1. Koja je definicija zidanih konstrukcija?
ZIDANE KONSTRUKCIJE: Konstrukcije izvedene iz zidnih elemenata
(opeke ili blokova) vezanih vezivom (mortom).
2. Nabrojati temeljne zahtjeve na konstrukciju.
konstrukcija se mora proraunati i izvesti tako da izdri sva
predviena i propisana djelovanja i ostale uinke za vrijeme izvedbe
i uporabe
konstrukcija mora biti uporabljiva
konstrukcija mora imati potrebnu trajnost i umjerene trokove
odravanja.
veliina mogueg oteenja konstrukcije ne smije biti nesrazmjerna
uzroku (eksplozija, udar vozila, potres i sl.)
oblik konstrukcije treba biti takav da se konstrukcija ne srui
zbog tekog oteenja ili ruenja jednog elementa
3. Kako se dijele djelovanja?
djelovanje, openito, moe biti:
sila (neposredno djelovanje)
prisilna deformacija
prema djelovanju u vremenu:
stalna djelovanja (G)
promjenjiva djelovanja (Q)
izvanredna djelovanja (A)
promjena djelovanja u prostoru:
nepomina djelovanja
slobodna djelovanja
4. to su granina stanja? Nabrojati i opisati.
granino stanje je ono stanje nakon kojeg konstrukcija vie ne
udovoljava projektnim zahtjevima.
razlikujemo dva osnovna granina stanja:
GRANINO STANJE NOSIVOSTI GSN (gubitak ravnotee konstrukcije ili
nekog njezinog dijela, slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije
ili njezinog dijela)
GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI GSU (deformacije ili progibi koji
utjeu na izgled ili uporabu konstrukcije ili uzrokuju oteenja na
oblogama ili nekonstrukcijskim elementima)
5. Razredi zidnih elemenata objasniti.
zidni elementi podijeljeni su u dva razreda:
RAZRED I: svi elementi za koje je proizvoa osigurao kontrolu
kakvoe, te koji imaju deklariranu tlanu vrstou s 5% fraktile u
svakoj poiljci
RAZRED II: svi elementi koji imaju srednju vrijednost tlane
vrstoe jednaku deklariranoj
svi zidni elementi od prirodnog kamena svrstani su u razred
II
6. Kako su zidni elementi podijeljeni u grupe? Na osnovu
ega?
Zahtjevi u pogledu upljina:
Zahtjevi u pogledu upljina uvjeti
7. Koja su osnovna svojstva zidnih elemenata?
1. TLANA VRSTOA
do sada se opisivala markom, no sama tlana vrstoa pojedinog
zidnog elementa nije jedina mjerodavna za nosivost zida (takoer
utjeu i dimenzije elementa, odnosno broj horizontalnih
sljubnica)
2. TRAJNOST
zidni blokovi moraju biti dovoljno otporni za vrijeme predviene
uporabe graevine u lokalnim uvjetima okoline
8. to je normalizirana tlana vrstoa i kako se odreuje?
TLANA VRSTOA:
opisuje se normaliziranom tlanom vrstoom fb
fb je tlana vrstoa zidnog elementa prevedena (predstavljena) na
tlanu vrstou na zraku suenog zidnog uzorka irine 100 mm i visine
100 mm
Tlana vrstoa fb ovisi o:
vlanosti zidnog elementa u trenutku ispitivanja
obliku i veliini zidnog elementa
uzorci zidnih elemenata ispituju se na uzorcima koji su
prethodno bili uronjeni u vodu 24h
rezultati ispitivanja zidnog elementa moraju se prevesti na
normaliziranu tlanu vrstou tako da se dobivena srednja tlana vrstoa
mnoi s 1,10 (za elemente od peene gline), odnosno 1,20 (za sve
ostale elemente)
ta se vrijednost mnoi s faktorom oblika
9. Koje su najmanje srednje tlane rvstoe?
najmanja srednja vrstoa na tlak okomito na nalijeuu povrinu
(dobivena prethodnim postupkom) je 2,5 N/mm2
najmanja tlana vrstoa u horizontalnom smjeru je 2,0 N/mm2
10. to je mort za zidanje, emu slui i koja je njegova uloga?
Mort je materijal koji se sastoji od mjeavine anorganskog
veziva, agregata i vode, a smije sadravati i dodatke.
Slui za povezivanje zidnih elemenata i pomou njega se ostvaruje
vrstoa zia.
Uloga morta pri zidanju je:
izravnavanje geometrijskih odstupanja blokova i njihovo meusobno
vezanje
ravnomjerna raspodjela tlanih napona
11. Sastav morta.
Mort se razvrstava u odnosu na svoje sastojke:
VEZIVO
hidratizirano vapno, hidrauliko vapno, cement
vezivo mora biti u skladu sa specifikacijom kakvoe
AGREGAT
pijesak ili kakav drugi materijal doputen normama
mora biti bez tetnih primjesa i neistoe sa zrnom agregata manjim
od 4 mm
VODA
ne smije saravati tetne tvari
pitka je voda prikladna, a druge vode moraju se ispitati na
pogodnost (propisano normama)
12. Nabrojite vrste mortova.
CEMENTNI MORT
cement + pijesak (+ plastifikatori ako je potrebno)
CEMENTNO-VAPNENI MORT
cement, vapno i pijesak (produni mort)
HIDRAULINI VAPNENI MORT
mjeavina hidratiziranog vapna i pijeska
TANKOSLOJNI MORT
unaprijed pripremljeni (ready mixed) cementni mort s najveim
zrnom pijeska od 1 mm s dodacima
nanosi se u debljinama 1 do 3 mm
UNAPRIJED PRIPREMLJENI MORT
doprema se na gradilite u suhom stanju u vreama (ready mixed)
ili ve pripremljen za ugradnju u vlanom stanju (ready-to use) s
usporivaima vezanja
LAKOAGREGATNI MORT
spravljen s lakim agregatom gustoe manje od 1000 kg/m3
agregat je ekspandirana glina, perlit, plovuac i sl.
13. Kako se klasificira mort i koja je oznaka za karakteristinu
tlanu vrstou morta?
Mort se klasificira prema svojoj tlanoj vrstoi.
Oznaava se oznakom M (od mortar) i brojem koji predstavlja tlanu
vrstou u [N/mm2].
Npr: M20, M15, M10, itd
Odnos komponenata morta najee se odreuje volumno jer je
praktinije, no toniji nain je teinsko odreivanje omjera komponenti
(kao pri izradi betona).
14. Nabrojite vrste zidova prema nainu zidanja.
JEDNOSTRUKI ZID (JEDNOSLOJNI)
zid bez meuprostora ili bez kontinuirane okomite reke u svojoj
ravnini
DVOSTRUKI ZID SA ZRANIM SLOJEM, SA ZRANIM SLOJEM I TOPLINSKOM
IZOLACIJOM ILI TOPLINSKOM JEZGROM
zid koji se sastoji od dva paralelna jednoslojna zida, koji su
zidnim sidrima ili armaturom u reki meusobno kruto spojeni
vertikalno optereenje moe primiti samo jedan sloj ili oba
sloja
razmak izmeu slojeva zida moe biti kontinuirano prazan
(dvostruki zid sa zranim slojem), djelomino ispunjen materijalom za
toplinsku izolaciju (dvostruki zid sa zranim i toplinskim slojem)
ili potpuno ispunjen materijalom za toplinsku izolaciju (dvostruki
zid s toplinskom jezgrom)
DVOSTRUKI ZID BEZ ZRANOG SLOJA
zid koji se sastoji od dva paralelna jednoslojna zida, s
vertikalnom uzdunom rekom izmeu njih (najvee debljine 25 mm)
ispunjenom mortom
zidovi su zidnim sidrima meusobno kruto spojeni tako da pod
optereenjem djeluju zajedniki kao jedan presjek
DVOSTRUKI ZID S ISPUNJENIM SLOJEM
zid koji se sastoji od dva paralelna zida koja dijeli razmak od
najmanje 50 mm
meuprostor izmeu njih ispunjen je betonom, a zidovi su zidnim
sidrima ili armaturom reki meusobno kruto spojeni tako da pod
optereenjem djeluju kao jedan presjek
OBLONI ZID
zid koji slui kao obloga, a nije zidan u vezu i nema doprinosa
krutosti i nosivosti zida u pozadini
JEDNOSLOJNI FASADNI ZID
zid s fasadnom opekom kao vidljivim licem, koji je s unutranjim
dijelom zidan u vezu tako da pri optereenju djeluju kao jedan
presjek
ZID S LEAJNOM REKOM MORTA U VIDU TRAKA
zid kod kojega se zidni blokovi polau na reke u vidu dvije trake
morta; trake morta nanesene su na vanjske rubove zidnih blokova
15. Podjela zidova prema nainu izvedbe.
NEARMIRANI ZIDOVI
skup zidnih blokova poslaganih na odreeni nain i meusobno
spojenih mortom
ARMIRANI ZIDOVI
zid u ije je reke ili beton uloena armatura ili mrea, najee od
elika, tako da svi materijali u njemu preuzimaju svoj dio djelujuih
sila
OMEENI ZIDOVI
zidovi na ijim se krajevima a po odreenom pravilu, izmeu krajeva
izvode vertikalni serklai povezani s horizontalnim serklaima
postavljenim na vrhu zida cijelom njegovom duljinom
16. Nabrojte mehanika svojstva nearmiranih zidova s njihovim
oznakama.
karakteristina tlana vrstoa fk
karakteristina posmina vrstoa fvk
karakteristina vrstoa na savijanje fxk
karakteristina referentna vlana vrstoa ft
modul elastinosti E i modul posmika (G)
17. Na koje se naine moe odrediti karakteristina tlana vrstoa
zida?
Karakteristina tlana vrstoa zia (fk)
vrstoa ispod koje se, bez uinaka ekscentriciteta, vitkosti ili
sprijeenosti pomaka, ne oekuje vie od 5% rezultata ispitivanja
tlane vrstoe
ovisi o karakteristikama kako zidnog elementa, tako i morta
odreuje se eksperimentalno na samom zidu ili iz eksperimentalnih
rezultata
tlanih vrstoa zidnih elemenata i morta te propisanim
proraunom
koeficijent varijacije ne smije biti vei od 25%
fi tlana vrstoa zida
Fi,max maksimalna sila i-tog uzorka u N/mm2
Ai plotina optereenog poprenog presjeka
fi,min najmanja tlana vrstoa uzoraka
f srednja vrijednost vrstoa uzoraka
Kada se ne raspolae eksperimentalno dobivenim podacima,
karakteristina vrstoa zida s mortom ope namjene moe se odrediti iz
sljedeeg izraza:
( samo ako fm nije vee od 20 N/mm2 ili 2fb
(K je konstanta koja ovisi o grupi zidnog elementa u
(N/mm2)0,10
18. Na koje se naine moe odrediti karakteristina posmina vrstoa
zida?
Karakteristina posmina vrstoa zia (fvk) jest vrstoa ispod koje
se ne oekuje vie od 5% rezultata ispitivanja posmine vrstoe.
Ovisi o karakteristikama morta. Odreuje se eksperimentalno ili
iz eksperimentalnih rezultata.
Posmina vrstoa moe se odrediti:
1. EKSPERIMENTALNO
na uzorcima
na izvedenom zidu
2. IZ KARAKTERISTINIH VRSTOA
Eksperimentalno odreivanje posmine vrstoe fvk na uzorcima:
a) bez normalnog naprezanja
b) s dodavanje normalnog naprezanja
c) s uvijek prisutnim tlanim naprezanjem
Odreivanje posmine vrstoe fvk iz karakteristinih vrstoa
Karakteristina posmina vrstoa fvk za nearmirani zid i sa
sljubnicama potpuno ispunjenim mortom:
ili fvk=0,065fb, ali ne manje od fvk0 niti vee od graninih
vrijednosti
fvk0 posmina vrstoa pri sd=0
d -raunsko vertikalno tlano naprezanje u zidu
fb normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa
19. O emu ovisi posmina vrstoa zida?
Zidane konstrukcije su esto podvrgnute posminom djelovanju,
istovremeno s tlanim optereenjem.
Posmina vrstoa smanjuje se s poveanjem visine zida, a raste s
porastom debljine. Stupanj zasienosti vodom punih glinenih blokova
za vrijeme zidanja ima utjecaj na poetnu posminu vrstou, vrstoa je
vrlo mala i promjenjiva ovisno da li je opeka zasiena vodom ili je
suha.
Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom
vlaku.
Pri malom predtlanom naprezanju, razvijaju se stepenaste
pukotine uglavnom du fuga, priblino pod kutem od 45o, a mjestimino
odstupaju od tog pravca.
Ako se predtlano naprezanje povea, glavna vlana naprezanja
prouzroavaju slom pod veim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu,
te pukotine prolaze vertikalno kroz fuge.
