E K O L O Š K O P R A V O
doc. dr
Amina Nikolajev
EKOLOGIJA
• Eko + logija, nauka koja proučava odnose među
organizmima te odnose organizama i njihova
okoliša
• Ekologija bilja proučava odnose biljnoga svijeta
prema okolišu
• Ekologija životinja proučava odnose životinja prema
živoj i neživoj prirodi
• Ekologija čovjeka ili humana ekologija bavi se
proučavanjem odnosa čovjeka i njegova
okoliša (zaštita okoliša)
EKOLOGIJA
• Socijalna ekologija - grana sociologije koja se bavi
utjecajem okoline na ljudsko društvo ili pojedince
• Ekološka ekonomija – grana ekonomije koja se bavi
proučavanjem međuodnosa privrede i okoline
• Neraskidiva povezanost sa čovjekom i svim
sferama njegova djelovanja
EKOLOGIJA
• Bavi se odnosom između živih organizama
međusobno, i njihovim prirodnim okruženjem
• Predmet interesiranja - sastav, distribucija, iznos,
broj i promjena stanja organizama unutar i između
ekosistema
• Nauka koja se bavi proučavanjem načina života i
koegzistencijom čovjeka, flore i faune
• Važna oblast izučavanje u ekološkim studijama je
razumijevanje utjecaja biodiverziteta na ekološke
funkcije
EKOLOGIJA
• Interdisciplinarna nauka (koja ne može postojati
sama za sebe) – prirodne nauke (biologija, fizika,
hemija, matematika) + druge discipline (ustavno,
građansko, krivično, upravno, privredno, ...)
• Često se poistovjećuje sa konceptima zaštite
okoliša i rješavanjem problema sve većeg
zagađenja (temelj njenog razvoja u početku bila je
teorija prirodnog odabira ili evolucije)
EKOLOGIJA
• Riječ ekologija prvi put uvodi njemački naučnik
Ernst Haeckel 1866.
• Starogrčki filozofi, Hipokrat i Aristotel, rimski
pjesnik Vergilije i filozof Lukrecije, uvode osnove
ekologije u svojim studijama o prirodi
• ekologija u pravom značenju riječi nastaje tek u
drugoj polovici 19. stoljeća
• snažniji razvitak i razvoj egzaktnije nauke tek
polovinom 20. stoljeća
EKOLOŠKO PRAVO
• Drevna Indija, stari Egipat, Grčka, Rim – elementi
današnjeg ekološkog prava
• Jedan od prvih zakona – Zakon o zaštiti
historijskih građevina (1834. Grčka)
• Predmet pravne regulative: zaštita vode i zraka od
zagađenja, zaštita divlje prirode i sl.
– Zakon o zaštiti voda od zagađenja (1876. VB)
– Zakon o zaštiti prirode (1911. Belgija)
EKOLOŠKO PRAVO
• Prvi pravi ekološki zakon – Zakon o zaštiti životne
sredine (1969. Švedska) – prvi korak ka stvaranju
nacionalne legislative koja oblast zaštite prirodne
sredine uređuje kao cjelovit sistem ekološkog
prava
• Složenost ? – nadnacionalni karakter ove oblasti
• Američko-kanadska Komisija za pitanja
prekograničnih zagađenja (1909.)
EKOLOŠKO PRAVO
• Od druge polovine 20. razvoj ekološkog prava –
povezivanje nadnacionalnog i djelovanje
međunarodnih organizacija:
– UN (1945.);
– Vijeće Evrope (1950.) i
– EU – nova dimenzija formiranja pravnih
standarda zaštite i očuvanja prirodne sredine
• Deklaracije i konvencije (Štokholm, Rio de Janiero,
Aarhus, Kyoto, Kopenhagen, Pariz, ...)
EKOLOŠKO PRAVO
• Regulira pitanja:
– prava na život u zdravoj životnoj sredini;
– prava na održiv ekonomski razvoj u novim
tehnološkim uslovima uz stalno unapređivanje kvaliteta
okoline;
– prava na racionalno korištenje prirodnih i energetskih
resursa, koji osiguravaju održivi razvoj;
– prava na sprječavanje, smanjivanje i prevenciju svih
oblika zagađivanja okoline;
– prava na zaštitu integriteta biosfere, uključujući i
prirodne klimatske uvjete i biološku raznovrsnost
OKOLIŠNO VS. EKOLOŠKO PRAVO
• Okolišno pravo
– termin koji obuhvata međunarodne sporazume (konvencije), propise, uključujući i nacionalnu legislativu koja se odnosi na regulaciju odnosa između ljudi i okoline (s ciljem smanjenja utjecaja ljudskog djelovanja)
• Dvije osnovne teme su: kontrola i sprječavanje zagađenja te očuvanje resursa
• Strana literatura – paralelna upotreba ecology law i environmental law
• Ekološko pravo širi pojam u odnosu na okolišno
EKONOMIJA VS. EKOLOGIJA
• Ekonomija - prirodna sredina - ekologija
• Pojam ekonomije
• Pojam prirodne sredine – skup prirodnih i
prirodno-antropogenih faktora koji djeluju na
funkcioniranje ekonomije u cjelosti ali i na nivo
životnog standarda stanovništva
• Pojam ekologije
• Ekološko (okolišno) pravo
EKOLOŠKO PRAVO
• Predmet interesiranja – valorizacija odnosa između ekonomije i prirodne sredine
• Konflikt interesa između ekonomije i prirodne sredine:
– Ekonomija se razvija na račun prirodne sredine
– Prirodna sredina ograničena je ekonomijom u zavisnosti do društveno-ekonomske razvijenosti
NARUŠENA RAVNOTEŽA
• Narušena ravnoteža socijalne i ekonomske
komponente
• Narušena ravnoteža razvojne komponente i
prirodne sredine
• Nema ravnoteže ekonomsko-socijalnog razvoja
bez istovremene ravnoteže sa prirodnom
sredinom (oskudnost resursa)
NARUŠENA RAVNOTEŽA
• Narušena ravnoteža rezultat je djelovanja
prirodnih faktora, ali mnogo više djelovanje
ljudskog faktora (nekontrolirano iscrpljivanje
resursa, uništenje biljnih i životinjskih vrsta,
zagađivanje, pretjerana potrošnja resursa,
urbanizacija, rast stanovništva)
• Velika zabrinutost zbog narušene ravnoteže
NARUŠENA RAVNOTEŽA
• Problem neravnoteže nije fenomen savremenog
društva (postojao je i ranije ali je bio lokalnog
karaktera)
• Problem neravnoteže globalnog je karaktera
• Ozbiljna je zabrinutost za očuvanje prirodne
sredine
IMPLIKACIJE NARUŠENE EKOLOŠKE RAVNOTEŽE
• Negativan utjecaj na ljudsko zdravlje (kako i na
koji način?)
• Klimatske promjene i efekat staklene bašte,
povećanje zagađenosti (šta to znači?)
• Promjena ekonomske efikasnosti (u kojem
smislu?)
ZABRINUTOST ZA PRIRODNU SREDINU
• Da ili ne?
• Četiri razloga:
– Nesklad antropogenih i prirodnih sistema
– Intenzivan rast stanovnika
– Troškovi korištenja prirodnih resursa i njihove
reprodukcije
– Nedostatak supstituta
NESKLAD ANTROPOGENIH I PRIRODNIH SISTEMA
• Šta znači?
• Koja je vrijednost savremene tehničke civilizacije?
• Da li je intenzitete tehničko-tehnoloških
promjena ovisan od društveno-ekonomskog
razvoja?
• Kakav je odnos čovjeka naspram prirode?
INTENZIVAN RAST STANOVNIKA
• Kako se manifesira porast broja stanovnika na
narušavanje ekološke ravnoteže?
• U kojem obimu?
• Na koji način?
• Šta su i kako riješavati situacije?
TROŠKOVI KORIŠTENJA PRIRODNIH RESURSA I NJIHOVE REPRODUKCIJE
• Koji su to troškovi?
• Koliko zemlje izdvajaju?
• Da li to zavisi od ekonomskog razvoja zemlje? Ili
od razvijenosti svijesti o potrebi izdvajanja?
• Kratki ili dugi rok – isplativost?
NEDOSTATAK SUPSTITUTA
• Zadovoljenje potreba vs. oskudnost resursa?
• Oskudnost resursa i oksudnost spustituta?
• Da li svaki resurs ima spustitut?
• Teorija nultog razvoja?
• Održivi razvoj?