Živo Vrelo

  • View
    36

  • Download
    13

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Časopis o medicini i teologiji

Text of Živo Vrelo

  • ivo vreloliturgijskopastoralni list

    Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji god. XXIV. cijena: 13 kn

    UDK 282

    ISSN 1331-2170

    55555552007od

    20.

    svib

    nja d

    o 16.

    lipnj

    a 20

    07.

    Naa tema:

    Euharistija Sakrament ljubavi

  • ivo vreloivo vreivo vreivo vreivo vreivo vrelololololololou ovom broju:

    ivo vreivo vreurednikova rije

    Poelo ljubavi

    naa tema: Euharistija Sakrament ljubavi

    Euharistija sakrament Boga koji je ljubav,A. Crnevi

    Pobudnica Sacramentum caritatis,I. ako

    Otajstvo ljubavi i autentinost slavljenja.Smjernice iz pobudnice Sacramentum caritatis

    otajstvo i zbilja

    Biblijska razmiljanja: I. ako, S. Slikovi, A. Vukovi, . Tanji, I. Ragu

    Sedma vazmena nedjelja

    Nedjelja Pedesetnice. Duhovi

    Svetkovina Presvetoga Trojstva

    Svetkovina presvetoga Tijela i Krvi Kristove

    Deseta nedjelja kroz godinu

    Rije i Pismo

    Dar Duha Svetoga i ivot Crkve,M. Cifrak

    u duhu i istini

    Glazbeni prilog

    trenutak

    Priest primanjem ili uzimanjem?

    2

    14

    34

    1

    40

    38

    Sakrament ljubavi, presveta euharisti-ja, dar je u kojem nam Isus Krist daruje sama sebe, objavljujui nam beskrajnu Boju ljubav prema svakom ovjeku. U tom se udesnom sakramentu oitu-je najvea ljubav koja nas poti e da poloimo svoj ivot za svoje prijate-lje (Iv 15,13).

    Vjera crkve je bitno euharistijska vjera i na osobit se nain hrani na euharistij-skom stolu. Vjera i sakramenti dva su nadopunjujua vida crkvenoga ivota.

    Izvor nae vjere i euharistijske liturgi je je jedan te isti dogaaj: Kristovo sebe-darje u vazmenom otajstvu.

    (papa Benedikt XVI.,Sacramentum caritatis, 1., 6., 34.)

    A. Zvjagin: Uskrsli Krist

  • 1URED

    NIKO

    VArijerije

    URED

    NIKO

    VArijeU

    REDN

    IKOVA

    UREDNIKOVArijeivo vrelo 2007555

    Poelo ljubavi

    obudnica pape Benedikta XVI., upuena biskupima, klerici-ma, osobama posveenoga ivota i vjernicima laicima, nosi na-slov Sacramentum caritatis Sakrament ljubavi. Srna istina

    kranske vjere i put ivljenja te istine otkriva se bivovanjem u Bo-gu koji je ljubav: Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu osta-je, i Bog u njemu (1Iv 4,16). Svojim uenicima, meutim, Krist nije

    ostavio samo rije poziva na ljubav; nije se zadovoljio niti samo djelima lju-bavi, pa niti primjerom ljubavi kojom nas je ljubio do kraja, do dara svoga ivota. Svojoj je Crkvi ostavio sakrament ljubavi, otajstvo euharistije, u kojoj nas nastavlja ljubiti do kraja (Sacramentum caritatis, br. 1).

    Crkva, svjesna da iz tog sakramenta ljubavi proistjee sva njezina snaga, trajno nastoji vjerom bistriti i dostojnim slavljenjem oitovati liturgiju euha-ristije kao zbilj sko odjelotvorenje Kristove ljubavi. Euharistija, iako zaodjeve-na u obredni in Crkve, nije svediva na injenje Crkve jer se zajednica vjer-nika u slavljenju euharistije prije svega otvara Bojem djelu ljubavi koje se nad njom izvruje. Taj red ljubavi (ordo caritatis) postaje prvim pravilom i normom slavljenja euharistije (ordo celebrationis). Poelo postaje naelom. Nastojanje za ljepotom slavljenja i traganje za ljepotom obreda i svega to je ukljueno u liturgijsku obrednost, samo su pokuaj odgovora Crkve na lje-potu ljubavi kojom nas Bog u sakramentu euharistije trajno ljubi.

    Poelo Kristove ljubavi postaje, dakle, temelj s kojega kree svaka liturgij-ska obno va. Naa su slavlja, nerijetko, potrebna preutemeljenja jer nisu uvijek voena enjom za oitovanjem i primanjem Kristove ljubavi. U slavlju euha-ristije kao Crkva pokuavamo nuditi zaboravljajui da je otajstvo euharistije ponajprije u primanju.

    Papina pobudnica ne donosi nove normativne odredbe o nainu slavlje-nja. Mo da e ju netko zato smatrati manje vanom za liturgijsko nastojanje Crkve. No, ba zbog toga to ne donosi norme nego zaboravljena teoloka polazita norm, ona stoji kao jasno usmjerenje naih liturgijskih nastojanja i sadanjega koraka u liturgijskoj obnovi. Iz nje emo moi iitati niz pita nja koja preispituju na nain sla vljenja, ali i kranskoga ivljenja. Slavlje euha-ristije, kao iskustvo ljubavi u kojoj nas Bog ljubi, postaje normom ivljenja Kristovih uenika: Krist koji se u euharistiji lomi i daje svojim uenicima, jest snaga vjernikoga davanja za druge u ljubavi.

    Urednik

    kranske vjere i put ivljenja te istine otkriva se bivovanjem u Bo-gu koji je ljubav: Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu osta-je, i Bog u njemu (

  • 2NAAtemaPO

    BUD

    NIC

    ASa

    cram

    entu

    m C

    arita

    tisSa

    cram

    entu

    m C

    arita

    tisPO

    BUD

    NIC

    ASa

    cram

    entu

    m C

    arita

    tisPO

    BUD

    NIC

    A

    Euharistija sakrament Boga koji je ljubavTeoloki naglasci pobudnice Sacramentum caritatis

    Ante Crnevi

    Traei zajedniku nit i zajedniki temelj dvaju najvanijih dokumenata pape Bene-dikta XVI., lako je uoiti temu ljubavi, nu-tarnju poveznicu govora o Bogu i o putu kranske vjere. Prvi vani dokument svetoga Oca nosi na-slov Deus caritas est Bog je ljubav. Novo pa stir-sko obraanje Crkvi, oblikovano u postsino dalnu pobudnicu, naslovljeno je izriajem Sa cramen-tum caritatis Sakrament ljubavi. Tematska i sadrajna poveznica dvaju dokumenata jest, bez sumnje, ljubav. tovie, papinu pobudni cu moemo itati kao nastavak enciklike Deus cari-tas est. Bog, koji se objavljuje kao ljubav, nudi se u euharistiji, sakramentu ljubavi, kao hrana zajed-nici vjernika, Crkvi. Euharistija je sakramentalizi-rana ljubav, ljubav uobliena u zbiljnost sakra-

    menta, novo Kristovo iskazivanje ljubavi prema Crkvi. Otajstvo euharistije stoga nije mogue ra-zumjeti bez razumijevanja Bojega govora ljuba-vi i njegovih in ljubavi. Euharistija je neodvoji-va od ljubavi.

    Korisno je kontekst takvoga usmjerenja po-budnice Sacramentum caritatis proiriti i na pastirsku rije sluge Bojega pape Ivana Pavla II. Zadnje godine njegova pontifikata obiljeene su, meu ostalim, i dokumentima koji tijesno zdruuju otajstvo euharistije s otajstvom Boje ljubavi. U svojoj zadnjoj enciklici Ecclesia de eucharistia papa je euharistiju predstavio kao puno oitovanje Kristove neizmjerne ljubavi (EE 2) te kao otajstvo ljubavi pred kojim ljudski razum kua svu svoju ogranienost (br. 15). U apostolskome pismu Ostani s nama Gospodine, upuenome biskupima, sveenicima i svim vjer-nicima za Godinu euharistije 2004.-2005., papa euharistiju predstavlja kao Boje oitovanje nje-gove potpune ljubavi (MND 28) i kao udo ljuba-vi (br. 30).

    Susljednost uiteljskoga govora o otajstvu eu-haristije i neprekinutost vezanja euharistije uz otajstvo ljubavi nisu sluajnost ili tek usputna teoloka napomena. Iz te uiteljske i pastirske rijei razabiremo da je u Crkvi danas potrebno sa veom ozbiljnou oivljavati svijest o euharistiji kao Bojem darivanju iz ljubavi te o istinskoj i svje-doanskoj ljubavi koja je put Crkve. Ljubav Crkve hrani se ljubavlju Bojom, objavljenom i darova-nom u otajstvu euharistije.

    U ovome kratkom razmiljanju, umjesto predstavljanja pobudnice, dajem si slobodu iz-dvojiti iz nje nekoliko temeljnih teolokih misli pokuavajui ih, s osloncem na druge dokumente Crkve, primijeniti na naa liturgijska nastojanja (i nenastojanja), kako bi pobudnica (exortatio) na plodniji nain mogla pobuditi novi impuls u slavljenju i ivljenju sakramenta ljubavi.

    Dar pape Benedikta Crkvi: pobudnica Sacramentum caritatis, o euharistiji sakramentu ljubavi.

  • 355ivo vrelo 2007PO

    BUD

    NIC

    ASacram

    entum C

    aritatisSacram

    entum C

    aritatisPO

    BUD

    NIC

    ASacram

    entum C

    aritatisPO

    BUD

    NIC

    A

    Sakrament ljubavi Postsinodalna pobudnica Sacramentum cari tatis nastala je kao plod jedanaeste redovi te skuptine Biskupske sinode, odrane u Vatikanu u listopa-du godine 2005. na temu Euharistija, izvor i vrhunac ivota i poslanja Crkve. Objedinjujui za kljuke sinodskih razmiljanja i rasprava te pro-dubljujui pojedina pitanja otvorena na Sinodi, sveti Otac u pobudnici kani ponuditi neke te-meljne smjernice koje tee k tome da se u Crkvi probudi novi euharistijski impuls i ar (br. 5).

    Iitavajui postsinodalnu pobudnicu Sacra-mentum caritatis zacijelo je, na poetku, potrebno zaustaviti se na poetnome izriaju (incipit) ko-ji je dao naslov i usmjerenje cijelome dokumentu. Oslanjajui se na misao svetoga Tome Akvinskoga, papa Benedikt euharistiju naziva sakramentom ljubavi (sacramentum caritatis). Taj nazivak osta-je malo razumljiv i necjelovit ako ga liimo njego-va izvornoga konteksta u kojem sveti Toma otajst-vo krtenja i otajstvo euharistije tumai u svjetlu Kristova vazmenoga otajstva: krtenje je sakra-ment vjere (sacramentum fidei) u kojem kranin biva preporoen snagom Kristove muke i smrti; euharistija je sakrament ljubavi (sacramentum caritatis) u kojem kranin biva u potpunosti sje-dinjen s Kristom koji je sama sebe rtvovao (usp. Summa Theologiae, III, q. 73, art. 3).

    Smjetanje euharistije u sakramentalni go-vor ljubavi temelji se dakle na vjeri da je euhari-stija otajstvo u kojem Krist daruje sama sebe, objavljujui nam Boju beskrajnu ljubav prema ovjeku. Euharistija je sakrament ljubavi koji poiva na sakramentu vjere. I jedan i drugi sakra-ment imaju temelj u Kristovu vazmenome otaj stvu. Euharistija je plodna ljubavlju ondje gdje je slavlje-na u vjeri i s vjerom da je euharistijsko slavlje aktu-alizacija i uprisutnjenje Kristove rtve ljubavi.

    Kao to je u inu pranja nogu na oprotajnoj veeri Isus uenicima pokazao da ih je do kraja ljubio (Iv 13,1), na jednak nain Isus svoju lju-bav prema za

Search related