Marteen (SŠ - LiDraNo 2014.)

�Siječanj 2014 Marteen

MarteenList Srednje škole Dugo Selo

Broj 9 / siječanj 2014. • Cijena: 5kn

Tema broja: Mladenačke veze

Ples sa zvijezdamaIntervju s Nevenom Rendeli

• Povijest šminkanja• Nogomet – najvažnija sporedna stvar na svijetu

• Božićna čarolija• Intervju s profesorom Horinom

� Siječanj 2014Marteen

Riječ urednice

Drage naše čitateljice i čitatelji!

Novi broj našeg školskog časopisa Marteen je pred vama! On je rezultat iscrpnog rada u koji smo uložile mnogo vremena i ljubavi. U pisanju našeg časopisa nam je uvelike pomogla profesorica Marina Mihaljević koja je ujedno i mentorica našoj no-vinarskoj skupini. Potrudile smo se da teme budu što raznovrsnije i da svatko od vas pronađe nešto što smatra zanimljivim. Na internetskoj stranici Srednje škole Dugo Selo možete naći i časopis Marteen u e-obliku što je novost našem novinarskom radu. Na stranicama škole se objavljuju i članci učenika novinarske skupine pod vodstvom profesorice Biljane Šoltes te uz tehničku pomoć profesorice Ružice Mlinarić. Tako na internetu možete pronaći članke o zimskom solsticiju, svetoj Katarini, Picassu te razgovor s našim umirovljenim profesorom Hercegom. Kao ovogodišnja glavna urednica časopisa, čast mi je predstaviti vam teme u časopisu, a posebice temu broja: Mladenačke veze.

Kao tinejdžerima, mladenačke veze su nam vrlo bliska tema. Često čujemo kako nam je glava u oblacima iz svakakvih razloga, a zaljubljenost je vjerojatno glavni ra-zlog tome. Ove godine smo proveli opširnu anketu o mladenačkim vezama koja nam je pokazala kakvo je današnje mlado društvo, a neki rezultati su zapanjujući. Posjet HRT-u je bio najzanimljiviji i najzabavniji dio našeg novinarskog druženja. Imale smo priliku intervjuirati voditeljicu i novinarku Nevenu Rendeli, a između ostalog smo intervjuirali profesora Horinu te učenike 4. rtb razreda koji su nam pričali o maturalcu. Generalna proba emisije Ples sa zvijezdama i fotografiranje sa zvijezdama će nam zasigurno ostati zauvijek u pamćenju. U našem šarolikom časopisu pisali smo i o događajima u našoj školi, ali i o događajima, poznatim osobama i obljetnicama u svijetu. Hvale vrijedna je akcija prikupljanja novaca za Marijine obroke, a pečenje kolača je razveselilo i učenike i djelatnike škole. Učenici su u pratnji svojih profesora ove godine posjetili Hrvatski sabor, Nuklearnu elektranu Krško, Arheološki muzej te Hrvatsko narodno kazalište čime smo na trenutak postali dijelom božićne čarolije ko-jom odiše baletna predstava Orašar. Preporučili smo vam mnogo filmova i knjiga, predstavili smo vam povijest šminkanja, hipije, Disneyjeve crtane filmove, lijekove, a pisali smo i o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu - nogometu.

Trudimo se upoznati učenike s našim radom, a sretne smo kada je naš trud i rad cijenjen i naravno kada naši vršnjaci čitaju novine koje pišemo upravo za njih. Jer uspješan novinar je onaj koji piše s ljubavlju i strašću, ali ne piše za sebe već za druge! Zahvaljujemo Gradu Dugom Selu što nam je omogućio tiskanje časopisa. Velika hvala i našoj ravnateljici Darinki Svetec. Pri obradi ankete nam je pomogla profesorica Ivana Gradečki, a zahvaliti želimo i profesorici Martini Curać. Najveća hvala našoj profesorici Marini Mihaljević koja je uložila mnogo truda da naš časopis uspije i koja nas je bodrila i podržavala u našem radu. Hvala svima koji su pristali na intervjue, hvala onima koji su ispunjavali ankete i hvala vama dragi naši čitatelji za potporu zbog koje radimo ono što volimo! Naposljetku, časopis Marteen ostaje nam kao uspomena na naše učeničke dane jer mnoge uspomene će izblijediti, ali kada uz-memo časopis u ruke i osjetimo papir pod prstima, prisjetit ćemo se naših profesora, uspjeha i prijatelja.

Urednica: Patricia Jelušić, 3.ogb

IMPRESSUM

� Marteen Siječanj 2014

Nakladnik: Srednja škola Dugo SeloNovinarska grupaFerenčakova bb10370 Dugo Selotel: 01/ 2756 000http://www.ss-dugo-selo.skole.hr

Ravnateljica: Darinka Svetec, dipl. ing.

UREDNIŠTVO:

Glavna urednica: Patricia Jelušić, 3.ogb

Grafička urednica: Kristina Klelava, 3.ogb

Lektor:Klara Pejić, 3.ogb

Voditeljica novinarske skupine: Marina Mihaljević

Tekstove pisali: Karla Ambruš, Marija Bestić, Antonela Bratić, Ana – Marija Burazer, Nikolina Dedić, Patricia Jelušić, Kristina Kelava, Ivana Kirin, Jelena Kuprešak, Helena Mihalić, Klara Pejić, Lucija Perko, Ana Lucija Perković, Ivana Šantić, Ivana Šarić, Helena Žutak

Fotografije: Karla Ambruš, Marija Bestić, Antonela Bratić, Nikolina Dedić, Patricia Jelušić, Ivana Kirin, Jelena Kuprešak,Helena Mihalić, Klara Pejić, Ivana Šarić, Helena Žutak

Prijelom: Mario GalicTisak: MEDIA GRAPHICS d.o.o.Naklada: �00 primjeraka

3Siječanj 2014 Marteen

SADRŽAJKnjiževna večer s Ivanom Simić Bodrožić ................................................................4Obilježeno �60 godina školstva u Dugom Selu ....................................................48. Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva ...................................................5Marijini obroci - Kad se male ruke slože ...................................................................6Božićna radionica .............................................................................................................6Tradicionalna božićna priredba ..................................................................................7Planska igra “Lokalna samouprava” po drugi put u našoj školi ........................8Posjet Hrvatskom saboru i izložbi Anne Frank.......................................................8Posjet Nuklearnoj elektrani Krško ..............................................................................9Mumije, hijeroglifi i Knjige mrtvih ..............................................................................9Zauvijek ćemo se sjećati tih dana ........................................................................... �0Najljepša božićna baletna bajka .............................................................................. ��Kako se slavi Božić u svijetu ....................................................................................... �4Božini sajmovi ................................................................................................................. �6Top �0 božićnih filmova .............................................................................................. �8Ljubav prema strahu .................................................................................................... �9San postaje stvarnost ................................................................................................... �0Dobar provod na HRT-u .............................................................................................. ��Ples sa zvijezdama ......................................................................................................... �5Intervju s Nevenom Rendeli ...................................................................................... �6Tema broja - Mladenačke veze - Srce moje i tvoje u ljubavi stoje ................ �8Donosimo rezultate ankete koja je uzdrmala školske klupe ......................... �9Zlostavljanje u vezi ....................................................................................................... 30Može li to biti ljubav? ................................................................................................... 3�Veza ne bi trebala utjecati na školski uspjeh ako je dobra ............................. 3�Veze mladih su važne za proces odrastanja ........................................................ 33I ljubav ima svoju povijest .......................................................................................... 34Prijateljstvo i ljubav....................................................................................................... 36Help! Help! ....................................................................................................................... 38Učenici naše škole ponovno nižu sportske uspjehe ......................................... 39Naši sportaši ne prestaju biti među najboljima .................................................. 39Profesor kojeg svi vole ................................................................................................. 40Najvažnija sporedna stvar na svijetu ...................................................................... 4��00. obljetnica rođenja Alberta Camusa ............................................................... 44Preporuke knjiga ........................................................................................................... 45Posjet Interliberu ........................................................................................................... 45Vladarice koje su obilježile povijest ........................................................................ 46Hipiji-skromni borci za mir ......................................................................................... 49Nelson Mandela – ikona borbe za ljudska prava ............................................... 50Papa Franjo: Papa koji je očarao cijeli svijet ......................................................... 5�Sveti Martin – zaštitnik grada Dugog Sela ........................................................... 53Neka se nikada ne zaboravi ....................................................................................... 54Probudimo svijest o antibioticima .......................................................................... 55Povijest šminkanja ........................................................................................................ 56Što je muškarac bez brkova ....................................................................................... 58Najluđa noć u godini .................................................................................................... 58Literarni kutak ................................................................................................................. 59

4 Siječanj 2014Marteen

DOGAĐANJA

Nevjerojatno ugodna, susretljiva i otvorena gošća u posjet našoj školi stigla je 19. prosinca. Ugo-

stili smo je u školskoj knjižnici gdje je strpljivo odgovarala na sva pitanja koja su postavljale naše znatiželjne glave.

Književna večer s Ivanom Simić Bodrožić

Ivana Simić Bodrožić rođena je Vuko-varka. Svojom je pričom o djetinjstvu i odrastanju u ratnim okolnostima i izbje-glištvu, o čemu govori u svojem romanu Hotel Zagorje, potaknula je učenike naše škole na aktivno sudjelovanje u razgovo-ru i postavljanje pitanja. U ugodnoj bo-žićnoj atmosferi uz kolačiće i adventske svijeće razgovarali smo o njezinom djelu. Više njezinih djela osvajalo je nagrade, no djelo koje se ističe upravo je roman Hotel Zagorje, za kojeg je dobila nagra-du Kiklop. Roman govori o Ivaninom odrastanju tijekom sedam godina pro-gonstva, neprekidnoj borbi za nekoliko kvadrata u kojima će živjeti s majkom i

bratom te stalnom iščekivanju vijesti o ocu. Godine progonstva provela je kod rodbine i u napuštenom zagrebačkom stanu te u Kumrovcu. Ta potresna i na-dasve poučna priča sve nas je dirnula. Teška sudbina Vukovaraca opisana je unutar korica romana. Koliko je dobro roman napisan govori sama činjeni-ca da je spisateljica uspjela doprijeti do srca nas mlađih generacija s obzirom na temu o kojoj govori. Ugodan razgovor završili smo uručivši književnici poklon kao mali znak pažnje i zahvalnosti.

Napisala i fotografirala: Ivana Kirin, 4.ek

Profesorica Ana Pandžić, književnica Ivana Simić Bodrožić i ravnateljica Darinka Svetec

Učenici Srednje škole Dugo Selo u suradnji s ravnateljicom Darinkom Svetec, profesoricom Anom Pandžić i knjižničarkom Nikolinom Ćorković, organizirali su književni susret s po-znatom hrvatskom književnicom te ujedno i našom sugrađankom Ivanom Simić Bodrožić

U dvorani KUD – a Preporod u petak 25. listopada 2013. godine obilježena je 160. obljetnica školstva u Dugom Selu. Tom su prigodom predstavljene dvije knjige: Tri učitelja i Školstvo u dugoselskom kraju

Knjiga Školstvo u dugoselskom kraju rezultat je rada tridesetak surad-nika iz svih obrazovnih ustanova

dugoselskog kraja, a između ostalog u njoj se nalazi i članak profesorice Milene Lo-kas iz naše Srednje škole Dugo Selo. Knji-ga prikazuje razvoj školstva na području Dugog Sela i okolice od njegova početka pa sve do današnjih dana.Svečanost je započela izvedbom hrvat-ske himne i uvodnim govorom Branka Goleša, ravnatelja Osnovne škole Ivana Benkovića. Uslijedili su prigodni govori gradonačelnika Dugog Sela Stipe Velića, pročelnika Upravnog odjela za financira-

nje Zagrebačke županije Ivana Bošnjaka, urednika biblioteke Terra sancti Martini Predraga Topića te knjižničarke Osnovne škole Josipa Zorića Lade Grdan. Na kraju se prisutnima obratila umirovljena učite-ljica Nada Pekvarić koja je okupljenima podijelila iskustva svoga dugogodišnjeg rada u školi. Svi su se govornici prisjetili svojih školskih dana te najdražih profe-sora koji su ih zacijelo naučili puno toga te ostavili veliki trag u njihovim životima. Također je istaknuto kako su profesori heroji svoga vremena jer se u svome radu susreću s brojnim preprekama i sve snaž-nijim podcjenjivanjem nastavničke stru-

OBILJEŽENO 160 GODINA ŠKOLSTVA U DUGOM SELU

ke, ali oni unatoč svemu tome svoj posao i dalje obavljaju s osmijehom na licu . Na-kon promocije knjiga uslijedio je kulturno – umjetnički program. Na priredbi su su-djelovali zbor Duga, zbor OŠ Josipa Zori-ća, dramska skupina OŠ Ivana Benkovića, folklorna skupina OŠ Rugvica , članovi dramske skupine SŠ Dugo Selo pod vod-stvom profesorice Ane Pandžić te veseli sastav Osnovne glazbene škole Dugo Selo koji je priredio fantastičnu završnicu.

Napisale i fotografirale:Karla Ambruš, 3.ogb

Ivana Šarić, 3. oga

Naši učenici Luka Jagatić i Maja Babić u izvedbi Krležine pjesme Khevenhiller

Druženje s književnicom ovjekovječili smo grupnom fotografijom


DOGAĐANJA

Gradska sportska dvorana Dugo Selo odigrala je odigrala ulogu domaćina 8. Dugoselskog sajma obrtništva i poduzetništva

8. DUGOSELSKI SAJAM OBRTNIŠTVA I PODUZETNIŠTVA

Ohrabrujućim i ponosnim ri-ječima gradonačelnika Stipe Velića, župana Stjepana Ko-

žića, predsjednika Udruženja obrtnika Dugog Sela Stjepana Valjka te predsjed-nika Obrtničke komore Zagreb Ivana Obada, sajam je otvoren 8. listopada 2013. godine u 12 sati. Sajam je bio na meti znatiželjnih posjetitelja sve do 10. listopada 2013. godine kada je održano tradicionalno krštenje vina, uoči svetog Martina, zaštitnika grada Dugog Sela. U organizaciji sajma sudjelovali su grad Dugo Selo, Zagrebačka županija, Udruženje obrtnika Dugog Sela, Obrtnička komora Za-greb, ali i marljivi učenici Srednje škole Dugo Selo. Na sajmu svoje smjerove su predstavljali učenici trećih razreda ekonom-skog, vodoinstalaterskog, elektroinstalaterskog i fri-zerskog smjera. Učenici ekonomskog smjera pred-stavljali su svoje dvije vjež-beničke tvrtke; telekomuni-kacijsku tvrtku 2cool2tell na č e lu s mentoricom Ivanom Gradečki te Ho-tel Hills na čelu s mentoricom Adelom Šporčić. Vodoinstalateri i elektroinstala-teri su izlagali vodoinstalacijske dijelove, motore, akumulatore te ostale razne na-prave koje koriste na praktičnoj nastavi svojih obrazovnih programa. Ako ste

se našli na sajmu, svakako ste se mogli prepustiti rukama naših vještih frizer-ki. Svojom revijom frizura oduševile su gledatelje prezentacije održane u sklopu sajma. Prezentaciju su predvodili uče-nici četvrtog ekonomskog razreda Ana Ivanda i Luka Jagatić. Prikazan je kratki video čiji je cilj bio, na zanimljiv i smije-šan način, zainteresirati osnovnoškolce iz Dugog Sela, Brckovljana i Rugvice za njihovo buduće obrazovanje i pomoći im u njihovom odabiru.

Kratki video su snimili učenici naše škole u suradnji s profeso-ricama Šporčić i Gradečki te prikazali svaki obrazovni smjer. Prezentacija je završila govorom rukovoditeljice Ureda za obrazovanje Obrtničke komore Za-greb, Rozalije Filipović koja je sve pri-sutne podsjetila na važnost i jednakost svakog zanimanja u društvu i izrekla

važnu životnu poruku govoreći nam da budemo ono što jesmo. Osim izlaganja učenika naše škole, na sajmu su se posje-titelji mogli upoznati i s bogatom ponu-dom obrtnika iz Zagrebačke županije. Svatko je mogao pronaći nešto za sebe, obrtnici su nudili med i razne proizvode od meda, sireve, ukrasne svijeće, nakit ručne izrade, vjenčanice pa čak i motore. Još je jedan Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva prošao vrlo uspješno i pokazao kako su obrtnici Zagrebačke županije ozbiljno shvatili svoj poziv.

Napisale i fotografirale: Nikolina Dedić i Helena Žutak, 3.ogb

Modna revija

Lijepe hostese

Vježbenička tvrtka �cool�tellUčenici Srednje škole Dugo Selo na 8. Dugoselskom obrtničkom sajmu


Najljepši poklon svima

U božićnoj radionici koja je trajala od utorka, 3. prosinca, do petka, 6. prosinca, sudjelovali su učenici gimnazijskih razreda. Ukrašavajući drvene daščice različitim ukrasima i bojama, u četiri je dana variranim tehnikama izrađeno pedesetak radova

ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

razdoblju od 12. studenog do 6. prosinca u našoj školi pri-kupljali su se novci za djecu

koja su kronično gladna te nemaju mo-gućnost obrazovanja. Uglavnom su to djeca iz Afrike, ali ima ih iz Azije, Eu-rope, Južne Amerike te s Kariba. Njima pomaže udruga „Marijini obroci“ koja svakodnevno nahrani do 822 000 djece u 16 različitih zemalja. Oni im pružaju jedan obrok dnevno poslužen u školi

Kad se male ruke slože…Slogom i dobrotom učinili smo veliko djelo. Učenici i profesori naše škole uspjeli su u četiri tjedna skupiti dovoljno novaca kako bi spasili 61 dijete koje bi u suprotnome umrlo od gladi

kako bi ih privukli u prostorije gdje će steći potrebno obrazovanje.Već drugu godinu za redom naša škola na razne na-čine prikuplja potreban novac. Naime, za jedno dijete potrebno je samo 75 kuna kako bi cijelu godinu dobivalo hranu i znanje. Akciju u našoj školi pokrenuo je Eduard Kožul, vjeroučitelj, a bez razmi-šljanja priključili su se i ostali profesori s 27 razrednih odjeljenja. 12. studenog počeli smo skupljati novce i stavljati ih

Koristili su se materijali poput sal-veta, naljepnica, ukrasa… Uglav-nom su rabljene akrilne boje te

tempere, uz neizostavne šljokice. Za-nimljiva je metoda pucanja boje na već suhoj, obojanoj podlozi, tzv. krakel, koji daje vrlo zanimljiv i lijep izgled. Božićni su duh učenici izrazili i oslikavanjem pločica različitim motivima prema svo-jim željama. Nisu se ograničili ni na pri-bor koji je škola osigurala: noseći vla-stite materijale i materijale koji se mogu reciklirati, radovi su rezultirali širokim opusom različitih motiva i stilova.

Božićna radionica

u kasice prasice, a dva tjedna u škol-skom hodniku učenici su nudili kolače i božićne ukrase koje su sami napravili. Do 6. prosinca skupljeno je 4600 kuna, s čime smo od sigurne smrti spasili 61 dijete.

Napisala: Ivana Šarić, 3.ogaFotografije: Ivana Šarić, 3.oga i internet

Samo 75 kuna je dovoljno kako bi jedno dijete cijelu godinu dobivalo hranu Naši humanitarci

Izrada božićnih ukrasa

U


ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Na radionici su sudjelovali učenici 2. og razreda Doris Ganić i Ivona Cvija te Nikola Jukić, Magdalena Brlek, Kri-stina Strelar, Ivona Kezić, Ružica Čičak i Jelena Kuprešak, učenici 4.og razreda.Svi se prihodi, u duhu došašća, priku-pljani su u humanitarne svrhe.

Napisala i fotografirala: Jelena Kuprešak, 4. Og

U Srednjoj školi Dugo Selo 13. prosinca 2013. godine održana je tradicionalna božićna priredba za naše drage srednjoškolce i profesore

ti se Ernest Oscara Wildea. Ponosni smo što će Paula iduće godine tim izvrsnim monologom predstaviti našu školu na LiDraNu! Priredba je završila predivnim glasovi-ma naših učenica Jelene Kuprešak, Ivone Kezić, Ivane Tumpe, Magdalene Brlek, Adrijane Čačko i Lucijane Bilušić koje su uz pratnju gitarista, također naših učenika trećeg razreda gimnazije, Borne Hrupa i Ivana Bićanića otpjevale pjesmu O happy day i tako nas prisutne ponovno ostavile bez teksta. Predstava je bila kratka, ali slatka. Nada-mo se da ćemo i dogodine opet uživati u čarobnoj predstavi naših dragih srednjoš-kolaca.

Napisala: Antonela Bratić, 3.ogbFotografije: Klara Pejić, 3.ogb

Božićna radionica

Izrada božićnih ukrasa Božićne čestitke

TRADICIONALNA BOŽIĆNA PRIREDBA

oditelji programa, koji su nas uveseljavali svojim šalama, bili su učenici 4. ekonomskog ra-

zreda Maja Babić i Luka Jagatić. Priredba je započela nastupom Zbora Srednje ško-le Dugo Selo, koji je uz pomoć profesorice Martine Menegoni, oduševio publiku pje-smama Nobody Knows i Zvončići. Osobi-tu pozornost privukao je Antonijo Papak, učenik trećeg razreda gimnazije, kojeg možemo nazvati mladim virtuozom. An-tonijo je na violini izveo skladbu Tiha noć, a na klaviru ga je pratila profesorica Me-negoni. Maja i Luka, ili tzv. Mara i Jožek izveli su Khevenhiller , poznatu Krležinu pjesmu iz Balada Petrice Kerempuha.Uslijedio je nastup Paule Grof, učenice trećeg ekonomskog razreda, koja je pod vodstvom profesorice Ane Pandžić pri-premila monolog iz drame Važno je zva-

Luka i Maja u izvedbi pjesme Khevenhiller

Mladi virtuoz na violini, Antonijo Papak

Paula Grof izvodi monolog iz drame Važno je zvati se Ernest

Zbor Srednje škole Dugo Selo i profesorica Martina Menegoni

Ivan Bićanić i Borna Hrup

V


cima uspio prenijeti svoju bol i ispričati im koliko je zapravo teško bilo preživjeti u takvim nehumanim uvjetima. To svje-dočenje je svim sudionicima predavanja bila snažna pouka i poruka da šire mir, a ne rat te da rat nije rješenje ni za što!

Napisala: Helena Mihalić, 4.rtbFotografije: Ana Tomljenović, prof

ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Voditeljica ih je provela glavnim prostorijama sabora te im ispričala

ono najvažnije što bi trebali znati kako bi se jednog dana uspješno uključili u politički život Republike Hrvatske. Na-kon odlaska u Sabor, uslijedio je posjet

Posjet Hrvatskom saboru i izložbi Anne FrankUčenici naše škole pod vodstvom profesoriceTomljenović 26. studenog 2013. godine posjetili su zgradu Hrvatskog sabora

izložbi Anne Frank u Muzeju suvreme-ne umjetnosti u Zagrebu gdje su kroz 32 izložena plakata naučili sve o njezinom djetinjstvu, mladosti i smrti. Također im je bila predočena katastrofa iz razdoblja II. svjetskog rata te težina života umrlih i preživjelih u koncentracijskim logorima. U sklopu izložbe, bilo je izloženo i šest plakata o Hrvatskoj iz razdoblja Domo-vinskog rata.Nakon izložbe, učenici su posjetili Ži-dovsku općinu u Zagrebu gdje su slušali ispovijest Borisa Brauna, čovjeka koji je preživio tri godine u koncentracijskom logoru Auschwitz. On je govorio o svim svojim usponima i padovima te je učeni-

Učenici i profesorica Tomljenović u Hrvatskom saboru

Mlade nade hrvatske politike

skim glasanjem odredili smo prioritete po-stavljenih prijedloga, pripremili se za aktu-alni sat i završili projekt Planske igre. Kao što smo rekli i našim voditeljicama, svojim pristupom nadmašile su naša očeki-vanja i svi smo se složili da je radionica bila ne samo zanimljiva, nego i poučna. Naučili smo kako ispravno razmišljati u političkom smislu i još puno toga što će nam koristiti u budućnosti.

Napisala i fotografirala: Helena Mihalić, 4.rtb

Zaklada Friedrich Ebert (Friedrich Ebert Stiftung) osnovana je 1925. godine u

Njemačkoj pod vodstvom Friedricha Eber-ta, prvog demokratski izabranog predsjed-nika Njemačke. Ebert je zakladu osnovao u korist mladih koji nisu imali mogućnost višeg školovanja zbog materijalnih razloga. On je i sam bio iz siromašnije obitelji, no svojim je trudom i učenjem ipak ostvario neke svoje ideale. Neki od njegovih glavnih ciljeva bili su unaprjeđivanje pojedinaca u političkom životu i njihovo osposobljavanje u svim segmentima života u duhu demokra-cije i pluralizma, stipendiranje nadarenih i sposobnih mladih ljudi koji nemaju moguć-nost sami platiti obrazovanje te poticanje međunarodne suradnje i razumijevanja.Planska igra ‘’Lokalna samouprava’’ je na-stavna metoda političkog obrazovanja koja nam pomoću simulacije funkcioniranja i strukture gradskog vijeća pomaže shvatiti političke i društvene teme koje nas okružuju. Također, pomaže nam u razvijanju komuni-kacijskih sposobnosti , donošenju odluka s odgovornošću, sklapanju kompromisa i dija-loga između mladih i lokalnih političara.

Planska igra “Lokalna samouprava” po drugi put u našoj školi

Planska igra predviđena je za sudionike sta-rije od 14 godina, znači učenike srednjih škola i studente, koji bi na radionici usvojili znanja o političkom sastavu Republike Hr-vatske. Radionica obuhvaća dva projektna dana i završnu sjednicu mladih, koja bi se u pravilu trebala održati tjedan dana nakon projektnih dana. Naše su nam voditeljice Blanka, Mateja i Ivona na zanimljiv način i kroz razne igre objasnile sve što trebamo znati o lokalnoj samoupravi, odnosno od čega se ona sasto-ji, tko sve ima utjecaj na nju, kako se biraju predstavnici, djelokrug lokalne samouprave i slično. Izvlačenjem triju vrsta bombona podijelile su nas u tri stranke kojima smo morali dati imena te izabrati predsjednike, potpredsjednike i zapisničare te zajedno doći do ideja što bismo, da možemo, promi-jenili u gradu i osmisliti pitanja i prijedloge koje ćemo iznijeti gradskim vijećnicima na sjednici. Svaki prijedlog i pitanje za svaku stranku morao je biti jedinstven i ići u korist stanovnika.Drugi dan projekta upoznali smo se s dnev-nim redom i pravilima sjednice, demokrat-

U našoj školi, 12. i 13. studenog, Zaklada Friedrich Ebert već je drugi put održala projekt za mlade pod imenom Planska igra ‘’Lokalna sa-mouprava’’ u kojoj su sudjelovali izabrani učenici četvrtih razreda

Stablo očekivanja

Radna atmosfera u školskoj knjižnici

DOđOH VIDJEH


DOĐOH, VIDJEH

U sklopu posjete Nuklearnoj elektra-ni Krško prvo smo u Tehničkom

muzeju u Zagrebu pogledali kratki do-kumentarni film. U filmu su nam objaš-njene osnove nuklearne fizike, povijest proizvodnje nuklearne energije te nam je predstavljena i sama Nuklearna elek-trana Krško. Nakon filma uputili smo se prema Sloveniji i elektrani koja je uda-ljena samo sat vremena vožnje od Za-greba. Pri dolasku smo trebali isključiti mobilne telefone, a sve metalne stvari ostaviti u autobusu. Na samom ulasku u elektranu svatko je dobio propusni-cu, kojom nam je bio omogućen ulaz, te kacigu. Zbog visoke razine sigurnosti bili smo detaljno provjereni. Nakon pro-vjere, pod vodstvom čovjeka iz službe za odnose s javnošću i oružane pratnje, krenuli smo u obilazak. Vodič nam je bio voditelj smjene koji nas je proveo kroz dijelove elektrane. Vodič nam je ukratko objasnio na kojem principu elektrana radi te što je sve potrebno za njezin rad. Obišli smo elektranu izvana i iznutra. Nakon obilaska, vodič nas je odveo u kontrolnu sobu koja se nalazi na najvišem katu zgrade gdje nam je još malo objasnio zaduženja zaposlenika u toj sobi, na što sve oni moraju paziti te koliko su oni važni za sam rad elektrane.

POSJET NUKLEARNOJ ELEKTRANI KRŠKOU srijedu, 18. prosinca, posjetili smo Nuklearnu elektranu Krško pod vodstvom profesorice Ane Tomljenović

Između ostalog saznali smo da je zrače-nje koje otpuštaju nuklearne elektrane manje štetno negoli zračenje iz prirod-nog okoliša te da su nuklearne elektrane ekološki i ekonomski prihvatljiv izvor energije. Na odlasku je svatko dobio že-ljezni model dvije tablete urana. Bilo je to jedinstveno i zanimljivo iskustvo te svakako svima preporučujem odlazak u Nuklearnu elektranu Krško!

Napisala: Marija Bestić, 3.ogbFotografije: Klara Pejić, 3.ogb

Podijelivši se u dvije grupe, s vodiči-ma smo pošli u obilazak muzeja. Za

početak smo se upoznavali s hijeroglifi-ma i pisali naša vlastita imena te poku-šavali odgonetnuti čije je ime napisano na papiriću koji smo upravo mi dobili. Nakon toga smo se uputili u samo ra-zgledavanje muzeja. Vidjeli smo mumi-je, razne spise i papirus s dijelom zapisa iz „Knjige mrtvih“.Kao što sam već prije spomenula, vidjeli smo egipatsku mumiju koja je restaurira-na 1998. godine uz pomoć dr. Nazzarena

Profesorica Tomljenović i učenici ispred Nuklearne elektrane Krško

Unutrašnjost elektrane

Nuklearna elektrana Krško

Obavezne kacige tijekom razgleda

U pratnji profesorice Pandžić, profesorice Posuda te profesora Kožula 3. listopada prvi razredi gimnazije posjetili su Arheološki muzej u Zagrebu

Mumije, hijeroglifi i Knjige mrtvih

Gabriellija koji ju je tako ujedno i spasio od propadanja. Mumija je bila okružena papirusima s tekstom nekoliko poglavlja „Knjige mrtvih“. Papirus je napisan na hijeratskom pismu, no, nažalost, djelo-mično je oštećen, ali se iz njega uspjelo saznati da je riječ o mumificiranoj ženi Nesi-hensu.Ovo je bilo veoma lijepo iskustvo prili-kom kojeg smo puno toga naučili i pri-tom uživali.

Napisala: Ivana Šantić, 1.ogb

�0 Siječanj 2014Marteen

ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Maturalno putovanje je naziv za vi-šednevni izlet učenika završnih

razreda srednje škole. Putovanje se naj-češće organizira u stranu zemlju i traje oko tjedan dana, sve ovisi o mogućnosti-ma roditelja koji financiraju putovanje. Učenici naše škole već godinama idu na maturalna putovanja prije početka završnog razreda srednje škole. Prošle godine posjetili su Italiju, Španjolsku, Francusku. Razgovarali smo s učenici-ma 4.rtb razreda koji su s nama podijelili razne zgode i nezgode koje su proživjeli na maturalnom putovanju.

1. Koja je najbolja stvar koju ste vidjeli?

Dominik: Izdvojio bih baziliku Sagrada Familia u Barceloni jer je to najljepša stvar koju sam ikad vidio i jedva čekam da je završe.Helena: Meni su se najviše svidjele Ča-robne fontane u Barceloni, vrlo lijepo

INTERVJU

ZAUVIJEK ĆEMO SE SJEĆATI TIH DANAizgledaju i svi koji se nađu u Barceloni bi ih trebali vidjeti.

2. Kako ste iskoristili svoje slobodno vrijeme?Fabijan: Svoje slobodno vrijeme iskori-stio sam družeći se s prijateljima. Izlazili smo van, pjevali, plesali, tračali, slikali se kako bismo zabilježimo svaki trenutak i uživali proživljavajući svaku minutu pu-nim plućima.

3. Jesu li profesori opušteniji na matural-cu, nego u učionici?

Antonela: Definitivno jesu, dopuštali su nam stvari koje inače ne smijemo raditi, postali su nam bliskiji, nisu se ponašali prema nama kao autoriteti. Neki od nas nisu očekivali toliku dozu opuštenosti što nas je pozitivno iznenadilo.

4. Najluđa stvar koju ste napravili?

Helena: Možda pjena party jer to nismo do sad isprobali, a najluđa stvar koju su

meni napravili je da su me bacili u koš za smeće.Fabijan: Po meni je najluđa stvar bila skok more, a zapravo sam skočio na pla-žu i sav se polomio.

5. Kako izgledaju izlasci? Kako se razli-kuju od onih u Hrvatskoj?

Fabijan: Nismo vidjeli pravu razliku jer nismo imali priliku. U Barceloni smo bili tijekom tjedna, ali ploveći kruzerom do Barcelone iskusili smo pravi ritam španjolske glazbe. Na brodu je bio dis-ko koji je puštao samo španjolsku glazbu što nam se jako svidjelo.

6. Kao ste se prilagodili cijenama i stra-nim valutama?

Helena: Postoje određene razlike u ci-jeni, na primjer zanimljiva stvar je da je čokolada jeftinija od vode. Možete se i cjenkati i tako „ušparati“ koji euro, ali također ima ljudi koji vrebaju svaku pri-liku za zaradu. Nama je jedna žena sta-vila na rame papigu, rekla nam je da se slikamo s njom, mi smo se slikali i onda je uslijedilo iznenađenje; za sliku smo trebali izdvojiti 10 eura, tako da pripa-zite!

Helena Mihalić, Fabijan Nushi, Dominik Ugljarević i Antonela Vukadin ispričali su nam svoja najzanimljivija iskustva i dojmove, ali su nam i dali poneki savjet

Izlet u Montserrat

��Siječanj 2014 Marteen

DOĐOH, VIDJEH, pObIJEDIH!

ZAUVIJEK ĆEMO SE SJEĆATI TIH DANA

7. Svi kažu da su to najluđi dani života, ali da je jako naporno. Što kažete na to?

Helena: To zasigurno jesu najluđi dani, ali da užasno je naporno. Ako mislite da možete izdržati bez sata sna, varate se jer treba vam snage da vidite sve znameni-tosti i da se zabavite.

8. Po čemu ćete najviše pamtiti matura-lac?

Fabijan: Maturalac se ni pod koju cije-nu ne smije propustiti, ja sam ga zamalo propustio i sad sam jako sretan što ipak nisam. Pamtit ću ga po svom rođenda-nu, riječima prijatelja, raznim uspome-nama, fotografijama kojima sam te tre-nutke ovjekovječio.

9. Da možete nešto promijeniti što bi to bilo?

Antonela: Promijenili bismo organizaci-ju jer neke stvari nismo znali pa nismo mogli na to utjecati i zalagati se tijekom ugovaranja, ali nam je i tako nesavršeno bilo savršeno.

10. Imate neke savjete za nas jer nas čeka ista stvar?

Fabijan: Ne trebate se zamarati glupo-stima i ljudima kojima ste okruženi ako dođe do nekih nesuglasica jer je nor-malno da ljudi s kojima ste neprestano u kontaktu par dana da se posvađate, ali takve stvari samo treba ignorirati. Što se tiče novaca svatko treba znati koliko mu je potrebno i na što namjerava trošiti svoj novac. Opskrbite se raznim lijekovi-ma i kremama za sunčanje. I još nešto ću vam reći što sam naučio na maturalcu; nije bitno gdje ste već s kim ste!

Razgovarale: Nikolina Dedić i

Helena Žutak,3.ogb

Helena Mihalić Fabijan Nushi Antonela Vukadin Dominik Ugljarević

Noćni život u Calelli

Sagrada Familia

�� Siječanj 2014Marteen

Došavši u HNK mogli smo po-svjedočiti njegovoj ljepoti. Za mnoge je to bio tek prvi po-

sjet HNK-u stoga je njihova očaranost bila još veća. Raskoš i kićenost dvorane plijenili su naše poglede. Smjestivši se u udobna sjedala željno smo iščekivali balet. Osim nas u HNK-u bilo je mnogo roditelja s djecom što nas je vrlo iznena-dilo dokazavši da u baletu Orašar svatko može pronaći nešto za sebe. Polako smo usnuli čaroban san. Izvedba je započela. Početak baleta, Badnjak u kući Staulba-hm, unio je blagdanski duh u cijelu dvo-ranu i podsjetio nas da nam Božić već kuca na vrata. Zemlje snijega u kojima kraljuje Snježna Kraljica po našem su mišljenju najbolji dio prvog dijela. Sni-jegom koji pada u pozadini i odlaskom Snježne Kraljice i Klare na saonicama u nove pustolovine čarobnog sna završava prvi čin. Za vrijeme pauze fotografirajući

bOŽIĆNA ČAROLIJA

se u predvorju HNK-a, koje je već oki-ćeno božićnim ukrasima, zauvijek smo sačuvali uspomenu na današnju večer. Vrijeme koje Klara provodi u kraljev-stvu Vile Šećera obilježeno je plesovima iz mnogih dalekih zemalja.Trepak, ruski ples najviše nam se svidio i osjećali smo se ponosno jer smo na prvi takt prepo-znali o kojem je ples riječ. Izvođači su na našim licima mamili očaravajuće pogle-de. Njihova gipkost, lakoća izvođenja, ljupkost i sklad nagrađeni su snažnim i dugotrajnim ovacijama. Ženski dio pu-blike izrazito je bio zanesen izvedbom baletana Tomislava Petranovića koji se nalazio u ulozi Princa. Posebno ukra-šeni kostimi plesača i pomno uređena scena uspjeli su vjerno dočarati Badnjak u kući gospodina i gospođe Staulbahm i brojne Klarine pustolovine. Bila nam je čast i zadovoljstvo pogledati veličanstve-ni balet poput Orašara i nadamo se da je i ostalim gledateljima san uistinu bio čaroban.

O baletu Orašar

Balet Orašar jedan je od najpoznatijih i najizvođenijih baleta. Autor baleta

je jedan od posljednjih velikana ruske glazbe 19. stoljeća Petar Iljič Čajkovski. On je u Orašaru napisao svoju najsvjetli-ju i najveseliju glazbu. Bio je inspiriran poznatom pripovijetkom Der Nussknac-

ker und der Mausekönig/ Orašar i Kralj Miševa. Radnja se odvija u dva čina te prati pustolovine djevojčice Klare koje započinju u njenom domu na Badnjak. Iščekivanje Božića i proslavu Badnjaka prekida dolazak Klarinog ujaka Drosse-lemeyera koji članovima obitelji donosi poklone. Svi osim Klare dobiju svoje poklone što nju jako rastuži. Kako bi ju oraspoložio, Drosselemeyer joj poklanja lutku orašara koja može razbijati orahe. Za vrijeme zabave odluči joj darovati još jedan dar, odlazak na čarobno putova-nje. U ponoć svi odlaze na počinak, ali se Klara budi usred noći i odlazi po svog dragog lutka. Igrajući se njime pred ka-minom, usne u san. San započinje noć-nom morom u kojoj se pojavljuju štakori nadnaravne veličine. Kada misli da joj nema spasa, njena lutka orašara pretvara se u vojnika Orašara kojeg Kralj Miševa pokušava ubiti. Klara spašava vojnika Orašara kojeg Drosselmeyer pretvara

Najljepša božićna baletna bajkaUčenici trećih i četvrtih razreda Srednje škole Dugo Selo na trenutak su postali dijelom nevjerojatne božićne bajke po-gledavši 12. prosinca 2013. balet Orašar. U pratnji profesora posjetili su Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Ples Snježne Kraljice (Pavle Mikolavčić) i Princa (Tomislava Petranovića) ostavio nas je bez dahaUčenici s profesoricom Mihaljević u HNK-u

Čarobni san

Klara (Mai Kageyama) zahvaljuje se Drosselmeyeru (Ivanu Ortegi) na božićnom poklonu (lutki orašara)

�3Siječanj 2014 Marteen

bOŽIĆNA ČAROLIJA

u prelijepog snježnog Princa. Oni se zajedno upuštaju u brojne uzbudljive avanture, odlaze u zemlje snijega gdje ih dočekuje Snježna Kraljica, a kasnije i u veličanstveni svijet Vile Šećera gdje se zabavljaju gledajući plesove iz dale-kih zemalja; Španjolske, Kine, Arabije, Rusije. Klara se budi iz čarobnog sna ugledavši svoju obitelj oko sebe i lutkom orašara dok se Drosslmeyeru gubi svaki trag nakon što je djevojčici Klari ispunio božićnu želju.

PETAR ILJIČ ČAJKOVSKI

Jedan od naj-p o z n at i j i h

ruskih sklada-telja, Petar Iljič Čajkovski, ro-đen je 7. svibnja 1840. godine u Kamsko-Vot-kinsku. Porije-

klom je iz ugledne obitelji; bio je drugi sin inženjera rudarstva Ilje Petroviča i njegove supruge Aleksandre Andrejevne. Petrova majka je umrla od kolere 1854. godine što ga je slomilo i na njemu osta-vilo dubok trag. Iako nije rođen u glaz-benoj obitelji, odmalena se zanimao za glazbu i počeo svirati glasovir. Kao dijete bio je znatiželjan i uvijek je htio sve znati te je zahvaljujući tim osobinama naučio njemački i francuski jezik. Kako bi se pripremio za pravni fakultet, školovao se u internatu, zbog čega se morao odvojiti od majke i to je vrlo teško podnio. Pravo je studirao u Sankt Petersburgu te nakon što je 1859. diplomirao, počeo je raditi u

Ministarstvu pravosuđa. Posao pravnika nije volio te ga je ubrzo napustio, počev-ši se ozbiljnije baviti glazbom. Jedan od njegovih prvih učitelja glazbe bio je Ta-lijan Luigi Piccioli koji je bio stručnjak za talijanski operu i koji je, poslije Čaj-kovskog, najzaslužniji za objavljivanje prvog Čajkovskovog djela Mezza notte. O glazbi je učio i na sanktpeterburškom Konzervatoriju gdje je upoznao Nikolaja Rubinsteina kod kojeg je živio nekoliko godina u Moskvi. Imao je čast poznavati Moćnu gomilicu ili Rusku petorku (Ba-lakirev, Rimski-Korsakov, Cui, Borodin, Musorgski) koja je pohvalila prvi stavak njegove Prve simfonije. Baveći se glazbom sve strastvenije, otkrio je svoj dirigentski talent. Zahvaljujući tome proputovao je cijelo Rusko Carstvo, Europu i SAD. Njegovo stvaralaštvo doživjelo je mno-go uspona i padova. Od loše ocijenjene Prve simfonije pa do njegove najbolje opere Evgenij Onjegin puno je godina rada i truda. Njegova najpoznatija djela su: Prva simfonija, Druga simfonija, Pi-kova dama, Djevica Orleanska, Koncert za klavir i orkestar br.1, Oluja, Frances-ca de Rimini, ali najzapamćeniji ostat će po svojim bijelim baletima. Bijeli balet je plesna tehnika koja sadrži elemente klasičnog baleta te uključuje mimiku, glumu, ples i glazbu praćenu orkestrom. Njegova tri bijela baleta su: Labuđe jeze-ro (1877.), Trnoružica (1890.) i Orašar (1891.). Labuđe jezero balet je od četiri čina kojem se princ Sigfrid našavši se kraj jezera zaljubljuje u djevojku labudi-cu Odetu koja samo noću postaje djevoj-ka. Trnoružica je balet koji se sastoji od prologa i tri čina, a prati život princeze

Najljepša božićna baletna bajka

Aurore koju na dan rođenja proklinje vila Carabossa kada navrši šesnaest go-dina ubost će se na iglu i umrijeti. Vrlo turbulentni i stresni način života vjerojatno je razlog smrti prerane smr-ti Petra Iljiča Čajkovskog. Preminuo je u Sankt Petersburgu, 6. studenog 1893. u 53. godini života samo nekoliko dana poslije izvedbe Patetične simfonije. Poko-pan je u samostanu Aleksandra Nevskog. Iako je najpoznatiji po svojim baletima, Petra Iljiča Čajkovskog pamtit ćemo kao jednog od najvećih glazbenih genija svih vremena.

Napisala: Helena Žutak, 3.ogbFotografije: Helena Žutak i internet

Antonela, Helena i Nikolina uživale su u baletnoj predstavi Orašar

Hrvatsko narodno kazalištePles pahuljica


Svake se godine s nestrpljenjem očekuje noć u kojoj se slavi Isusovo rođenje. Tu noć u blagostanju i miru čeka gotovo dvije milijarde ljudi. U današnje vrijeme božićni blagdani postaju sve sličniji, no unatoč široko rasprostranjenom utjecaju sa Zapada postoje običaji karakteristični za pojedine zemlje i dijelove svijeta

bOŽIĆNA ČAROLIJA

SAD: očaravajući ukrasi na svakom korakuU SAD – u je Božić veličanstve-ni spoj mnogih kultura, običaja i kuhinja te je tako na blag-danskom stolu moguće naći svakojake varijacije jela sa svih krajeva svijeta. Amerikanci ne kite samo drvce, nego ukraša-vaju cijelu okućnicu velikim svjetlećim lampicama, vijencima, velikim ukrasima, imelom, božikovinom, natječući se čije će dvorište biti ljepše i maštovitije uređeno. Lik Djedice kojeg danas i mi poznajemo dolazi iz SAD-a. Njega krasi crveno odijelo, velika vreća poklona i saonice koje vuku njegovi leteći sobovi. Svake godine u Washingotonu američki predsjednik pali lampice na velikom božićnom drvcu.

Indija: umjesto borova drveća manga i bananeIndijski narod većinom pripada hin-duističkoj vjeri, ali danas Božić, kao tradicijski obiteljski blagdan kada se primaju i daruju prigodni darovi, sla-ve i mnogi nekršćani.Osim darivanja, Indijci slijede i običaj ukrašavanja drvca, samo što oni ne ukrašavaju borove, već drveća manga i banane. Umjesto mnoštva tvornič-kih, neobičnih lampica imaju male glinene lampe u kojima gori ulje. Ne daruju se samo bliske osobe, već i si-romasi, a upravo takvim gestama po-tvrđuje se prava bit Božića.Najčešće blagdanske poslastice koje se mogu pronaći na stolu Indijaca su la-gane juhe, pikantno meso s rižom te puding od riže.

Ujedinjeno Kraljevstvo (Engleska): „božićni puding“- primamlji-va poslastica

Najpoznatija božićna po-slastica u Engleskoj je „božićni puding“ u koji se stavlja novčić. Po vje-rovanju, onaj tko ga pro-nađe imat će sreće cijelu godinu, ako pritom ne slo-mi zub, dakako! Na Badnjak ljudi na prozor stavljaju upaljenu svije-ću kako bi omogućila Mariji i Josipu što lakši pronalazak puta do štalice.

Kako se slavi Božić u svijetuMeksiko: neobično upakirani pokloniU Meksiku središnja proslava se ne održava na sam blagdan Božića, nego 6. siječnja na Sveta tri kralja. Na Badnjak vjernici odlaze na polnoćku, a nakon polnoćke slijedi svečana večera na kojoj blaguju zanimljivo jelo pod nazivom Rosca de Reye. Ono se pripravlja od kruha ili voćne salate u kojoj je skrivena mala kineska lutka. Običaj nalaže da osoba koja ju pronađe mora organizirati zabavu na blagdan Svijećnice. Uz Roscu de Reyes na stolu se mogu naći salata od naranči, ananasa, cikle, banana i kikirikija.Iako je Meksiko u neposrednoj blizini SAD-a, mali Meksikanci ne znaju za Dje-da Božićnjaka. Djeca darove dobivaju u vrećici u obliku janjeta, po njoj udaraju palicama u nadi da će iz nje ispasti nešto primamljivo.

New York u punom sjaju

London Eye baš upada u oko

Božić u Indiji

Šareni Božić u Meksiku



bOŽIĆNA ČAROLIJA

Tajvan: očaravajući svjetleći lampioniTajvan je zemlja u kojoj prevladava budizam, no Božić je u toj zemlji neslužbeno proslavljen 25. prosinca 1947. kad je potpisan Ustav Republike Kine i od tada se je svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. godine taj praznik je ukinut, ali se budisti i dalje zbog radoznalosti često pri-ključuju tom slavlju.Tajvanci pretežno pale svje-tleće lampione koji stvaraju jedinstven ugođaj te svojom svjetlošću bude sreću, veselje i blagostanje u srcima.

Etiopija: svečana gozba uz palačinke

Rusija: Babuška dolazi na vrataUoči božićne večeri u Rusiji se blaguje riba, guska, odojak, juha od cikle ili boršć, kupus punjen prosom, kuhano sušeno voće itd. Djecu u Rusiji po narodnim legen-dama dariva tradicionalni božićni lik Babuška. Njezino ime u prije-vodu znači baka, a legenda govori da je ona odbila posjetiti malog Isusa zbog velike hladnoće. Me-đutim, požalila je i krenula prema Isusu s punom košarom darova, ali nikad nije pronašla Isusa, stoga od tada posjećuje svaku kuću koja joj se nađe na putu i dobroj djeci ostavlja igračke.

Australija: Božić na +30°

Božić se u Australiji ponajviše razliku-je u ugođaju jer je kod njih tada 30-ak stupnjeva pa se bo-žićne večeri često održavaju na otvo-renom. Djeca ima-

ju priliku dočekati svog Djedicu ne ispred dimnjaka, nego na dasci

za surfanje. Na Badnjak se u Melbournu okupi desetak tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme, a ta tradicija seže još iz davne 1937. godine. Sve se ukrašava s Christmas bushom, australskom izvornom biljkom s malenim crvenim cvje-tovima.

Kako se slavi Božić u svijetu

Zanimljivosti• Pretkršćanska germanska plemena su u pro-sincu palila svijeće na zimzelenim vijencima u nadi da će proljeće što prije doći.• 330. godine određen je 25. prosinac kao da-tum slavljenja Isusova rođenja.• Pjesmu „Tiha noć“, izvornog naziva „Stille Nacht“, napisao je župnik Joseph Mohr iz au-strijskog gradića Oberndorfa, a uglazbio ju je Franz Gruber.• Na svijetu postoji šest gradova i sela koji nose ime Betlehem.• Riječ Betlehem znači „kuća kruha“.• Prve jaslice uopće je postavio sv. Franjo Asiški u pećini talijanskog gradića Greccio. Bile su to žive jaslice.• Rusi za Božić prosječno potroše jednu mje-sečnu plaću (oko 1400 eura) što ih čini najra-strošnijima na europskom kontinentu.

Napisala: Nikolina Dedić, 3.ogbFotografije: internet

Ruska božićna idila

Prikaz Isusova rođenja u Etiopiji

Etiopija je zemlja u istočnoj Africi i jedna je od najsiromašnijih zemalja na svijetu. Njihova pravoslavana cr-kva, Tawahedo, koristi julijanski ka-lendar pa njihov Božić ili Ganna pa-da trinaest dana kasnije. Dvadeset dana nakon toga, slave Kristovo ro-

đenje trodnevnim festivalom pod nazivom Timkat. Za Božić se jede skromni beskvasni kruh ili injera koji je sličan velikoj pala-činki punjenoj gulašom od razli-čitog mesa.

Svjetleći lampioni s Tajvana

Božić na +30



Božini sajmovibOŽIĆNA ČAROLIJA

U Europi su se božićni sajmovi počeli održavati još u srednjem vijeku. Traju sva četiri tjedna

došašća i održavaju se na središnjim gradskim trgovima s tematski okićenim prostorom te velikim okićenim drvcem u samom središtu grada. Na sajmovima se mogu pronaći razni predmeti božićne tematike kao što su ukrasi, čestitke, slat-kiši, igračke, a osim toga i razne delicije poput domaćih kolača, kobasica i kuha-nog vina. Najpoznatiji božićni sajmovi se održavaju u Beču, Salzburgu, Grazu, Stuttgartu, Nürnbergu, Dresdenu, Stra-sbourgu, Birminghamu i Manchesteru.

U vrijeme adventa europski gradovi postaju prave božić-ne bajke i mjesta održavanja tradicionalnih božićnih saj-mova

Najpoznatiji i najposjećeniji božićni sajam zasigurno je onaj u Beču, a sastoji se od više sajmova smještenih na različitim gradskim lokacijama. Središnji

bečki božićni sajam - Christkindlmarkt nalazi se u središtu grada, ispred gradske vijećnice, odnosno ispred Rathausplatza. Sajam ima dugu tradiciju, a potječe čak iz 13. stoljeća. Na brojnim štandovima se prodaju originalni i ručno rađeni ukrasi kao i šalice s prigodnim natpisima te godinom održavanja sajma. Gradom se šire opojni mirisi kuhanog vina i domaćih delicija kojima niti jedan posjetitelj ne može odoljeti. U prodaji se također mogu pronaći umjetnička djela i kolačići mališana koje su sami napravili u Božićnoj radionici. Veselom ugođaju sajma pridonose i zborovi iz cijeloga svijeta koji izvode klasične skladbe te tradicionalne božićne pjesme. Osim Christkindlmarkta postoje i drugi božićni sajmovi te popularna bo-žićna sela kao što su: Altwiener Christkindlmarkt na trgu Freyung, Božićno selo kod dvorca Belvedere, Božićno selo na Trgu Marije Terezije, Božićni sajam na trgu Am Hof i Božićni sajam na Stephansplatzu.

Salzburški Christkindlmarkt se prvi put spominje još u 15. stoljeću što

ga čini jednim od najstarijih božićnih sajmova u Europi. Smjestio se na tr-govima oko katedrale sv. Ruperta, Domplatzu i Residenzplatzu. Sajam svake godine posjećuje stotine turista iz cijeloga svijeta kako bi osjetili je-dinstvenu atmosferu Božića. Ponuda sajma ispunjava svačija očekivanja. Cijene dekoracija izloženih na sajmu se kreću uglavnom od 3 eura do 15 eura, no ima i nešto skupljih ukrasa kao što su ručno rađene staklene ku-glice za jelku. Neizostavan dio ponude sajma su i poznate Mozartove kugle, ušećerene jabuke, razni tradicionalni slatkiši, domaće kobasice, punč i ku-hano vino. U ponudi se još mogu pro-naći mirisne svijeće, nakit, rukavice i šalovi, snježne kugle te razni božićni suveniri.

Predivan ambijent u Beču uoči Božića

Kuhano vino - omiljeni prosinački napitak

Božićni ugođaj

u Salzburgu

Štandovi s tradicionalnim

proizvodima uvijek su posjećeni

Beč

Salzburg


Božini sajmovibOŽIĆNA ČAROLIJA

Nama najzanimljiviji sajam je svakako božićni sajam u Zagrebu. Kao i dosad spomenuti sajmovi, i ovaj je smješten na više lokacija čime se

stvara poseban blagdanski ugođaj u cijelom gradu. Središnja lokacija sajma je Trg bana Josipa Jelačića na kojem se nalaze malene, drvene kućice koje nude tradicionalne rukotvorine i proizvode, ukrase, nakit, igračke, medenjake i li-citare. Advent na Zrinjevcu, svojim uređenjem, gradu daje posebnu dozu baj-kovitosti. Posebnost ovog dijela sajma su zaboravljeni zagrebački specijaliteti poput jabuka u šlafroku i zapečenih štrukli. Sajam se odvija i na Cvjetnom trgu te u Gajevoj i Bogovićevoj ulici, a ispred Zagrebačke katedrale na Kapto-lu posjetitelji mogu vidjeti žive jaslice s prikazom Isusoveštalice. Središtem grada prometuje božićni tramvaj koji, sa svojim veselim Djedom Božićnjakom i njegovim vilenjacima, uveseljava najmlađe.

Napisala: Marija Bestić, 3. ogbFotografije: internet

Jedan od najvećih i najpoznatijih božićnih sajmova u Nje-mačkoj je onaj u Nürnbergu. Povijesni dokazi potvrđuju

postojanje sajma još od davne 1628. godine. Sajam je smje-šten Hauptmarktu, a njegov zaštitni znak je Christkind, anđeo ženskog lika koji je tradicionalni božićni darivatelj u germanskim krajevima. Nürnberški sajam svečano za-počinje Christkindovim recitiranjem prologa. Poznati spe-cijaliteti koji se rado jedu tijekom adventa su nürnberške kobasice i medenjaci. Kobasice su vrlo malene i poslužuju se u pecivu sa senfom, a poznatije su pod nazivom Drei im Weggla. Prvi nürnberški Lebkuchen ( medenjaci) napravili su franački redovnici još u 14. stoljeću. Lebkucken se pravi od meda, čokolade, orašastih plodova te raznih začina po-put cimeta. Osim hrane poslužuju se i tradicionalna božićna pića, a to su neizostavno kuhano vino i punč. Punč se spre-ma u posebnom kotlu u koji stane čak devet tisuća litara tog napitka.

Nürnberg- Nürnberški

Lebkuchen je slastan zalogaj

za svakog sladokusca

NÜRNBERG

Christkind dariva dijete

Prag, najveći i glavni grad Češke, poznat je još kao Zlatni Grad,

Grad iz Bajke i Kruna Svijeta. Glavni trg Staroga grada je omiljeno turistič-ko odredište gdje se tijekom prosinca održava najveći božićni sajam u Pra-gu. Štandovi, poredani na rubovima trga, nude razne suvenire i umjetnine. Na trgu se nalaze i kočije koje posje-titelje voze kroz staru gradsku jezgru. Osim na trgu Starog grada, sajam se održava i na Trgu svetog Vaclava. Na štandovima se uz uobičajenu ponudu ukrasa i igračaka mogu pronaći i tra-dicionalne češke marionete, keramič-ki proizvodi te visokocijenjeni češki kristal.

Nürnberg

PragZagreb

Adventski ugođaj u srcu Zagreba

Zrinjevac

Zrinjevac

Adventski ugođaj u srcu Zagreba

Štand s ručno rađenim licitarskim srcima

Božićna čarolija u Pragu


bOŽIĆNA ČAROLIJA

10. Polar Express Odličan animirani crtani film s Tom Hanksom dobio je čak tri nominacije za Oscara. Božićno je vrijeme, snježne čari su zavladale u jednom gradiću, no jedan dječak ne želi prihvatiti postojanje Djeda Mraza jer mu je nepojmljivo da u jed-nu vreću može stati pregršt pokolona za djecu iz cijelog svijeta. Iznenadno ispred njegove kuće dolazi vlak te ga simpa-tični i dobroćudni kondukter zove na neočekivano putovanje na Sjeverni pol u posjet Djedu Mrazu. Tada za malog dječaka započinje avantura koja će mu ‘otvoriti oči’ i pokazati Božić u nekom drugom svjetlu. 9. Najluđi Božić Film govori o četveročlanoj obitelji Gri-swold koji odluče za svoju rodbinu orga-nizirati božićnu zabavu. Tijekom pripre-me nailaze na brojne probleme kao što je kupovanje božićne jelke koja je prevelika za njihov dom. Shvaćaju da organizaci-ja nije ni malo lak posao te će ih pratiti brojne nedaće i neuspjeli pokušaji orga-niziranja obiteljskog okupljanja. 8. Božićna pjesma Scrooge je škrti starac koji ne mari ni za kog i mrzi Božić. Ne može podnijeti sreću drugih i jedino što mu je važno je novac. Na Badnjak mu dolazi duh prija-telja Marleyja koji mu najavljuje dolazak duha iz prošlosti, sadašnjosti i budućno-

božićnih filmovaTop 10

Pred malim ekranima, u svojim naslonjačima svaki Božić provodimo uz Kevina ili Grincha koji nas uveseljavaju iz godine u godinu te nam upotpunjuju Božić. U duhu Božića, mi vam donosimo top 10 najboljih božićnih filmova

sti. Pri svakom susretu s duhom iz odre-đenog vremena, Scrooge spoznaje svoje pogreške te uviđa u što se pretvorio. No, hoće li želja za iskupljenjem biti dovolj-na za spas? Kaje li se Scrooge zbilja zbog svojih grijeha?

7. VilenjakPukom slučajnošću, jednog Božića, Dje-du Božićnjaku u vreću se uvuče jedna beba. Tu bebu će odgajati kao jednog od vilenjaka. Njegovo ime je Buddy. Budući da je Buddy bio čovjek, razlikovao se od ostalih vilenjaka, ponajprije svojom veli-činom. Buddy se osjeća neprihvaćenim pa odlazi u New York u nadi da će pro-naći svoje mjesto pod suncem.

6. Jack FrostOtac koji je nebrojeno puta iznevjerio svo-ga sina, pogine u automobilskoj nesreći. Međutim, dobiva novu priliku vraćajući se u život kao snjegović. Pokušava uspo-staviti vezu sa svojim sinom te mu doka-zati da može biti dobar otac, čak i u obliku snjegovića. Već dugi niz godina, Jack Frost je gost naših božićnih blagdana. Uvukao se u naše tople domove i srca, a ova dirlji-va komedija uvijek upotpuni božićne pra-znike. Također nam daje poruku da je ži-vot kratkotrajan i da ga trebamo iskoristiti najbolje što možemo jer nikada ne znamo što će nam se dogoditi i hoćemo li dobiti drugu priliku kao Jack Frost.

5. Kako je Grinch ukrao BožićGrinch je zeleno stvorenje koje živi na vrhu planine. Grinch mrzi Božić i dok svi ljudi osjećaju božićnu euforiju, on pokuša-va ukrasti Božić kako bi im uništio sreću. Grinch nije oduvijek bio zlobno stvorenje, a njegovu će dobru stranu, koja se godinama skrivala u njemu, gotovo zaledila, ponovno „otopiti“ dobro srce jedne djevojčice. 4. Čudo u 34. uliciŠestogodišnja djevojčica Susan ne osjeća pravi božićni duh kao ostala djeca njene dobi jer joj je majka otkrila tajnu - Djed Božićnjak ne postoji! Malena Susan pro-mijeni mišljenje kada upozna Kissa Krin-gela koji radi u trgovačkom centru kao Djed Božićnjak. Suzan ponovno počinje vjerovati u čaroliju Božića, a pored svega dobiva i najboljeg prijatelja. 3. Bijeli BožićRadnja filma smještena je u 1944. godinu, a prikazuje kako vojnici provode božićno vrijeme daleko od svojih domova. Satnik Bob Wallace organizira oskudnu zabavu za svoje vojnike među kojima se ističe Phil Davis, koji ima iznimni pjevački talent. Božićnu atmosferu prekida ratni napad u

10. 9. 8. 7. 6. 5. 4.

3.

1.



FILMSKI KUTAK

kojem vojnik Phil spašava Boba. Taj do-gađaj zbliži dvojicu vojnika te oni osnuju duet pod nazivom Wallace & Davis. Tako započinje nova avantura dvojca, potpuno različita od vojničkog života na koji su bili navikli. Film je poznat i po istoimenoj pje-smi koju izvodi Bing Crosby.

2. Divan životKlasik iz 1949. govori o životu Georgea Baileyja koji na Badnjak želi počiniti sa-moubojstvo. Georgea su pogodile mnoge nevolje, poput novčanih problema, što ga navodi na odustajanje od svega. Međutim, u njegovom životu pojavljuje se anđeo ču-var Clarence koji je zapravo njegov spas. On mu pokazuje sva dobra koja krase nje-gov život. 1. Sam u kućiDefinitivno najpoznatiji božićni film koji očekujemo i veselo gledamo svake godi-ne u božićno vrijeme. Ne možemo uopće zamisliti Božić bez Kevina McCallistera koji spletom okolnosti ostaje doma dok njegova obitelj otputuje na odmor u Fran-cusku. U susjedstvu u kojem živi Kevin, pojavljuju se dvojica pljačkaša koja izme-đu ostalih, odluče opljačkati i Kevinovu kuću. Kevin uz pomoć svoje dječje mašte i inteligencije uspješno nadmudruje lopo-ve. Ova odlična obiteljska komedija dobila je i tri nastavka.

Napisala: Ana Lucija Perković, 3.ogbFotografije: internet

10. 9. 8. 7. 6. 5. 4.

3.2.

LJUBAV PREMA STRAHU

Zašto ljudi uopće gledaju horor- fil-move ili čitaju horor- priče? Glav-ni razlog tome je što gledanjem

horora možemo iskusi- t i uzbuđenje prouzrokovano strahom bez pravog rizika. Barem jednom je svatko od nas zamišljao kako bi bilo boriti se protiv zom-bija ili što bismo napravili da se nađemo u ukletoj kući. Horor -filmovi nam daju mogućnost da barem na trenutak budemo dio tog svije-ta. Filmove možemo podijeliti na psihološke i akcijske horore. Psihološki bi bili oni koji gledatelje natjeraju na razmišljanje o viđenom, a akcijski svi ostali koji nisu psi-hološki, znači kojima je tematika većinom usmjerena na ubojstva, vampire i zombije. Najbolji su ipak oni koji sadrže karakteri-stike obje podjele. Osim filmova postoje i razne knjige i priče inspirirane hororima. Ponekad su knjige zanimljivije od samih filmova jer svojom maštom sami stvaramo sliku priče koju čitamo te se lakše možemo uživje-ti u radnju djela. Priče nisu i ne moraju uvijek biti izmišljene. Defini-tivno su bolje one koje se temelje na stvarnim doga-đajima i ispovijestima ljudi, a to isto vrijedi i za filmove. Ima nešto u tome kada vi-dimo da se radi o stvarnim događajima, još jedna doza straha.

Moja ljubav prema hororima razvila se još u osnovnoj školi. Počela je priča-

ma , a kasnije je prešla i na filmove. Krenu-la sam s romanima R.L. Stinea i njegovim ciklusom tinejdžerskih horor -romana iz 1989. godine pod imenom Fear Street. Sva-kako ju preporučam svima, ljubiteljima ho-rora i onima malo manje zainteresiranima za njih. Filmovi su uslijedili nedugo zatim. Izbor je zaista velik i svaki ima nešto što nas zaintri-

gira i natjera da ga pogledamo. Ja više volim psihološke horore , zbog toga što vampiri i zombiji ne postoje za razliku od opsjedanja i egzorcizama. Ponekad me strah dok gle-

dam filmove ili čitam priče, ali zna-tiželja svaki put prevagne. Kada jednom kreneš, nema povratka, svaki sljedeći put

želiš još. Nakon nekog vre-mena postaneš na neki način

imun na sve što si dotad vidio i teško ti je pronaći nešto što će

te zaprepastiti. Film koji sam nedavno gleda-

la je The Conjuring ili Prizivanje. Temelji se na istintom događaju.

Dvoje istražitelja, Ed i Lorraine Warren su pozvani u ukletu kuću

kako bi otjerali demona koji opsjeda novouseljenu obitelj. Film ima predvidljvih dijelova, ali tako je u svim modernim horo-rima pa tako da ni Prizivanje nije iznimka. Unatoč tome vrijedan je moje preporuke i gledanja. Još jedan vrlo zanimljiv film je i Martyrs ili

Mučenice. Mlada Lucie, žrtva zlostavlja-nja, prepoznaje svoje zlostavljače na sli-ci u novinama nekoliko godina nakon što je uspjela pobjeći od njih i odlu-či se osvetiti. U filmu se stvarno ide do krajnosti ljudske izopačenosti. Vidljiva je i tematika otmice i zlo-stavljanja djece. Film jako utječe na psihu gledatelja i njegov pogled na ljudsko društvo. Mnogi bi rekli da je film zapravo i prebrutalan, ali i oduševljava. Na kraju filma kada se saznaje, zbog kojeg ra-

zloga je djevojka oteta i mučena godinama, nije vam svejedno. Glumci su iz-vrsno odradili svoj posao, scene su izražajne do te mjere da i sami počnemo osjećati bol glavnih glumaca.Nekome se ovakva tematika sviđa, a neko-me ne. Svatko ima svoj ukus, a o ukusima se ne raspravlja. Unatoč tome, preporučujem svima da pogledaju barem jedan horor -film ili pročitaju neku horor - priču, možda vam se svidi. Pobijedite svoje predrasude prema neistraženom i dajte slobodu svojoj mašti.

Napisala: Marija Bestić, 3.ogbFotografije: internet

„Kako ih možeš gledati? Zašto ih gledaš?“ Gotovo uvijek kada spomenem svoju ljubav prema hororima ova pitanja su prva reakcija. Kod nekih ljudi spomen horora izaziva zgražanje, a kod nekih znatiželju i zainteresiranost. Ja sam, dakle, definitivno u ovoj drugoj skupini ljudi. Većina mojih vršnjaka pri odabiru filmova poseže za komedijama ili za ljubavnim filmovima dok je moj prvi izbor uvijek neki horor – film

Mučenice

Prizvanje


Carstvo SnovaSvoj najpoznatiji lik, Mickeyja Mousea, Walt Disney je osmi-slio 1928. godine dok je vlakom putovao kući, a danas je Mic-key jedan od najomi-ljenijih likova crtanih filmova. S Mickeyjem započinje razdoblje Disneyjevih crtića kakve danas poznajemo. S vremenom Disneyju je popularnost sve više rasla. Među najuspješnije crtane filmove, od koji su neki dobili Oscare, ubrajaju se Mickey Mouse, Snjeguljica i sedam pa-tuljaka, Ljepotica i zvijer, Kralj lavova i mnogi drugi. Koliko je Disney poznat u svijetu, govori i činjenica što ima vlastiti zabavni park, Disneyland. Najposjeće-niji je onaj u Parizu i onaj u Kaliforniji. Želja svakog djeteta svakako je otići u to „Carstvo snova“ te upoznati svoje omi-ljene likove iz crtića. Na samom ulazu u Disneyland nalazi se Disneyjev hotel u kojem posjetitelji mogu uživati u udob-nom smještaju. U parku nalaze se brojni vlakići, letjelice, svemirski brodovi, brod za krstarenje, gusarski brod, Snjeguljiči-na začarana šuma, dvorac iz snova te još mnoge druge primamljive atrakcije.

Snjeguljica - prvi animirani dugome-tražni filmSnjeguljica i sedam patuljaka film je iz 1937. godine, prvi put prikazan 21. prosinca. Prvi dugometražni animirani film iz Disneyjevog studija, i općenito iz SAD-a. Prelijepa princeza Snjeguljica živi u dvorcu sa svojom maćehom. Ogle-dalo maćehi kaže da je princeza ljepša od nje i stoga ona želi ubiti Snjeguljicu. Poslala je lovca da ju odvede u šumu i ubije, međutim, on to ne može napra-viti pa ju pušta da pobjegne. Snjegulji-ca završava u kućici u kojoj živi sedam patuljaka koji su je ubrzo prihvatili i za-voljeli. Kraljica saznaje da je Snjeguljica još živa i da se nalazi u kući patuljaka pa

FILMSKI KUTAK

Već dugi niz godina Disney svojim crtanim filmovima osvaja srca djece, ali i odraslih. Crtani filmovi prije nisu bili toliko popularni, međutim, pojavom Walta Disneyja, najmoćnije osobe svjetskog animiranog filma, dobivaju značajnu ulogu u životu mališana

SAN pOSTAJE STVARNOST

joj dolazi na vrata prerušena u staricu noseći joj otrovnu jabuku. Naivna Snje-guljica zagrize jabuku i umre. Patuljci su za Snjeguljicu izgradili stakleni lijes i stavili je u njega. Ubrzo je došao princ koji ju je poljubio i ona je oživjela. Kri-tičari su Snjeguljicu i sedam patuljaka jednoglasno proglasili bezvremenskim klasikom. Kritičar Roger Ebert rekao je: „Snjeguljica i sedam patuljaka odmah je proglašena remek-djelom i još uvijek ostaje draguljem u Disneyjevoj kruni“. Arsen Oremović, kritičar Večernjeg lista napisao je: „Disney i njegova ekipa bili

Sve je započelo s Mickeyjom Mouseom

Zavirimo u svijet DisneyjaGledajući Disneyjeve crtiće nastale u upoznajemo mnoge stvarne i nestvarne likove koji nas vode u čudesan svijet baj-ki. Susrećemo princeze koje nam poka-zuju kako svatko može zablistati unatoč raznim neprilikama u kojima se nalazi. Sve male djevojčice žele biti poput Pepe-ljuge, Snjeguljice, Trnoružice, Belle, Ja-smine, Pocahontas ili Ariel te kao i one pronaći svog princa na bijelom konju, tj. pravu ljubav. U Disneyjevom svijetu na-ilazimo na brojne likove koji nas mogu naučiti moralnim vrijednostima. Slonić Dumbo uči nas da iako se po nečemu razlikujemo od drugih, svoje nedostat-ke možemo pretvoriti u vrline. U crtiću Knjiga o džungli spoznajemo koliko su nam prijatelji zapravo važni u životu te da će oni pravi ostati uz nas zauvijek. Aladdin nas uči da trebamo biti ono što jesmo, a ne se pretvarati jer možda nas netko voli baš zbog onoga što jesmo. Pinokio nas uči da trebamo vjerovati najprije sebi jer bi nas drugi inače mo-gli iskoristiti, a nije dobro ni lagati jer će nam narasti nos! Petar Pan nam poruču-je da ne trebamo uvijek biti ozbiljni, i da katkada trebamo otići iz stvarnog svije-ta u svijet mašte kako bismo se osjećali življe. Svaki Disneyjev lik ima jedinstven karakter i posebnu nježnost, zbog čega nam se čine tako dragi.

Disneyjevi negativciSvaka priča ima dvije strane, dobru i lošu. Naučili smo da dobro uvijek pobje-đuje, stoga uvijek navijamo za one dobre u filmu, njih volimo. Međutim, ne smije-mo zaboraviti ni one zločeste, i oni imaju svoju značajnu ulogu u filmu. Spomenut ćemo neke od najpoznatijih Disneyjevih zlikovaca. Cruella de Vil okrutna je i be-zosjećajna osoba koja otima jadne psiće dalmatinere kako bi ih iskoristila za izra-du bunde. Ursula je vještica iz morskih dubina čija je jedina želja napakostiti maloj sireni Ariel kako bi se domogla kraljevstva njenog oca. Kapetan Kuka je pokvareni gusar koji se pokušava osveti-ti Petru Panu zbog kojega mu je kroko-

Disneyland

Snjeguljica i sedam patuljaka - Prvi dugometražni animirani film

su iznimno maštoviti, vodilo se računa o pojedinostima, Snjeguljica i patuljci prikazani su neodoljivo simpatično.“ Film je osvojio Oscara i Nagradu Udruge Filmskih Kritičara New Yorka.

��Siječanj 2014 Marteen

FILMSKI KUTAK

dil pojeo šaku. Jafar je zao čarobnjak koji pokušava ukrasti sultanovo prijestolje, a kako bi došao do te pozicije, spreman je i ubiti mladi par Aladdina i Jasmine. Kraljica Srca iz Alise u zemlji čudesa je egocentrična kraljica koja sve koji joj nisu po kažnjava odrubljivanjem glave. Lady Tremaine je zla maćeha koja isko-rištava Pepeljugu, a cilj joj je udati bo-gato svoje kćeri i nije joj bitno kojim će sredstvima doći do svojeg cilja. Scar iz Kralja lavova je jedan od najgorih zli-kovaca, ubojica vlastitog brata, pohlepni i zavidni stric malom Simbi zbog kojega je lavić, uvjeren da je ubio vlastitog oca, otišao daleko od doma. Zlurada iz Trno-ružice smatra se najstrašnijim i najmrač-nijim Disneyjevim zlikovcem, ona je zla vila koja baca kletvu na mladu kraljevnu Auroru nakon što nepozvana upada na njeno krštenje, prema kletvi Aurora će se na svoj 16. rođendan ubosti na vreteno i umrijeti. I od likova negativaca možemo štošta naučiti, zato je dobro da svaki film ima i jednu i drugu stranu.

Disneyjevi 3D crtićiPrvi američki 3D

kratki crtani film bio je Adventures

in Music: Melody, drugi je Working for

Peanuts, isto kratki. Prvi duži 3D crtani film

bio je Chicken Little (Žuta minuta) iz 2005. godine.

Nakon njega, film iz 1993., The Nightmare Before Chris-

tmas (Predbožićna noćna mora) ponov-no je prikazivan, ali sada u 3D verziji. Prvi Disneyjev potpuni 3D animirani film bio je Bolt (Grom) iz 2008. godine. On je osmišljen i oblikovan izravno za 3D tehnologiju, dok su prethodni filmo-vi naknadno obrađivani za 3D prikazi-vanje. Nakon Bolta, neki od najpozna-tijih 3D crtanih filmova su Up (Nebe-sa), A Christmas Carol (Božićna priča),

Tangled (Vrlo zapetljana priča) te Brave (Merida Hrabra.)Filmovi s 3D prikazi-vanjima postali su toliko popularni da je Disneyjev studio odlučio mnoge starije filmove obraditi za upravo takvo prika-zivanje. Neki od najpoznatijih su Toy Story (Priča o igračkama) 1 i 2 koji su se prikazali ponovno 2009., zatim The Lion King (Kralj lavova) 2011., Beauty and The Beast (Ljepotica i zvijer) 2012., Fin-ding Nemo (Potraga za Nemom) i Mon-sters, Inc. (Čudovišta iz ormara), također te iste godine. Najnoviji 3D crtani film iz Disneyjeve radionice je Frozen ( Snježno kraljevstvo).

Vječni DisneyIz svakog pojedinog crtanog filma koji je nastao u Disneyjevoj produkciji može-mo izvući pouku. Svaki Disneyjev crtić nam pokazuje kako je sve moguće, lju-bav sve pobjeđuje, nedostaci se mogu nadići, a snovi ostvariti. Osim što su poučni, odlična su razonoda, uvijek nas mogu razveseliti i zbog toga ih volimo. Bez obzira koliko se vremena mijenjala ili koliko mi godina imali, Disney će za-uvijek ostati u našim srcima!

Napisale: Antonela Bratić i Klara Pejić, 3.ogb

Fotografije: internet

PoPis Disneyjevih animiranih filmova s Datumom Prvog Prikazivanja1. SnowWhiteandthesevendwarfs (Snjeguljicaisedampatuljaka)–21.12.1937.2. Pinocchio(Pinokio)–07.02.1940.3. Fantasy(Fantazija)1940.4. Dumbo–23.10.1941.5. Bambi–13.08.1942.6. Makeminemusic–20.04.1946.7. TheadventuresofIchabodandmr.Toad (PustolovineIchabodaig.Todda)–05.10.1949.8. Cinderella(Pepeljuga)–15.02.1950.9. AliceinWonderland(AlisauZemljiČudesa)–28.07.1951.10. PeterPan(PetarPan)–05.02.1953.11. Ladyandthetramp(Damaiskitnica)–22.06.1955.12. Sleepingbeauty(Trnoružica)–29.01.1959.13. Onehundredandonedalmatians(101dalmatiner)–25.01.1961.14. Theswordinthestone(Mačukamenu)–25.12.1963.15. Thejunglebook(Knjigaodžungli)–18.10.1967.16. Thearistocats(Mačkeizvisokogdruštva)–24.12.1970.17. RobinHood–08.11.1973.18. ThemanyadventuresofWinniethePooh (VelikepustolovineWinniejaPooha)–11.03.1977.19. Therescuers(Spasitelji)–22.06.1977.20. Thefoxandthehound(Lisicaipas)–10.07.1981.21. Theblackcauldron(Crnikotao)–24.07.1985.22. Thegreatmousedetective(Velikimišijidetektiv)–02.07.1986.23. Oliver&company(Oliverikompanija)–18.11.1988.24. Thelittlemermaid(Malasirena)–17.11.1989.25. DuckTalesthemovie:Treasureofthelostlamp (Pačjepriče:Blagoizgubljenelampe)–03.08.1990.26. Therescuersdownunder–16.11.1990.27. Beautyandthebeast(Ljepoticaizvijer)–22.11.1991.28. Aladdin–25.11.1992.29. Thelionking(Kraljlavova)–24.06.1994.30. AGoofymovie(FilmoŠilji)–07.04.1995.31. Pocahontas–23.06.1995.32. Toystory(Pričaoigračkama)–22.11.1995.33. ThehunchbackofNotreDame (ZvonarcrkveNotreDame)–21.06.1996.34. Hercules–27.06.1997.35. Mulan–19.06.1998.36. Abug’slife(Životbuba)–25.11.1998.37. Doug’s1stmovie(Dougovprvifilm)–26.03.1999.38. Tarzan–18.06.1999.39. Toystory2(Pričaoigračkama2)–24.11.1999.40. Thetiggermovie(Tigroveavanture)–11.02.2000.41. Dinosaur–19.05.2000.42. Theemperior’snewgroove(Carevanovaćud)–15.12.2000.43. Recess:School’sout–16.02.2001.44. Atlantis:Thelostempire(Atlantida:Izgubljenocarstvo)–15.06.2001.45. Monsters,Inc.(Čudovištaizormara)–02.11.2001.46. ReturntoNeverland (PetarPan2:PovratakuNigdjezemsku)–15.02.2002.47. Lilo&Stitch–21.06.2002.48. Treasureplanet(Planetsblagom)–27.11.2002.49. Thejunglebook2(Pričaodžungli)–14.02.2003.50. Piglet’sbigmovie–21.03.2003.51. FindingNemo(PotragazaNemom)–30.05.2003.52. Brotherbear(Legendaomedvjedu)–01.11.2003.53. Teacher’spet–16.01.2004.54. Homeontherange(Domanaranču)–02.04.2004.55. Theincredibles(Izbavitelji)–05.11.2004.56. Pooh’sHeffalumpmovie–11.02.2005.57. Chickenlittle(Žutaminuta)–04.11.2005.58. Thewild(Zovdivljine)–14.04.2006.59. Cars(Auti)–09.06.2006.60. ThenightmarebeforeChristmas (Predbožićnanoćnamora)–27.10.2006.61. MeettheRobinson(ObiteljRobinson)–30.03.2007.62. Ratatouille(Juhu-hu)–29.06.2007.63. Wall-E–22.06.2008.64. Bolt(Grom)–21.11.2008.65. Up(Nebesa)–29.05.2009.66. Disney’sAChristmascarol(Božićnapriča)–06.11.2009.67. Theprincessandthefrog(Princezaižabac)–11.12.2009.68. Toystory3(Pričaoigračkama3)–18.06.2010.69. Tangled(Vrlozapetljanapriča)–24.11.2010.70. Marsneedsmoms(IMarstrebamame)–11.03.2011.71. Cars2(Auti2)–24.06.2011.72. WinniethePooh–15.07.2011.73. Arjun:Thewarriorprince(Arjun:Princratnik)–25.05.2012.74. Brave(MeridaHrabra)–22.06.2012.75. Frankenweenie–05.10.2012.76. Wreck-itRalph(Kršilom)–02.11.2012.77. MonstersUniversity(Čudovištasasveučilišta)–21.06.2013.78. Planes(Avioni)–09.08.2013.79. Frozen(Snježnokraljevstvo)–27.11.2013.

Disneyjeve princeze Zlurada- najmračniji Disneyjev zlikovac

�� Siječanj 2014Marteen��

OLAzAK je bio u 14.00 sati ispred škole. Nakon kraće vo-žnje stigli smo do HRT-a gdje

nas je dočekala gđa. Nada Chedid iz Od-nosa s javnošću. Ona nas je u projekcij-skoj dvorani ukratko upoznala s povije-šću HRT- a i objasnila nam kako točno funkcionira Hrvatska radiotelevizija te nam ispričala sve o njihovom arhivu koji je najveći u ovom dijelu Europe te ima status nacionalnog blaga. Sve snim-

DOBAR PROVOD NA HRT-upOSJET HRT-u

U redakciji Dnevnika

Članice novinarske grupe, pod vodstvom profesorice Mihalje-vić, posjetile su u subotu 21. pro-sinca zgradu HRT-a i generalnu probu emisije Ples sa zvijezda-ma. Osim posjeta generalnoj probi Plesa sa zvijezdama obišle smo i zgradu HRT-a te napravi-le intervju s Nevenom Rendeli, voditeljicom i urednicom emisi-je Subotom ujutro te jednom od sudionica ovogodišnje sezone Plesa sa zvijezdama

ke čuvaju se na niskim temperaturama radi boljeg očuvanja. To je njihov, kako gđa. Chedid kaže, hladnjak za materijal. Ubrzo nam se pridružila Nevena Rende-li s kojom smo napravile kratak intervju tijekom kojeg nam je otkrila mnoštvo zanimljivih informacija, podijelila je s nama brojna iskustva, a tijekom cijelog razgovora bila je iznimno ljubazna i pri-stupačna čime nam je pomogla prebro-diti tremu. Ipak, nismo je uspjeli nago-voriti da nam otkrije neke zgode sa seta Plesa sa zvijezdama, ali nam je otkrila

tko su njezini favoriti. Osim o plesu, razgovarali smo i o njenim školskim da-nima, prvim poslovima, izazovima, šire-nju iskustava i pisanju, a na kraju nam je dala i savjet koji će nam, vjerujemo, po-moći da odlučimo što želimo dalje raditi u životu, i na tome joj hvala.

Nakon razgovora krenule smo u obi-lazak HRT- a. Tijekom obilaska vidjele smo prve kamere, fotografije sa snima-nja, a tijekom cijelog obilaska gđa. Che-did nas je informirala o setovima, sni-

p

Stara televizijska kamera


DOBAR PROVOD NA HRT-upOSJET HRT-u

manjima te o raznim zgodama i nezgo-dama koje su se događale. Razgled smo započele posjetom radijskom dijelu te smo „zavirile“ u studio Radio Sljemena koje uglavnom izvještava o informacija-ma bitnim za građane i pušta raznoliku glazbu. Između ostalog posjetile smo re-dakciju Dnevnika gdje smo se svi poku-šali uživjeti u ulogu voditelja. Posjetile smo studije koji su nas pomalo razoča-rali svojom veličinom, a naša voditeljica otkrila nam je male trikove zbog kojih studio na malim ekranima izgleda puno veće. Strop studija bio je ispunjen reflek-torima pa nam je gđa. Chedid objasnila kako za vrijeme snimanja svake emisije moraju biti prisutni dežurni šminkeri i kostimografi jer je temperatura pod svim tim reflektorima jako visoka i izni-mno je teško raditi u takvom okruženju, a otkrila nam je i kako se baš svi moraju šminkati prije nastupa. Ispred studija ra-zgledale smo svakakve rekvizite i sazna-le da su oni uglavnom stari i zato često oštećeni, ali se to sve na televiziji ne vidi zbog stručnjaka koji svaku manu vješto prekriju. Osim toga, gđa. Chedid putem nam je pričala mnoštvo zgoda kojima smo se nasmijale, a otkrila nam je i da je za snimanje samo jedne emisije, na pri-mjer u subotu ujutro, potreban cijeli tje-dan pripreme. Svoj obilazak završile smo toliko očekivanim posjetom studiju 10 koji nosi naziv Anton Marti, po jednom od osnivača Televizije Zagreb i režiseru mnogih revijskih, zabavno-glazbenih, igranih i magazinskih emisija. U studiju 10 snima se i emisija Ples sa zvijezdama

Finalisti 8. sezone Plesa sa zvijezdama

Novinarke na HRT- ovom trgu U studiju Anton Marti

na čijoj smo generalnoj probi i same su-djelovale. Nažalost, ispred studija rasta-le smo se s našom dragom voditeljicom kojoj smo zahvalile za sve što je učinila za nas, što nas je provela zgradom HRT- a i što nam je pružila jedno jako poučno, a uz to i zabavno iskustvo.

Na set smo stigle nekoliko minuta prije početka generalne probe. Prije nego što smo se smjestile, isprobale smo plesni podij koji nije baš toliko velik koliko se čini na televiziji, ali ipak očito dovoljno velik za plesanje. Naša sjedala bila su od-mah pored backstagea tako da smo cije-lo vrijeme imale dobar pregled situacije. Svi su se natjecatelji na početku našli na okupu i u cijelom backstageu osjećala se odlična „vibra“ tijekom cijele probe. Bili su jako opušteni i veseli , a kad je došlo vrijeme, svi su bili spremni odraditi cije-lu probu, a i snimanje nakon toga. Probu je otvorio Zdravko Čolić pjesmom Pu-sti, pusti modu, a zatim je došlo vrijeme da se predstave finalisti, a to su bili Mi-slav Čavajda i Petra Jeričević, Ornela Vi-štica i Marko Herceg te Sanda Dubravčić i Nicolas Quesnoit.

Nakon što su svi stavili mikrofone i na-mjestili haljine, Mislav i Petra otplesa-li su paso doble na Carminu Buranu i moramo priznati, izgledali su poprilično senzacionalno te su bili jako usklađeni i usredotočeni. Naravno, nakon odlaska s podija nestala je sva ta silna ozbiljnost i pojavili su se osmijesi na licima. Drugi po redu nastupili su Ornela i Marko koji su otplesali tango. Zadnji, ali ništa manje

važan nastup, bio je paso doble Nicolasa i Sande. Prije drugog kruga u kojem su finalisti plesali freestyle, na našu veliku radost predstavljeni su i ostali sudionici ovogodišnje sezone koji su otplesali ple-snim podijem natrag u backstage. Dru-gi krug plesa finalisti su otplesali istim redom, a Mislav i Petra svoj put kroz Ples sa zvijezdama opisali su dirljivom koreografijom u kojoj su oni glumili dvije lutke, pri čemu jedna uči drugu plesati. U osjećajnom ritmu nastavili su i Ornela i Marko, dok je kan – kan Sande i Nicolasa bio popraćen stalnim udaranjem ritma. Punu podršku osim nas dali su im i ostali natjecatelji koje je oduševio veseli ritam. No, kako ništa ne može proći bez problema, tako ni ovo nije moglo – Sandi je tijekom izvođenja kan-kana pukao zatvarač na haljini, ali je ona unatoč tome završila ples. Kasnije joj je u pomoć priskočio Mislav koji je brzo riješio problem. Tijekom predaha, prije lažnog proglašenja pobjednika, za-bavljao nas je Toni Cetinski koji je izveo rock –verziju pjesme White Christmas. I to je uglavnom bilo to. Proba je bila


završena, voditelji spremni, bend „na-štiman“. Atmosfera je tijekom cijelog snimanja bila odlična. Naravno da je utrošeno iznimno puno rada, truda, energije i vremena, ali finalisti su djelo-

pOSJET HRT-u

… i s Jankom Popovićem Volarićem

S pobjednikom natjecanja Mislavom Čavajdom

vali opušteno i veselo. Na našu duboku žalost, nedugo prije kraja probe su nas napustili, ali ništa zato, već smo mi njih kasnije uhvatile kad su se spremali na šminkanje. Svi su bili jako dragi i lju-

bazni te su pristali na fotografiranje s nama, iako su se žurili na šminku. Hvala im svima na strpljenju i ljubaznosti! Na-kon što smo napravile nekoliko fotogra-fija i poželjele im sreću, došlo je vrijeme

za polazak. Bilo nam je malo žao jer smo se izvrsno zabavi-le i htjele ostati na snimanju, ali je dan bio naporan i zai-sta je bilo vrijeme za polazak. Ovo je za nas, osim izvrsne za-bave, bilo i jako poučno isku-stvo. Nikada prije nismo raz-mišljale o tome koliko je težak posao svih tih ljudi koji rade na radiju i televiziji. To je po-sao koji zahtjeva veliku preda-nost, jako puno strpljenja te požrtvovnosti. Sve mora biti usklađeno i svi skupa moraju funkcionirati „kao švicarski sat“. Naravno, zadivili su nas i plesači koji veoma naporno rade, ali vjerujemo u tome i uživaju.

Napisala: Karla Ambruš, 3.ogb

Fotografije: Patricia Jelušić, 3.ogb


Ples sa zvijezdama – emisija koja je osvojila hrvatsku publiku

pOSJET HRT-u

Ples sa zvijezdama zabavna je emisija koja je s prikazivanjem počela 2. pro-sinca 2006. na prvom programu HRT-a. Licencu emisije, u originalnom nazivu Strictly come dancing posjeduje BBC Worldwide. Posljednja, osma sezona završila je u prosincu 2013. Parove čine profesionalni plesač ili plesačica i pozna-ta osoba. Parovi se natječu u standardnim i latino plesovima, a obavezni plesovi su: cha cha cha, jive, slowfox, samba, rum-ba, tango, paso doble, quickstep,engleski i bečki valcer. Bodovi se prikupljaju kao zbroj ocjena sudaca i glasova gledatelja emisije. Četiri suca ocjenjuju natjecatelje ocjenom od 1 do 10. Sastav žirija Plesa sa zvijezdama čine Dinko Bogdanić, Milka Babović, Elio Bašan i Davor Bilman,a e voditelji emisije su Barbara Kolar i Duš-ko Ćurlić. Ples sa zvijezdama emitira se u 38 zemalja, a produkcijski je to izni-mno zahtjevna emisija. Iako se prikazu-je osam tjedana, od kraja listopada do sredine prosinca, pripreme počinju već u lipnju. Najprije se radi lista natjecate-lja, traže se zvijezde i provodi audicija za odabir profesionalnih plesača, a šest tje-dana prije emitiranja prve emisije parovi počinju s plesnim pripremama.

Upoznajmo neke od plesova u Plesu sa zvijezdama…

Bečki valcer karakteriziraju njišući i ro-tirajući pokreti. Valcer je standardni ples koji je nastao u Beču, a smatra se da po-tječe iz plesa koji se zvao Langlaus u ko-jem su partneri morali u što manje ko-raka preplesati dugačku dvoranu. Riječ valcer potječe od njemačke riječi walzen, što znači kotrljati, okretati, kliziti. Vlast je zabranila ovaj ples sve do 18. stoljeća, jer je bilo zabranjeno vrtjeti plesačicu i bacati je u zrak. Zabrana je vrijedila do 1918. godine, ali na zabavama se valcer ipak plesao. Veliku ulogu u razvoju ovog

plesa imale su melodije valcera dinastije Strauss. Engleski valcer je sporiji od bečkog, a pleše se kao prvi ples na natjecanjima. Mnogi ga nazivaju i “kraljem” plesova. Karakterizira ga sporo i ujednačeno nji-hanje s okretima. Romantičan je i osje-ćajan, nastao je u Engleskoj, a plesali su ga već na svjetskom plesnom prvenstvu 1922. godine. Pleše se uz laganu, senti-mentalnu glazbu.Tango je sastavni dio svakodnevnog života Argentine, ali samo porijeklo je upitno jer se u 19. stoljeću pojavljuje i na drugim latinoameričkim prostorima. Najčešće se pleše uz zvukove violine, gitare, klavira i flaute. Na natjecanjima se pleše kao drugi ples. U tangu se pri-kazuju suprotnosti muško-žensko, čvr-sto-mekano i grubo-sentimentalno. Na početku 20. stoljeća, postaje i društve-nim plesom u Argentini. Zatim prelazi u Pariz gdje oduševljava i uskoro u Europi izbija tango-groznica. Ipak, tango su na-padali zbog „neukusa“, a protiv njega je naročito bila Crkva. Tkogod je uhvaćen

kako pleše tango, bio je uhićen i osuđen. Nakon mnogo godina, stroga pravila su popustila i tango se vratio u svakodnev-ni život.Samba je živahan i ugodan ples koji je svoje početke imao u Africi, a robovi su ga prenijeli u Brazil te se zato svrstava u latinoameričke plesove. U to vrijeme ovaj ples nosio je ime “semba”, što ozna-čava karakteristično gibanje kukova. Glavni instrumenti, bubnjevi i zvona, uglavnom su afričkog podrijetla. U Eu-ropu je samba došla 1910. pod imenom maxixe, ali je uspjehe postigla tek nakon II. svjetskog rata.Jive je najživahniji ples među latinsko-američkim plesovima. Na natjecanjima, pa i u plesnim školama uglavnom začara mlade ljude. 1968. godine uvršten je u krug latinsko-američkih natjecateljskih plesova kao peti natjecateljski ples. Po-sebno očarava glazba koja je živahna, brza i poletna.Paso doble (španjolski: dvokorak) je španjolski ples kojeg karakterizira glaz-ba borbe bikova. Plesač i plesačica se za-jedno gibaju oko zamišljenog bika, tije-kom čega izvode tipične figure koje pod-sjećaju na borbu u areni. Za ovaj ples je potrebna velika koncentracija, a partner mora biti sposoban voditi partnericu. Glazba koju prati ovaj ples je energična, veličanstvena i borbena.Rumba je naziv za skupinu kubanskih plesova, a u prijevodu znači „blagdan” ili „ples”. Rumbu karakterizira vruća ljubavna igra u kojoj se žena dvoumi iz-među odbijanja predanosti i pokušava zavodljivim pokretima kukova osvojiti muškarca. Od 1964. godine rumba je priznata kao natjecateljski ples i od tada je neizostavni program latinsko-američ-kih plesova.

Napisala: Kristina Kelava, 3.ogbFotografije: internet

Voditelji Plesa sa zvijezdama – Barbara Kolar i Duško Ćurlić

Pobjednici osme sezone Plesa sa zvijezdama (�0�3.): Mislav Čavajda i Petra Jeričević

I nakon osam godina emitiranja Ples sa zvijezdama nije izgubio sjaj, a još manje publiku. Svake subote ovaj koncept, postavljen prema BBC-jevoj licenci Strictly Come Dancing, privlači više od pola milijuna gle-datelja. Ples sa zvijezdama, uz to što je bez ikakve sumnje najskuplji zabavni show u Hrvatskoj, nakon osam godina postao je i jedan od najdugovječnijih show - programa Hrvatske radiotelevizije


• Evo s obzirom da je škola upravo za-vršila, nas zanima kako je Vama bilo u školi? Jeste li voljeli školu?Školu sam zaista voljela, jedini problem mi je bilo ustajanje rano ujutro jer nisam jutarnji tip osobe. Također sam sudjelo-vala u mnogim izvannastavnim aktivno-stima kao što je novinarska skupina. Tako sam i zavoljela novinarstvo i upisala fa-kultet sociologije, a potom i fakultet poli-tičkih znanosti.

• Je li Vam posao naporan?Kako kad. Sada je vikend, subota je i ja sam na televiziji, dakle u tom poslu nema radnog dana u smislu da je osnovnih pet radnih dana i da je dva dana vikend. Radni dani su ponekad i subota i nedje-lja, a ponekad ponedjeljak nije, dakle nije to uobičajen posao od osam do četiri. Ja sam jutros ovdje bila od sedam ujutro jer sam imala emisiju Subotom ujutro koja se emitira svake subote od 10:15 do pod-neva. To su dva sata live, ali ta emisija uključuje i veliku pripremu. Nije da su ta dva i pol sata koja sam ja danas odradila sve što sam ja radila u ovom tjednu. Tih dva i pol sata je trebalo osmisliti i napra-viti jer sam ja i urednica te emisije, tako da se dogodi i da radim šest dana u tjed-nu, toliko je naporno. Ali s druge strane, to je toliki gušt i posao koji jako volim, tako da se i taj napor nekako izgubi.

• Koji Vam je bio dosad najveći izazov u karijeri?Pa zapravo je svaki sljedeći posao nekako najveći izazov. Nikad nisam mislila da ću ikad moći raditi jutarnji program jer ni-sam jutarnji tip pa eto, ustajem se subo-

tom u pola sedam ujutro da bih mogla od deset raditi emisiju. Uvijek sam mislila da nema šanse da profunkcioniram prije de-set, jedanaest, da uopće počnem govoriti, a kamoli da još idem uživo u program, ali se pokazalo da čovjek i to može kad voli to što radi. Veliki izazov bilo mi je na primjer, Europsko nogometno prvenstvo u Poljskoj gdje sam radila kao reporter mjesec dana, jer se nađeš na terenu gdje svaki dan imaš nekoliko uključenja u program, svaki dan moraš isporučiti po jednu reportažu i bio je izazov snaći se na nepoznatom terenu. Sve drugo nekako dođe praksom i dođe s ovim poslom.

• Postoji li neko mjesto koje ste posjetili dok ste snimali Boje turizma, neko mje-sto koje Vam je ostalo posebno u sjeća-nju, nekako najdraže ili da Vas je poseb-no oduševilo?Boje turizma sam radila šest godina i stvarno sam obišla skoro svako mjesto u Hrvatskoj. Ima vjerojatno nekih manjih mjesta koje nisam posjetila. Teško mi je to izabrati, uvijek kažem da je to kao kad pi-taš majku koje joj je dijete draže. Mislim, kad putuješ na ovaj način, kad istražuješ o tim mjestima, onda od svakoga vidiš ono najbolje i ono najgore, naravno, ali Boje turizma su turistička emisija koja se ba-vila dobrim stranama hrvatskog turizma pa smo mi i izvještavali o onim najbo-ljim stvarima. Nema ljeti do Dalmacije ili Hrvatskog primorja, ali s druge strane, i kontinent ima svoje čari.

• Jeste li ikada razmišljali da se preselite u neki od tih krajeva koje ste posjetili?Bilo bi lijepo živjeti zimi u nekom topli-

jem kraju. Danas sam gledala vremensku prognozu i u Splitu će za Božić biti nekih 15 stupnjeva. Ne bi ga bilo loše dočekati kratkih rukava, ali nekako još uvijek mi-slim da u Zagrebu mogu sve obavljati, a i dovoljno je sve blizu da mogu negdje pobjeći.

• Jeste li „Vodič jedne plavuše - Putujte s Nevenom Rendeli kroz Hrvatsku“ plani-rali pisati prije posjećivanja svih krajeva ili je to posljedica inspiracije onime što ste na putovanjima vidjeli?Vodič je nastao otprilike pet godina na-kon što sam radila Boje turizma. Televi-zija je medij koji jako brzo troši sve što napravite – jednom se prikaže, možda još jednom reprizira i to je to. Tko je vidio, vidio je, a tko nije vidio, neće možda više nikada imati priliku. Učinilo mi se da bi bilo zgodno sve te priče koje sam doži-vjela na putovanjima staviti na papir jer je nekako knjiga jedina karta za vječnost. Ona uvijek može stajati na nekoj polici, koliko god se mi danas služili interne-tom, koliko god pisali na računalima. Ne znam za vas, ali ja volim čitati i na iPadu, iako knjigu uvijek prije uzmem u ruke i nekako mi je drago držati je u ruci. Zato sam napisala taj vodič.

• Putujući ste također iskusili svašta, imali ste za to prilika. Što Vam je najviše ostalo u sjećanju i što biste još htjeli na-praviti na svojim putovanjima?Htjela bih još puno toga. Voljela bih da mi se pruži prilika da radim nešto slično u inozemstvu, a ne samo u Hrvatskoj, to bi bilo jako zanimljivo. Napraviti nešto slično Bojama turizma, u Aziji, recimo ili

„Najbolje se okušati u raznim stvarima“ - intervju s NEVENOM RENDELI

Nevena Rendeli je mlada televizijska voditeljica, diplomirani sociolog i novinarka. Nevena ima zaista zavidan životopis i zavidno iskustvo koje je stekla putujući Hrvatskom i snimajući emisiju Boje tu-rizma. Također je imala priliku okušati se u osmoj sezoni Plesa sa zvijezdama. Imali smo priliku po-razgovarati s ovom pristupačnom i simpatičnom novinarkom

“

“

Intervju s Nevenom Rendeli

pOSJET HRT-u


tako negdje. To bi bio veliki izazov.

Gdje ste osjetili najbolju „vibru“? U ko-jem kraju su vas se posebno dojmili neki običaji ili ljudi?To isto zapravo ovisi. Ako želite da su lju-di prema vama jako srdačni i da vas na svakom koraku nutkaju jelom, onda ćete ići u Slavoniju. Ako želite vam je ugod-no, ali da kavu čekate i po 45 minuta, ići ćete u Dalmaciju, a ako želite doživjeti nešto što možda ni u jednom drugom kraju Hrvatske nemate prilike, zato što su oni najdalje otišli u turističkom pogledu, onda ćete otići u Istru. Tako da nekako svaki kraj nosi svoju priču i neku svoju kvalitetu.

• Jednom prilikom ste izjavili da plani-rate pisanje romana. Hoćete li se i dalje aktivno baviti pisanjem ili Vam je sada nešto drugo na umu?Ja pišem stalno, ali nisam još spremna za objavljivanje takvog nečeg i imam osjećaj da ima jako dobrih knjiga i književnika na svijetu pa da nemam još što tražiti u tom području. Tako da ne znam hoću li ikad objaviti ono što pišem, ali tko zna, nisam mislila ni taj vodič napisati i obja-viti pa eto, dogodilo se.

• Je li Vam drago što ste danas, pogotovo u ovo predbožićno vrijeme, opet svi na okupu u emisiji Ples sa zvijezdama?Da, jako mi je drago, to je baš lijepo. Ples sa zvijezdama je bilo jedno stvarno jako naporno, ali i jako zanimljivo iskustvo i super mi je vidjeti parove kako su na-predovali, kako su išli sve dalje i dalje. Meni su favoriti uvijek bili Mislav i Pe-tra, ali oni su od prve emisije favoriti, no recimo i Ornela koja je nevjerojatno na-

predovala, kao što se i vidjelo pa onda i Sanda koja je zapravo sve oduševila. Jako mi je drago opet vidjeti sve ljude koji su sudjelovali u ovogodišnjem Plesu sa zvi-jezdama, posebna je neka vibra bila ove godine, to svi kažu.

• Koliko ste u prosjeku vježbali za emi-sije?Pa očito premalo, očito ne dovoljno. Ja nisam to shvatila baš tako ozbiljno možda kao drugi jer sam nekako u sve to uleti-la misleći „Ma dobro, ajde, imaš iskustva televizijskog, tu ćeš se provući“, ali nema tu baš toga. U plesu se svaki korak i svaka greška vide. Ja sam vježbala onoliko ko-liko sam stigla, to je bilo recimo sat i pol svaki dan nakon posla. Drugi parovi su vježbali puno, puno više, dok ja jedno-stavno nisam stigla uz svoje obaveze.

• Je li Vam partner bio jako strog ili je to bila više zabava?Pa i nije bio jako strog, teško je prema meni zapravo biti strog jer sam ja valjda ponekad ista takva prema drugima, vra-ćam istom mjerom, ali tjerao me. Bilo je baš jako iscrpljujuće. Bilo je tu i plača i smijeha i svega. To ne možete vjerovati, koliko se na tim plesnim treninzima to-liko fizički iscrpljuješ da naravno i psiha pati u nekom trenutku, ali kad sad pogle-

dam sve zajedno, bilo je jako zabavno.

• Imate li prijašnjeg iskustva s plesom?Ne, ne baš.

• A koji Vam je ples najdraži?Meni je najdraži bio slow fox kojeg smo prvi plesali jer smo ga najviše i uvježbavali i jer je to bio moj prvi susret sa standardnim plesovima i to me baš

veselilo. I danas kad čujem Bublea i tu stvar, ja bih odmah zaplesala našu kore-ografiju.

• Ima li još neki ples da biste ga baš htjeli naučiti, a još niste imali priliku?Žao mi je što nismo došli do emisije gdje bismo plesali paso doble ili takav neki va-treni ples.

• Imate li neku zgodu sa seta koju biste nam voljeli ispričati?Pa nije to baš za priču, mislim da bi me ubili. Nije vezano za mene, uz druge je, tako da bih morala tražiti dopuštenje. Ja sam bila dovoljno kratko da se nisam baš puno blamirala, ali drugi su imali svaka-kvih iskustava.

• Kako se najradije opuštate nakon sni-manja i nakon radnog vremena?U principu mi odgovara ne raditi ništa, s obzirom da se jako iscrpim na poslu. Legnem ispred televizije i doslovce gle-dam što god na njoj bilo. Ponekad mi je i to naporno pa uzmem knjigu i čitam pa onda potpuno otplovim u neki drugi svi-jet. To mi je jedini spas nakon napornog radnog dana. Kad stignem, kad je tempo malo drugačiji, onda se bavim sportom, vježbam, pa mi i to vraća snagu.

• S obzirom na Vaše zaista raznoliko iskustvo, imate li kakav savjet za nas mlade novinare?Ovisi o tome što želite. Probajte sve, evo to je moj savjet. Ako niste sigurno što točno želite raditi, najbolje je da se isku-šate u raznim stvarima i pronaći ćete se negdje sigurno.

Razgovarale: Karla Ambruš

i Patricia Jelušić 3.ogb Fotografije:

Helena Žutak, 3.ogb

„Najbolje se okušati u raznim stvarima“ - intervju s NEVENOM RENDELI

Članice novinarske skupine s Nevenom Rendeli

Nevana Rendeli sa svojim partnerom Patrikom Majcenom na plesnom podiju

pOSJET HRT-u


ubav, Love, Liebe... na svim svjetskim jezicima znači isto. Znači osjećaj koji nas ispunjava, osjećaj duboke

privrženosti drugoj osobi. Ljubav također može biti i ljubav prema Bogu, nekom zanimanju, sportu, glazbi ili drugo. Postoje mnogi oblici ljubavi: roditeljska, bratska, sestrinska, prijateljska, ali i ona intimna ljubav između dvije zaljubljene osobe. Takva ljubav razvija se na mnogo različitih načina. Prepoznajemo je po „leptirićima u trbuhu“ kada vidimo našu dragu osobu. Zaljubljene osobe najčešće ne vide ništa oko sebe osim te osobe i često „izgube glavu“ zbog ljubavi. Smatraju tu osobu savršenom, najboljom, najljepšom i bez ijedne mane pa se zato i kaže „ljubav je slijepa“. Najgora moguća ljubav je neuzvraćena ljubav, ona kada obje osobe ne osjećaju isto. Platonska ljubav je ljubav koja se

TEMA bROJA

temelji na duhovnoj razini, odnosno na privrženosti prema osobi, ali se nikada ne ostvari. Možda je klišej reći da ljubav pokreće svijet, ali to zaista i je tako. Rijetko tko od nas nije osjetio naklonost i simpatiju prema drugoj osobi pa svatko bar ima predodžbu o ideji ljubavi. Bez ljubavi bi svijet bio hladan, lišen svake radosti, svake druge lijepe emocije i bez ljubavi bi ljudi bili poput robota, naviknuti na uvijek istu hladnu rutinu bez nekoga tko će biti uz nas u lijepim i ružnim trenucima. Kažu da mladi ljudi nisu sposobni voljeti, no prve ljubavi, iako djetinjaste su najiskrenije i vrijede više od svih. Iz ljubavi se rađaju i mladenačke veze koje su najčešće kratkog vijeka, no nije rijetkost da upravo tada upoznamo osobu s kojom ćemo provesti čitav život. Mladenačke veze najčešće pomažu tinejdžerima prebroditi probleme u školi, u društvu

ili s roditeljima, ali neke su ipak mnogo dublje. U razdoblju kada svaki pojedinac gradi svoj identitet i formira karakter, mnogi smatraju kako se veze mladih ne temelje na istinskoj ljubavi i kako se mladi ljudi nisu sposobni vezati za nekoga i istinski ga voljeti. Ljubav bez ikakvih uvjeta je moguća u svim uzrastima, od onih najmlađih do najstarijih i kao takva je neprocjenjiva. Kažu kako smo premladi da bismo voljeli, no možda su samo prestari da bi se sjetili?

Napisala: Patricia Jelušić 3.ogbFotografija: internet

Srce moje i tvoje u ljubavi stojeLj

Mladenačke veze


TEMA bROJA

Oni su nam odgovorili ovako:Jeste li trenutno u vezi?▶ Od ukupno 217 ispitanih učenika, njih 54 (25%) je trenutno u vezi dok preosta-lih 163 (75 %) nije.

Donosimo rezultate ankete koja je uzdrmala školske klupe

podataka: od naših 217 ispitanika izjas-nilo se da su se spremni upustiti u in-timne odnose:- nakon 3 mjeseca: 72 ispitanika- nakon 6 mjeseci: 48 ispitanika- nakon godinu dana: 72 ispitanika- nakon stupanja u brak: 5 ispitanika- neizjašnjeni: 20 ispitanika

Anketu na temu mladenačkih veza provele smo na slučajnom uzorku učenika Srednje škole Dugo Selo kojih je bilo 217. Željele smo saznati kakve stavove i mišljenja dijele naši vršnjaci po tom pitanju. Anketa je bila potpuno anonimna kako bi njihovi odgovori bili što iskreniji. Pitale smo ih što misle o prijateljima s povlasticama, muško-ženskim prijateljstvima, intimnim odnosi-ma, ljubomori te gdje je granica između opsesije i ljubavi

Sve češći oblik veza postali su prijatelji s povlasticama; sviđa li vam se takav oblik veze?▶ Zanimljivo nam je bilo usporediti duljinu trajanja veze (također jedno od pitanja ankete) s razmišljanjem o prijateljima „s povlasticama“. Došli smo do podataka, da jedino ispitanici koji se nalaze u dužim vezama i koji su dosada imali 1 ili 2 partnera, takav oblik veze ne odobravaju i oni čine zanemarivu man-jinu.

Postoje li muško-ženska prijateljstva?▶ Stav o muško-ženskim prijateljstvima smo usporedili između ispitanika koji su u vezi i onih koji nisu. Podjednakih su uvjerenja oni u vezi i oni koji nisu u njoj ipak malo uvjereniji su oni koji se nalaze u vezi. Gledano u brojevima to izgleda ovako:

Nakon koliko vremena ste spremni up-ustiti se u intimni odnos?▶ Iako možda osjetljivo pitanje, mi smo ga morale postaviti te smo došle sljedećih

Trebate li u svakome trenutku znati gdje se nalazi vaš partner/ica?▶ Pojavom facebook-a, mobitela, twit-tera partneri žele imati sve veću kontro-lu jedni nad drugima. Usporedile smo ovo pitanje s onim vezanim za duljinu trajanja veze i došli do podatka da oni koji se nalaze u duljim vezama žele imati veću kontrolu nad partnerom/icom što nas je jako iznenadilo jer smatramo da bi u duljim vezama trebalo biti više povjerenja.

Je li ljubomora znak ljubavi?▶ Ljubomora, otrov za ljubav u javnosti je često prikazivana kao neophodnom za dobru vezu (ako nije ljubomoran/a nije

mu/joj stalo) te su naši ispitanici slično tome odgovorili.

Vjerujete li da za svakog na ovom svijetu postoji netko s kim će ostvariti pravu ljubav?▶ Rezultat daleko najlakšeg pitanja an-kete ugodno nas je iznenadio kad je 191 ispitanik, od naših 217 ispitanih, odgov-orio da vjeruje u pravu ljubav.

Anketu provele: Nikolina Dedić

i Helena Žutak, 3.ogb

30 Siječanj 2014Marteen30

TEMA bROJA

Zlostavljanje ostavlja trajne po-sljedice na ljudsku psihu kao što su trajni gubitak samopo-uzdanja, povjerenja u ljude,

vjere u sebe, izolacija od društva te vodi u stanje duboke depresije i tjeskobe. Zlo-stavljanje može biti fizičko i verbalno. Fizičko zlostavljanje uključuje nanošenje ozljeda partneru. Nasilnici bacaju i ruše predmete oko sebe, ne mogu obuzdati svoj bijes i zbog svojih osobnih nerije-šenih problema, žrtva postaje objekt za istresanje nasilnikovih kompleksa i bri-ga. Najčešće uslijed bijesnih ispada stra-daju nedužno i bez ikakvog opravdanog razloga. Fizički zlostavljači su u većem broju jači spol, no to nužno ne mora biti tako. Mnoge žene također u naletu bije-sa dignu ruku na svog partnera. Nijedna veza nije savršena i u svakoj vezi dolazi do nesuglasica i svađa, a nerijetko i kažemo razne stvari koje ne mislimo i zbog kojih kasnije žalimo. Verbalno zlostavljanje, zlostavljanje je partnera vrijeđanjem, omalovažavanjem i zanemarivanjem i što je najvažnije za istaknuti: ono se baš poput fizičkog zlo-stavljanja izvršava namjerno. Čini žrtvu uplašenom, osamljenom i punom nepo-vjerenja. Najčešće verbalni zlostavljači znaju sve slabe točke svojih partnera te njih posebno ističu i u njih diraju. Zlo-stavljači žele kontrolirati svaki partnerov korak i zato partneru šalju stotine poru-ka i neprestano ih nazivaju. S vremenom to prerasta u želju da vam čitaju poruke i da sumnjaju u svaki vaš potez. Svoje ponašanje opravdavaju željom da ne žele izgubiti svog partnera, no to u pravilu nije tako. Zlostavljači su vrlo nesigurne

Zlostavljanje u vezi

osobe , a zlostavljanjem žele nadokna-diti ono što im nedostaje te im zlostav-ljanje daje osjećaj nadmoći. Krive svog partnera za vlastite pogrešno donesene odluke, ismijavaju ih, sramote, a na kra-ju zlostavljana osoba nema više nikoga osim svog partnera zlostavljača. S vre-menom se žrtva sve više i više udaljava od svoje obitelji i prijatelja i postaje sve povučenija i nesretnija ne nalazeći izlaz iz naizgled bezizlazne situacije. Fizičke rane zacijelit će brže, nego rane nanese-ne riječima, no to ne znači da je jedno zlostavljanje gore od drugoga. Još jedan od oblika zlostavljanja je eko-nomski oblik zlostavljanja u kojem zlo-stavljač putem financija želi ograničiti slobodu svog partnera. Počinje uzima-njem novca, a završava kontroliranjem svake pa i najmanje kupovine.

Gotovo najteži, najbrutalniji i najbolniji oblik zlostavljanja je spolno zlostavlja-nje. Mnogi mladi postaju žrtvom spol-nog zlostavljanja pri čemu ih partneri protiv njihove volje prisiljavaju na spol-ne odnose. Nesigurni i uplašeni da će ih partner napustiti, upuštaju se u spolne odnose što na njih ostavlja trajne poslje-dice. Spolno zlostavljanje također uklju-čuje prisilno ljubljenje, dodirivanje ili dobacivanje ružnih riječi.Teško je govoriti o pravim uzrocima koje zlostavljača navode na zlostavljanje jer svaka veza funkcionira na svoj način. Žrtve zlostavljanja moraju potražiti po-moć obitelji, prijatelja ili po mogućnosti psihologa jer neke rane je teško zaliječiti kada već bude prekasno. Gotovo svaki incident ponovit će se opet i zato nema smisla živjeti u nezdravoj i nesretnoj vezi. Svatko na svijetu zaslužuje sreću i što je najvažnije: ima pravo na slobodu, na vlastito mišljenje i nitko ga zbog toga ne smije zlostavljati, maltretirati ili oma-lovažavati!

Napisala: Patricia Jelušić, 3.ogbFotografije: internet

Zastrašujuće su činjenice i postotci zlostavljanja u vezama u današnjem „modernom“ društvu. Dvije trećine mladih doživi neki oblik zlostavljanja u vezi, a osobe koje su pre-trpjele silovanje najčešće imaju između 16 i 24 godina. Što se sve smatra zlostavljanjem i kako se nositi s njime problem je o kojem se nažalost premalo govori u medijima

Kada se stvari otmu kontroli, odlazak je jedino rješenje

Žrtve trpe zbog ljubavi prema nasilniku

Nasilnici iskaljuju svoj bijes na žrtvama


3�Siječanj 2014 Marteen

TEMA bROJA

Zlostavljanje u vezi

Koliko dugo ste bili u vezi s vašim par-tnerom? Kako ste se upoznali?Sve zajedno je trajalo oko godinu dana. Znali smo se mi još i prije, bili smo po-znanici , a i naši roditelji su se poznavali. Oboje živimo u malom gradu gdje se sve zna. Nažalost...

Je li njegov ego oduvijek dolazio do izražaja? Gotovo uvijek. Čak i u društvu sa svo-jim prijateljima je uvijek nametao svo-je mišljenje kao jedino ispravno (čak i kada nije bilo tako). Uvijek je najglasniji u društvu i uvijek je u pravu. Ne mogu reći da to nisam i prije primijetila jer je zaista teško to ne primijetiti i zanemariti. Ušla sam u vezu svjesna toga, ali nada-jući se da će se ipak popraviti i da će to potisnuti kada budemo zajedno i kada se veže za mene. Nije bilo tako.

Kakve ispade je imala ta osoba i kako je to utjecalo na vas i vaš život?Uvijek sam morala raditi ono što je on htio jer ako nije bilo tako, on bi bio ljut, a ja sam se bojala da ću ga izgubiti. Mo-jim roditeljima se takva veza u mojim godinama naravno nije sviđala pa sam se zato često s njima svađala zbog njega jer su ga znali. Čak sam bježala od kuće, zapostavila sam školu...

Je li vaš partner bio ljubomoran? Je li htio čitati vaše poruke ili biti informi-ran o svemu što se događa u vašem ži-votu?Bio je užasno ljubomoran. Sumnjao je na sve pa čak i na moje dugogodišnje prijatelje, naravno bez razloga. Moje je poruke uvijek htio i morao čitati, a ja njegov mobitel nisam smjela uzimati, a kamoli čitati poruke ili gledati pozive.

Može li to biti ljubav?

ISTINITA ISpOVIJEST

Među mladima se razvijaju veze koje su najčešće kratkog vijeka. No, nažalost stvari nekada krenu nizbrdo u razdo-blju kada se mnoge mlade osobe još pronalaze i grade svoj karakter i osobnost... O svojem iskustvu u vezi govorit će nam ženska osoba koja je u tinejdžerskim godinama pretr-pjela zlostavljanje

Morala sam mu uvijek govoriti gdje i s kim idem te još svakakve sitnice.

Je li vaš partner ikada dignuo ruku na vas?Nikada izravno u naletu bijesa. Ali, kada bismo se svađali uvijek je prijetio da ga ne izazivam jer će me udariti. Nekoliko puta je zaustavio ruku tik do moga lica. Kada bismo se zezali, znao me je snažno zagrliti, ali uvijek je to bilo presnažno. Kada smo bili na moru i plivali, znao me je potapati sve dok ja nisam ostajala bez daha, a kada bih se žalila on se samo smi-jao i govorio da pretjerujem. Nije imao osjećaja jednostavno za takve stvari.

Jeste li se ikada osjećali ugroženo pokraj vašeg partnera ili kao da ste lišeni slo-bode?Ugroženo da, u smislu da nikada nisam smjela reći ono što zaista mislim. Moje mišljenje je za njega uvijek bilo glupo i djetinjasto i moje riječi nikada nisu do-pirale do njega. Morao je znati za baš svaki moj korak, a svaki poziv i poruku sam morala opravdavati.

Kako opravdavate njegovo ponašanje? Jeste li ga ikada pokušali napustiti i što se događalo ako ste to pokušali?Prije mene je bio jako povrijeđen i to je ostavilo traga na njegovu ponašanju. Nije vjerovao više nikome jer se već jednom

opekao. Tko se jednom opeče, puše i na hladno, znaš kako kažu. Čak i kada bi se raznježio i smekšao prema meni, jer na-ravno bilo je tu i lijepih trenutaka, opet bi prevladao taj strah da ću ja napraviti istu stvar. Ja sam njega napustila, ostavi-la sam ga kada su se stvari počele otimati kontroli. Očekivala sam da će krenuti za mnom i da me neće pustiti. On nažalost nije poduzeo ništa. Tko zna, možda mu je i bilo stalo, ali on tvrdoglav kakav je, to nikada ne bi priznao.

Kako se danas nosite s novim vezama i što ste naučili iz prijašnjeg iskustva ?Danas znam da sam bila premlada za vezu. Naučila sam da se ne treba tako rano vezati za nekoga i da nitko nema pravo ismijavati me, omaložavati, nazi-vati me glupom ili dizati ruku na mene. Moja najveća mana je ta što uvijek pro-nalazim opravdanje za svakoga jer ipak iza svake osobe stoji priča zašto je takva kakva jest. Vjerojatno je sve s njim tako dugo i trajalo jer sam mislila da će se promijeniti. No, teško se ljudi mijenjaju. Svatko na ovom svijetu je poseban na svoj način, a na nama je da ga prihvati-mo sa svim vrlinama i manama.

Razgovarala: Patricia Jelušić 3.ogbFotografija: internet

3� Siječanj 2014Marteen

Veza ne bi trebala utjecati na školski uspjeh ako je dobra Školska

psihologinja Lidija Repić

Prva ljubav se može pojaviti u bilo kojem razdoblju života. To ne mora nužno biti u adolescenciji, ali oko

70% mladih do kraja svoga srednjoškolskog obrazovanja doživi pravu ljubav. Ljubav može utjecati na našu svakodnevnicu, temeljne ljudske potrebe kao i na razvoj identiteta, sa-mopoštovanja i socijalnih vještina. Vezama također vježbamo i osamostaljivanje. U ranoj adolescenciji tek očekujemo prave veze, dok ih kasnije i ostvarujemo. Takve veze su izvor emocionalnih uzbuđenja, a emocije u njima su puno snažnije, nego u drugim od-nosima. Nesretna zaljubljenost isto ima jak i negativan utjecaj na svakodnevnicu poje-dinca. Posljedice su vidljive u odnosu prema prijateljima i okolini, ali i u ocjenama. Dje-vojke su više pogođene time te su nesretne i ne pronalaze životno zadovoljstvo. Više se emocionalno vežu negoli mladići i prekidom veze gube dio svoje intimnosti. Mladići trpe manje posljedice. Kada jedan od partnera, djevojka ili mladić, misli da je on uzrok pre-kida, postaje vrlo depresivan. Veze mogu biti i izvor stresa, osobito kod nesigurnih osoba i onih niskog samopouzdanja. Takve veze mogu pogoršati odnose između partnera.U adolescenciji se događaju prve ljubavi i prva seksualna iskustva. Veza ne bi trebala utjecati na školski uspjeh ako je dobra. Odgovorna veza i stalni partner uče nas dijeljenju te kako biti zreliji, oni su nam i socijalno-emotivna podrška. Oni koji su skloni čestom mijenja-nju partnera su vrlo često lijeni, neodgovorni i nezainteresirani što je vidljivo u njihovim ocjenama i planovima za budućnost. Bu-dućnost odnosa ovisi o dobroti, savjesnosti te međusobnom poštovanju. Partneri u čijoj vezi postoji međusobno poštovanje lakše se nose s prekidima. U 3. i 4. razredu manji broj učenica imalo je neobavezni spolni odnos, dok je većina njih imala samo jednog dečka. Dobro smo upućeni u zaštitu prije spolnih odnosa, no od spolno prenosivih bolesti nismo nikad 100 % sigurni. Većinom su učenice gimnazijskih razreda te koje se prije spolnih odnosa savjetuju s ginekolozima te imaju veće i šire znanje o kontracepciji od onih u obrtničkim smjerovima. Broj sred-njoškolskih trudnoća u Hrvatskoj ne raste toliko, otprilike ih ima 2 000 godišnje što je puno, ali ipak manje nego u drugim država-

ma. Ali zato broj spolno prenosivih bolesti i dalje vrlo brzo raste. Roditelji mladenačke veze ne shvaćaju oz-biljno i time otežavaju situaciju svojoj djeci. Smatraju da su premladi te im brane viđanje partnera što je krivo jer se mladenačke veze ne mogu spriječiti. Roditelji su upravo ti koji bi djeci trebali biti podrška u svemu pa tako i po pitanju veza te im dati do znanja da su uvijek uz njih i da ih netko voli bez obzira na sve.Kratke veze su projekcije naših želja u koji-ma se zaljubljujemo u nemoguće. One nam pomažu da stvorimo kriterije za buduće od-nose. Velika dobna razlika između partnera može biti opasna. Djevojke se mijenjaju i sazri-jevaju do 20. godine te je važno druženje s osobama na istoj razini zrelosti. Provođenje vremena sa starijim osobama može dovesti do preskakanja faza sazrijevanja. Osobe koje traže mlađe partnere su nezrele i nisu dobar izbor. Mediji ovdje imaju vrlo bitnu ulogu jer na neki način i promoviraju ovakve odnose.Pouke koje dobivamo iz ljubavi su vrlo bit-ne. Sati pričanja s partnerom nas poučavaju vlastitom identitetu. U ljubavi razvijamo in-timnost, učimo dijeliti te razvijamo zrelost. Roditelji i prijatelji su vrlo bitni jer su oni ti koji su uvijek uz nas pa tako i kada smo u fazi razvijanja veza.

NASILJE U VEZAMA

U adolescenciji razvijamo osnovne zna-čajke ličnosti, formiramo identitet,

počinjemo se odvajati od obitelji i osamo-staljivati se. Često se opiremo savjetima odraslih kako bismo dokazali samostalnost te pronalazimo partnere koji nisu dobro društvo. Roditelji i prijatelji trebaju upozoriti na izbore čak i kada pokušaj razgovora o toj temi izaziva bijes i gnjev dotičnog. Tijekom života se ponavljaju emocionalna iskustva iz djetinjstva i prenose se u obitelj. Osoba u vezi gdje je prisutno nasilje, vrlo je osjetljiva i sklona otporu. Ponašanje je model kojeg je osoba usvojila, a naučeno ponašanje je odraz kulture. Samopoštovanje je osnova ponaša-nja prema drugima. Razvija se tijekom odra-stanja i u interakciji te je najvažnija osobina za uspjeh odnosa. Ono ima i važnu ulogu u

napretku, pomaže nam da prihvatimo i izra-zimo svoje osjećaje te da naša sreća ne ovisi o drugima. Osobe s manje samopoštovanja pripisuju svoju sreću drugima što često do-vodi do okrivljavanja drugih za svoju nesre-ću te emocionalnih ucjena.Najčešći oblici nasilja u vezama su ljubomo-ra, posesivnost, kontrola, optuživanje i ucje-na. Mnogi mladići očekuju spolni odnos ako su na djevojku potrošili malo više novaca.Reakcije na nasilje variraju. Djevojke osjeća-ju povrijeđenost, strah, sram pa čak i krivnju dok su mladići ravnodušni. Djevojke proble-me rješavaju same ili u krugu prijatelja i ne prijavljuju nadležnima. Ponekad je znakove nasilja teško prepoznati jer smo navikli na njih. Jedni od uobičajenih znakova nasilja su pogrdna imena, ljubo-morni ispadi, kontroliranja, provjeravanja. Nenasilni partner se prilagođava nasilnom što može dovesti do izolacije. Okolina pri-mjećuje promjene na osobi koje mogu biti fizičke kao što su neuvjerljiva objašnjenja za ozljede ili društvene kada se osoba povlači u sebe i izolira od okoline. Mladi ostaju u ta-kvim vezama najviše zbog užitka jer misle da je partner vezan za njih. Zdravoj osobi je kompliment kada partner nije ovisan o lju-bavi. Ostanak u takvoj vezi je i nada da će tako pomoći partneru. Nenasilne osobe se teško odvajaju od partnera jer se osjećaju po-sramljeno i da su to zapravo i zaslužili, ali se boje posljedica i reakcije okoline.Najbolja pomoć je biti spreman saslušati, prihvatiti i intervenirati. Treba izbjegavati mudrovanje, zabranjivanje, prigovaranje i prisilu na razgovor. Potrebna je podrška i sa-vjeti su vrlo bitni. Treba dati do znanja da ste zabrinuti i ne osuđivati.• Oko 60% mladih je doživjelo neki oblik na-silja u vezi, dok je čak 43% bilo nasilno. • 87% djevojaka i 57% mladića smatraju na-silje ozbiljnim problemom.• 26% mladića i 13% djevojaka ne smatra ša-maranje nasiljem.• 25% mladića i 12% djevojaka prisilu na spolni odnos ne smatra nasiljem. Napisala i fotografirala:

Marija Bestić, 3.ogb

Riječ stručnjaka uvijek je dobrodošla pa tako i kada govorimo o mladenačkim vezama te o nasilju u tim istim vezama. O tom pitanju razgovarali smo s našom školskom psihologinjom Lidijom Repić

TEMA bROJA


Veza ne bi trebala utjecati na školski uspjeh ako je dobra

TEMA bROJA

• Što mislite o mladenačkim vezama, jesu li one bitne za razvoj mladih kako bi se oni što bolje pripremili za život odraslih?Veze mladih svakako su važne za proces odrastanja i proces vlastitog samoispiti-vanja i samodokazivanja. Fiziološki ra-zvoj također dovodi do toga da se mladi upuštaju u veze. Današnje veze jako se razlikuju od onih prije i imaju neke svoje specifičnosti.

• Kako pomažete mladima koji Vam dođu po savjet i ima li takvih slučaje-va?Nažalost, moram reći da mladi rijetko dolaze po savjet zdravstvenim radnici-ma kad su u pitanju problemi ili neke lijepe stvari. Ne vole se savjetovati ni s roditeljima, nego više slušaju svoje vrš-njake ili braću i sestre. Često ulaze u veze zbog utjecaja društva. To ne mora nužno biti loše, samo je pitanje što će pojedinac izabrati i kako će ponuđenu informaciju obraditi. Zbog pritiska često ulaze u veze potpuno nespremni. Neki u veze ulaze samo zbog seksualnog odnosa, a neki u njih ugrađuju i emocije.

Razgovor s doktoricom školske medicine

Doktorica školske medicine Danica Herc Cerovac prista-la nam je odgovoriti na nekoliko pitanja o mladenačkim vezama i tako svojim savjetima pomoći mnogima od nas. Doktorica je s nama podijelila svoje znanje i razmišljanja o ovoj temi, a budući da je tema vrlo opširna bilo je teško izdvojiti ono najvažnije

• Treba li po Vašem mišljenju, mišljenju zdravstvenog stručnjaka, biti spolnog odnosa u mladenačkim vezama?Zbog pritiska okoline mladi ne čuju sa-vjete. Trebate pričekati da sami poželite ući u seksualni odnos onda kada mislite da ste za njega spremni. Po mome mi-šljenju spolni odnos je opravdan samo onda kada su oba partnera spremna na to, bez prisile, jer inače može doći i do zlostavljanja. Mogu se prenijeti spolne bolesti, ali tu su također prerane i neže-ljene trudnoće koje nerijetko završavaju abortusom. Znamo da abortus može ostaviti velike posljedice na djevojku. Što je djevojka mlađa, to je opasnost od poteškoća za nju veća.

• Kada ste već spomenuli bolesti, možete li nam reći koje sve spolno prenosive bo-lesti postoje i mogu li se spriječiti?To su sve zarazne bolesti do kojih dola-zi pri nezaštićenom spolnom kontaktu. Mladi su skloni bolestima koje ne daju jasne simptome, a jedna od takvih bole-sti klamidija. Ona izaziva simptome koji prekasno odvedu oboljelu osobu liječni-ku. Zato treba znati s kim se ulazi u od-nos, treba planirati i zaštititi se. Najviše se upotrebljava i preporučuje kondom koji je barijera između dva sustava. Po-stoje humani papiloma virus i AIDS, ali on je kod nas zastupljen u manjem bro-ju. Ali to nikako ne znači da opasnost od AIDS-a kod nas ne postoji. Treba se pa-ziti jer i sami znamo što AIDS donosi.

• Što mislite kako da bi trebala izgle-dati tinejđerska veza, treba li se težiti nečemu ozbiljnijem?Svakako kao liječnik smatram da bi veza trebala biti emocionalna. Veze mogu do-

nijeti puno lijepih stvari, ali i nekih ne-željenih – ne samo traume, nego i spolni odnos u obliku zlostavljanja. Naravno, sve ovisi o tome kako je veza započela, je li to emocionalna veza ili veza iz zabave.

• Što biste savjetovali osobi koja ima psihičke posljedice nakon prekida veze ili zlostavljanja u njoj?Ako se radi o zlostavljanju, onda je to prilično teška trauma. Potrebno je otići specijaliziranoj osobi za takve traume, a to su često psiholozi i psihoterapeuti, te raditi na tome da se osobi olakša i da ju se izliječi. Ako se radi o prekidu veze, to je nešto što svatko doživljava na svoj način. Pitanje je koliko je osobi bilo sta-lo do veze i koliko je bila emocionalno upletena. Važno je malo se ohladiti i raz-misliti o svemu. Ako je prekid konačan, treba jačati samopouzdanje i samopo-štovanje osobe koja je prekid teško doži-vjela, biti joj potpora i biti uz nju dok ne ojača, proširiti joj vidike i pokazati joj da će doći nove ljubavi.• Koja je vaša poruka zaljubljenima i onima koji će to tek biti?Zaljubljenost je prekrasna stvar. Ona ne traje jako dugo, a pogotovo ne zauvijek. Treba biti tolerantan, što znači razumijeti partnera i razmišljati o tome što on želi, a ne biti sebičan. Treba dijeliti radost, ali i one ružne stvari i probleme. Ako se od-nos počinje hladiti, to ne znači da veza prestaje, nego da dolazi onaj dublji, oz-biljniji period. Treba živjeti ljubav!

Razgovarala: Ivana Šarić, 3.oga

Dr. Herc Cerovac i Ivana Šarić

Veze mladih su važne za proces odrastanja


Svi znamo kako to danas ide: cura stavi sliku na „fejs“, dečku se svi-di curin izgled, pošalje joj po-

ruku, vide se jednom i - ljubav je ro-đena! Tabloidi su puni informacija o instant- vezama, a glavna im je zani-macija prognoziranje njihova trajanja.

Nepopravljivi romantičari

Sigurna sam da nam je svima jako do-bro poznata priča o Romeu i Juliji,

nepopravljivim romantičarima koji su zaveli cijeli svijet. Dvoje zaljubljenih koji potječu iz dviju obitelji koje su posvađa-ne žrtvuju sve za ljubav, a naposljetku i svoje živote. Nažalost, smrt Romea i Julije bila je jedino što je dvije posvađa-ne obitelji moglo ponovno sprijateljiti. Možda se sjećate i ljubavne priče Kleo-patre i Marka Antonija - nakon što su izgubili bitku kod Akcija protiv Oktavi-janove rimske flote, Kleopatrin ljubav-nik Marko Antonije ostavio je svoju voj-sku i počinio samoubojstvo, a Kleopatra je pokušala pregovarati s Oktavijanom o predaji, ali pošto uvjeti predaje nisu bili prihvatljivi i nije mogla podnijeti poraz, dopustila je da ju ugrize zmija otrovnica, vjerujući da će ju odvesti u besmrtnost.No, bilo je i drugih običaja i činova koji nisu uključivali baš tako ekstre-

TEMA bROJA

I ljubav ima svoju POVIJEST

mne mjere dokazivanja ljubavi. Neka-da davno, u vrijeme dvoraca, kraljev-skih gradova, balova, raskošnih haljina i kraljevskih obitelji, običaji su se po mnogočemu razlikovali od današnjih. Najprimitivnije sklapanje braka seže u davna vremena kada bi muškarac oteo ženu iz njenog sela te ju odveo u svoje. Pogledajmo samo primjer He-lene i Parisa u antičkoj Troji, zbog kojih je vođen desetogodišnji rat. Po mnogima, najromantičnije razdo-blje bio je srednji vijek – vrijeme dvor-ske ljubavi i romantičnih trubadura koji pjevaju nedostižnim ženama. Za srednji vijek govorilo se da je vijek ljubavi, zato što je u njemu čest bio kult žene – ljubav i voljena žena bili su pokretači svega, za njih se čak i ginulo. Tada je najvažniji na svijetu bio uspjeh u dokazivanju pleme-nite i viteške ljubavi prema voljenoj ženi. Trubaduri su se izjašnjavali kao sluge dama, a obraćalo im se riječju gospoda-ru (franc. –midons) kako se ne bi otkrilo njihovo ime. Trubaduri su svoje početke imali u Akvitaniji, Burgundiji, Provansi i Champagneu u 11. stoljeću u vrijeme Prvog križarskog rata, a vjeruje se da je prvi trubadur bio Vilim IX., vojvoda od Akvitanije. U to vrijeme jedina prava ljubav je bila dvorska ljubav jer se brak nije povezivao s ljubavlju – brakovi su u

pravilu bili ugovori bez ljubavi. Dokaz tome je književno djelo Andreasa Cape-llanusa O ljubavi (De Amore), u kojem, između ostalog piše:

“Brak nije isto što i ljubav.”“Tko nije ljubomoran,

ne može voljeti.”“Nitko ne može voljeti dvoje.”

“Jednom objavljena, ljubav ne traje.”

U viktorijansko doba ljubav se pak si-gnalizirala lepezom, pa je tako lepeza stavljena preko srca onome koji vam se

Vjerujete li u ljubav na prvi pogled? U pravu ljubav - u to da ljubav traje zauvijek? Ako ste tvrdog srca, mož-da će vam baš ove stare ljubavne priče vratiti vjeru u ljubav

Ljubavna žlica


Svode li se današnje veze samo na poruke i virtualne

osmijehe i poljupce? Je li romantika mrtva i živi li i

danas Shakespeare? Možda unatoč modernizaciji ipak

nađemo pravu ljubav, nekoga tko će nas „oboriti s

nogu“...{

{TEMA bROJA

udvara stavljala do znanja da je osvojio vaše srce. Poluotvorena lepeza naslonje-na na usne značila je dozvolu za polju-bac, a skrivanje očiju iza otvorene lepeze značilo je „volim te“.

I u kasnijim razdobljima muškarci su se pokazali kavalirima. Na plesovima su čekali u redu kako bi mogli zaplesati s damom, a nerijetko su se postavljali i kao damini protektori koji su je štitili od neželjenih udvarača. U Engleskoj su hrabri džentlmeni volje-nim ženama poklanjali rukavice – ako je žena poklonjene rukavice nosila sljedeće nedjelje u crkvi, to je bio znak prihvaća-nja prosidbe.U 17. stoljeću u Walesu, voljenim osoba-ma poklanjale su se takozvane „ljubav-ne žlice“, izrezbarene od drveta u obliku srca kao znak ljubavi.

Ljubavni status: U braku

Danas se pokazivanje da ste u vezi svodi na objavljivanje ljubavnog

statusa na Facebook profilu. Sve je ma-nje romantičnih šetnji, cvijeća, zajednič-kih izleta i jednostavnog druženja. Ljudi se upoznaju preko interneta, a najčešće i održavaju vezu upravo putem druš-tvenih mreža. Internet je super mjesto za upoznavanje novih ljudi, ali narav-no treba biti iznimno oprezan. Super je održavati kontakt s nekim koga rijetko vidiš, ali ima li smisla biti u vezi s nekim koga nikada niste, a možda ni nećete upoznati uživo? Tu nedostaje normal-nih, svakodnevnih razgovora, romantič-nih izleta, savjeta i jednostavno - druže-nja. Nijedna društvena mreža ne može zamijeniti odlazak na kavu ili u kino. Naravno da postoje i ljudi koji su se upoznali putem interneta pa svo-ju vezu čak i ozakonili, ali nemojte misliti da nije trebalo uložiti stvar-nog truda i onog staromodnog crve-njenja, mucanja i nespretnosti uživo. I zato se lijepo „skinite s fejsa“ i svoj društveni život gradite u stvarnom, a ne virtualnom svijetu!

Moderni Shakespeare

Dragi naši šekspirijanci, ne očajavaj-te! Još ima nade za vas. Možda ste

izgubili par bitaka...U redu, malo više od par, ali niste izgubili rat! I danas postoje trubaduri, samo malo moderniziraniji. Trubaduri koji će vam se diviti, pošto-vati vas i oboriti vas s nogu. Koliko god se društvo promijenilo, djevojke i dalje vole znakove pažnje koji im mame osmi-jeh na lice, a dečko koji zna biti gospodin je taj koji će na kraju odnijeti pobjedu. Dečki, ne zaboravite da veza ne može biti posebna bez malo romantike! Ipak, savjetujemo djevojkama da se ne zano-se previše pričom o princu na bijelom konju jer će tako teško pronaći pravu ljubav. Još uvijek postoje prave ljubavi, a ako ste jedan od sanjivih romantičara, ne brinite: još uvijek nas ima!

Napisale: Karla Ambruš i Kristina Kelava, 3.ogb


Romantika nekada davno... ...još i danas živi!


Postoje razne vrste prijateljstva i unatoč općenitom mišljenju, po-stoje i muško-ženska prijateljstva.

Samo prijateljstvo jedna je od najljepših stvari na svijetu. Pronaći nekoga tko vas razumije, podupire vas, pazi na vas i uvi-jek je tu za vas, jedna je od rijetkih i naj-važnijih stvari u životu. Tko je pronašao nekoga takvog, pronašao je pravu sreću. Pravi prijatelj bit će tu za tebe uvijek i za-uvijek, bez izgovora. “Tisuće svijeća se mogu zapaliti od jedne, a život te svijeće se neće umanjiti. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena s drugima.” (Buda)Važno je naći nekoga koga smatrate do-voljno važnim i posebnim da s njim po-dijelite svoju sreću, svoje osjećaje, svoj život. Želite li sebično držati sreću samo za sebe i držati je uvijek spremljenu na sigurnom, nikada je nećete ni okusiti jer okusiti sreću znači podijeliti je s nekim. S nekim posebnim. Ne želite se naći u situ-aciji da se nakon dugo vremena osvrnete i shvatite da ni sami niste ubirali plodove svoje sreće jer ste bili prezauzeti čuva-njem te iste. Sreća nikada nije umanjena kada se dijeli s drugima, to nije moguće. Podijelite li je s pravom osobom, ona će rasti, rast će beskrajno i nikada nećete vidjeti kraja. Ona će trajati koliko i vaše dijeljenje.

TEMA bROJA

Prijatelji? Najbolji prijatelji? Samo prijatelji... ili nešto više? Neki ne vjeruju da postoje muško–ženska prijateljstva jer smatraju da muško i žensko nikako ne mogu biti samo prijatelji jer im to nije u prirodi

“Jedini način da imaš prijatelje jest biti prijatelj.” (R. W. Emerson) Prijateljstvo se ne servira na pladnju. Ono je nešto na čemu se treba raditi. Predano i s puno ljubavi. Prijateljstvo nije nešto kratkotrajno i prolazno. Prava prijatelj-stva traju dugo i nikada ne prestaju. Čak i kada niste zajedno, povezani ste poseb-nom vezom. Vezom koja traje zauvijek jer prava prijateljstva su vječna.Postoje i prijateljstva koja traju od dje-tinjstva do kraja života. Ljudi koji zajed-no koračaju kroz život. Kroz sve njegove mane i vrline, sve uspone i padove. Po-dijelili su mnogo tuga i mnogo sreća. Svakim danom upoznavali su se sve više i zajedno su rasli duhom. “Ljubav je kapljica nebeske rose koju ne-besa kanuše u kaljužu života da mu zasla-de gorkost.” (A.S. Puškin)Prijatelji će biti tu za vas bez obzira na sve. Ako su to zaista prijatelji s kojima ćete provesti život, bit će tu uz vas i ako ste na dnu, i ako ste na vrhu. Neće pitati kada, zašto i koliko, oni će uvijek davati sve od sebe, zato što vas vole i žele biti u vašem životu. Za prava prijateljstva nikad neće nedostajati vremena. Onaj tko vas zaista želi u svom životu naći će vremena u bilo koje doba dana i noći.„Prijateljstvo prestaje ondje gdje počinje dug.“ (Labis)

Istinska prijateljstva nikad nisu u du-govima. Ona nikada, apsolutno nikada nisu uvjetovana. Nešto uvjetovati običan je čin sebičnosti i takva osoba ne može istinski voljeti. Ako zaista volite, volite bezuvjetno, nikada nećete tražiti takvu ljubav zauzvrat. Ako je suđeno da bude, bit će. Neki ljudi jednostavno ne iskazuju ljubav na isti način kao većina. Netko voli potiho, netko potajno, netko viče s vrha svijeta. Ali onaj tko treba znati, znat će. Ako vam je osoba zaista pravi prijatelj, znat će to i bez da to kažete. Znat će jer vas poznaje. Zna vaše slabosti, vaše mane i vrline, zna što vas usrećuje, što vas ra-stužuje i čega se bojite. I bez obzira na to kakvi vi bili, ona će vas i dalje bezuvjetno voljeti. “Dok god volimo nekog zbog njegovih vrlina, to nije ništa ozbiljno. Ali kad ga počnemo ljubiti zbog njegovih mana, onda je to ljubav.” (Sacha Guitry)A ako tog pravog prijatelja, tu posebnu osobu i izgubite, svojom ili njegovom krivnjom, ipak ćete misliti na njega. Uvi-jek i zauvijek jer ta je osoba možda otišla iz vašeg života, ali ne i iz vašeg srca. Još uvijek ima svoje posebno mjesto, još uvi-jek ju čuvate kao dragocjenost. I to je u redu. U redu je da vam ta osoba nedo-staje, bez obzira što se dogodilo. Niste slabi ako vam netko nedostaje. To samo znači da imate srce toliko veliko da uvi-

~Prijateljstvo i ljubav~

Prava prijateljstva traju cijelu vječnost

„The Notebook“ – po mnogima najljepši film o prijateljstvu i ljubavi


“Pravo prijateljstvo nastaje onda, kad šutnja među dva čovjeka postane ugodna.” (Dean Koontz)


jek brinete o toj osobi, čak i ako je ona otišla. Imate ljubavi za nekoga tko nije tu, ali vam je ipak stalo. I nikada vam neće prestati biti.

A ŠTO KADA SE DOGODI LJUBAV?

Ljudi kažu da je najljepša ljubav ona koja se rodi iz prijateljstva, ali je za-

pravo to i jedina prava ljubav. Ne mora to biti prijateljstvo koje je trajalo cijeli život, ali ako u osobi koju volite ne vidite prija-telja, nekog posebnog, svoju drugu polo-vicu, nekoga tko ostaje zauvijek, ta ljubav je samo prijetvorna i kratkog je vijeka. Kako ćete imati povjerenja u osobu koju ne smatrate prijateljem, kako takva osoba može biti vaša prava ljubav?„Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak prijateljstva stvara nesretne brakove.” (Nietzsche)Prava ljubav neće pasti s neba. Neće vam doći u snu ili dok vi živite pod staklenim zvonom. Ljubav boli. To je prava istina. Nitko još nije doživio ljubav, a da prije nije bio povrijeđen. Ljudi će vas povrije-diti bezbroj puta u životu. Neki više, neki manje. Oni od kojih ste navikli i oni od kojih to nikada niste očekivali. To tako ide. Pravi trik je znati prepoznati one ljude kojima to nije cilj, one koji zaslužu-ju vaš oprost i vaše vrijeme. Takvi ljudi napravit će sve da se iskupe i ponovno zavrijede vaše povjerenje. I oni će zaista htjeti ostati u vašem životu jer ste im važ-ni i ne žele vas izgubiti.Stvaranje veze iz prijateljstva može biti jako dobro ili jako loše. Neke oso-be koje volite ponekad volite samo kao prijatelje. Smatrate ih iznimno važnim osobama u svojem životu i želite da budu za vas, ali prema njima ne gajite romantične osjećaje. I to je u redu, na-ravno da nećete na isti, romantičan na-čin voljeti svaku osobu. Možda vam se

~Prijateljstvo i ljubav~

Neka prijateljstva počinju u djetinjstvu... ...i traju do starosti

TEMA bROJA

u početku čini da je započinjanje veze na temelju prijateljstva dobra ideja, ali nekada ne samo da ta veza ne uspije, nego i u potpunosti uništiti prijateljstvo. Poanta je u ovome: dobro razmislite ula-zite li u vezu iz pravih razloga, tj. zato što počinjete gajiti neke dublje osjećaje prema toj osobi. Nikako nemojte ulaziti u vezu jer vam je dosadno ili želite pro-mjenu jer bi se moglo dogoditi da iz-gubite vrlo važnu osobu u svom životu. Kao što rekoh, ako je suđeno da bude, bit će. „Festina lente“ – „Žuri polako“. Slažem se da je veza koja se rodi iz pri-jateljstva jedna od najljepših stvari, ali samo pod uvjetom da ta veza uspije.


Znam, priča o ljubavi gotovo u svemu se poklapa s pričom o prijateljstvu. Ali to i je bit svega. Jer ljubav i je prijatelj-stvo, kao što je i prijateljstvo – ljubav. “Prijateljstvo je najteža stvar na svijetu za objasniti. To nije nešto što se uči u školi, ali ako nisi naučio što je smisao prijatelj-stva, uistinu nisi ništa naučio.” (Muham-mad Ali) Imati prijatelja znači nikada ne biti sam. To je zaista najdragocjenija stvar na svijetu. Stekneš li takvu ljubav, takvo prijateljstvo, stekao si sve. Jer sve koji su važni voljet ćeš ljubavlju koja se zove - prijateljstvo. “Život bez prijateljstva je ništa.” (Ciceron)

Napisala: Karla Ambruš, 3.ogbFotografije: internet

Ljudi kažu da je najljepša ljubav ona koja se dogodi dok si mlad...

... ali na kraju, mlad si onoliko koliko se mladim osjećaš jer nikada nije prekasno za mladenačku ljubav


Help! Help!TEMA bROJA

1. Daj mu/joj malo prostora! - Ne mo-raš svaku sekundu znati gdje se tvoj par-tner/ica nalazi. Normalno je da i on/ona mora provoditi neko vrijeme sa svojim društvom. Nije poželjno neprekidno gnjaviti ju/ga porukama jer time ostav-ljaš dojam nezrelosti!

2. Nemoj mu/joj dati da upravlja to-bom! - Trebaš imati svoje JA, ne dozvo-liti partneru/ici da ti naređuje što i kako raditi. Ako te zaista cijeni i voli, poštovat će tvoje mišljenje i prihvatiti te sa svim tvojim manama.

3. Shvati da nisi uvijek u pravu!- Ljudi griješe, stoga ne trebaš biti tvrdoglav/a! Trebaš poštovati tuđe mišljenje, iako se nužno ne moraš slagati s njim. Ljudi su različiti, i upravo je u tome čar ljubavi. Svaka nepravilnost i neslaganje je nor-malno jer savršenstvo ne postoji.

4. Kontroliraj ljubomoru! - Često lju-bomora zna biti znak nepovjerenja, stoga ako ne vjeruješ svom partneru/ici nešto nije u redu u toj vezi. Otvoreno porazgovarajte o tom problemu, samo tako možete napredovati.

5. Ne dozvoli trećoj osobi da se miješa u vaš odnos! - Često prijatelji/ce znaju davati razne savjete i kritike na račun tvoje veze, ali nemoj dozvoliti da oni diktiraju kakav će u konačnici biti odnos tebe i partnera/ice. Važno je poslušati mišljenja drugih, ali tvoje srce ipak zna najbolje.

5 najgorih poteza koje nikada ne bi smio/smjela učiniti!1. „Isti/a si moj/a bivši/a!“- Nikada mu/joj ne smiješ reći tu rečenicu, ona je de-finitivno samo okidač novih problema. Tom izjavom mu/joj pokazuješ kako imaš nerazjašnjenih računa sa svojim/om bivšim/om.

2. Ne podcjenjuj samoga / samu sebe!- Nemoj isticati nezadovoljstvo svojim izgledom jer to može zasmetati partnera/icu. Naravno da si svjestan/na činjenice da ti na to nitko neće odgovoriti s „Da, stvarno si ružan/na“, već će te pokušati razuvjeriti.

3. Varanje ne dolazi u obzir! –Ako voliš svog/ju partnera/icu, neće biti potrebno tražiti utjehu u drugoj osobi. Prevara je znak tvoje nezrelost i samim tim činom si upropastio/la svoju vezu.

4. Ne budi zaboravan/na!- Sigurno tvoj/a partner/ica ne bi htio/htjela da zabora-viš na rođendane ili godišnjice, stoga mu/joj nekim znakom pažnje daj do znanja da ti je stalo. Ne mora to biti neki skupo-cjeni poklon, samo mala sitnica koja ima simboličko značenje. To uvijek upali!

5. Nemoj lagati!- Laganje je ružna oso-bina i nažalost česta u vezama, stoga ni-kada nemoj lagati. Istina je uvijek bolja, kakva god ona bila, jer na kraju krajeva, uvijek se sve sazna.

Slamanje srca! </3Ako vaša veza nema smisla i vidiš da ona ide u krivom smjeru te odlučiš ostaviti svog/ju partnera/icu, evo kako ćeš to uči-niti sa što manje poteškoća i što bezbol-nije. Nije lako biti iskren, ali kad moraš-moraš.1. Budi nježan/na! - Nemoj napadati partnera/icu i koristiti grube riječi, to nije primjereno za normalni razgovor, a po-gotovo ne ako se radi o prekidu.2. Reci istinu!- Reci pravi razlog prekida, ma kakav god bio. Stavi se u njegovu/nje-zinu poziciju jer bi ti također volio/la čuti istinu. Istina pokazuje da si pravi čovjek.3. Drži se svoje odluke!- Ako si odlu-čio/la napraviti prekinuti vezu, nemoj se premišljati kako ne bi povrijedio/la partnera/icu jer više ćeš ga/ju povrijediti ako odugovlačiš. Time zavaravaš sebe i njega/nju.4. Bez sažaljenja!- Ako osobu sažaljevaš, ona se osjeća još gore, to imaj na umu. Zato prekini što jednostavnije, bez vrije-đanja i uljepšavanja istine.5. Ne ostavljaj ga/ju putem sms - poru-ka! Najgora stvar ikada je ostaviti partne-ra/icu putem sms -poruka, to pokazuje tvoju neljudskost i djetinjasto ponašanje. Svatko zaslužuje objašnjenje i ako ga/ju već odlučiš napustiti nemoj to učiniti hladno i jadno.

Napisale: Ana Lucija Perković i Antonela Bratić, 3.ogb


Help! Help!Nekoliko savjeta za uspjeh u ljubavnoj vezi!Jeste li sigurni da možete održati sretnu ljubavnu vezu? Znate li sve trikove koji će vašeg partnera oboriti s nogu? Ako niste sigurni hoće li ta veza funkcionirati onako kako vi želite, mi vam stižemo u pomoć

,,

“Ljubav ima dvije pratilje: dobrotu i strpljivost.” Dante Alighieri

Ne dozvoli nikome da se miješa u vaš odnos!

Mali znak pažnje ženi uvijek izmami osmijeh na lice Ništa ne postižeš svađom i shvati da nisi uvijek u pravu! Najljepše vrijeme je ono koje provodiš s voljenom osobom


SpORT

U Samoboru 17. listopada 2013. odr-žano je srednjoškolsko natjecanje u

krosu u organizaciji Srednje škole Samo-bor u kojem je sudjelovala i naša škola. Sportaši Srednje škole Dugo Selo postigli su zavidne uspjehe, djevojke su ekipno osvojile dugo mjesto i srebrne medalje, a u pojedinačnom natjecanju Josipa Bebek

UČENICI NAŠE ŠKOLE PONOVNO NIŽU SPORTSKE USPJEHE

je osvojila prvo mjesto. Dečki su ekipno osvojili treće mjesto i brončane medalje. Za postignute uspjehe možemo zahvaliti našim profesorima tjelesne i zdravstvene kulture, a ponajviše profesorici Mirjani Prelec koja je pratila učenike i na ovom natjecanju. Ovo je samo još jedan u nizu uspjeha naše škole koja već tradicionalno

Dana 4. prosinca 2013. u OŠ Stjepana Basaričeka u Ivanić Gradu održana

je svečanost dodjele priznanja najboljim sportašima osnovnih i srednjih škola, školskim športskim društvima, školskim ekipama te profesorima tjelesne i zdrav-stvene kulture Zagrebačke županije za školsku godinu 2012./2013. Svečanost je organizirao Županijski školski športski savez Zagrebačke županije.Sportaši Srednje škole Dugo Selo osvojili su nagradu za najbolje školsko športsko društvo (ŠŠDM), rukometašice Dugog Sela osvojile su nagradu za najbolju žen-sku ekipu, a stolnotenisači za najbolju mušku ekipu. Najbolji sportaš srednjih škola Zagrebačke županije u 2012./2013.

godini je Marko Cindrić (stolnoteni-sač), a najbolja sportašica Josipa Bebek (rukometašica). Za nagrade su dobili pehar, medalje i lijepi poklon - paketić u božićnom stilu, pun čokoladica. Pro-fesor tjelesne i zdravstvene kulture, Zo-ran Horina, također je dobio nagradu jer je svojim radom pridonio razvoju školskog športa u Zagrebačkoj županiji, a naravno, velikim je dijelom zaslužan za ovogodišnje nagrade naših sportaša. Jako smo ponosni na naše sportaše kao i profesore te im želimo još puno uspjeha u njihovim sportovima kao i još mnogo nagrada za njihov trud!

Napisala i fotografirala: Klara Pejić, 3.ogb

Najbolji sportaš ( Marko Cindrić) i sportašica ( Josipa Bebek) u našoj županiji

Ponosna ravnateljica i profesor s našim sportašima Najbolja ženska ekipa

Naši stolnotenisači ponosno drže svoje nagrade

“Ljubav ima dvije pratilje: dobrotu i strpljivost.” Dante Alighieri

svake godine sudjeluje na ovom natjeca-nju. Čestitamo učenicima na postignu-tim rezultatima i želimo im još mnogo uspjeha na budućim natjecanjima te da budu ponos nas učenika, profesora i svih djelatnika Srednje škole Dugo Selo!

Napisala: Patricia Jelušić, 3. Ogb

Naši sportaši ne prestaju biti među najboljima



1. Je li Vam oduvijek bila želja postati profesorom tjelesne i zdravstvene kul-ture?Ne, to sam odlučio na studiju, tek sam tad dobio želju raditi s djecom. U sred-njoj školi sam odlučio što želim studirati, a sportom sam se bavio još od 4. razreda osnovne škole.

2. Koji Vam je najdraži sport i zašto?Teško pitanje, volim sve sportove osim nogometa, a sportove poput automobi-lizma ne doživljavam sportom.

3. Kako učenike potičete na maksimal-no sudjelovanje u radu? Čime ih mo-tivirate?Ocjenom, šalim se. Mislim da svojim odnosom prema radu i učenicima dosta motiviram učenike. Međutim, ima uče-nika koji jednostavno odbijaju rad, pa tako da je teško procijeniti s čime ih toč-no motiviram.

4. Smatrate li da je nogomet precije-njen, a neki drugi sportovi zanemare-ni?Točno tako, mnogo djece odlazi trenira-ti nogomet jer je on kao neki najsport , dok bi primjerice u pojedinačnim spor-

Profesor kojeg svi voleINTERVJU

tovima postigli puno bolje uspjehe s tim istim naporom kojim ulažu u treniranje nogometa.

5. Da možete birati mjesto trenera neke reprezentacije, koju biste repre-zentaciju izabrali i zašto?Teško je odgovoriti, nogomet ne volim… Znam! Reprezentacija za podvodni ribo-lov. Ja se bavim podvodnim ribolovom te je on za mene najbolji i najdraži sport na svijetu.

6. Da možete promijeniti tri stvari u hrvatskom sportu, koje bi to bile?Ne bih dozvolio miješanje politike u sport, odvojio bih Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i športa na dva posebna ministarstva te bih točno odredio što je to profesionalni sport, odnosno ne bih dozvolio da se profesionalnim sportom bave maloljetne osobe.

7. Jeste li zadovoljni poslom kojim se bavite?Da! Radio bih ga uvijek. U školi, van škole, klubu… Rad s djecom – prvi je na listi!

8. Jeste li odabirom svog zanimanja uspje-li osvijestiti važnost sporta kod mladih?

Razgovarali smo s uvi-jek nasmijanim i spre-

mnim na šalu, profesorom tjelesne i zdravstvene kulture u Srednjoj školi Dugo Selo – Zoranom Horinom. Učenici ga vole i hvale, a da ne bi sve ostalo samo na riječima dokazuje činjenica da je ostvario brojne uspjehe u izvannastavnim školskim aktivnostima. Motivira učenike te ih potiče na rad ističući važnost spor-ta. U nastavku saznajte više o zanimanju profe-sora Horine te o sportu i školstvu

Profesor Zoran Horina


Profesor kojeg svi voleINTERVJU

Da, to sam oduvijek želio raditi. Uspješ-no uspijevam kod djece probuditi želju za tjelesnom aktivnošću, a za to postoje primjeri i kod cura i kod dečki.

9. Cijeni li se više trud učenika ili samo uspješno obavljen neki zadani zada-tak?Moraju se zadovoljiti kriteriji izvođenja nekog elementa, ali ocjenjuju se i druge stvari: aktivnost na satu, odnos prema radu, itd. To se posebno ocjenjuje. Ako učenik ne može nešto napraviti, nije smak svijeta, ali ako se trudi, krene od nule i vježbanjem postigne nešto slično zadanom elementu onda je to ocjena 5. To je pomak za 100%.

10. Kako učenicima obrazložite ocjenu koju ste im dali ako osjete da su nepra-vedno ocijenjeni?Iza svake svoje ocjene profesor stoji i sva-ka ocjena se može obrazložiti. Učeniku može biti jasno i ne mora. Postoje zako-nitosti po kojima se dobiva ocjena. Toč-no je rangirano kako se ocjena smanjuje.

11. Kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture, imate li savjet za učenike koji se žele baviti istom profesijom?Prvo bi trebali završiti srednju školu, za-tim upisati kineziološki fakultet gdje će prepoznati je li to pravi posao za njih, a praksom će uvidjeti je li to uistinu to.

12. Koliko je važna tjelovježba?Tjelovježba je važna za cjelokupno zdravlje osobe. Treba vježbati barem tri puta tjedno.

13. Mogu li žene biti uspješne u sporto-vima poput nogometa ili hokeja?Mogu. U svakom sportu žene mogu biti jednako dobre ako ne i bolje, ali je stvar samo u tome koliko je neki sport atrak-tivan. Mi imamo vrhunske nogometaši-ce te se u zadnje vrijeme jako puno radi na popularizaciji ženskog nogometa. Sad je uvedeno natjecanje i u ženskom nogometu u okviru školskih natjecanja i baš je naša škola domaćin jednog takvog natjecanja.

14. Što možete reći o sportskim izva-nnastavnim aktivnostima u našoj ško-li?

Unutar škole postoji školsko sportsko društvo mladih koje djeluje već deset godina , a zove se Martin. Zahvaljuju-ći učenicima, unutar ovih deset godina, školsko sportsko društvo mladih u ra-znim je kategorijama ostvarilo uspjehe - nogometu, rukometu, stolnome teni-su, košarci, odbojci. Tri puta smo pro-glašeni najboljim školskim sportskim društvom mladih u kategoriji srednjih škola u Zagrebačkoj županiji. Imamo proglašene najbolje učenike i učenice sportaše 2012./2013., muške i ženske ekipe koje su osvajale medalje na držav-nim školskim sportskim natjecanjima za srednje škole. Ja sam osobno dva puta izabran za najboljeg profesora u župani-ji- 2010./2011. i 2012./2013. To je dobar pokazatelj da mi kao škola dobro funk-cioniramo u izvannastavnim aktivnosti-ma. Također, nasreću imamo učenike s kojima možemo jako dobro raditi i niza-ti brojne uspjehe. Radili bismo još i bolje kada bismo na raspolaganju imali više termina za treninge izvan nastave.

15. Ima li učenika koji su se zbog vašeg utjecaja odlučili nešto trenirati?Da. Recimo kod stolnotenisača / ica sam uspio razgovorima pobuditi u njima po-novni interes za treniranje stolnog tenisa jer su odustali od bavljenja tim sportom. Vratili su se u klub te iako su na fakulte-tima i se dalje natječu.

16. Jeste li zadovoljni opremom kojom raspolažete u školi?Nikad ne možemo biti 100% zadovoljni, uvijek nam nešto nedostaje. Naša dvo-rana je odlična, izvanredna, ali svakom od nas nešto nedostaje kao primjerice reketi, novi sanduci i slično. Nešto se pokvari, a novca nema. Ne može sve biti idealno.

Razgovarale: Ivana Šarić, 3.oga i

Ana Lucija Perković, 3.ogbFotografije: Klara Pejić, 3.ogb

Profesor Horina prima svoju nagradu za doprinos razvoju školskog športa

4� Siječanj 2014Marteen4�

SpORT

Nogomet počinjemo pratiti od 1863. godine kada je u Engle-skoj osnovan prvi nogometni

savez. FIFA (Fédération Internationale de Football ) najvažnije je nogometno ti-jelo , a središte joj je u švicarskom gradu Zürichu. FIFA je sastavljena od 208 čla-nica nogometnih saveza. Počeci nogo-meta već su zabilježeni oko 200 godina prije Krista u Kini pod nazivom Cuji- igra , a cilj joj je bio napucavanje lopte. Prva pravila nogometa su zabilježena na Cambridgeu u prvoj polovici 19. stolje-ća, a pravila kakve i danas poznajemo utemeljena su krajem 19 stoljeća. Danas pravila igre donosi IFAB (International Football Association Board). Najstarije je nogometno natjecanje održano u Engle-skoj pod nazivom FA Cup, a na njemu je sudjelovalo 12 nogometnih momčadi.

Činjenice o nogometu- Svaka od ekipa smije imati najviše 11

igrača ( golman i deset igrača na pozi-cijama veznog igrača, napadača i bra-niča) na terenu istovremeno.

- Postoji sedamnaest nogometnih pra-vila koja variraju ovisno radi li se o ženskom ili muškom nogometu te o juniorima ili seniorima.

- Oprema nogometaša sastoji se od majice, hlača, čarapa odnosno štucni, kopački te štitnika za potkoljenice. Igrači ne smiju nositi nikakav nakit, a jedino sudac smije nositi ručni sat.

- Tijekom utakmice može doći do najvi-še tri izmjene igrača, a u prijateljskim utakmicama taj broj može varirati.

- U nogometnoj utakmici sudjeluje glavni sudac koji ima glavnu riječ u donošenju odluka, a pomažu mu po-moćni suci. Često sudjeluje četvrti sudac, koji pomaže ostaloj trojici ili mijenja nekog od sudaca ako dođe do ozljede.

Najvažnija sporedna stvar na svijetuSan mnogih dječaka je postati nogometaš. Iz godine u godinu nogomet postaje sve popularniji sport i s punim pravom možemo reći da svijet trese nogometna grozni-ca. Svakodnevno se natječu klubovi i reprezentacije za titulu onog najboljeg

- Dimenzije igrališta kreću se 90-100 metara u duljinu i 65-75 metara u ši-rinu.

- Ispred gola je šesnaesterac koji se če-sto naziva kaznenim prostorom. Sva-ki prekršaj unutar njega kažnjava se jedanaestercem, slobodnim udarcem koji izvodi igrač udaljen jedanaest metara od gola, a jedina prepreka u postizanju zgoditka mu je golman.

- Utakmica traje 90 minuta, podijeljena je u dva poluvremena u trajanju od 45 minuta između kojih postoji pauza od 15 minuta.

- S obzirom na prekide tijekom utakmi-ce, sudac odlučuje kolika će nadokna-da biti nakon isteka vremena od 90 minuta.

- U natjecanjima gdje je važan pobjed-nik, u slučaju da je neriješeno, igraju se produžeci dva poluvremena po 15 minuta. Ako i tada bude izjednačeno, izvode se jedanaesterci dok se ne dođe do pobjednika susreta.

- Aut je dosuđen kada lopta prijeđe aut- liniju, a pravo na loptu dobiva ekipa čiji igrač nije posljednji imao dodir s loptom.

- Autogol je kada igrač postigne zgodi-tak u vlastiti gol, pri čemu se on pripi-suje suprotnoj momčadi.

- Korner je suđen kada lopta prijeđe gol- liniju, a ekipa koja se brani je po-sljednja dotaknula loptu. Tada suprot-na ekipa ima pravo na udarac iz kuta.

- Na slobodni udarac ima pravo mom-čad na kojoj je izvršen prekršaj.

- Često zbog nereda navijača ili ozljede igrača, sudac zaustavlja igru na odre-đeno vrijeme.

- Indirekt se dodjeljuje ekipi koja je pre-trpjela prekršaj.

- Najstrože kazne su jedanaesterac i slobodni udarac, a svi ostali prekršaji igrača kažnjavaju se indirektom. Su-dac može u bilo kojem trenutku kazni-ti igrača ili nogometni stožer crvenim ili žutim kartonom.

Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je 3. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj �998. godine


43Siječanj 2014 Marteen 43

SpORT

Najvažnija sporedna stvar na svijetuZanimljivosti- U 20. stoljeću su bili uvedeni zlatni i

srebrni gol, umjesto jedanaesteraca. Zlatni gol je gol gdje je ekipa koja po-stigne prva pogodak pobjednik, a sre-brni gol označava pobjedu ekipi koja ima prednost na kraju produžetaka.

- Najveća nogometna natjecanja su Svjet-sko nogometno prvenstvo , Europsko prvenstvo u nogometu (UEFA), Copa América (CONMEBOL), Afrički kup nacija (CAF), Azijski kup (AFC), Gold Cup (CONCACAF) i OFC kup nacija (OFC).

- Najstariji nogometni klub je Sheffield, a nastao je u Engleskoj 1885. godine.

- U Zagreb je prvu nogometnu loptu donio hrvatski povjesničar i književ-nik Franjo Bučar 1893. godine.

- Športski klub Zagreb i HAŠK( Hrvat-ski akademski športski klub) prvi su hrvatski nogometni klubovi osnovani 1903. godine.

- U malom nogometu sudjeluje sedam igrača igrajući na manjem terenu i s manjim golovima.

Svjetsko nogometno prvenstvoSvjetsko prvenstvo u nogometu je natje-canje gdje se reprezentacije natječu za titulu najboljeg. Osnovano je 1930. go-dine i sve se odvija pod nadzorom FIFE. U krugu kvalifikacija sudjeluje 204, a na samom prvenstvu 31 reprezentacija. Najuspješnija zemlja u toj vrsti natjeca-nja je Brazil s osvojenih pet titula pr-vaka, a nakon njih slijedi Italija s četiri osvojena naslova. Posljednje Svjetsko nogometno prvenstvo održano je 2010. godine u Južnoafričkoj Republici gdje je pobjedila Španjolska koja će titulu prva-

ka braniti 2014. godine u Brazilu.

Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu trajat će od 12. lipnja do 13. srpnja 2014. godine. Nakon prvenstva u Argentini 1978., ovo je drugi put da će se prvenstvo održati na kontinentu Južne Amerike. Pr-venstvo će se održati u 12 različitih gra-dova, a konačna odluka da će Brazil biti domaćin Svjetskog nogometnog prven-stva donesena je 30. listopada 2007. godi-ne. Službena lopta kojom će se igrati no-gometni susreti je Adidasova Brazuca.

U Mata de Sao Joaou 6. prosinca 2013. održan je ždrijeb skupina SP-a , a repre-zentacije su raspoređene u četiri skupine.1. skupina- Brazil, Argentina, Kolumbija, Urugvaj,

Belgija, Njemačka, Španjolska i Švicar-ska.

2. skupina- Alžir, Kamerun, Obala Bjelokosti,

Gana, Nigerija,Čile i Ekvador.3. skupina- Australija, Japan, Iran, Južna Koreja,

Kostarika, Honduras, Meksiko i SAD.4. skupina- Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Engle-

ska, Francuska, Grčka, Italija, Nizo-zemska, Portugal i Rusija.

Procjenjuje se da će svi radovi koje je Brazil uložio u renoviranje i gradnju stadiona iznositi oko 1.9 milijardi ame-ričkih dolara. Čak je i brazilska zračna

Logo nogometnog prvenstva �0�4. godine

Logo glavne nogometne organizacije (FIFA).

Službena lopta na svjetskom prvenstvu je Adidasova lopta Brazuca.


kompanija Infraero zbog nogomet-nog prvenstva i povećanja broja tu-rista uložila u razvoj zračnih luka. Žene su očarane nogometašima, a no-gometna euforija trese cijeli svijet. Iako mnogi smatraju da je nogomet precije-njen i samo još jedan dobar marketinš-ki trik, nogomet i dalje dominira kao najpopularniji sport današnjice. Kao i u cijelom svijetu i Hrvatska je zemlja očarana nogometom, stoga se nadamo da će naši Vatreni ostvariti odličan uspjeh na nadolazećem Svjetskom no-gometnom prvenstvu u Brazilu.

Hrvatska reprezentacija na Svjetskom nogometnom prvenstvu

U razdoblju od 1998. do 2006. godi-ne Hrvatska je sudjelovala na sva

tri Svjetska nogometna prvenstva koja su održana u Francuskoj, Južnoj Koreji i Japanu te u Njemačkoj. Hrvatska se nije plasirala 2010. godine na Svjetsko nogometno prvenstvo u Južnoafričkoj Republici. Tada je kvalifikacije zavr-šila kao trećeplasirana iza Engleske i Ukrajine. Najbolji plasman Hrvatske reprezentacije bio je 1998. godine na prvenstvu u Francuskoj gdje je osvo-jila broncu.

Napisala: Ana Lucija Perković, 3.ogbFotografije: Internet


Stota godišnjica rođenja Alberta Camusa, francu-skog književnika, filozofa i dobitnika Nobelove nagrade za književnost obilježena je 2013. godine

Albert Camus rođen je 7. stu-denog 1913. godine u Alžiru, a poginuo je u automobilskoj

nesreći u Francuskoj 4. siječnja 1960. godine. Stvaralaštvo Alberta Camusa di-jeli se na razdoblje ‘’apsurda’’ i razdoblje ‘’pobune’’. Djela iz faze ‘’apsurda’’ temelje se na Camusovoj spoznaji o apsurdno-sti postojanja u svijetu, a to su filozofski esej Mit o Sizifu, drame Nesporazum i Caligula te roman Stranac koji govori o Mersaultu, čovjeku koji živi apsurdnim životom. U drugoj fazi Camus razvija i produbljuje svoj umjetnički svijet tako što ‘’apsurdni’’ čovjek ustupa mjesto ‘’pobunjenom’’ čovjeku koji besmisao i ravnodušnost nadmašuje solidarnošću. Djela koja su obilježila drugo razdoblje su romani Kuga i Pad te drame Opsad-no stanje i Pravednici.Tijekom Drugog svjetskog rata Camus je bio aktivan član francuskog pokreta otpora i član organizacije Combat koja je ilegalno tiskala istoimeni časopis te se borila protiv nacista. Kao pripadnik Combata Camus je koristio pseudoni-mom Beauchard. Poznati citat koji je Camus napisao u Combatu vezan je uz borbu protiv totalitarizma:„Jedina moralna vrijednost danas je hra-brost, koja je ovdje korisna za osuđivanje lutaka i brbljavaca koji se prave da govore u ime naroda.“Camus je bio jedan od rijetkih francu-skih urednika koji je javno izrazio svoje protivljenje korištenju atomske bom-be nakon događanja u kolovozu 1945. godine. Tijekom 1950-ih Camus je velik dio svog rada i aktivizma posvetio ljud-skim pravima. Zanimljivo je da je 1952. godine odbio suradnju s UNESCO -m i javno se usprotivio primanju Špa-njolske u tu organizaciju. Javno je prosvjedovao protiv komunističke re-

KNJIŠKI MOLJAc

ALBERTA CAMUSA100. OBLJETNICA ROđENJA

presije SSSR-a prilikom gušenja ustan-ka u Istočnoj Njemačkoj 1953. godine. Tri godine nakon ovoga Camus pono-vo prosvjeduje,ali ovaj put protiv guše-nja protesta u Poznanu te protiv nasil-nog gušenja mađarske antikomunističke revolucije iz 1956. godine.Camus i nakon svih ovih događaja osta-je ustrajan u svom pacifizmu i u svom protivljenju smrtnoj kazni. Njegov naj-značajniji doprinos u borbi protiv smrt-ne kazne je esej koji je zajedno s njim napisao književnik Arthur Koestler, osnivač Lige protiv smrtne kazne. Šved-ska akademija Camusu je dodijelila

Nobelovu nagradu za književnost 1957. godine zbog njegove važne literarne produkcije koja s jasnom ozbiljnošću osvjetljava probleme ljudske savjesti na-ših vremena. Poznati američki književnik William Faulkner o Camusu je izjavio: “Put kojim se Camus kretao vodio je sunčevoj svjetlo-sti: naše krhke moći i apsurdni materijali dobivali su na tom putu nešto što u životu nije postojalo prije nego mi to stvorimo.” Komentarom Williama Faulknera u kratkim crtama vidljivo je da je Albert Camus jedan od poznatijih, posebnijih i zanimljivijih osoba književne prošlosti, no on je svojim djelima otkrio da je vr-hunski umjetnik, humanist i zagovornik ljudske slobode i dostojanstva.

Napisala: Helena Mihalić, 4.rtbFotografije: internet

Bolje je prokockati svoju mladost, nego ne učiniti s njom ništa.Ljudsko srce ima nezgodnu naviku da sudbinom naziva samo ono što ga satire.Nesreća je ne biti voljen, ali je još veća nesreća – ne voljeti.U svijetu bez iluzija čovjek je stranac.Bogu se obraćamo samo onda kada hoćemo postići nešto nemoguće. Za nešto moguće dovoljni su nam i ljudi.Čovjek je jedino stvorenje koje odbija biti ono što jest.Ne hodaj ispred mene, možda te neću slijediti. Ne hodaj iza mene, možda te neću voditi. Hodaj pokraj mene i samo budi moj prijatelj.Voljeti nekog, znači pristati ostariti s njime.Čovjek je više čovjek po stvarima koje prešućuje, nego po onima koje kaže.

CAMUSOVI CITATI:

Albert Camus i njegova žena


ORKANSKI VISOVI, EMILY BRONTE U davnom 19. stoljeću nastaje roman Orkan-ski visovi s radnjom smještenom u Engle-skoj, na imanju Orkanski visovi. Kada gos-podin Lockwood dolazi zakupiti Orkanske visove, upoznaje uobraženog, gordog gospo-dina Heathcliffa. Lockwood saznaje životnu priču nekadašnjih vlasnika Orkanskih viso-va od sluškinje u prenoćištu gdje je odsjeo. Glavni junaci ovog živopisnog romana su Catherine Earnshaw i Heathcliff. Catherinin otac, vlasnik Orkanskih visova, udomio je Heathcliffa za kojeg su smatrali da je romskog podrijetla. Njih dvoje su zajedno rasli i njihovi životi su od malih nogu isprepleteni. Catherine – svo-jeglava, drska, hirovita i razmažena, Heathcliff – odbačen, zlo-voljan, ogorčen i gorak prema životu i svakom obliku ljubavi, naizgled tako različite, spaja ih bliskost i privrženost jedno dru-gome. Stvari polaze po zlu kada se Catherine uda za gospodina Lintona, uglađenog, obrazovanog i ljupkog čovjeka koji je sušta suprotnost Heathcliffu... Ono što ovaj roman čini bezvremen-skim je upravo ljubav koja nije samo fizička, već ljubav koja zadire u najskrivenije i najmračnije kutke ljudske duše. Ljubav koja pomiče sve granice i ljubav neshvaćena okoline – nikada u potpunosti ostvarena i ljubav tragičnoga završetka...

SVIH SEDAM VALOVA, DANIEL GLATTAUERRoman u obliku e-mailova koji kao da je napi-san za vruće ljetne dane i odmaranje na plaži, Svih sedam valova, govori o dvoje ljudi koji gotovo tri godine izmjenjuju e-mailove, ali se nikada nisu vidjeli uživo premda žive u istom gradu. Emma, nesretno udana žena koja je u brak ušla iz sažaljenja prema svom suprugu – njenom profesoru iz glazbene škole, udovcu i ocu dvoje djece iz prvog braka i Leo – čo-vjek njenog života koji ulazi u vezu s drugom ženom, ali u mislima mu je samo Emma. Sve će se promijeniti nakon Emminog kasnonoćnog posjeta Leu jer postoji velika taj-na koju Emma ne zna, a u nju je umiješan njen suprug. Hoće li njihova ljubav uspjeti? Vrijedi li joj pružiti priliku? U doba kada sve više veza počinje preko veze odnosno preko društvenih mre-ža, ovo je pravi roman za sve one koji su barem jednom osjetili povezanost s osobom s druge strane internetske veze!

GRIJESI OBITELJI BORGIA, SARAH BOWERVeličanstven roman o čuvenoj renesansnoj obitelji Borgia na čijem je čelu sam papa. U doba inkvizicije u Španjolskoj, prelijepa mla-da Židovka Estera prisiljena je napustiti svoj dom zajedno sa svojom obitelji. U njihovom novom domu u Rimu, Esterin otac je prisiljen zaposliti Esteru u ozloglašenoj obitelji Borgia. Estera postaje štićenicom Lucrezije Borgie, papine nezakonite kćeri. Na dvoru kontrover-zne obitelji zbližava se s Lucreziom i postaje čuvaricom njenih tajni te dobiva novo ime – Violante (kršiteljica obećanja) koje joj nadjeva Lucrezijin brat – Cesare Borgia. Snažni vojskovođa, nesuđeni biskup i miljenik žena, Cesare, postaje cen-tar Violantinog života. Hoće li njena ljubav biti uzvraćena i kakva je sudbina pametne, promišljene i nevjerojatno lijepe Violante, doznat ćete pročitate li ovaj pametno napisan povijesno-ljubavni roman s vjerodostojnim opisima papinske palače u doba jedne od najkontroverznijih obitelji u povijesti!

KNJIŠKI MOLJAc

Preporuke knjiga

PONOS I PREDRASUDE, JANE AUSTEN Jedan od najpopularnijih engleskih romana prema kojem je snimljen istoimeni film, Po-nos i predrasude je roman vrijedan svake pre-poruke. Jane, Elizabeth, Kitty, Lydia, Mary Benett sestre su i svaka je posebna na svoj način, a njihova majka gđa Benett opsjednu-ta je idejom da ih što bolje uda. Na balu u malenom mjestašcu gdje žive, Jane upoznaje gospodina Bingleyja, naočitog, simpatičnog, veselog i što je njenoj majci najvažnije, bo-gatog mladića. Njegov najbolji prijatelj, gospodin Darcy, pot-puna je suprotnost pojavi gospodina Bingleyja, uobražen, umi-šljen, nedruštven, ali zanimljiv, zapast će Elizabeth za oko... Nakon niza zapleta, Elizabeth će shvatiti kako predrasude koje donesemo o nekoj osobi ne moraju uvijek biti istinite, a ponos nam ne smije biti prepreka u ostvarenju naše osobne sreće.

Na Zagrebačkom velesajmu, u razdoblju od 12. do 17. studenog 2013., održao se 36. međunarodni sajam knjiga i učila - Interliber . Imali smo priliku posjetiti i obići ga pod vodstvom naših profesori-ca, Milene Bušić i Marine Miha-ljević

Na Interliberu smo razgledali tri pavi-ljona i pri tom se susreli s novim na-

slovima, dječjim radionicama te razgovori-ma s piscima. Uz izlagače iz Hrvatske bili su prisutni i izlagači iz susjednih nam država,

Napisala: Patricia Jelušić, 3.ogb Fotografije: internet

Srbije, Bosne i Hercegovine, ali i Njemačke, Velike Britanije te SAD-a. Najveće su gužve zasigurno bile na štandovima Školske knji-ge, Alfe, Algoritma i Profila. Cijene knjiga bile su vrlo povoljne i svatko je mogao pro-naći nešto za sebe, bilo da se radilo o jed-nom od naslova nadolazećih lektira ili štivu za slobodno vrijeme. U sklopu Interlibera, osim samog sajma knjiga, posjetili smo i Sa-jam glazbe i multimedije na kojemu je bio predstavljen i prvi hrvatski električni auto-mobil. Sve u svemu, svi smo bili oduševljeni ovim izletom te se nadamo da ćemo ga po-noviti i sljedeće godine.

Posjet Interliberu

Bogata ponuda knjiga na štandovima

Napisala: Marija Bestić, 3.ogbFotografije: Antonela Bratić, 3.ogb


Nefertiti – Uzor svim našminka-nim ženamaNefertiti (oko 1370. – 1330. pr. Kr.) je bila žena Eknatona, odnosno Ameno-tepa IV. , faraona egipatskog Novog Kraljevstva. Eknaton je priznavao samo Atonovo božanstvo i negirao je sve ostale egipatske bogove, a njegov monoteizam prihvatila je i Nefertiti. O njezinom po-drijetlu ne zna se mnogo – nije bila član uže kraljevske obitelji i imala je mlađu sestru. Ime Nefertiti znači „ljepotica je stigla“, po čemu bi se dalo naslutiti da je bila strankinja, ali prema dokazima se ipak smatra da je Nefertiti bila član egipatske elite. Eknaton joj je nadjenuo brojna imena koja svjedoče o njihovoj ljubavi: Velika od Slave, Glavna Kraljeva Žena, Vladajuća među Ženama, Voljena, Gospodarica Gornjeg i Donjeg Egipta. Eknaton je pored Nefertiti kao faraon očito imao više žena, ali je ona zauzimala glavno mjesto u njegovom srcu. Neferti-ti je bila upečatljiva po svojoj ljepoti, a često je prikazivana kao mršava djevojka u nabranoj lanenoj haljini dugih rukava. Kasnije, postavši kraljicom, počela je nositi raznoliku odjeću, perike i krune. Nosila je specifičnu krunu – visoku, pla-vu i nalik na kacigu sa zlatnim vrpcama i crvenim, zelenim i plavim detaljima. Na kruni je također specifična „sveta zmi-ja“, nazvana ureus. Po bogato ukrašenoj kruni atef, koju je prije nje nosila samo kraljica Hatšepsut, smatra se da Nefertiti nije bila samo kraljeva supruga, nego i suvladarica. Iako je bilo brojnih nalaza koji su odgovarali opisu Nefertiti, njezi-na mumija i dalje nije identificirana. Jedna od najljepših uspomena na egi-patsku umjetnost zacijelo je nedovrše-na bista Nefertiti koju je napravio kipar Tutmozis . Bista je otkrivena tek 1912. godine nakon tisućljeća provedenih u

pOVIJEST

Vladarice koje su obilježile povijestŽene nisu oduvijek imale svoja prava. Naprotiv, bile su podređene muškarcima i jedi-na njihova uloga bila je održavanje kućanstava i odgoj djece. No, oduvijek su postojale neke, koje su, igrom slučaja ili borbenošću zaslužile tron i imale veliku moć. Ovo su neke od njih

pijesku, a danas se čuva u Berlinskom muzeju. Nefertiti na glavi ima svoju po-znatu plavu krunu, ispod koje se ne nazi-re kosa te se čini kako je kraljica obrijala glavu. Lukovi obrva su joj zatamnjeni, a usne našminkane tamnocrvenom bo-jom. Jedno oko joj je obrubljeno tušem, dok je drugo ili ispalo ili ga uopće nije ni bilo. Mnoge žene Nefertiti zavide na pravilno oblikovanom licu i jagodicama, no ne zna se je li ona zaista bila toliko lijepa ili ju je kipar idealizirao. Istraživa-nja su dokazala da je ispod Nefertitina lica na bisti bilo starije, naborano lice koje je kasnije zaglađeno i dovedeno do savršenstva.

Kleopatra – Posljednja egi-patska vladaricaKleopatra je najpozna-tija vladarica Egipta kojim je vladala dva-deset i dvije godine. Vodila je buran život, a o njoj je pisao Shakespeare u svojoj tragediji „Antonije i Kleopatra“. Po današnjim standardima ljepote, Kle-opatra nije bila ljepotica. Imala je tanke usne i jako izražen i istaknut nos. No to je nije sprečavalo u zavođenju muš-karaca koje je osvajala svojim šarmom, načinom komunikacije i vrlo specifič-nim promuklim glasom, zbog čega su je mnogi povjesničari prozvali žderačicom muškaraca . Obožavala je luksuz, oči je šminkala kajalom te je koristila kupke na bazi mlijeka. Bila je izrazito naočita žena te se razumjela u fiziku, farmakologiju i filozofiju, a bila je spretna i u spravljanju lijekova. Svoj uzor je pronalazila u božici Izidi, egipatskoj inačici Venere ili Afro-dite. Jako je pazila na svoj izgled pa se često ukrašavala biserima i školjkama iz Crvenog mora, a bijela prsa je prekrivala velom ukrašenim šljokicama.Poznati Kleopatrini ljubavnici su bili Ce-zar i Marko Antonije. Cezara je upoznala

u svojoj dvadeset i prvoj godini života, a njihova veza trajala je sve do 44. g. pr. Kr. kada je Cezar ubijen. Kada je čula za uspješnog Marka Antonija koji je tada bio član drugog trijumvirata, Kleopatra se odlučila upoznati s njim predstavlja-jući mu se kao „prijateljica i saveznica Rima“. Službeno su se sastali na večeri na Kleopatrinom brodu gdje je sve blje-štalo od bogatstva. Kleopatra nije krila da je najbogatija žena na Mediteranu što je oborilo Marka Antonija s nogu. Oduševljen Kleopatrom i atmosferom, Marko Antonije ju je odlučio pozvati na mnogo skromniju večeru i tada se rodila ljubav. Rimski vladar Oktavijan je želio ostvariti prevlast na cijelom Meditera-nu i tako došao u sukob s Kleopatrom i MarkomAntonijem. Nakon bitke kod Akcija, Oktavijan iz sukoba izlazi kao pobjednik. Ne želeći postati dio Okta-vijanova trijumfa, ponosna Kleopatra odlučila je oduzeti si život tako što je dopustila otrovnici kobri da je ugrize .

Elizabeta I.- Djevičanska kraljicaE n g l e s k i kralj Henrik VIII. silno je želio muško-ga potomka, nasljednika prijestolja, sina koji će nastaviti dinastiju Tudor. Zato se rastao od prve žene, što ga je dovelo u sukob s papom i proglasio se vrhovnim poglavarom Anglikanske crkve. Elizabetina majka, Anne Boleyn, bila je druga Henrikova žena, no ni ona mu nije rodila sina. Na kraju će Henrika VIII. naslijediti Elizabeta koja je na pri-jestolje došla 1558. u dobi od 25 godina. Prema mnogima, naslijedila je samo pro-bleme, kako u financijskom, tako i u vjer-skom pogledu. Tajna njezinog uspjeha bila je u tome što je stalno uvjeravala na-rod da ga jako voli, u što je narod počeo i vjerovati te je i on ju uskoro zavolio.



pOVIJEST

Vladarice koje su obilježile povijestIako je po pitanju religije uvijek bila to-lerantna, podržavala je pokolj hugenota u Francuskoj, što joj je donijelo status vodećeg protestantskog vladara, a papa Pio IV. ju je proglasio heretikom. Eliza-betina vladavina bila je ugrožena jer je njezina sestrična, Marija Stuart, također polagala pravo na englesko prijestolje. Otkriven je niz urota čiji je cilj bio po-stavljanje Marije Stuart na engleski tron. Elizabeta je sestričnu odlučila smaknuti pa je Marija pogubljena 1587. godine. Veliku popularnost Elizabeta je stekla nakon pobjede „nepobjedive“ španjol-ske armade koju je predvodio Filip II. 1588. godine. Postala je vrlo cijenjena vladarica. Govorila je nekoliko jezika, pisala pjesme i postala predvodnik svih kulturnih zbivanja. U njeno doba, koje se naziva i „Zlatna Elizabetina era“ do-godio se veliki napredak u filozofiji, zna-nosti te posebno književnosti. Dovoljno je spomenuti da je za vrijeme njezine vladavine pisao neponovljivi William Shakespeare. Popularizirala je bijeli pu-der, čipku i crvenu kovrčavi kosu. O pri-vatnom životu engleske kraljice ne zna se puno. Nikada se nije udala, iako je nakon stupanja na prijestolje bila najpo-željnija europska mladenka. Nije imala djece, čak ni izvanbračne, kao što je u to vrijeme bio slučaj kod mnogih vladara. Izbjegavala je brak pod isprikom da je „zaručena za narod“, želeći naglasiti da je žrtvovala svoj privatni život za drža-vu. Umrla je 24. ožujka 1603., nakon 44 godine provedenih na prijestolju, a njezinom smrću završena je vladavina dinastije Tudor u Engleskoj. Za svog je nasljednika imenovala škotskoga kralja Jakova, sina one iste Marije Stuart koju je šesnaest godina ranije tako okrutno dala pogubiti.

Katarina II. Velika – Najslavnija ruska caricaKatarina II. Velika rođena je 2. svibnja 1729. u gradu Szc-zecinu u današnjoj Poljskoj kao nje-

mačka kneginja Sophie Frederike Augu-ste von Anhalt-Zerbst. Bila je njemačkog podrijetla, a otac joj je bio Christian Au-gust, knez koji je upravljao malom drža-vom zvanom Anhalt-Herbst u istočnoj Njemačkoj. Razdoblje njezine vladavine smatra se zlatnim dobom u povijesti Ru-skog Carstva. Njezin put do prijestolja bio je ovakav: kraljica Elizabeta I. traži-la je nevjestu za svog nećaka Petra te je izabrala Sophie. Nakon toga, Sophie je promijenila ime u Katarina Aleksejev-na i, unatoč očevom protivljenju, prešla s katoličanstva na pravoslavlje. Vjenčali su se u Petrogradu, kad je njoj bilo 16, a njemu 17 godina. Nakon devet godina zajedničkog života s Petrom, Katarina je rodila sina Pavla. Petar III. naslijedio je 1761. carsko prijestolje od tetke koja je umrla bez djece. Time je Katarina II. po-stala caricom Rusije. Međutim, Petar III. umro je samo šest mjeseci nakon stupa-nja na prijestolje.U tri podjele Poljske Katarina je osvojila većinu te zemlje, a u ratu protiv Turaka priključila je carstvu Azov te Krim s či-tavom sjevernom obalom Crnog mora i tako Rusiju uzdigla do baltičke, pa i europske velesile. Usprkos onome što je svojom uspješnom vladavinom učinila za Rusiju, poznata je postala najviše po svojim mnogobrojnim ljubavnicima. Među njima su bili Grigorij Orlov, Stani-slav Poniatowski – kojega je 1764. posta-vila za kralja Poljske – i posebno Grigorij Aleksandrovič Potemkin. Danas se Ka-tarina Velika smatra najplodonosnijim vladarom Rusije nakon Petra Velikog, kojeg je i sama poštivala. Pridjev Velika htjeli su joj dati još za života, no ona je to odbila jer je rekla da će o njezinom djelu odlučiti tek nadolazeće generacije.

Marija Terezija – Prosvijećena vladaricaMaria Theresia Wal-burga Amalia Chri-stina bila je prva i jedina vladarica Ha-bsburške Monarhi-je, nadvojvotkinja, ugarsko-hrvatska i češka kraljica. Raz-doblje njezine vladavine naziva se tere-zijanizam. Na vlast je došla nakon oca Karla VI. koji nije imao muškog nasljed-nika, stoga je kćeri putem Pragmatičke sankcije 1713. osigurao nasljeđivanje kraljevske titule. Marija Terezija dolazi na vlast 1740. godine i odmah ulazi u Rat

za austrijsko naslijeđe s Pruskom koju predvodi Fridrik II. Uz Mariju Tereziju veže se poznata priča o barunu Franju Trenku koji joj je pomogao u Ratu za austrijsko naslijeđe time što je prikupio vojsku od 1 000 pomilovanih zločinaca, a zvali su se Trenkovi panduri.Udala se za Franju Stjepana, kad je dina-stija postala poznata kao Habsburg-Lot-hringen. Marija Terezija provela je broj-ne reforme u upravi, poreznom sustavu i vojsci, prestala je sazivati parlamente, 1767. je osnovala prvu hrvatsku vladu, Hrvatsko kraljevsko vijeće sa središtem u Varaždinu. Uvela je Severinsku, Sri-jemsku, Virovitičku i Požešku županiju. Također je poticala razvoj trgovine, uve-la opću vojnu obvezu i radila na poveća-nju broja stanovništva. Zanimljivo je da je Marija Terezija imala čak šesnaestero djece, među kojima su bila dva cara – Josip II. i Leopold II. te kćer Mariju Antoanetu koja je giljotira-na za vrijeme Francuske revolucije. Ma-rija Terezija je bila malo punašnija žena što za ono vrijeme i nije bio veliki estet-ski problem. S vremenom njezin pro-blem s težinom postao je sve izraženiji , zbog čega je u starijoj dobi imala proble-ma s hodanjem . Govorila je pet jezika – njemački, latinski, francuski, španjol-ski i talijanski. Voljela je kazalište, glazbu i kockanje, a pred njom je 1762. godine nastupio i glasoviti Mozart koji je tada ima samo šest godina.

Marija Antoneta – Rastrošna i omražena vladarica Marija Antoneta (1755.-1793.) je austrijska princeza i posljednja fran-cuska kraljica. Ma-rija Antoneta je prozvana prvom svjetskom starle-tom i strastvenom šopingholičarkom. Cijeli život uživala je u modi i raskoši, cipelama, frizurama i modnim dodaci-ma. Nije željela živjeti u sjeni svog muža, Luja XVI., a uživala je isključivo u moći i slavi. Marija Antoneta je bila izrazito nekul-turna i nije poštovala ni najosnovnija pravila ponašanja. Njena strast bila je prikupljanje vaza, stolića i posuđa. Po-suđe je bilo maštovito ukrašeno ružama, biserima i linijama. Posjedovala je svoj apartman Petit Trianon, kojeg je dove-la do najviše razine savršenstva trošeći



pOVIJEST

abnormalne količine novca na njegovo uređenje. Smatra se osnivačicom pariške visoke mode, nazvanom haute coture te se pod njenim utjecajem osnivaju mnogi modni butici u Parizu. Bila je izrazit lju-bitelj opere i Pariza. Proslavila je tzv. puf - frizuru koju su tada svi nosili. Opće znanje joj i nije baš bilo na zavidnoj razini, iako je govorila francuski, njemač-ki i talijanski. Na svome vjenčanju Marija Antoneta nosila je vjenčanicu prekrivenu mnoštvom dijamanata. Nakon ceremo-nije vjenčanja organizirana je opera u Versaillesu, a na kraju je sve zaokruženo vatrometom. Nažalost, brak između su-pružnika nije bio ni približno blistav kao samo vjenčanje. Marijina majka, Marija Terezija ju je molila da se posveti braku i mužu te da se okani zabava.Zbog raznih investicija i troškova, kralj i kraljica su zapali u dugove. Ljudi su im se smijali i smišljali podrugljive pjesme. Na-kon dugo vremena, ostvarili su potom-stvo, dva sina i jednu kćer, no mnogi su pretpostavljali da djeca nisu kraljevskog roda. Ubrzo nakon toga izbija Francuska revolucija. Luj XVI. i Marija Antoneta pogubljeni su na giljotini 1793. godine.

Sissi Austrijska – Obožavana caricaElizabeth Amelia Eugenija (1837.-1898.), poznatija kao Sissi bila je austrijska carica. Rođena je na Bad-njak, a odgajana na bavarskim brežulj-cima gdje se igrala s djecom iz okolice i jahala te nije ni jednom svojom karak-teristikom nalikovala na buduću vladari-cu. Otac je poticao njenu lakoumnost, za razliku od majke koja je htjela da joj kći bude simbol visokog društva i elegancije.Do svoje petnaeste godine Sissi je živjela bezbrižno, a onda je ušla u svijet visokog društva. Naime, njena sestra Helena, po nagovoru majke, došla je po Sissi kako bi s njom išla upoznati veličanstvo Franza Josepha Austrijskog. No umjesto da za-prosi Helenu, Franz se zagledao u Sissi. Zaljubili su se i stoga vjenčali. Otac ju je pokušao odgovoriti od udaje, ali bezu-spješno. Vjenčanje je bilo veličanstveno. Sissi je svojim duhom i ljepotom odmah očarala većinu ljudi. U braku Sissi je rodi-la četvero djece. Ubrzo nakon vjenčanja uslijedila su velika razočarenja, ljubav iz-

među supružnika se gasila, Sissi je zbog stresa i pritiska prestala jesti, a muž joj je prenio sifilis kojeg je zadobio u brojnim intimnim druženjima s drugim damama. Novi udarac za Sissi bio je smrt njezine kćerke Sophie, a onda i sina Rodolfa. Si-ssi se željela udaljiti od svega pa je često putovala, odlazila u razne krajeve i stje-cala mnoga znanja i iskustva. Utjehu je našla u nećaku kralju Ludwigu II. Ubrzo su Ludwiga proglasili mentalno nestabil-nim, a pod nerazjašnjenim okolnostima utopio se je u jezeru. Sissi je vanjski izgled bio jako važan. Bila je iznimno mršava, gotovo anoreksična, no pored toga veoma privlačna muškar-cima. Bila je manekenske građe (visoka 1,72 m, teška 50 kg, struk 56 cm). Jako je brinula o svojoj kosi koja je bila dugačka do gležnja, a imala je čak i tetovažu na li-jevom ramenu. Svakodnevno je vježbala, čak je svoje sprave nosila na putovanja. Hranila se zdravo, pila prirodne sokove i jela kaše. Izumila je najpoznatiji recept protiv bora, koji očigledno ima jako do-bar učinak s obzirom na njen izgled. Za-nimala se za umjetnost i antiku.Kamo god je išla skrivala je svoj identitet. U dobi od šezdeset godina završila je svoj život. Naime, talijanski anarhist Luigi Lu-cheni je prišao Sissi i rašpicom za nokte probio srce. Sissi nije uopće shvatila što se događa jer je imala korzet te je nakon nekoliko minuta iskrvarila. Naime Luigi nije ciljno želio ubiti baš Sissi, nego je že-lio ubiti bilo kojeg člana visokog društva kako bi postao poznat. Sissi je bila voljena vladarica, a o njoj je snimljen i popularni filmski serijal gdje ju je utjelovila glumica Romy Schneider.

Viktorija- Najdugovječniji vladajući britanski monarhViktorija bila je kraljica Ujedinje-nog Kraljevstva od 1837. te carica In-dije od 1876. Do-lazila je iz dinastije Hannover, porije-klom iz Njemačke, a njezina vladavina trajala je 63 godi-ne, što je još uvijek čini najduže vladaju-ćim britanskim monarhom. Viktorija je odrasla je u palači Kensington, a u dje-tinjstvu je učila čak šest jezika: engleski, njemački, talijanski, grčki, kineski i fran-cuski. Uz to je učila i o glazbi i aritmetici.

Svog budućeg muža, princa Alberta od Sachsencoburga i Gothe, upoznala je sa šesnaest godina, ali je ljubav prema nje-mu spomenula tek tri godine kasnije u pismu. On je bio njezin prvi rođak za ko-jeg se kasnije i udala te su imali devetero djece, a svako od djece kasnije je stupilo u brak s nekim iz europskih kraljevskih obitelji. U to vrijeme sve popularnija su postajala turistička putovanja pa se tako i kraljica zaljubila u Irsku što ju je učini-lo jednom od najpopularnijih turističkih odredišta. Kad je u Irskoj zavladala velika glad, donirala je 2 000 funti kako bi po-mogla narodu u neprilici. Viktorija je bila prvi engleski monarh koji je živio u Buc-kinghamskoj palači u Londonu.Tijekom Viktorijine prve trudnoće, jeda-naestogodišnji dječak Edward Oxford po-kušao je izvršiti atentat na kraljicu dok se vozila u kočiji s princem Albertom. Dje-čak je pucao dva puta, ali je oba puta pro-mašio. Suđeno mu je za veleizdaju, ali je oslobođen zbog neuračunljivosti. Narod je odmah posumnjao da je ovo plan Vik-torijinog rođaka kojim je htio eliminirati Viktoriju i preuzeti njenu krunu. Ova te-orija o namjeri stranca da naudi kraljici kod ljudi je izazvala osjećaje domoljublja i lojalnosti. Kasnije su se dogodila još tri slična pokušaja atentata, iz kojih je Vikto-rija izašla nepovrijeđena.Viktorijina vladavina obilježena je po-stupnim osnivanjem moderne, ustavne monarhije, a ona je sve više postajala simbolom vladavine, a imala je sve manju političku ulogu. Zato se sve više pazilo na očuvanje ugleda i morala te obitelj-skih vrijednosti, za razliku od prethodnih burnih skandala koji su se povezivali s di-nastijom Hannovera. Lik kraljice Viktori-je nalazio se na prvoj poštanskoj marki (Penny Black) u povijesti koja je izdana 1. svibnja 1840. godine.Viktorija je umrla 22. siječnja 1901. godi-ne u 81. godini života i 63. godini vlada-vine. Iako je i sama za pokojnim mužem Albertom tugovala 40 godina i nosila samo crninu, nije voljela crne pogrebe, stoga je London na dan njezinog pogre-ba 2. veljače 1901. bio u bijeloj i ljubiča-stoj boji, a tome je pridonio i snijeg koji je tada počeo padati. Kraljica Viktorija je jedna od najcjenjenijih figura na među-narodnoj razini, a naslijedio ju je najsta-riji sin Edvard VII.

Ana Lucija Perković i Kristina Kelava, 3.ogb



KONTRAKULTURA

Hipijevski pokret javlja se šez-desetih godina 20. st., točnije 1966. godine u San Franciscu.

U to vrijeme svijet je bio podijeljen na Istočni i Zapadni blok, a oružja je bilo posvuda kao i ljudi koji su nažalost po-dupirali takvu podjelu. Probuđena gra-đanska svijest za vrijeme trajanja Vijet-namskog rata snažno je potaknula hipi-jevski pokret. Hipiji su prozvani djecom cvijeća, zbog svog slogana Flower Power i općenito nošenja cvijeća kao modnog detalja. Tako su na protestu protiv Vi-jetnamskog rata u Virginiji pružili cvi-jet policajcu, a cvijeće su kao znak mira stavljali u revolvere i pištolje. Bili su pro-tiv svih oblika diskriminacije, zagovarali su ljubav i mir te su se borili protiv rata i mržnje. Hipijevski je pokret pratio slo-gan: Vodimo ljubav, a ne rat! Prvo je hipijevsko okupljanje Human Be In bilo 1967. godine u Golden Gate parku u San Franciscu na koje je došlo 50 000 ljudi. Bilo je usmjereno na po-boljšanje ljudskih shvaćanja, kulturnu i političku decentralizaciju te ekonomsku svijest građana. Sjedište pokreta bilo je u Amsterdamu, a najveće hipijevsko oku-pljanje bilo je na Woodstocku, koncer-tu održanom 1969. godine. Koncert je trajao tri dana, a posjetilo ga je oko 500 tisuća ljudi.

HIPIJI-SKROMNI BORCI ZA MIRPrije pedesetak godina pojavila se skupina ljudi željnih promjena u društvu. Promijenili su svoj način života, od-bacili raskoš i okrenuli se jednostavnom životu u skladu s prirodom i ljubavlju

Hipiji su pripadnici kontrakulture što znači da svojim mišljenjima, običajima ili vrijednostima odstupaju od domi-nantne kulture. To su uglavnom mladi ljudi iz imućnih obitelji koji odbacuju raskošan i površan život. Ne vole materi-jalizam te osuđuju ljude kojima se život sastoji samo od težnje za materijalnim stvarima. Zbog toga sele na ulice, živje-ti sa svojim istomišljenicima. Veliki su ljubitelji prirode pa se zalažu za prirod-nu medicinu. Ta ljubav prema prirodi i njihov suživot s njom, vidljivi su i u nji-hovom izgledu. Njihova lepršava, divlja i razbarušena kosa djeluje neukrotivo baš poput prirode. Odjeća im je jedno-stavna i puna kričavih boja, a traperice su nezaobilazni odjevni predmet. Na dugoj kosi imaju traku koja se nosi oko čela te simbolizira pobunu, slobodu i in-dividualnosti. Hipiji su hodali bosi kako bi ostvarili što veći kontakt sa zemljom. Većina hipija, čak njih 90% , konzumi-ralo je marihuanu. Njihovo poznato pri-jevozno sredstvo bio je Volkswagenov Kombi koji se nažalost nakon 63 godine postojanja prestao proizvoditi. Popular-ni Kombi cijelo se vrijeme proizvodio ručno, a ne uz pomoć robota.Mnogo je stvari zbog kojih bismo se tre-bali diviti skromnim hipijima, pa čak se

i ugledati na njih. Treba imati veliku hra-brost za takvo isticanje i napuštanje sta-rog načina života koji je za većinu njih u materijalnom pogledu bio savršen. Ne moramo biti toliko drugačiji, ali probaj-mo živjeti sretno, u miru i u skladu s pri-rodom.

Napisala: Ivana Šarić,

3.ogaFotografije:

internet

Hipijevski prosvjed „Ljubav,a ne rat“

Izgled hipija

Izgled hipija Volkswagen Kombi



Nelson Mandela bio je bivši juž-noafrički predsjednik, a ujedno i jedan od najvećih boraca pro-

tiv rasizma dvadesetog stoljeća.

Rolihlahla Dalibhunga rođen je 18. srpnja 1918. u selu Mvezo u Tran-

skeiju, tadašnjoj Južnoafričkoj Uniji. Ime Nelson Mandela nadjenula mu je učite-ljica Miss Mdingane na početku njegova školovanja, a ime Rolihlahla doslovno znači „onaj koji lomi grane“, a u prene-senom značenju „izazivač nereda“(čini se da je Mandela zaista živio po tome, ali u pozitivnom smislu). Naime, u Juž-noafričkoj Republici u to vrijeme bilo je uobičajeno smišljati nova imena afričkoj djeci jer stanovnici britanskih koloni-ja u JAR-u nisu mogli izgovarati imena afričke djece. Poznat je i po svom ple-menskom nadimku Madiba. Živio je u kraljevskoj obitelji koja je pripadala ple-menu Tembu. Njegov otac bio je Henry Mgadla Mandela, a majka Nonqaphi Nosekeni, Henryjeva treća žena. Otac je bio član Transkei vijeća i podpoglavar Mvezoa te predsjednik Skupštine vijeća glavnog poglavara Tembua. Henry je imao četiri žene i trinaestero djece. Ko-lonijalne vlasti lišile su Henryja titule, nakon čega se obitelj preselila u Qunu. Dok je Rolihlahla imao samo devet go-dina, otac mu je umro od tuberkuloze. Nakon toga odgajao ga je Jongintaba Dalindyebo, poglavar Tembua koji ga je odredio za svoga nasljednika. Rolihlahla je bio zadivljen sudskim procesima ple-mena i u njemu se javila želja da postane odvjetnik, a priče starih pripadnika ple-mena potakle su ga na snove o doprino-su u borbi za slobodu afričkog naroda.

Rolihlahla Mandela bio je prvo dije-te u obitelji koje je imalo privilegiju

službenog obrazovanja. Kao vrlo bistar

IN MEMORIAM

Nelson Mandela – ikona borbe za ljudska pravaJedan od najvećih revolucionara i boraca za ljudska prava, Nelson Mandela, napustio nas je 5. prosinca, 2013. u 95. godini života. Njegov život obilježila je čvrsta vjera u misao da jedan čovjek može promijeniti svijet nabolje i u njemu ostaviti veliki povijesni trag

mladić, završio je srednju školu u samo dvije umjesto tri godine. Nakon toga je upisao fakultet Fort Hare u Aliceu, gdje je studirao humanističke znanosti. Na fakultetu je upoznao dvije važne osobe koje su mu kasnije postale suradnici i bliski prijatelji, a to su bili Oliver Tambo i Kaiser Matanzima. Tamo je zajedno s Tambom organizirao bojkot predavanja, zbog čega su obojica 1940. izbačeni s fa-kulteta.U 23. godini života trebao je stupiti u brak koji mu je ugovorio Jongintaba, ali je pobjegao iz rodnog kraja u Joha-nnesburg, gdje je radio kao noćni stra-žar u rudniku zlata. Kada se saznalo da je odbjegli pripadnik kraljevske obitelji, dobio je otkaz. Nakon toga se s majkom preselio u crnačko naselje Alexandra u Johanessburgu. Fakultet je završio izvan-redno, a kasnije je i diplomirao pravo. Interes za politiku stekao je nakon što je puno puta na svojoj koži osjetio rasi-zam. 1944. oženio je Evelyn Mase. Iste godine se učlanio u Afrički nacionalni

kongres(African National Congress) – političku stranku i pokret koji se borio za prava crnaca, a bio je član Lige mla-dih. Liga mladih htjela je ANC učiniti masovnim pokretom koji zastupa rad-nike, seljake i nezaposlene. Pored Nelso-na Mandele, ostali članovi Lige mladih bili su William Nkomo, Walter Sisulu, Oliver Tambo i Ashby Mda. ANC htio je da u parlamentu budu zastupljeni svi građani Južne Afrike te je tražio obave-zno osnovno obrazovanje za svu djecu te nadoknadu propuštenog kod odra-slih. 1947. Mandela je izabran za gene-ralnog sekretara Lige mladih. Krajem 1951. godine ANC je usvojio plan akcija za kampanju protiv zakona apartheida. Apartheid(afrički: razdvojenost) bio je sistem podjele društva u Africi prema rasi na crnu, bijelu, žutu i obojenu, s time da su politička prava imali samo bi-jelci. Naredne 1952. Mandela je putovao po cijeloj državi organizirajući masovni prosvjed uoči proslave 300. obljetnice dolaska Europljana u Afriku, zbog čega je osuđen na devet mjeseci zatvora.

U općini Sharpeville 21. ožujka 1960., suparnička stranka ANC-a je orga-

nizirala masovni prosvjed, što je dovelo do nereda te je 180 afričkih crnaca ozli-jeđeno, a 69 ubijeno. Nakon Sharpevill-skog masakra, Afrički nacionalni kon-gres je zabranjen, a Mandela optužen za veleizdajnika i zatvoren. Mandela i 150 ostalih sudionika bili su optuženi za pla-niranje svrgavanja južnoafričke vlasti u ime komunizma. Toj optužbi odgovarala je smrtna kazna, ali su optužbe odbačene 1960. kad je Južna Afrika bila na putu da postane republika. Optuženi su pušteni uz jamčevinu. Čim je pušten, počeo je raditi u tajnosti jer je tad ANC bio ilega-lan. 1961. osnovao je vojno krilo ANC-a - “Umkhonto we Sizwe” (Koplje nacije).

Nelson Mandela u nošnji svoga plemena Tembu


IN MEMORIAM

Na to je Južna Afrika odgovorila veli-kom vojnom mobilizacijom. 31. svibnja 1961. nastala je Južnoafrička Republika, a Mandela je uhićen i optužen za terori-zam te osuđen na doživotni zatvor. Pro-veo je 27 godina u zatvoru (od 1964. do 1990.).

Mandela je iz zatvora pušten 11. veljače 1990. te je odmah nakon

izlaska na slobodu počeo raditi na po-litičkim planovima koje si je zacrtao još davnih 1960-ih. Na prvoj Godišnjoj konferenciji ANC-a 1990. godine Man-dela je imenovan za predsjednika. Usko-ro je postao svjetski poznat i 1993. godi-ne je zbog svog pomirljivog stava prema bijelcima dobio Nobelovu nagradu za mir, a 1998. nagradu Saharov. Zaradio je poštovanje bijelaca zbog svog stava i nastojanja da ujedini afrički narod koji je godinama bio podijeljen apartheidom u rase i u plemena. Nakon prvih općih izbora 1994. postao je prvi demokratski izabrani predsjednik Južnoafričke Re-publike i prvi crnac koji je obavljao tu funkciju. Iz političkog života se povukao 1999. te se preselio u Transkei. Iako je bio predsjednik samo 5 godina, Mandela je postao ikona moralnog uzora u svije-tu – simbol revolucije, otpora i trijumfa nad rasizmom.

On se sada odmara. Sada je u miru.“ – južnoafrički predsjednik Jacob Zuma„Žrtvovao je vlastitu slobodu za slobo-du drugih. Utjelovio je ideal da se ljudi i države mogu mijenjati nabolje. Danas je

Ovako je govorio Nelson Mandela„Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da mijenjate svijet.“

„Na svijetu ne postoji stvar koja se zove polusloboda.“

„Dobra glava i dobro srce su najteža moguća kombinacija.“

„Da biste bili slobodni nije dovoljno pokidati lance, već živjeti na način da poštu-jete i unapređujete slobodu drugih.“

„U mojoj zemlji prvo idemo u zatvor, a onda postajemo predsjednici.“

„Nakon uspona uz veliko brdo, uvijek ćete shvatiti da postoji još mnogo brda na koja se treba popeti.“

„Ja prezirem rasizam jer smatram da je to barbarska stvar, bilo da dolazi od crnih ili bijelih ljudi.“

„Ništa nije kao povratak na mjesto koje je ostalo nepromijenjeno dok ste vi pro-našli način da se promijenite.“

„Moramo vrijeme koristiti mudro i konačno shvatiti da vrijeme uvijek donosi zrelost.“

„Izgleda nemoguće, dok god se ne završi.“

„Nigdje ne postoji lagan put k slobodi, a mnogi od nas će ga morati proći doli-nom sjenki smrti, opet i iznova prije nego dosegnu vrhove zadovoljstva.“

„Sanjam o Africi koja je u miru sa samom sobom.“

otišao kući“ - Obama na dan Mandeline smrti

Napisala: Kristina Kelava, 3. ogb

Fotografije: Internet

Nelson Mandela u posjetu zatvoru u kojem je prethodno proveo �7 godina


PUT DO PAPINSTVA

Jorge Mario Bergoglio, svima poznat kao papa Franjo, rođen je 17. prosin-ca 1936. u Buenos Airesu. Rođen je u

obitelji s petero djece, a roditelji su im bili talijanski imigranti. Iako je diplomirao kemijsku tehnologiju, osjetio je da je nje-gov poziv u službi Božjoj te je 11. ožujka 1958. stupio u novicijat Družbe Isusove . Od tada jako puno vremena posvetio je svome obrazovanju pa je tako u Čileu za-vršio Humanističke studije, a po povratku u rođeni Buenos Aires, 1963. završio je fi-lozofiju na Filozofskom fakultetu kolegi-ja San Jose u San Miguelu. Sljedeće dvije godine proveo je oblikujući um mladih intelektualaca predavajući književnost i psihologiju na kolegiju Immacolata u Santa Feu, a kasnije i na kolegiju Salvato-re u Buenos Airesu. U razdoblju od 1967. do 1970. vratio se učenju studirajući te-ologiju na Teološkom fakultetu kolegija San Jose u San Miguelu. Za svećenika je zaređen 13. prosinca 1969. , a 22. travnja 1973. položio je doživotne zavjete. Nakon tog bio je magister novaka u Villa Barilari u San Miguelu. Osim toga, bio je i profesor na Teološkom fakultetu, konzultor u svojoj Provinciji te rektor ko-legija, sve dok 31. srpnja 1973. nije bio iza-bran za provincijala Argentine. U toj služ-bi proveo je šest godina, a tada je od 1980. do 1986. bio rektor kolegija i Filozofskog i Teološkog fakulteta te župnik biskupije San Miguel. Po isteku službe otputovao je u Njemačku s namjerom da dovrši rad na svojoj doktorskoj disertaciji.Za pomoćnog biskupa Buenos Airesa imenovao ga je sam Blaženi Ivan Pavao II., 20. svibnja 1992. Pet godina kasnije, u lipnju 1997. imenovan je nadbiskupom, a tu službu obnašao je od veljače 1998. Kardinalom je postao 21. veljače 2001. U isto vrijeme bio je i član Komisije za

OSObA GODINE

PAPA FRANJO: Papa koji je očarao cijeli svijetSvojim neobičnim postupcima, skromnim načinom života, strpljivošću i velikim srcem punim ljubavi, papa Franjo očarao je cijeli svijet i zaslužio titulu „Osobe godine“ (Person of the year) koju mu je dodijelio američki časopis Time. Svoj izbor, redakcija Timea objasnila je ovako: „Uzeo je ime skromnoga sveca, a zatim se založio za Crkvu pomirenja. Superstar u osmom desetljeću života krenuo je mijenjati mjesto na kojem su promjene obično vidljive tek s prolazom stoljeća“

Latinsku Ameriku, Vijeća obitelji, Kon-gregacije za bogoštovlje i disciplinu sa-kramenta te Kongrengacije za ustanove posvećenog života.

IZBOR ZA PAPUPapa Benedikt XVI., rođen kao Joseph Alois Ratzinger, nakon osam godina ob-našanja papinske službe, najavio je dobro-voljno odstupanje s vrha Katoličke crkve. Svoj dobrovoljni odlazak s mjesta pape najavio je za 11. veljače 2013. Tada je izja-vio: “Duboko svjestan težine toga čina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika sve-tog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. po-vjerili kardinali.“ Samo jedan dan nakon početka konklave, 13. ožujka oko 20. 15 sati, na loži vatikanske bazilike pojavio se prvi kardinal iz reda đakona Jean – Louis Tauran koji je nakon tradicijske objave na latinskom: „Habemus Papam“ obznanio da su kardinali elektori za novog papu iza-brali kardinala Bergoglia koji je odlučio uzeti ime Franjo.

ZAŠTO BAŠ PAPA FRANJO?Papa Franjo od samog početka dao je na-slutiti da je došlo vrijeme promjena. Umje-sto zlatnog, odlučio je zadržati svoj željezni križ i rekao: „Stavite ga vi. Ja ću zadržati ovaj željezni koji sam dobio nakon zaređe-nja.“ Osim što je vjernike zamolio da mole za Benedikta XVI., zamolio ih je da mole i

za njega, a njegov prvi Urbi et Orbi (Gradu i svijetu) zvučao je ovako: „Braćo i sestre, hvala vam na ovakvom dočeku, molite se za mene i vidimo se sutra.“ U hotel Santa Marta nije se vratio za njega pripremlje-nim automobilom, već autobusom, za-jedno s ostalim kardinalima, s kojima je i večerao. Idućeg dana, a ni kasnije, nije bio okružen pratnjom, već samo nekolicinom ljudi. Često je, protivno željama osigura-nja, odlazio u mnoštvo okupljeno ispred bazilike i tamo razgovarao s vjernicima, pružao im ruku i grlio ih.Ovo su samo neki od papinih neobičnih istupa: ~Odmah po završetku inaugu-racije, papa je izašao iz papamobila u gomilu, pružao svima ruke i poljubio hendikepiranu osobu ~Putem videoprijenosa, u izravnom te-lefonskom pozivu, vjernicima koji su bili okupljeni na trgu u Buenos Airesu, obra-tio se zamolivši ih da mole za njega ~Osobno nazvao dostavljača kako bi otkazao dostavu novina ~Misu večere Gospodnje proslavio je u rimskom zatvoru za maloljetnike i oprao noge zatvorenicima ~Na Uskrs je prišao dječaku Dominiku koji boluje od cerebralne paralize kako bi ga zagrlio ~Prilikom jedne opće audijencije, jedan od vjernika pružio mu je svoju bijelu kapu, nakon čega je papa njemu pružio svoju ~Gardistu koji je stražario ispred njegove sobe donio je stolicu i sendvič ~Sam je nazvao ženu koju je silovao poli-cajac te joj poručio kako nije sama ~Na Trgu svetog Petra pozvao okupljene da mole za teško bolesnu djevojčicu koju je netom bio posjetio ~Stao kako bi zagrlio i izljubio bolesnog čovjeka čije je lice prekriveno čirevima ~Posjetio bolnicu Bambino Gesù i djeci poručio: „S vama je, djeco, Isus posebno povezan!“

Napisala: Karla Ambruš, 3.ogbFotografija: internet

Papa Franjo – osoba godine, naslovnica časopisa Time

Papa Franjo nikada ne odbija pozdraviti bilo koga tko mu dođe u susret


Crkve posvećene svetom Martinu na dugoselskom području

Sveti Martin rođen je u mjestu Sa-baria, današnji Szombathely u Mađarskoj, oko 316. godine. Dio

svog djetinjstva proveo je u talijanskom gradu Paviji, udaljenom svega 40 - ak km od Milana. Martina su u Paviji odu-ševili kršćani svojim skladnim životom i djelotvornom ljubavi. Njegovi roditelji štovali su rimske bogove i nisu vjero-vali u kršćanstvo. Ipak, Martinova želja da bude uvršten u pripravnike za kršte-nje se ostvarila pa je tako 339. godine u Amiensu primio krštenje, a svojom je velikom upornošću uspio nagovoriti i svoju majku da prihvati kršćanstvo. Uz svetog je Martina vezana legenda nama poznatija kao „Martinje ljeto“ . Naime, Martin je jednoga dana jahao na konju i na sebi je nosio veliki crveni ogr-tač. Ugledao je jednog starca, beskućni-ka koji se smrzavao od zime i hladnog studenog vjetra. Martina je taj prizor toliko ganuo da je presjekao polovicu

ObLJETNIcE

Sveti Martin – zaštitnik grada Dugog Sela

svoga plašta i dao ga beskućniku da se ogrne. Uvečer je usnuo, a u snu mu se javio Isus te mu je zahvalio što ga je za-ogrnuo svojim crvenim plaštem. Tada je došlo do naglog zatopljenja u sred zime i ljudi su počeli govoriti kako se Bog smi-lovao nad svim siromašnima koji su se smrzavali na studeni.U spomen na svetog Martina svake se godine krsti mlado vino te se za gozbu priprema pečena guska s mlincima. Veli-ka se većina ljudi pita zašto se baš na taj blagdan jede pečena guska. Naime, na-kon smrti biskupa u Toursu biskupom je trebao postati sveti Martin. Martin nije želio prihvatiti taj poziv pa se sakrio u prostoriju u kojoj su obitavale guske. Po-traga za njim nije dugo trajala jer su ga guske odale svojim glasanjem te je Mar-tin naposljetku postao biskupom. Sveti Martin zaštitnik je vinograda, vi-nogradara, konjanika, uzgajivača gusaka i konja, liječenih alkoholičara, mnogih

Blagdan svetog Martina, katoličkog sveca i prvog sveca koji nije bio mučenik, obilježava se 11. studenog

mjesta u Europi i Hrvatskoj poput Be-log Manastira, Virja, Svetog Martina na Muri i, na što smo osobito ponosni, naše župe i grada Dugog Sela.

U središtu Dugog Sela nalazi se ne-ogotička župna crkva svetog Martina, rad poznatog arhitekta Hermana Bo-llea, koja je posvećena 1900. godine.

Napisala: Antonela Bratić, 3.ogbFotografije: internet

Na Martin bregu nalazi se spomenik 1. kategorije, Crkva svetog Martina, koja datira iz 1209. godine. Ispred te crkve postavljena je drvena skulptura svetog Martina koju je izradio Josip Cikač.


Hrvatski Grad Heroj, Vukovar, nalazi se u zapadnom Srijemu, a leži na dvije

rijeke – Dunavu i Vuki. U Domovinskom ratu podnio je najveću žrtvu, a borbe vođe-ne u Vukovaru ubrajaju se u najteže i najkr-vavije bitke u hrvatskoj povijesti. Napadi srpskih pobunjenika na Vukovar počeli su 2. svibnja 1991. kada su u Borovu Selu ubijena dvanaestorica hrvatskih redar-stvenika. Sveopći napad JNA na Vukovar započeo je 24. kolovoza 1991. godine. Bit-ka za Vukovar trajala je sve do prestanka organiziranog otpora hrvatskih branitelja 20. studenog 1991. godine. Grad i polo-žaji branitelja tijekom tromjesečne opsade svakodnevno su bili izloženi bombardiraju i topničkom razaranju, a život stanovnika grada odvijao se u podrumima. Na vuko-varsku bolnicu punu ranjenika i civila je svakodnevno padalo čak i do 700 projektila. U borbama 16. listopada u Borovu naselju poginuo je general bojnik Blago Zadro.Nakon tromjesečne opsade grada, nakon što je predivni barokni grad Vukovar potpuno sravnjen sa zemljom, znatno nadmoćnija i bolje naoružana vojska tzv. JNA i srpskih postrojbi, pokorila je Grad Heroj i on je pao u njihove ruke 18. studenoga 1991. Iz vukovarske bolnice, na farmu u blizini Vu-kovara, Ovčaru odvedeno je gotovo 250 ra-njenika i civila. Srpski vojnici iživljavali su se nad njima, premlaćivali ih i ponižavali da bi ih naposljetku, smaknuli strijeljajući ih na osamljenom mjestu te ih bacili u ma-sovnu grobnicu. Među ubijenima bio je i Siniša Glavašević, ratni izvjestitelj i novinar Hrvatskog radija Vukovar. Najstarija žrtva Ovčare imala je 77 godina, a najmlađa samo 16 godina! Krajem 1996. godine započeta je ekshumacija tijela iz masovne grobnice, a do danas su identificirane 194 osobe. Na tom tragičnom mjestu podignut je spome-nik u sjećanje na žrtve: obelisk sa sivom gr-licom na kojem piše: „U spomen 200 hrvat-skih branitelja i civila iz Vukovarske bolnice koji su smaknuti u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku“ te je otvoren Memorijalni centar u znak poštovanja prema žrtvama gdje se nalaze njihove osobne stvari pronađene u masovnoj grobnici. Jedan od najvažnijih i najpoznatijih simbo-la Vukovara, ali i simbol otpora i hrabrosti, je vukovarski vodotoranj koji je pretrpio snažna granatiranja. Usprkos tome, hrvat-

ObLJETNIcA

ski Vukovarci su se iz dana u dan penjali na vodotoranj i na njega iznova postavljali hrvatski stijeg. Vukovar je branilo oko 2 500 hrvatskih bra-nitelja, dok je agresor na raspolaganju imao oko 30 000 vojnika i pripadnika paravojnih skupina. Ubijeno je, poginulo i nestalo više od 4000 osoba. Danas se traga za još 350 nestalih osoba. Kroz srpske koncentracij-ske logore prošlo je nekoliko tisuća ljudi, a iz svojih je domova protjerano oko 22 000 Vukovaraca.Kolona sjećanja je kolona u kojoj sudjeluju ljudi iz svih krajeva Republike Hrvatske s istim ciljem: odavanje počasti žrtvama Vu-kovara, ali i svima onima čiji su životi žr-tvovani za slobodu naše domovine. Od vu-kovarske bolnice pa sve do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, deseci tisuća ljudi proteklih su godina u koloni s hrvatskim zastavama obilježavali dan pada Vukovara nakon 87-dnevne opsade, uvijek istog datuma: 18. studenog. VUKOVAR, gotovo svaki Hrvat kada čuje to ime, naježi se. Obuzme ga osjećaj žalosti, koji prerasta u ponos. Jer Vukovar zaista i je Grad Heroj. Grad koji je ponovno zaživio, grad koji ponovno ima budućnost usprkos prošlosti, grad koji je na ponos svih Hrvata i grad koji nam je svima primjer hrabrosti, domoljublja i požrtvovnosti. Zločini poči-njeni u svim dijelovima naše domovine od-nijeli su mnoge živote, mnoge nama drage osobe i naše bližnje, zato i ove godine sjeti-mo se Vukovara i svih ljudi čiji su se životi ugasili Domovinskom ratu i odajmo počast našim osloboditeljima!

VJEČNA IM HVALA I SLAVA!Napisala: Patricia Jelušić, 3.ogb

Fotografije: Internet i Ivana Kirin, 4.ek

Neka se nikada Ne zABORAVISvake se godine 18. studenog obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

Odustajem od svih traženja pravde,

istine, odustajem od pokušaja da ideale po-dredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili do-bar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad?Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe gla-vinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom? Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko ce Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog ša-putanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac - netko je jed-nostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema?Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostav-no razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u bu-dućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad - to ste vi.

SINIŠA GLAVAŠEVIĆ

Dana 18. studenog učenici 4. ek razreda, pod vodstvom prof. Ane Pandžić, palje-njem svijeća u centru Dugog Sela obilježili su Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.

OBILJEŽAVANJE DANA SJEĆANJA NA VUKOVAR U NAŠOJ ŠKOLI

Zapaljena je svijeća i u školskoj auli te uređen pano na temu Vukovara.


Kakvi su zapravo lijekovi antibiotici?Antibiotici su antimikrobni tipovi lijekova koji imaju sposobnost ubijanja ili onemo-gućavanja rasta bakterija i nekih gljivica. Oni se koriste isključivo kod bakterijskih infekcija, nekih gljivičnih i parazitarnih infekcija dok kod virusnih ne djeluju. Vrlo su važni za sprječavanje infekcija i njihovo liječenje jer djeluju brzo i učinkovito. Oni spašavaju živote mnogih, no ako se ne pri-mjenjuju na pravilan način, mogu prouzro-čiti ozbiljne nuspojave.

Pravilna primjena Tri su zlatna pravila za korištenje antibioti-ka kojih bi se svi trebali pridržavati, a to su:1. Pravilno doziranje2. Jednaki vremenski razmaci između pro-

pisanih doza3. Dovoljno dugo korištenje (savjetovati se

s liječnikom)Antibiotici se dobivaju u ljekarnama isklju-čivo uz recept liječnika. Dobiveni antibio-tik se ne smije dijeliti s drugim ljudima koji imaju slične simptome. Potrebno je držati se ovih pravila i ne uzimati antibiotike na svoju ruku! Liječnici će ih propisati ako vi-soka temperatura i simptomi poput glavo-bolje, bolova u tijelu, slabosti, iscrpljenost, začepljenosti nosa, grlobolje potraju dulje od deset dana jer to onda znači da je doš-lo do neke bakterijske infekcije. Ako nam poslije par doza antibiotika bude bolje, ne treba prestati s korištenjem jer se preostale bakterije nastave množiti i mogu razviti ot-pornost na antibiotik što je danas jedna od glavnih tema liječničkih rasprava.

Pažljivo s antibioticima!Na antibiotike u Hrvatskoj otpada čak 10 posto ukupne godišnje potrošnje lijekova što je zabrinjavajući podatak ne samo kod nas, nego u cijelome svijetu. Djelotvornost antibiotika je ugrožena jer su bakterije iz okoliša i u našem tijelu razvile otpornost. Do toga dolazi zbog prevelikog konzumi-ranja antibiotika. Zato trebamo izbjegavati nepotrebnu upotrebu antibiotika, primjeri-ce za liječenje obične prehlade koja je vi-rusna infekcija, antibiotik nije ni od kakve

pomoći. Dokazano je da prekomjerna upo-raba antibiotika uzrokuje rezistenciju, od-nosno otpornost mikroorganizama. Ako se ne djeluje u pravo vrijeme, antimikrobna rezistencija u budućnosti bi mogla ugroziti liječenje brojnih danas izlječivih infektiv-nih bolesti i mnoge živote. Alarmantan je podatak da je u prosjeku potrebno 10 do 15 godina istraživanja i oko 802 milijuna do-lara da bi se stvorio jedan novi antibiotik, zato se trebamo ponašati svjesno i ne dopu-stiti da se dogodi takva katastrofa.

- Otprilike 50% antibiotika upotrebljenih u bolnicama je nepotrebno ili nepri-kladno propisano. Takva kriva uporaba primjer je glavnog čimbenika u razvoju rezistencije na antibiotike. Neprikladna uporaba uključuje:

- propisivanje antibiotika kada nisu po-trebniOBILJEŽAVANJE DANA SJEĆANJA NA VUKOVAR U NAŠOJ ŠKOLI

zNANOST

Probudimo svijest o antibioticima

Pretjerana uporaba lijekova može izazvati ovisnost

Danas se sve češće poseže za antibioticima s vjerom u izlječenje naših tegoba, ali pri-tom mali broj ljudi razmišlja o sastavu, namjeni i nuspojavama bilo kojeg lijeka. Učestala konzumacija ovog katkad neophodnog lijeka, u situacijama kad on nije potreban, može dovesti do dodatnih problema i zabrinjavajućih posljedica

- odgoda propisivanja kod kritičnih paci-jenata

- previsoku ili prenisku dozu- predugo ili prekratko trajanje terapije

European Antibiotic Awareness DayS ciljem buđenja svijesti o mogućoj anti-mikrobnoj rezistenciji u cijeloj Europi 18. studenog se obilježava European Antibiotic Awareness Day ili u prijevodu Europski dan svjesnosti o antibioticima. Ozbiljnost situa cije je vidljiva i u obilježavanju tog poseb-nog dana. Kako bismo pomogli sebi i svima oko sebe, trebamo se odgovorno ponašati pri korištenju antibiotika kako bismo nji-hovu djelotvornost sačuvali za buduće na-raštaje i tako im osigurali sigurnost u naj-bitniju stvar na svijetu, a to je zdravlje.

Napisala: Nikolina Dedić 3.ogb




Povijest šminkanja vrlo je duga. Možda zvuči nevjerojatno, ali ljudi su se šminkali i prije 7000.g. pr. Kr. Najvjerniji do-

kaz tome su egipatske mumije na kojima se jasno vidi upotreba sjenila na očima, razne masti za usne te uporaba štapića ugljena za zacrnjivanje očiju. Koristila su se i zlatna, crvena i tirkizna sjenila. U starom Egiptu je kozmetika bila usko povezana s medicinom, za kozmetiku su upotrebljavali sastojke iz prirode. Kori-stili su razne pripravke dobivene iz soka smokava za rumenjenje obraza, a kosu su bojali kanom. Bilo je normalno pa čak i poželjno šminkanje muškaraca koji su također oči šminkali oči crnim uglje-nom. Možda najpoznatija drevna „šmin-kerica“ egipatska je vladarica Kleopatra. Kleopatra je daleko poznata po svojoj ljepoti, a sastojci za pripravak njene koz-metike nabavljani su iz Sirije. Kleopatra je uživala u kupkama od mlijeka, na lice je nanosila maske od nojeva jajeta, a na-kon pilinga je na tijelo nanosila maslino-vo ili orahovo ulje. Postoje indicije da je upravo Kleopatra, žena koja je bojala oči u plavo što je simboliziralo snagu Nila, napisala prvu knjigu o ljepoti. U nadola-zećim godinama Židovi su proširili upo-rabu kozmetike o čijoj se uporabi govori i u najpoznatijoj knjizi na svijetu: Bibliji.U drevnoj Grčkoj se šminka koristila umjereno. Žene su lice bojale u bijelo pomoću olova-karbonata, a debele obrve su bile znak da polazite iz imućne obite-lji pa su tako žene čak i na prirodne obr-ve lijepile umjetne obrve! Kozmetiku su koristila oba spola, najviše su se koristile kreme protiv bora ili sunčanih pjega. Za vrijeme Rimskog Carstva kozmetika i šminka koristile su se svakodnevno kako u višim tako i u nižim slojevima društva. Rimljani koriste tekuće pudere, rume-nila, bojila za obrve i trepavice, razna sjenila, kreme za akne i preparate protiv

zANIMLJIVOSTI

Povijest šminkanjaOmiljena zanimacija žena širom svijeta godinama je bilo uljepšavanje raznim preparatima i šminkom, a kako su se okolnosti mijenjale, tako se mijenjao i način uljepšavanja

te stav o ljepoti

”

”

ispadanja kose, a pišu se i prve knjige o ljepoti i uporabi kozmetike. Ništa neo-bično nije bilo da senatori prije odlaska u senat svoja bijela lica crvene ružinim laticama. Za kovrčanje kose žene su ko-ristile preteču današnjih uvijača: zagrija-ne željezne šipke. U srednjem vijeku šminkanje je bilo ne-poželjno i Crkva ga je smatrala vulgar-nim pa su se zato samo bludnice šmin-kale. Higijena je bila veoma zapuštena, a žene su brijale prvi sloj kose kako bi im čela bila veća, obrve su morale biti svi-jetle, put snježno bijela pa se tako nisu izlagale ni Suncu. Kako bi im kosa bila svjetlija, koristile su mnoge opasne pro-izvode iz prirode uključujući i: kreč, ar-sen-sulfid, krv šišmiša pa čak i živu. U renesansi se u Francuskoj koristilo mnogo parfema, a razlog tome je želja za prikrivanjem smrada zbog loše higijene. Lica žena i dalje moraju biti bijela. Lije-pim su se smatrale žene s gotovo prozir-nim tenom, a još uvijek su se koristili opasni proizvodi za lice. Krupnije žene su bile poželjnije jer je to simboliziralo bogatstvo i dobro zdravlje. U Španjol-skoj je šminkanje zakonom zabranjeno, žene nose samo crno i glavni je ukras samo bijela čipka. U baroku šminka doživljava svoj vr-hunac! I žene i muškarci bijelili su lica rižinim puderom u prahu, rumenili su

obraze, žene su šminkale usne ruževima, a srcoliki oblik usta je bio najčešći. Zbog raskošnosti baroka, šminka je ubrzo po-stala normalnom stvari među ljudima, a nosile su se i velike bijele perike s raskoš-nim uvojcima. U Francuskoj je šminka bila najviše korištena dok je njemački car Josip II. zabranio uporabu šminke, a na neku je šminku odredio visok porez u sklopu svojih reformi. U romantizmu opet nastupa mračno

Crveni ruž – simbol ženskog otpora u četrdesetim godinama i zaštitni znak Marilyn Monroe



zANIMLJIVOSTI

Povijest šminkanja

doba za kozmetiku. Razdoblje prožeto pesimizmom i svjetskom boli promije-nilo je stav prema šminkanju. Bolestan, blijed, slabašan izgled bio je u modi. Žene su se izgladnjivale i bile su veoma mršave, a na lica su nanosile zelenkaste prahove kako bi izgledale što slabije. Za pripravu tog praha koristile su limun i šafran. Sjenila za oči bila su u hladnim bojama, najčešće plava ili ljubičasta, jer je pogled žena morao biti melankoličan i zamišljen. Tijekom 19. i 20. stoljeća upotreba šmin-ke postaje sve veća. Otvaraju se prvi po-goni za veću proizvodnju šminke i koz-metike. Mnoge svjetski poznate koz-metičke kuće počinju s radom baš u tom razdoblju (L’Oreal, Schwarzkopf, Shisei-do, Elizabeth Arden i dr.). Šminkanju je uvelike pridonio razvoj filma. Žene su se tijekom pedesetih godina šminkale po uzoru na hollywoodske zvijezde kao što su Marylin Monroe ili Audrey Hepburn. Crveni ruž kao simbol ženske snage u

doba kada se žene bore za svoja prava koriste žene svih slojeva. Obrve su mo-rale biti lijepo oblikovane, a na oči se na-nosio tuš. Središte svijeta ljepote je Grad Ljubavi-Pariz gdje mnoge kozmetičke kuće rastu iz dana u dan. Od pedesetih do danas se proizvodnja šminke nije uvelike promijenila, deset-ljećima su žene pratile nove trendove. Tako osamdesetih žene koriste bronzere jer je u modi bio osunčan ten, pretjeruje se s rumenilima, sjenilima u jarkim boja-ma i žarkim ruževima. Također je mini-val na kosu bio popularan jer je kosa bilo modernija time što je bila veća. Krajem devedesetih u modu se vraća prirodniji izgled. Žene uglavnom koriste šminku smeđih tonova, rubove usana ocrtavaju tamnijom olovkom od ruža, a naglaša-vaju obrve. Danas je upotreba šminke veoma široka. Mnoge žene se ne šminkaju i to danas

nije neobično dok se neke šminkaju i to također nije nepoželjno. Trendovi se neprestano mijenjaju, no važno je slijediti ono što odgovara svakoj osobi pojedinačno, ono što odražava njenu osobnost. Tko zna, možda jednog dana u modi opet bude slab i blijed izgled ili i pripadnici muškog spola će početi bijeli-li svoja lica!

Napisala: Patricia Jelušić, 3.ogbFotografije: internet

Elizabeth Taylor u ulozi Kleopatre

Renesansna šminka

Lude sedamdesete



Ciljevi su obilježavanja Dana muška-raca fokusiranje na zdravlje muš-

karaca i dječaka, promicanje jednakosti među spolovima, poboljšanje odnosa među spolovima i naglašavanje uzornog ponašanja muškarca u društvu. Proslav-ljaju se njihova postignuća i doprinosi zajednici, obitelji, braku i brizi o djeci.Ideja se o obilježavanju ovog dana po-čela rađati šezdesetih godina 20.stoljeća u Sovjetskom Savezu, no prvi su korak napravili stanovnici Trinidada i Tobaga gdje je na taj datum osnovana PRO Le-

zANIMLJIVOSTI

Što je muškarac bez brkovaAko niste znali, i muškarci imaju svoj dan. U više od pedeset zemalja svijeta 19. dana mjeseca studenog obilježava se Međunarodni dan muškaraca čije je obilježavanje započelo 1999. godine

bi se pojačala svijest o prevenciji bolesti kod muškaraca, posebice raka prostate.Movember se ove godine obilježava i u Hrvatskoj. Zato, dragi naši učenici, pro-fesori i muškarci, pustite brkove i pro-slavite svoj dan uz žene koje volite, a mi vam želimo da ga lijepo provedete nada-jući se kako će vas one tom prilikom po-sebno paziti i maziti, iako ne sumnjamo kako to čine i u druge, „obične“ dane.

Napisala: Lucija Perko, 4.og Fotografija: internet

ague (Profesionalna nogometna liga), a taj je događaj nadišao sve vjerske, rasne i spolne razlike i zato je simbolično na-zvan Međunarodnim danom muškaraca. Ideju je službeno podržao i UNESCO čija je direktorica „Žena i kulture mira“ Inge-borg Breines izjavila da je obilježavanje ovog dana izvrsna ideja koja će pridoni-jeti rodnoj ravnoteži te da će UNESCO vrlo rado surađivati s organizatorima. Međunarodni dan muškaraca povezuje se s poznatim događajem znanim kao Movember - akcija puštanja brkova kako

SilvestrovoSilvestrovo, ili Stara godina, posljednji je dan mjeseca prosinca, a ujedno i cijele go-dine. Naziv je dobilo po papi svetom Sil-vestru I., čiji je spomendan toga dana.Nova godinaNova je godina prvi dan kalendara, prvi siječnja. Ljudi diljem svijeta Novu godinu dočekuju na Staru godinu, odnosno 31. prosinca. Često se u većim gradovima Nova godina dočekuje pjesmom i plesom, a kad sat otkuca pola noći, ispaljuju se ra-kete i vatrometi.Kako je nastao običaj slavljenja Nove godine?Sve kulture i narodi koji koriste kalendar vesele se Novoj godini. Jedni kažu kako su Kinezi prvi slavili Novu godinu, a drugi kažu da su to bili stari Grci i Rimljani.Stari su Germani Novu godinu obilježa-vali kao promjenu godišnjih doba. Zima

u njihovoj zemlji počinje u mjesecu stu-denome i oni su tada sakupljali žetvu. Budući da su se to prilikom svi okupljali, radosni zbog nadolazećeg odmora i dobre žetve, veselili su se pa je tako nastao nji-hov blagdan Nove godine, iako je mjesec bio studeni.Kada su Rimljani osvojili Europu, promi-jenili su vrijeme slavljenja na prvi siječnja, prema gregorijanskom kalendaru. Za njih Nova je godina predstavljala simbol po-četka novog života i nove nade za buduć-nost. Ovi su običaji i značenja ostali sve do danas, tako da i mi Novu godinu doče-kujemo prvoga siječnja, veseli i sretni, jer se nadamo sreći i boljoj budućnosti.Doček Nove godine u HrvatskojDoček se Nove godine u Hrvatskoj odr-žava u svim gradovima, obično uz vatro-

met. Slavi se s obitelji ili prijateljima, kod kuće ili vani. Mladi često odlaze u noćne klubove gdje s prijateljima dočekuju Novu godinu.Na glavnim se trgovima brojnih gradova organiziraju dočeci Nove godine uz nastu-pe glazbenih skupina. U Zagrebu je najve-će slavlje na Trgu bana Josipa Jelačića, a u Dubrovniku na Stradunu. Također se u gradovima poput Rijeke, Splita ili Osijeka organizira doček na otvorenome.Ipak, ne slavimo svi Novu godinu na isti danIstina je da se svugdje u svijetu Nova godi-na dočekuje prvoga siječnja, ali u različi-tim vjerama i kulturama, ljudi slave Novu godinu neki drugi dan.-Nova godina kod ŽidovaRošHašana, ili Nova godina, godišnji je blagdan Židova. Slave ju petoga rujna, i njima će naredna, 2014.godina, biti 5775. godina. Oni ipak vrijeme mjere prema Ži-dovskoj svjetskoj eri, čija je epoha prema našem računanju počela 3761.godine pri-je rođenja Isusa Krista.-Muslimanska Nova godinaMuslimani Novu godinu obilježavaju 26.11., odnosno prvoga Muharrema. Oni vrijeme broje od prelaska proroka Mu-hameda iz grada Meke u Medinu, što se prema našem računanju dogodilo 622.godine, te im je ovo 1391.godina.

Napisala:Ana-Marija Burazer, 1.ogaFotografija: internet

Najluđa noć u godiniPo definiciji, Nova je godina dan kada po solarnim i sličnim kalendarima počinje sljedeći kalendarski ciklus, odnosno to je prvi dan u sljedećoj godini. Jedan od najstarijih običaja čovječanstva jest proslava Nove godine

Novogodišnji vatromet


Oblak

Veličanstven mi se oblak s neba smiješi, sve moje sumnje i žalosti tješi.

Gdje li su svi ti divni ljudi nestali? Od njih ni traga otkad su disati prestali.

Ljubav što je iz tih očiju sjala danima mi je suzama lice prala. Zauvijek će me sumnja pratiti

hoće li se ikad vratiti. Sjećanja se vrte dan za danom,

želja da se vratiš, da si opet sa mnom. Od tebe je meni onoga trena

ostala samo uspomena. Da mi je još jednom vidjeti tvoje oči

mirnije bih spavala svake noći. Gdje si sad?

To ostaje tajanstveni dio, ono što čovjek ne bi znati smio.

Kažu, s vremenom, čovjek sve sazna, no ostat će zauvijek samo jedna tajna.

I kako teku ovi stihovi, jedan oblak iz obzora plovi.

Jedino što mi ostaje sada je rupa u duši, u srcu nada.

Nedostaje dio menei često mi, onako iznenada

i bez najaveiz oka suza krene.

No duboko u duši zacjeljuje rana, srest ćemo se, na nebu, jednoga dana.

Kristina Kelava, 3.ogb

ŽivotSama činjenica prisutnosti tvoje,

sada i ovdje. Postojanje, Život to je.

I dok sad možda ne čuješ lupanje srca, Zaboravljaš da dišeš od prvog trenutka,

ipak, bar jednom se sjeti toga da život je jedinstven dar od Boga.

Zaboravi ime tuge, uzmi sreću u svoje ruke. Ne čekaj ni minut jedan,

život je za traćenje prevrijedan. Ne zaboravi da i ti imaš pravo na želje,

ne daj svoj život za tuđe veselje jer život je djelić trena

kraći od daha, ovdje si, a već te nema, ostaješ tek šaka praha.


LITERARNI KUTAK

Lažni ljudi

Trude se sakriti mane, no istina je da svi imaju tamne strane.

Boje se pokazati pravo lice i ponašaju se kao kukavice.

Skrivaju se iza krinke, no što se nalazi ispod šminke?

A zašto? Čemu to sve kad znamo da nitko nije savršen?

Najteže je biti ono što jesi, bez obzira na to gdje si.

Zaboravi na lažne osmijehe, na lažne ljude, lažne prijatelje jer to lažno blještavilo sve je.

A sve što je lažno, već sutra postaje nevažno.


Sjetite se, zar vam nije žao?

Remember the people što su se borili za ovo sve, Remember the dead ones, branili su boje zastave.Sjetite se ranjenih, uplakanih majki,što su djecu čekale u nadida će se vratiti.Don’t you feel sorry što smo pali tako nisko?Don’t you feel sorry, pa pogledajte di smo!Remember that early 90-s,Remember that people,što ste na njih, kao,ponosni.Remember te pools of blood, Remember the river full of tears,prodali ste što ste mogli,sjetite se samo onihšto su umrli u čast slobodi!Sjetite se Knina,Sjetite se samo Vukovara…Don’t you feel sorry kad gledate sve ovo?Molim vas,sjetite se samo onihšto su na papiru sada mrtvo slovo.Remember the guns, sjetite se palih gradova, Remember the fathers što su ostali bez sinova.Remember the kids, remember that fear,sjetite se samo ponosa kad pjevalo seiz sveg glasa.In the end,Remember the nation, remember the pain,Remember every tear koju smo isplakali mi,Hrvati.Remember everything i kakve sada imamo koristi,pa se zapitajte malo,trebamo li biti ponosni? Ivana Šantić, 1.ogb

60 Siječanj 2014Marteenwww.ss-dugo-selo.skole.hr

ZAhVALjujemO gRADu DugOm SeLu

šTO NAm je OmOguĆIO TISkANje čASOPISA

Education

Marteen (SŠ - LiDraNo 2014.)