1 Uvod u Racunovodstvo Budzetskih Korisnika

RAČUNOVODSTVO BUDŽETSKIH KORISNIKA

Uvodna razmatranja

2


Definicije pojmova

Specifičnosti javnog sektora

3


Cjelokupna aktivnost računovodstva usmjerena je na dobivanje informacija potrebnih korisnicima u procesu poslovnog odlučivanja.

“Informacija je više nego samo podatak. Informacija uključuje i ocjenu o pojavi za koju postoji podatak”

“Problem poslovnih odluka u poduzeću jest problem prikladnih i pravovremenih informacija, kao i njihove pravilne primjene.”

4


Računovodstvo je umjetnost bilježenja, klasificiranja, izvještavanja i interpretiranja financijskih podataka organizacije. (Larson)

Računovodtsvo je vještina bilježenja, razvrstavanja, skraćenog prikazivanja i interpretiranja u novčanom obliku izraženih poslovnih događaja koji su bar djelomično financijske naravi i interpretiranje iz toga proizašlih rezultata. (AICPA-Američki institut ovlaštenih javnih računovođa)

5


Struktura računovodstveno-informacijskog sistema:

Računovodstveno planiranje Knjigovodstvo Računovodstvena analiza Računovodstveni nadzor

6


Tokovi informacija u računovodstvenom sistemu: Prikupljanje podataka Obrada podataka Financijski izvještaji Donosioci odlukaRačunovodstvo ne može biti samo sebi svrha,

već mora poslužiti kao efikasna podrška za donošenje poslovnih odluka.

7


U stručnoj literaturi i praksi koristi se više naziva:

Računovodstvo budžeta Državno računovodstvo Računovodstvo javnog sektora Računovodstvo vlade i vladinih organizacija

(agencija, jedinica)

8

DRŽAVNO RAČUNOVODSTVO

Država je definirana kao organizirani sistem , složen od niza međusobno, na određeni način povezanih, relativno samostalnih jedinica koje su usmjerene postizanju unaprijed određenog zajedničkog cilja.

S promjenama koje su se dešavale u razvoju ljudskog društva, paralelno je došlo do promjena u organizaciji države i njenih funkcija.

9

FUNKCIJE DRŽAVE

Funkcije države su izraz vladajućih odnosa u društvenom i privrednom životu:

Država kao proizvođač

Država kao makroekonomski regulator

Država kao mikroekonomski regulator

Država kao distributer

10

FUNKCIJE DRŽAVE

Temeljni cilj koji se postavlja pred svaku državu je osiguranje privrednog razvoja.

Pored toga ciljevi države su:

Uspostavljenje i servisiranje mreže javnih službi; Regulacija različitih društvenih procesa; Raspodjela raspoloživih resursa; Regulacija budućeg nivoa i dinamike privredne aktivnosti i

njene strukture; Osiguranje zadovoljavanja zajedničkih potreba; Preraspodjela društvenog dohotka radi uspostavljanja socijalne

sigurnosti svih građana itd.

11

POJAM JAVNOG SEKTORA

U daljnim razmatranjima težište se stavlja na na funkcije i ulogu države na području javnog sektora. Pod pojmom javnog sektora podrazumijeva se:

Opća država,

Javna nefinancijska preduzeća,

Javne financijske institucije

12

POJAM JAVNOG SEKTORA

U opću državu spadaju:

Središnja država-centralna vlada,

Regionalni, provincijski ili slični organi,

Lokalni ili općinski organi,

Moguće nadnacionalne strukture (EU)

13

FUNKCIJE JAVNOG SEKTORA

Glavne funkcije javnog sektora su sljedeće:

Alokacijska funkcija,

Funkcija distribucije,

Stabilizacijska funkcija

14


Alokacijska funkcija obuhvaća proces alociranja resursa za namirivanje javnih potreba mimo djelovanja slobodnog tržišta.

Zbog specifičnosti javnih potreba njihovo namirivanje ne može biti prepušteno djelovanju tržišta, već država intervenira odgovarajućim razmještajem resursa kako bi se osigurale podjednake mogućnosti svima u korištenju javnih dobara.

15


Funkcija distribucije se bavi problemima distribucije (raspodjele) dohotka između pojedinaca i redistribucijom (preraspodjelom) stvorenog dohotka pomoću programa usmjeravanja prikupljenih financijskih resursa (politika poreza i transfera).

Dio dohotka pojedinih društvenih skupina, zahvaćen pomoću fiskalnih prihoda i javnog duga, prenosi se za osiguranje namirivanja javnih potreba na nivou minimalnog standarda.

16


Stabilizacijska funkcija javnog sektora se bavi utjecajem politike poreza i rashoda na razinu privredne aktivnosti i na makroekonomske agregate.

Aktivnosti javnog sektora utječu na ekonomsku stabilnost koja se ocjenjuje prvenstveno stopom nezaposlenosti i inflacijom.

17

Javne potrebe i javna dobra

Zadovoljavanje javnih potreba podrazumijeva da pojedinci sudjeluju u korištenju dobara na nekonkurentan način, tj. sudjelovanje jednog pojedinca u koristima ne ometa sudjelovanje drugog i svih ostalih pojedinaca (jedan šetač u parku ne ometa drugog-oba sudjeluju ravnopravno u korištenju javnog dobra).

18

Javne potrebe i javna dobra

Namirivanje javnih potreba zahtijeva proizvodnju javnih dobara.

Čisto javno dobro je dobro koje nije konkurentno u potrošnji. To znači da su, jednom kada je dobro ponuđeno, dodatni troškovi resursa druge osobe koja troši to dobro jednaki nuli.

Suprotno tome, privatno dobro je konkurentno u potrošnji.(Rosen)

19

Budžet-proračun

Budžet je jedan od instrumenta financiranja javnih rashoda za koji ne postoji jedinstvena definicija.

Određene razlike u pristupu definiranju budžeta javljaju se ovisno o tome je li kod autora bio primaran financijski, ekonomski, pravni, politički ili socijalni aspekt budžeta i njegovih funkcija.

20

Budžet-proračun

Premda su definicije budžeta međusobno različite, ipak je moguće zapaziti neke karakteristike koje su im zajedničke:

Da je budžet javni akt javnopravnog tijela (države),

Da se budžet donosi za određeno razdoblje-obično godinu dana,

Da se budžetom predviđaju prihodi i rashodi države.

21

Budžet-proračun

Na temelju navedenih zajedničkih karakteristika , budžet se može definirati na slijedeći način:

Budžet-proračun ja plan prihoda i rashoda, koji određeno javnopravno tijelo donosi za određeno razdoblje, koje obično traje godinu dana. (B.Jelčić)

22

Budžet-proračun

Član 2.Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, “Službene novine FBiH”, broj 19/06 sadrži sljedeću definiciju budžeta:

“Budžet je akt kojim se utvrđuje plan financijskih aktivnosti budžetskih korisnika, koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrđenog iznosa rashoda i izdataka Federacije, kantona, gradova i općina za razdoblje od jedne fiskalne godine. Budžetom je također utvrđena gornja granica ukupnog duga Federacije, kantona, gradova i općina , uključujući i postojeći dug i projekciju novog duga za datu fiskalnu godinu.”

23

Prihod i primitak

Prihodi se definiraju kao porast neto vrijednosti koji je rezultat transakcija proračuna (a rashodi kao smanjenje neto vrijednosti rezultirano iz transakcija).

Neto vrijednost je razlika između ukupne vrijednosti imovine i ukupne vrijednosti obveza (GFS 2001.).

Pod primitkom se podrazumijeva priliv novca.

24

Rashod i izdatak

U računovodstvenoj terminologiji uobičajeno je razlikovanje pojmova rashod i izdatak.

Svaki rashod ne mora istodobno postati izdatak i svaki izdatak ne mora istodobno biti priznat kao rashod.

Rashod je obračunska kategorija koja predstavlja dospjele troškove u obračunskom razdoblju koje prema konceptu sučeljavanja povezujemo s prihodima obračunskog razdoblja.

25

Računovodstvena osnova

Računovodstvena osnova odnosi se na računovodstvene principe kojima se određuje kada se transakcije ili poslovni događaji trebaju priznati u svrhe financijskog izvještavanja.

Postoji određeni raspon koji ide od računovodstva na gotovinskoj osnovi, na jednoj strani, do punog akrualnog računovodstva na drugoj strani. Između te dvije krajnosti postoji više modifikacija.

26

Gotovinska računovodstvena osnova

Vođenje računovodstva na gotovinskoj osnovi mjeri protok gotovinskih sredstava.

Ovim pristupom transakcije i poslovni događaji se prepoznaju tek onda kada se izvrši uplata ili plaćanje gotovinom.

Kod vođenja računovodstva na gotovinskoj osnovi financijske isprave tiču se gotovinskih primitaka, gotovinskih izdataka (plaćanja), kao i početne odnosno završne gotovinske bilance.

27

Gotovinska računovodstvena osnova

Uobičajena modifikacija obračuna na gotovinskoj osnovi podrazumijeva da se poslovne knjige ne zatvaraju u toku dodatnog perioda od 30 do 60 dana nakon zaključenja fiskalne godine.

Ovaj period se ostavlja u pogledu izdataka i nešto rjeđe primitaka, te osigurava veću mogućnost uparivanja transakcija u izvještajima i budžetskog plana.

28

Akrualna računovodstvena osnova

Sistem koji se u potpunosti zasniva na akrualnoj osnovi prepoznaje transakcije i poslovne događaje u trenutku njihovog nastanka, bez obzira kada se gotovinske uplate ili isplate trebaju obaviti.

Iznosi dospjeli u toku godine se evidentiraju kao prihodi bez obzira da li su prikupljeni ili ne.

Rashodi predstavljaju vrijednost roba i usluga utrošenih u toku iste godine, bez obzira da li su plaćeni u tom periodu.

29


U praksi postoje mnogi pristupi modifikaciji osnove nastanka događaja.

Uobičajena modifikacija je isključivanje fizičkih sredstava iz financijskih izvještaja.

Stoga će takvi izvještaji istaknuti zahtijeve za buduće financiranje obveza i financijskih sredstava koji se izvještavaju.

U tom pogledu, elementi financijskih izvještaja će biti obveze, prihodi, ona sredstva koja su raspoloživa da se udovolji obvezama kada dospijevaju (financijska sredstva) i izdaci za stjecanje sredstava za pribavljanje roba i usluga.

30


Pojam izdatak smatra se financijskom kategorijom pod kojom se podrazumijeva odljev (smanjenje) novca.

Ovisno o računovodstvenoj osnovi priznavanja poslovnih događaja primjenjuju se odgovarajući termini.

U slučaju primjene modificirane osnove nastanka događaja, izdatak se definira kao trošak nabavljenih roba i usluga, bez obzira na vremenski trenutak plaćanja.

U transakcije koje dovode do nastanka rashoda spadaju naknade zaposlenim, upotreba dobara i usluga, kamate, grantovi, subvencije i druge transakcije (transferi, naknade).

31


Prema američkim GAAP (generalno prihvaćenim računovodstvenim standardima) termin “expenditure” zamjenjuje oba termina: trošak i rashod, a definira se kao smanjenje financijskih izvora fonda.

Rashodi se priznaju u momentu nastanka obveze, bez obzira da li je plaćanje izvršeno, to jest po punoj osnovi nastanka događaja.

32

Transakcije na nefinancijskoj i financijskoj imovini

Transakcije na nefinancijskoj ili financijskoj imovini za razliku od prihoda i rashoda poslovanja ne utječu na neto vrijednost nego samo mijenjaju sastav bilance.

Npr. kupnjom stalnog sredstva transformira se jedna vrsta imovine u drugu (financijska u nefinancijsku), ili uzimanjem kredita povećavamo financijsku imovinu (novac), ali istovremeno i obveze (za primljene zajmove).

33

Iskaz o transakcijama proračuna

Iskaz o transakcijama proračuna prezentira detaljne podatke o prihodima i rashodima, neto pribavljanju nefinancijske imovine, neto pribavljanju financijske imovine i neto nastanku svake od kategorija obveza.

Iskaz o transakcijama proračuna se sastoji od tri dijela: (1) iskaz o prihodima i rashodima, (2) transakcije na nefinancijskoj imovini, i (3) transakcije na financijskoj imovini.

34

Budžetsko računovodstvo

“Budžetsko računovodstvo je dio računovodstvenog sistema kojim se uređuje planiranje, evidentiranje, analiziranje, nadzor i izvještavanje o poslovnim događajima budžetskih korisnika i izvanbudžetskih fondova.”

35


Računovodstvo budžetskih korisnika ima mnogo sličnosti, ali i značajnih razlika u odnosu na poduzetničko računovodstvo:

Vlade nemaju dioničare i druge vlasnike, Pružaju javne usluge ne očekujući zaradu i imaju moć da

zahtijevaju od poreznih obveznika plaćanje poreza iz kojih će se financirati i one funkcije i programi vlade od kojih porezni obveznici neće imati beneficije srazmjerne plaćenim porezima,

Vlade nisu porezni obveznici federalnog, državnog ili lokalnog poreza na prihod,

Oblik vlasti često zahtijeva uspostavljanje uzajamnih relacija između državne i lokalnih vlada, sukladno državnom zakonu, kao i uzajamne relacije unutar svake vlade između zakonodavne i izvršne vlasti, za što ne postoji poređenje u računovodstvu poduzetnika.( Američki autori Engstrom i Hay)

Documents

1 Uvod u Racunovodstvo Budzetskih Korisnika