roba i usluga na turističkom tržištu

Pretpostavke za formiranje turističke potražnje

Objektivne vanjske pretpostavke:- životni standard pojedinca ili obitelji predstavlja temeljni okvir na temelju kojeg se grade sve ostale

pretpostavke, gdje je glavni determinirajući čimbenik - pojedinčeva percepcija društva i okoline

- uzročno iz životnog standarda proizlazi sljedeća pretpostavka bez koje pojedinac ne može ni razmišljati o odlasku na turističko putovanje, a to je VIŠAK SLOBODNOG VREMENA

- cjelokupno slobodno vrijeme nije i zadovoljenje prethodno spomenute, jer se pod slobodnim vremenom podrazumijeva ono vrijeme koje pojedincu ostaje nakon radnih obveza (škole, studija..)

- upravo je višak slobodnog vremena pretpostavka za formiranje turističke potražnje, koji jednim imenom nazivamo - DOKOLICA

- Dokolica je skup zanimanja kojima se pojedinac prepušta po miloj volji i da se odmara ili zabavlja, razumije nova znanja ili sposobnosti, slobodno sudjeluje u društvenom životu ili da se bavi stvaralačkim radom, jer se oslobađa svojih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obveza

- vrlo je teško razgraničiti koje vrijeme je dokolica, a koje nije, jer se neprestano isprepliću, no činjenica je da bez dokoličarenja ili dokoličarskog ponašanja nema turističkih kretanja


EKONOMIKA TURIZMA - sljedeća determinanta promišljanja o odlasku na turističko putovanje je - višak raspoloživih

novčanih sredstava

- limitiran je stupnjem zadovoljenja primarnih potreba, no varijabla ipak nije toliko ograničena, kao što je to vrijeme, jer se u nedostatku likvidnosti još uvijek može zadužiti budućnost

- životna i radna okolina suvremenog čovjeka, opterećena je društvenim, ekonomskim i političkim prilikama, visokim stupnjem urbanizacije, prenaupećenost okoline.

- bijeg iz takvog okruženja djelomično ovisi i o stambenoj situiranosti, stupnju zbrinutosti obitelji, mogućnosti dobivanja godišnjeg odmora, preuzete društvene obveze

- iz rasprave o zadovoljenju pretpostavki viška slobodnog vremena i viška slobodnih novčanih sredstava proizlaze 4 vrste turističke potražnje:

1. IDEALNA MASA - je ukupan broj stanovnika na određenom emitivnom prostoru umanjen za apsolutne apstinente, npr. seosko stanovništvo koje se ne može uključiti u turistička kretanja u ljetnim mjesecima zbog opsega radova u poljoprivredi, zatim bolesni i nemoćni, zatvorenici, vojska, novorođenčad... tj. onaj broj ljudi koji definitivno ne ulazi u mogućnost da postanu turisti u određenom trenutku

2. POTENCIJALNA MASA - je masa ljudi koji imaju višak slobodnog vremena i višak slobodnih financijskih sredstava i sposobni su uključiti se u turistička kretanja, ali zbog određenih (poslovnih, životnih, socioloških ili psiholoških) zapreka nisu u mogućnosti postati turistička potražnja. Na ovu skupinu treba snažno djelovati općim turističkim promidžbenim porukama kako bi premostili navedene probleme i potakli ih na uključenje u turistička kretanja VERTIK

3. REALNA MASA - je masa ljudi koja ima i višak slobodnog vremena i višak slobodnih fin sredstava, ali i čvrstu odluku da će taj isti novac i vrijeme utrošiti na turistička putovanja bez obzira na mjesto , vrijeme i način realizacije. Na ovu masu treba intenzivno i ciljano promotivna djelovati na način da ju se usmjeri na onu područja gdje će u skladu sa željama i mogućnostima svoj odmor realizirati na optimalan način (maksimiziranje zadovoljenja potreba). Kod ove mase je jak utjecaj HORIZONTALNE SUPSTITUCIJE..

4. EFEKTIVNA MASA - je čista masa ljudi koje je ušlo u turističku statistiku kroz broj ostvarenih noćenja. To su turisti koji su svoj boravak realizira i vratiti se u domicil. To je konačan rezultat našeg tržišnog djelovanja kao zemlja, regija, mjesta i-ili hotela. npr. posjetitelj, koji je ušao na područje receptivne zemlje, po graničnoj statstičkoj metodi praćenja kretanja, on je zato zemlje već dio efektivne turističke potražnje, dok je za određeno mjesto ili smještajni objekt u toj zemlji još uvijek realna potražnja.

SUBJEKTIVNE VANJSKE PRETPOSTAVKE

- hoće li pojedinac raspoloživo vrijeme utrošiti na turističko putovanje, djelomično će ovisiti i o SUBJEKTIVNOM PONAŠANJU POJEDINCA

- prema hijerarhiji zadovoljenja pretpostavki , subjektivne pretpostavke dolaze na red tek kada su ZADOVOLJENE OBJEKTIVNE

- u ovoj fazi procesa odlučivanja na odlasku na turističko putovanje snažan utjecaj ima pojam VERTIKALNE SUPSTITUCIJE

- tek kada pojedinac donese odluku o odlasku na putovanje, ona može biti temeljena na RACIONALNOM ili IRACIONALNOM ponašanju pojedinca


EKONOMIKA TURIZMA - RACIONALNO - bi uzelo u obzir trenutni položaj u kojem se pojedinac nalazi i na temelju «situacijski

prihvatljive» odluke odlučio o izboru destinacije, prijevoznog sredstva, smještajnog objekta, visini izvapansionske potrošnje itd.

- IRACIONALNO - suprotnost prethodnoj jer se odluka temelji na snažnim utjecajima iz okruženja koji diktiraju utrošak vremena i sredstava iako pojedinac djelomično iste ne zadovoljava (financijski dio)

- iracionalni čimbenici uključuju:o moduo oponašanjeo prestižo religiju

KARAKTERISTIKE TURISTIČKOG PONAŠANJA

- pet temeljnih karakteristika:1. DISLOCIRANOST2. HETEROGENOST3. ELASTIČNOST4. MOBILNOST5. SEZONSKI karakter turističke potražnje

1. DISLOCIRANOST- prostorna udaljenost dvaju polova turističkog tržišta može iznositi od nekoliko kilometara do

nekoliko tisuća kilometara

- najznačajniji čimbenici u savladavanju ove udaljenosti su: 1. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI - (dobivanje inf) s naglaskom na pravovremenom, istinitom...2. KVALITETNA PROMETNA POVEZANOST - sigurnost, brzina, udobnost...

3. DJELOVANJE TURISTIČKIH POSREDNIKA - s ciljem približavanja točnih, pravovremenih informacija te snižavanja cijena niza usluga objedinjenih u paket aranžman

2. HETEROGENOST TURISTIČKE POTRAŽNJE- turistička potražnja je neodređena skupina ljudi, koja ima različite turističke potrebe, koje se zadovoljavaju na različite načine, u različitim turističkim odredištima i u različito vrijeme

- kriteriji po kojima stvaramo homogene grupe turista pri segmentu turističkog tržišta su:1. demografski2. psihografski3. geografski4. bihevioristički (ponašanje turista)

3. ELASTIČNOST TURISTIČKE POTRAŽNJE

-Definicija elastičnosti se objašnjava kao stupanj promjene u ponašanju, odnosno promjena veličine turističke potražnje za određenom turističkom uslugom uslijed promjene osobnog dohotka cijena ili nekog od sitnih elemenata unutar turističke ponude-Razlikujemo 2 vrste elastičnosti:

o PRIMARNA – reagiranja turističke potražnje na porast ili pad cijene (npr. zbog malog pada cijene potražnja reagira relativno povećanim zanimanjem, pa kažemo da su turističke usluge relativno elastična dobra); odnosno na porast ili pad osobnog dohotka (što je standard ekitivne zemlje viši i elastičnost proporcionalno raste)


EKONOMIKA TURIZMA o SEKUNDARNA – reagiranja turističke potražnje na promjene u strukturi turističke

ponude – elementi na koje su turisti navikli, a koji u potpunosti ne zadovoljavaju potrebu, podliježu supstituciji, odnosno elastičnost im raste sa stupnjem promjene

4. MOBILNOST TURISTIČKE POTRAŽNJE

-Izravno je posljedica omasovljenja turističke potražnje uslijed visoke urbanizacije i razvoja suvremenih tehnologija (prometnog sustava i sredstava)-Korištenje pojedinih vrsta prijevoza u turističkim kretanjima ovisi o:

o Geografskom položaju turističke emitivne zemlje u odnosu na turistički reciptivne prostore

o Stupnju razvijenosti prometnih sredstavao Stupnju razvijenosti prometne infrastrukture (u emitivnim i reciptivnim turističkim

područjima)o Cijeni prijevozao Utjecaju turoperatora na korištenje određenog tipa prijevozao Modio Prestižu

5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIČKE POTRAŽNJE

-SEZONALNOST (vremenska koncentracija) je determinirana s vrlo jaka 2 uzroka od kojih jedan zapravo nastupa prije, a to su KLIMATSKE PRILIKE reciptivnog prostora, dok se drugi javlja kao odgovor na takve prilike, a to su navike europskih turista u korištenju godišnjih odmora većinom u određenim (pravilnim) vremenskim intervalima (turističkim sezonama)-SEZONALNOST je također podređena i centralnim motivom dolaska turista na neki atraktivni resurs (ljeto – kupanje, zimi - skijanje), pa već samim time podliježu prirodnim uvjetima u kojima je resurs najprivlačniji i najpogodniji za korištenje

TURISTIČKA PONUDAŠto je turistička ponuda?-cilj zadovoljenja turističkih potreba- potražnja – koju je moguće prodati; TP koja se nudi-u širem smislu, turistička ponuda uključuje sve gospodarske, društvene i institucionalne sudionike turističkog tržišta receptivne zemlje, zatim usluge i proizvode izravnih i neizravnih receptivnih kapaciteta, sve prodane i društvene resurse itd

TURISTIČKA PONUDA SE DIJELI NA: 1) PRIMARNE – prirodni resursi(more) 2) SEKUNDARNE – društveni resursi(popratni, npr. crkve, događanja)

1) Ljudi zbog primarne potrebe putuju, međutim postoje slučajevi kada je primarna turistička p. Temeljena samo na društvenim resursima

ZABAVNI PARKOVI – sve obuhvaćeno – suveniri, smještaj, prehrana

PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIČKE PONUDE-svaka turistička ponuda da bi mogla djelovati mora zadovoljitit sljedeće pretpostavke1) ATRAKTIVNOST RESURSA2) PROMETNA POVEZANOST3) PRIHVATNI KAPACITETI4) MARKETINŠKO DJELOVANJE(direktni, putem posrednika)


EKONOMIKA TURIZMA 1) PRIVLAČNOST RESURSA jest sposobnost specifičnog elementa ili kombinacije elemenata

turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije(iskorištenju tih kapaciteta)

a) PRIRODNI ILI BIOGENI – nastali djelovanjem prirodeb) DRUŠTVENI ILI ANTROPOGENI – resursi koji su rezultat ljudskog djelovanja

a) klimatski činitelji: klima, insolacija, količina oborina, temeratura zrakab) hidrografski činitelji: mora, jezera, termalni izvori, rijeke, ledenjacic) flora i fauna (nacionalni parkovi, prirodni rezervati, parkovi i spomenici prirode)

D.R.-a) građevine: sakralni objekti, amfiteatri, palače, dvorci, posebna arhitektonska rješenja, urbane sredine b) kulturno-povijesno naslijeđe:spomenici, izložbe umjetničkih djela, kipovi c) zabavni parkovi – gardaland, prater d) zabavni gradovi – Las Vegas e) susreti – kulturni, sportski, glazbeni festivali, koncerti, karnevali, showbusiness

PREMA VAŽNOSTI, ATRAKCIJE SE DIJELE NA:a) lokalne- u okviru gradab) regionalne – špancirfest Varaždinc) nacionalne – Sinjska alkad) svjetske

PREMA STUPNJU PRIVLAČNOSTI:A) primarne ili stacionarne – su one atrakcije koje omogućavaju boravak dulji od 24 sata,

najčešće 7, 10 ili14 dana(kupanjem u moru, skijanje, olimpijske igre)B) sekundarne ili izletničke – slabijeg inteziteta privlačnosti, dopunske atrakcije, izletničkog tipa,

boravak do 24 sata(posjete nac. Parkovima, muzejima, kazališne predstave, koncerti, rafting, jednodevni izleti)

-stupanj aktivnosti nekog resursa mjeri se brojem pristiglih(registriranih posjetitelja)-čimbenici o kojima ovisi stupanj atraktivnosti nekog resursa mogu biti a) udaljenost resursa pd emitivnih tržišta(europa- Njem, V.B.)b) udaljenost resursa od turističkih tokova

-Belec 30-40 km sj. Od Medvednice- crkva Sv. Marije Sniježne

d) geografski položaje) klimatske prilikef) topografijag) razvijenost i poznatost kulure i povijesne baštine(V.B., Italija)h) koncentracija turističke ponude na tom prostorui) stupanj razvijenosti receptivnih kapaciteta

PROMETNA POVEZANOST

-ciljk svakog putnika je putovati: što brže Što sigurnije Što udobnije Što jeftinije

-prometna povezanost uključuje:a) kopneni prometb) cestovni prometc) željeznički prometd) vodeni promet


EKONOMIKA TURIZMA e)zračni promet

-infrastruktura uključuje:a)ceste, mostovi, tunelib) pruge, morske i zračne lukec) vodovod, energestki sustav, kanalizacijed) telekomunikacije(fiksna i pokretna telefonija, radio veza)

PRIHVATNI (RECEPTIVNI) KAPACITETI

-su oni koji omogučavaju turistima dulje zadržavanje na nekom atraktivnom području, a djele se na:

1) DIREKTNE RECIPTIVNE KAPACITETE

dobrim dijelom služe iskljućčivo privremenim šposjetiteljima neke turističke destinacije, a prihod ostvaruju NA TEMELJU IZRAVNE TURISTIČKE POTROŠNJE-tu spadaju- OBJEKTI SMJEŠTAJA- obuhvaća osnovne i komplementarne

Hoteli kampovi Moteli kupališta Pansioni Prenočišta

-objekti prehrane i toćenja pića: Klasični fast food, self-service, restouranti, pizzerie, pečenjarnice-objekti točenja pića: kavane, pubovi, gostionice, klubovi-objekti kulturno-zabavnog i sporstko-rekreacijskog karaktera: night barovi, dancing barovim disco clubovi, razni sportski tereni-turističke agencije, turist-biroi-trgovinske i zanatske radnje, servidi-prijevoz putnika, popratni objekti, javni prijevoz

2)INDIREKTNE RECEPTIVNE KAPACITETE:

Obuhvaćaju one objekte čije se održavanje financira iz budžeta lokalne uprave i samouprave na temelju prikupljenog novca od poreza i boravišnih pristojbi te subvencija regionalne i državne uprave. Ukoliko nisu dani pod koncesiju(ne spadaju u grupu direktnih kapaciteta) tada tu uključujemo:

-sakralni i kulturni objekti – crkve, hramovi, džamije, piramide, dvorci, palače, amfiteatri, galerije, moderni gradovi-javni objekti – bolnice, ambulante, kolodvori, infrastrukturni objekti iuređaji(natapanje vodom, osvjetljenje znamanitosti)-javne površine – parkovi, šetališta, priobalni putevi, vidikovci, botanički vrtovi, parkovi prirode, javni ukrasni objekti

MARKETINŠKO DJELOVANJE

Prije svega obuhvaća:

1.) koncepciju marketinškog djelovanja-usmjerenost poslovanja k ukupnom zadovoljenju potreba turističke potražnje


EKONOMIKA TURIZMA -primjena SWOT nalaize kod prilagođavanja uvjetima okruženja-poslovno odlučivanje temelji se na marketinškom istraživanju

2.) Proces marketinškog djelovanja-istraživanje tržišta-segmentacija tržišta potražnje i odabir ciljnog segmenta-planiranje instrumenata marketinga u skladu s obilježjem odabranog ciljnog segmenta-provedba i kontrola svih marketinških aktivnosti

-preporuke rodbine i prijatelja su najčešći izvor infomracija turista o dolasku u Hrvatsku


Documents

Za Čitanje