Devizni sistemjs
Pojam deviznog sistema Pojam platnog bilansa Najvažnije stavke tekućeg bilansa Načini obezbeđenja uravnoteženja platnog
bilansa. Pojam devalvacije i deflacije
Sadržaj
Spoljnotrgovinski sistem• Uređuje odnose u oblasti uvoza i izvoza
Devizni sistem• Reguliše plaćanja između domaćih i stranih
subjekata
Sistemi ekonomskih odnosa sa ino
Devizni sistem – skup načela i zakonskih propisa, mera i instrumenata kojima se regulišu uslovi plaćanja sa inostranstvom.
Devizni sistem može biti:- liberalan i- regulisan.
Ovo zavisi od stanja u kojem se nalazi nacionalna privreda. Razlika izmedu ova dva sistema je u tome što je u liberalnom
deviznom sistemu subjektima u poslovanju s inostranstvom ostavljena veća sloboda u poslovanju i raspolaganju deviznim sredstvima, dok su u regulisanom sistemu ova prava više ili manje ograničena.
Devizni sistem zemlja utvrđuje samostalno, ali ako je član neke organizacije (MMF, EMU i sl.), onda mora da uvažava i poštuje norme koje važe u tim organizacijama.
Devizni sistem
Sve ekonomnske transakcije jedne zemlje sa inostranstvom registruju se u platnom bilansu.
Platni bilans - sistematski popis svih ekonomskih transakcija izvršenih izmedu jedne zemlje i inostranstva u toku jedne kalendarske godine.
To je sistematizovani pregled dugovanja i potraživanja koja proističu iz svih oblika ekonomskih veza zemlje sa inostranstvom tokom godinu dana.
Platni bilans
Tekući platni bilans
• Pokazuje promet roba i usluga (uvoz i izvoz) i tekuće jednostrane transfere
Kapitalni platni bilans
• Pokazuje finansijski obračun sa inostranstvom • Obuhvata kretanje kratkoročnog i dugoročnog
kretanja kapitala, ekonomsku pomoć, reparacije
Struktura platnog bilansa
Uvoz i izvoz robe
Promet usluga
Jednostrani transferi (ekonomska pomoć, reparacije, doznake radnika zaposlenih u ino, penzije, stipendije i sl.
Tekući platni bilans
Ako zemlja ima veća potraživanja od dugovanja po osnovu tekućih transakcija u platnom bilansu
U transakcije u platnom bilansu koje znače priliv deviza ili sticanje kupovne snage u inostranstvu, spadaju:- izvoz robe i usluga,- jednostrani transferi (primanja),- uvoz kapitala,- izvoz monetarnog zlata.
Suficit
Ako zemlja ima veća dugovanja od potraživanja po osnovu tekućih transakcija u platnom bilansu
U transakcije koje deluju na odliv deviza iz zemlje spadaju: - uvoz robe i usluga, - jednostrani transferi (davanja),- izvoz kapitala, - uvoz monetarnog zlata.
Dug zemlje prema inostranstvu
Deficit
Na tri načina: Deflacijom (ređe koristi) Devalvacijom Pooštravanjem mera spoljnotrgovinske i
devizne kontrole.
Uravnoteženje platnog bilansa
Dodatak lekciji
Devalvacija
• Smanjenje vrednosti domaće valute u odnosu na stranu valutu
• Uvozni proizvodi poskupljuju, a izvoznici dobijaju više domaćeg novca za stečene devize.
• Razlozi za sprovođenje devalvacije su: trajniji i veliki platnobilansni deficit države i precenjenost deviznog kursa koja dovodi do velikog uvoza i nedovoljnog izvoza. Od novog deviznog kursa se očekuje da smanji uvoz, a poveća izvoz.
• Posledica devalvacije: rast izvoza, a smanjenje uvoza
Revalvacija
• Porast vrednosti domaće valute u odnosu na stranu valutu• Cilj: sprečiti inflaciju koja vlada u zemlji.• Posledica: rast uvoza, a smanjenje izvoza.
Devalvacija i revalvacija
Apresijacija
• je porast vrednosti valute na deviznom tržištu
Depresijacija
• je pad vrednosti valute na deviznom tržištu.
Apresijacija i depresijacija
Deflacija
• Predstavlja smanjenje opšteg nivoa cena.• Karakteristike:• opada nivo cena (niže cene)• smanjenje novčane mase u opticaju• jača kupovna snaga novca – apresijacija• ponuda veća od tražnje, pa se povećavaju robni u odnosu na kupovne
fondove• rast uvoza u odnosu na izvoz.
Inflacija
• pojam potpuno suprotan od pojma inflacija i predstavlja porast opšteg nivoa cena.
Deflacija i inflacija